nkacmarcik_regulacija monopola

7/21/2019 nkacmarcik_regