HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT HRAST LUŽNJAK U · PDF fileHRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ I SPA...

HRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ I SPAČVANSKOM BAZENU –

VAŽNOST, POVIJEST SUŠENJA I DOSADAŠNJE SPOZNAJE

NAŠICE, 9. LIPNJA 2010.

HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT

Dr. sc. Tomislav Dubravac, znanstveni savjetnikHrvatski šumarski institutZavod za uzgajanje šuma

26-01-2010 2

SADRŽAJ

1. Dolazak hrasta lužnjaka u Panonsku nizinu2. Abonos3. Hrast-sveto drvo: legende, mitovi, vjerovanja4. Kako su izgledali stari hrastici?5. Eksploatacija starih hrastika6. Spačvanski bazen od starih hrastika do danas7. Hrast lužnjak danas: značaj i problem sušenja8. Povijesni prikaz dinamike sušenja lužnjaka u Hrvatskoj9. Dosadašnja istraživanja i hipoteze o uzrocima sušenja10. Predložene mjere za sprječavanje sušenja hrasta

lužnjaka 11. Važnost procjene oštećenosti krošanja kao indikatora

zdravstvenog stanje stabla

26-01-2010 3

1. DOLAZAK HRASTA LUŽNJAKA U PANONSKU NIZINU

• Panonsko more• područje Panonske nizine nekada je bilo dno Panonskog

mora (prije pojave čovjeka)• plitko more koje je trajalo tijekom Miocena i Pliocena –

ukupno 9 milijuna godina• zadnji ostaci nestali su prije oko 600 000 godina• Nastala je ravnica sekundarnog porijekla izgrađena

utjecajem riječnih i eolskih nanosa

26-01-2010 4

Panonsko more

http://en.wikipedia.org/wiki/Pannonian_Sea

26-01-2010 5

• dokazi iz polen-analiza uglavnom s područja Madžarske• vrste roda Quercus prisutne su već u kasnom Pliocenu (prije 3 milijuna

godina) (Willis et al. 1999)

26-01-2010 6

Dolazak hrasta lužnjaka u Panonsku nizinu

• širenje lužnjaka u današnji areal započinje poslije zadnjeg ledenog doba koje je završilo prije otprilike 10 000 godine (Willis et al. 2000, Brewer et al. 2002)

• listopadne vrste roda Quercus počinju se širiti prije 15 000 godina iz tri pribježišta u južnoj Europi:

(i) jug Iberskog poluotoka(ii) jug Apeninskog poluotoka(iii) jug Balkanskog poluotoka

• prije oko 6 000 godina listopadne vrste roda Quercusdosegle su maksimano rasprostranjenje u Europi

26-01-2010 7

Dolazak hrasta lužnjaka u Panonsku nizinu • polena-analiza iz jednog nalazišta u Madžarskom dijelu Panonske nizine

(Willis et. 2000.)

26-01-2010 8

Dolazak hrasta lužnjaka u Panonsku nizinu • iz rezultata polena analiza može se izraditi prikaz pridolaska hrasta u

područje koje zauzima njegov današnji areal (Brewer et al. 2002.)

15 000 godina13 000 godina12 000 godina11 000 godina10 000 godina9 000 godina8 000 godina7 000 godina

26-01-2010 9



26-01-2010 10



26-01-2010 11

Evolucija vegetacije u Panonskom bazenu

• Klima (R. Soó, 1940, 1962)-analiza polena• I. postglacijalni, tzv. preborealni period-hladan i vlažan (14.000-8.000 god.

p.n.e.-svršetak starijeg kamenog doba): obični bor, breza i vrbe

• II. Od oko 8.000-5.000. god. p.n.e. (srednje kameno doba)-kserotermniborealni period-šumska i stepska vegetacija

• III. Od oko 5.000-2.500 god. p.n.e. (mlađe kameno doba), toplo i vlažno=DOBA MJEŠOVITIH HRASTOVIH ŠUMA-NASTUPILO PRIRODNO ZAŠUMLJIVANJE PANONSKE NIZINE

• IV. Od oko 2.500-800. god. p.n.e. (bakreno-brončano doba)-vlažnija i hladnija klima. Hrast postupno smjenjuje bukva i grab-spušta u ravnicu, u hrastova staništa-najveće rasprostranjenje šuma, ritova i bara u Panonskoj nizini.

• V. oko 800 godina p.n.e. nastupila je posljednja sekularna promjena klime koja traje i danas u kome su se formirale današnje šumske i travne biljne zajednice.

26-01-2010 12

III. Od oko 5.000-2.500 god. p.n.e.=DOBA MJEŠOVITIH HRASTOVIH ŠUMA-NASTUPILO PRIRODNO ZAŠUMLJIVANJE PANONSKE NIZINE

2. ABONOS?Što je ABONOS?

Kako se određuje starost abonosa?Utvrđuje se metodom datiranja “C-14” pomoću radioaktivnog izotopa ugljika. Uzorci drveta se šalju na laboratorijsku analizu ovlaštenim institucijama koje izdaju certifikat starosti-Institut “Ruđer Bošković” (potvrda ovlašteni Institut u Kijevu).

Kako nastaje?Rijeka mijenja svoj tok-stabla koja su se nekada izdizala s obale rijeke nađu se potopljena i tako ostanu izložena dugotrajnom djelovanju vode. Procesom prirodne humifikacije pod tisućljetnim utjecajem mulja i gline dolazi do kemijske reakcije između trijeslovine u drvu i soli željeza iz vode i tako nastaju koloriti boja od svijetlo-smeđe pa sve do izrazito crne. Takvo se drvo nalazi ispod nekoliko metara šljunka i pijeska iznad kojega protječe rijeka.

Gdje?-Oštra Luka, BiH (7 km od Save)

Galerija-Orašje-Muzej, Bošnjaci

26-01-2010 13

26-01-2010 14

26-01-2010 15

3. HRAST-SVETO DRVO:LEGENDE, MITOVI, VJEROVANJA

• Vučedolska kultura pojavljuje se 3000 pr. K. = prije oko 5 000 godina – STAROST kao ABONOS

• Ljudi ove kulture u Vučedolubavili su se stočarstvom, vjerojatno najstarijim uzgojemgoveda na svijetu, te je u prehrani govedina činila 85%, dok su se na područjuVinkovaca, zbog prisutnostišuma, bavili lovom i hranili se pretežno jelenima (oko 75% hrane u prehrani bilo je jelenjemeso).

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vu%C4%8Dedolska_kultura

26-01-2010 16

O hrastu se vezuju razne mitološke i ritualne predodžbe.Vrhovni Bog bio je bog hrasta, neba, kiše i grmljavine i štovanje pod različitim imenima. Otuda i različita značenja: boggromovnik, gora, stijena, dub, munja i neki drugi. Davno prijekršćanstva hrast je štovan kao sveto drvo, pa su tako KeltskiDruidi štovali hrast kao nešto najsvetije, osobito ako je nanjemu rasla imela. Kod Germana je hrast posvećen bogugroma Donnaru ili Thunaru.

Kod Slavena-posvećeno bogu Perunu. Pod njegovim krošnjama vijećali su starješine plemena i prinosili žrtve. Kod Latina je bio simbol snage, pa je otuda i latinski naziv robur (snažan, robusan). Kršćani preuzimaju poseban odnos prema hrastu u svoja vjerovanja, pa tako hrast postaje slikom Krista ili Djevice Marije. Još uvijek postoji vjerovanje kako je Kristov križ načinjen od hrastovine, zbog svoje trajnosti i čvrstoće, pa tako označava jakost vjere, kreposti te ustrajnosti kršćana u životnim tegobama.

26-01-2010 17

Ime hrast novijeg je doba, potječe od slavenskih naroda i prema nekim autorima potječe od češkog glagola chrasteti, starohrvatskog hrustiti, što znači šumiti. U pojedinim hrvatskim krajevima hrast se naziva sa više od pedesetak različitih imena kao recimo: brdanjak, blagun, bjel, adraš, drobljak, dub, dubac, golubnjak, gorun, graden, granik, crni hrat, kestenjar, lužnik, rošnjak i niz drugih.

Hrast je prisutan i u crkvenim vjerovanjima. U našim krajevima raširen je običaj da se u Badnjoj noći u kuće unosi badanj-gorući komad hrastovog drveta, ili se pak prislanja uz kuću. Hrast, kao simbol i zaštitni znak u ovom podneblju bio je i ostao sastavni dio života i tradicije

26-01-2010 18

Od Vučedola do oslobođenja od Turaka• Vučedol-Rimljani-dolazak Hrvata-turska okupacija-prašuma• Poč. okupacije-Mohačka bitka 1526.-do 1536. godine Turci

su osvojili veći dio Slavonije, 1538. osvojili Požeški i Srijemski sandžak.

• Slavonci pod turskim jarmom punih 165. godina.• Cijelo vrijeme šuma je bila sklonište-hrana-odjeća-obuća• 1691. nakon bitke kod Slankamena Slavonija je

oslobođena.• 1702. godine-osnivanje Vojne krajine-šume se počinju

koristiti: kuće, čitava sela, svinje i stoka se namnožila.• Koristilo se tanje drvo u šumama bližim naselju• -za cca 50 godina u šumi ostalo samo stara stabla-stari

orijaši• Nepristupačni-udaljeniji dijelovi ostali netaknuti-prašume

raznodobne strukture.

4. KAKO SU IZGLEDALI STARI HRASTICI?

26-01-2010 19

"Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti. Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom, izrovanom ravnim brazdama, koje teku dužcijelog 20 metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, kojano ga je okrunila, kao stasitog junaka kučma. ..."

Josip Kozarac"Slavonska šuma", 1888.

26-01-2010 20

Kakvi su bili stari slavonski hrastici?

26-01-2010 21


26-01-2010 22


• N/ha starih hrastika ?• 1893. Hankonyi – totalna izmjera 13 prodanih sastojina starih

hrastika "izbrajanjem sastojina stablo po stablo" na ukupnoj površini od 3 037 ha:

N/ha lužnjaka: 27 33 37 46 33 35 63 42 45 39 38 37 45 prosjek: 40 stabala po ha

• 1925. godine ostalo je 5 364 ha starih hrastika sa oko 193 000 stabala starih hrastova (Metlaš 1926)193 000 / 5 364 = 36 stabala po ha

• u sječi starih hrastika sjeklo se 40 do 50 stabala po hahrastova starijih od 200 godina (Crnadak 1938 –Gospodarske osnova šumarije Otok)

26-01-2010 23

Kakvi su bili stari slavonski hrastici?• rezervati šumske vegetacije – ostaci starih hrastika• rezervat šumske vegetacije PRAŠNIK (Matić i dr. 1979)

– zadnji ostatak starih hrastika (sekundarna prašuma)– 29 stabala po ha starih hrastova, G = 27 m2/ha, V = 508

m3/ha– debljinska distribucija – oblik kraka hiperbole

karakterističan za preborne šume i regularne šume s pričuvcima

• rezervat šumske vegetacije RADIŠEVO (G. osnova 2005)– GJ Vrbanjske šume, Odsjek 14C– 18 stabala po ha starih hrastova

• prirodni rezervat VRATIČNA (Bobinac 2000)– 27 do 30 stabala po ha starih hrastova

• prirodni rezervat SMOGVA (Bobinac 2000)– 22 stabla po ha starih hrastova

26-01-2010 24

26-01-2010 25

Kakvi su bili stari slavonski hrastici?• prema svim dostupnim podacima, stari hrastici prije početka

intenzivnoga iskorištavanja imali su u pravom smislu riječi prašumsku strukturu:• mali broj starih stabala hrasta lužnjaka po ha (22 do max.

65)• debljinska distribucija ima oblik karakterističan za preborne

šume• pomlađivanje se najvjerojatnije događalo na manjim

površinama u slučajevima kada dolazi do otvaranja sklopa nakon odumiranja starog stabla lužnjaka, i u kombinaciji s drugim povoljnim čimbenicima

• u nedostupnim dijelovima stari su hrastici zadržali svoju prašumsku strukturu, dok su u dijelovima bližim naseljima ostali samo stari hrastovi dok su sva tanja stabla posječena za potrebe stanovništva

26-01-2010 26

Početak eksploatacije Slavonskih šuma- 1830.-1842. proizvodi se bačvarska građa, 1842. počela se izrađivati

njemačka duga (dužica)- Šume stradavaju kod svih revolucija: 1848. Ban Jelačić?• Izrađuju se pragovi (podvaljci) za željeznice, dolaze strane tvrtke, njemački

trgovci, uz pomoć naših, licitacije:• Udruženje šumara u protestu Vladi, 1852. godine to opisuju: “Opustošiše

naši krasni, na broju gajevi, zatrše mlađani naraštaji, isjekoše i osakatiše do zla Boga naši krasni bûkvici hervatski i hrastici slavonski…”

5. EKSPLOATACIJA STARIH HRASTIKA

26-01-2010 27

Autobiografija (Kozarac):”...Zahvatilo je naše društvo dosle neviđeno gramzenje za ličnom čašću i probitkom; mene se ta trzavica tako nemilo dojmila, da sam se začas zaboravio i hotimice išao za tim, da prikažem te nagomilane slike u što crnjim i kraćim bojama, pa makar i na štetu umjetnosti”

Od 1845.-1860. posječene sve hrastove šume od Karlovca do SiskaPrema Metlašu, (1926) cijeni se da je 1870. godine u Posavini bilo još oko 130.000 k.j.(74.737 ha) starih hrastika, da bi koncem 1925. godine ostalo još samo 9.330 k.j. (5.364 ha). Nestalo: 69.373 ha ili 93%. Posljednji stari hrastovi posječeni su 1948. godine u šumi Boljkovo (Spačva).

Da li Vam je nešto poznato?

26-01-2010 28

Šumovitost u Slavoniji

• Postotak šumovitosti za kotar Vinkovci 1914. god. iznosio je 32,46%, a za kotar Županju 33,4%

26-01-2010 29

15. Lipnja 1873. obrazovane su imovne općine od kada se svim šumama počelo gospodariti po principima šumarske znanosti

• Već je 1875. god. Brodska imovna općina načinila prvu “Šumarsko-gnojitbenu osnovu i proračun” na hrvatskom jeziku

• 1880.-1890. godine austrougarska vojna vlast je izradila gospodarsku kartu na njemačkom jeziku, kasnije Mađari na mađarskom

• Prva taksacijska šuma (ured) obrazovana je 1881. godine, a već 1885. je dovršena detaljna gospodarska osnova za šume BIO.

• Oko 1900. godine obavljeno je presijecanje sadašnjih prosjeka.

• 1932. izgrađen je nasip uz Savu.

VAŽNIJE GODINE TIJEKOM ISKORIŠTAVANJA STARIH HRASTIKA U SPAČVANSKOM BAZENU

26-01-2010 30

Kako je izgledao?

• 1718. godina – prije intenzivnog iskorištavanja

6. SPAČVANSKI BAZEN OD STARIH HRASTIKA DO DANAS

26-01-2010 31

Spačvanski bazen od starih hrastika do danas• oko 1920. (Manojlović, 1926)

26-01-2010 32

Spačvanski bazen od starih hrastika do danas• oko 1940. (Vajda, 1948)

26-01-2010 33

Spačvanski bazen od starih hrastika do danas

• 1973. (Lucarić, 1975.)

26-01-2010 34

Spačvanski bazen od starih hrastika do danas

• Spačvanski bazen, zahvaljujući šumarskoj, struci nije se značajnije smanjio u površini tijekom zadnjih 100 godina

oko 43 000 ha

LANDSAT 20-08-2000NASA Landsat ProgramGlobal Land Cover Facility (GLCF)www.landcover.org

26-01-2010 35

SpačvaŠUMA

LANDSAT 20-08-2000NASA Landsat ProgramGlobal Land Cover Facility (GLCF)www.landcover.org

≈ 43 000 ha

26-01-2010 36

• Jedna od najvažnijih europskih vrsta listača• Francuska: 2 386 500 ha (Timbal i Aussenac,

1996)• Poljska: 630 000 ha (Dobrowolska, 2008)• Hrvatska 210.000 ha (ŠGOP 2006.)• - važnost naših lužnjakovih šuma je to što su

sve u poplavnim područjima: bioraznolikost…

7. HRAST LUŽNJAK DANAS: ZNAČAJ I PROBLEM SUŠENJA

26-01-2010 37

Područje rasprostranjenosti hrasta lužnjaka

26-01-2010 38

Hrast lužnjak [Quercus robur L.] u RH danas• površina:

– drugi uređajni razred po veličini: 210 000 ha (bukva 330 000 ha, Anon 2006.)

– 93% u državnom vlasništvu, gospodare "HŠ" d.o.o.• ekonomska važnost:

– prvi u prihodu "HŠ" d.o.o. (44% prihoda od trupaca, 33% sveukupnog prihoda), FURNIRSKI TRUPCI

Ekološki i socijalni doprinos nizinskih šuma hrasta lužnjaka stanovništvu Republike Hrvatske

Lužnjak s pravom zauzeo svoje mjesto u državnoj himni, na kovanicama, na poštanskim markicama, u literaturnim djelima i drugdje.

Proces propadanja i sušenja šuma stoga ne predstavlja samo problem šumarske prakse već izaziva zabrinutost i na široj, nacionalnoj razini.

26-01-2010 39

• Uglavnom se suše pojedinačna stabla ili grupice stabala hrasta lužnjaka unutar sastojine

• Veliki gubitak vrijednosti na furnirskim trupcima i ostalim sortimentima pa se zato u starijim sastojinama doznaka i sječa sušaca i 3B stabala obavlja svake druge ili svake godine

• Učestali ulasci mehanizacije = sabijanje tla, oštećivanje zdravih stabala, povećanje količine mrtvog drva (gljive)

• Smanjeni broj stabala lužnjaka po ha na kraju ophodnje = ugrožen princip pomlađivanja oplodnim sječama pod zastorom krošanja na velikim površinama

Propadanje i sušenje lužnjaka

26-01-2010 40

8. POVIJESNI PRIKAZ DINAMIKE SUŠENJA HRASTA LUŽNJAKA U RH

• sušenje lužnjaka velikih razmjera u Hrvatskoj počinje 1909. godine, i s većim li manjim intenzitetom traje do 1925. godine i u tom je razdoblju posječeno 1 731 000 m3 sušaca hrasta lužnjaka

• početku sušenja prethodilo je sušno razdoblje i par uzastopnih defolijacija gubara i napada pepelnice (Vajda 1948) u kombinaciji sa sušnim godinama

sušna razdoblja

1909

. god

ina

1925

. god

inasječa sušaca

pojava pepelnice, golobrsta gubara, napada zlatokraja

26-01-2010 41

Povijesni prikaz dinamike sušenja hrasta lužnjaka u RH

• detaljan usporedni opis značajki sušenja za dvije grupe Posavskih hrastika daje Manojlović (1926)

"Gornja grupa" - ZAPAD "Donja grupa" – ISTOK – Spačvanski bazen

26-01-2010 42

Povijesni prikaz dinamike sušenja hrasta lužnjaka u RHPOČETAK SUŠENJA 1909.-1924. godine

• sličnosti značajki sušenja u obje grupe:– pojava pepelnice u obje grupe 1909. godine– čiste se hrastove šume puno više suše od mješovitih

sastojina– pepelnica napada novi list koji izlista nakon golobrsta

gusjenica• razlike značajki sušenja između dvije grupe:

– maksimum sušenja u zapadnoj grupi je 1924. godine, a u istočnoj 1916. godine

– intenzitet sušenja puno je veći u zapadnoj grupi:• 41 m3/ha u zapadnoj grupi, 17 m3/ha u istočnoj grupi• u zapadnoj grupi totalno sušenje sastojina (100% drvne

mase) zabilježeno na 2 647 ha, u istočnoj samo na 29 ha

26-01-2010 43


• površina na kojoj se pojavilo sušenje prema dobnim razredima

0

5

10

15

20

25

30

35

40

I. II. III. IV. V. VI.Dobni razred

Udio

površ

ine na

kojoj

se po

javilo

suše

nje, % Zapadni dio

Istočni dio

26-01-2010 44


• površina na kojoj se pojavilo sušenje prema intenzitetu sušenja (% od drvne mase sastojine)

0

10

20

30

40

50

60

70

15 30 50 75 100Intenzitet sušenja, %

Udio

površ

ine na

kojoj

se po

javilo

suše

nje, % Zapadni dio

Istočni dio

26-01-2010 45


• intenzitet sušenja u Spačvanskombazenu u razdoblju od 1909. do 1925. godine (Manojlović1926)

26-01-2010 46

Povijesni prikaz dinamike sušenja hrasta lužnjaka u RH1925. DO DANAS

• od 1937. do 1950. posjeklo se oko 2 mil. m3 nizinskoga brijesta (Jureša 1988)

• 1966. – 1973. šuma ŽUTICA– 180 000 m3

• 1973. šumski predjel SVENOVO šumarija Vrbanja– 176 ha; 3 036 m3

• 1982. – 1986. šuma KALJE kod Lekenika– 1 267 ha; 176 000 m3

• 1986. – 1997. šumarija VRBOVEC– 3 GJ: Bolčanski lug, Česma i Varoški lug– 3 654 ha; 168 700 m3

• 1985. – 1990. GJ TUROPOLJSKI LUG– 2 150 ha; oko 100 000 m3

26-01-2010 47

Povijesni prikaz dinamike sušenja hrasta lužnjaka u RH 1925. DO DANAS

• po nekim procjenama (Prpić i Anić 2000) od početka sušenja (1909. godine) do 2000. godine osušilo se oko 4 mil m3 hrasta lužnjaka u Hrvatskoj

• zadnji podaci – ŠGOP 2006.– od 1996. do 2005. posječeno je 2 700 000 m3 slučajnoga

prihoda hrasta lužnjaka– 92% od toga je realizirano u prethodnom prihodu

(proredne sastojine)

26-01-2010 48

Povijesni pregled istraživanja o uzrocima sušenja hrasta lužnjaka u RH i pregled najvažnijih hipoteza

• Prvi članak – 1878. (već u 2. broju Šumarskog lista)Bayer, Matić J., Jošovac, Jureša, Metlaš, Vincetić, Ostojić, Škorić, Kesterčanek, Đurđić, Kozarac, Crnadak, Lucarić, Cvitić, Đorđević, König, Horvat, Marković, Manojlović, Petračić,Vajda, Dekanić I., Spajić, Glavač, Horvat, Kalafadžić, Rauš, Klepac, Prpić, Kovačević, Harapin, Androić, Starčević, Mayer, Matić S., Vučinić, Dubravac, Dekanić S., Tikvić, Anić …

• Prvi broj Glasnika za šumske pokuse-1926.• Osnivačka skupština HŠD-1846.”Kako gospodariti starim slavon…”• Prvi broj Šum. lista 1877.• Početkom 70. tih god. ŠF organizira tim (Prpić, Spaić, Kovačević…)• HAZU, Zagreb, rujan 2008.• Savjetovanja, simpoziji, konferencije, terenski kolokviji, Povjerenstva…• Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatsko ekološko društvo…• Današnje predavanje…

26-01-2010 49

9. DOSADAŠNJE HIPOTEZE O UZROCIMA SUŠENJA

Od jednostavnog shvaćanja i uzroka sušenja u ovisnosti o samo jednom čimbeniku do današnjih spoznaja o izrazitoj kompleksnosti problema:

• “Glavni krivci”:– Gljivične bolesti- pojava pepelnice (König 1911, Abramović 1925, P.

Manojlović 1926, Đorđević 1926, 1930);– Podzolizacija tla- pogoršanje kemijskih i fizikalnih svojstava tla (Stebut

1925ab, Šenšin 1925);– Poplave (Jošovec 1924, Korošec 1925)-dugotrajne poplave, naročito u

nizama;– Zajedničko djelovanje gusjenica i pepelnice (Petračić 1926, Škorić

1926, Langhofer 1926, Balić 1925, Markić 1925, Đurđić 1932);– Neracionalne šumskouzgojne mjere (Marković i Manojlović 1929)-

smatraju da su naprijed spomenuti čimbenici sekundarnog karaktera: temeljni razlog je neotpornost sastojina-uzrok su niske prorede (stvaraju se guste sastojine sa stablima slabe, nerazvijene krošnje);

– Klima (Vajda 1948)-problem je osvijetlio sa jednog novog motrišta uzevši u obzir klimatske čimbenike uz čovjekov utjecaj koji su doveli do promjene ekološke ravnoteže i njihovu interakciju.

26-01-2010 50

Vajda, Zlatko, Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih posavskih i donjopodravskih šuma (Zagreb: Institut za šumarska istraživanja Ministarstvašumarstva NR Hrvatske, 1948).

26-01-2010 51

LITERATURA:

KOMPLEKSAN PROBLEM: NE POSTOJI JEDINSTVENI UZROČNIK SUŠENJA HRASTA LUŽNJAKA, VEĆ SE RADI O SLOŽENOM PROCESU, U KOJEM RAZLIČITI STANIŠNI, KLIMATSKI, BIOTSKI I SASTOJINSKI ČIMBENICI SVOJIM MEĐUDJELOVANJEM (INTERAKCIJOM) UZROKUJU PROPADANJE STABALA I/ILISASTOJINA

26-01-2010 52

10. PREDLOŽENE MJERE ZA SPRJEČAVANJE SUŠENJA HRASTA LUŽNJAKA:

-pokušati uzgojiti što otpornije sastojine,-kod prvih mjera njege važan je pravilan uzgoj i uređivanje tih šuma,- intenzivnije, pravilne i pravodobne prve prorede,-izbjegavati osnivanje čistih sastojina,-izbjegavanje velikih sječa,-pokušati uzgojiti mješovite sastojine,-pomlađivanje na malim površinama, -čuvati podstojnu etažu,-urediti režim voda i oprezan pristup glede zahvata u sastojini,-kvalitetna i stručna doznaka,

26-01-2010 53

-unaprijediti područje šumskog sjemenarstva, rasadničarstva, sakupljanja i čuvanja žira i sadnog materijala,-sve promjene treba pratiti zakonska regulativa,-izbjegavati šablonske pristupe, te prilagodba današnjim stanišnim, strukturnim i sastojinskim uvjetima,-zajednički pristup operative i znanosti,-očuvanje staništa i temeljnoga cilja: potrajnosti.

• Općenite preporuke su uglavnom za razinu sastojine

• Iz prakse često dolaze upiti kako na razini stabla možemo detektirati problem

26-01-2010 54

Među širokim rasponom čimbenika koji definiraju propadanje šuma hrasta lužnjaka značajnu ulogu zauzima upravo oštećenost krošanja koja predstavlja prvi vidljivi simptom slabljenja vitalnosti stabla.- jedan je od glavnih kriterija pri doznaci sušaca u redovnim i sanitarnim sječama;- vizualna procjena oštećenosti krošanja predstavlja prvi korak u praćenju dinamike sušenja hrasta lužnjaka i drugih ugroženih vrsta šumskog drveća.

11. VAŽNOST PROCJENE OŠTEĆENOSTI KROŠANJA KAO INDIKATORA ZDRAVSTVENOG STANJA STABLA

26-01-2010 55

Ključnu ulogu u Programu ima praćenje stanjaoštećenosti šuma putem vizualne procjeneoštećenosti krošanja tzv. ICP Forests Monitoring(Međunarodni program za procjenu i motrenjeutjecaja zračnog onečišćenja na šume)

Hrvatska sudjeluje u Programu ICP-a od 1987. godine, a Hrvatski Šumarski institut je Nacionalnikoordinacijski centar Programa.

26-01-2010 56

Najvažniji elementi procjene su: osutost (defolijacija) krošnje, gubitak boje (diskoloracija) asimilacijskihorgana te lako prepoznatljivi (biotički i abiotički) uzrocištete. Ipak, defolijacija, glede njezina značaja kaoindikatora stresa, ima prioritet

• PET stupnjeva-klasa:O - osutost 0-10%1 - osutost 11-25% 2 - osutost 26-60%3 - osutost 61-99%4 - osutost 100%

> 25%-ZNAČAJNA OŠTEĆENOST

26-01-2010 57

Mreža trajnih pokusnih ploha - lužnjak• Carpino betuli-

Quercetum roboris Anić em Rauš 1969.

• Osnivanje 1991.-1993., i 1998.

• Prostorno locirana stabla

• Horizontalne projekcije krošanja

• Visine, visine debla• Oštećenost krošnje

po ICP metodologiji• 39 pokusnih ploha• cca 15000 stabala

26-01-2010 58

I-ETAŽA; II-ETAŽA; III-ETAŽA; NEZASTRTO

10

20

30

40

50

60

PROIZVODNI DIO SASTOJINEA) Glavna etažaB) Nuzgredna etažaPOMOĆNI DIO SASTOINEC) Podstojna etažaD) Sušci

26-01-2010 59

PROMJENE-11 PLOHA

1%

7%

33%

47%

11%

1% 0%-3 -2 -1 0 1 2 3

0102030405060708090

100110120130140150160

No

of o

bs

POGORŠANJE POBOLJŠANJE

41%

12%

26-01-2010 60

y = 46,006Ln(x) - 136,02R2 = 0,5184

N = 360

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150

Starost plohe

% z

naca

jno

oste

ceni

h st

abal

a hr

asta

OVISNOST ZNAČAJNE OŠTEĆENOSTI O STAROSTI PLOHA (SASTOJINA)

26-01-2010 61

4,3

47,830,4

4,3 13,00

20

40

60

80

100

0 1 2 3 4

Klasa oštećenosti

Posto

tni ud

io sta

bala,

%

Prva izmjeraDruga izmjera

1,0

54,4

26,210,7 7,8

0

20

40

60

80

100

0 1 2 3 4

Klasa oštećenosti

Posto

tni ud

io sta

bala,

%


0,0 16,7

41,4

19,1 22,8

0

20

40

60

80

100

0 1 2 3 4

Klasa oštećenosti

Posto

tni ud

io sta

bala,

%


0,0 7,1 14,3 9,5

69,0

0

20

40

60

80

100

0 1 2 3 4

Klasa oštećenosti

Posto

tni ud

io sta

bala,

%


Promjena klase oštećenosti stabala klase u prvoj izmjeri-- starije plohe: starost od 79 do 135 godina (8 ploha) Istarije plohe: starost od 79 do 135 godina (8 ploha) I-- ETAETAŽŽAA

Klasa “0” Klasa “1”

Klasa “2” Klasa “3”

26-01-2010 62

Postotni udio stabala hrasta koja su se osušila do druge izmjere

13,0 7,8

22,8

69,0

05

1015202530354045505560657075

0 1 2 3

Klasa oštećenosti u prvoj izmjeri

%

26-01-2010 63

PROSJEČNI GODIŠNJI PRIRAST TEMELJNICE PO DOBNIM RAZREDIMA I DVIJE KLASE OSUTOSTI

Box & Whisker Plot: g_promj_god: = g_promj / interval

g_pr

omj_

god

Mean Mean±SD Mean±1,96*SD

DOB - IV

0 1-0,002

0,000

0,002

0,004

0,006

0,008

0,010

DOB - V

0 1

DOB - VI

0 1-0,002

0,000

0,002

0,004

0,006

0,008

0,010

Prosječni godišnji prirast g stabala svih

dobnih razreda klase“0”=0,0036 m2; klase “1”=0,0028 m2

Razlika – 24%

26-01-2010 64

Slavonska šuma i hrast lužnjak, bez obzira na brojna istraživanja (preko 150 g.), još uvijek krije mnoge zagonetke za šumare, biologe, ekonome, povjesničare, književnike, ljubitelje prirode…ONA je još uvijek i bit će još dugo “neispričana priča” mnogima, ONA je naša sudbina i našjedini DOM. Stara kineska poslovica kaže: “novcem možeškupiti mjesto stanovanja, ali ne i DOM”.

Rimski filozof Seneka, još je prije Krista napisao: “priroda ne otkriva svoje tajne odjednom i svima” s njom treba razgovarati na njenom jeziku.

“S prvim drvećem koje je posječeno počela civilizacija, a sa zadnjim koje će pasti – završava”

26-01-2010 65

HVALA NA POZORNOSTI!

HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT HRAST LUŽNJAK U · PDF fileHRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ I SPA...

Documents

Transcript of HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT HRAST LUŽNJAK U · PDF fileHRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ I SPA...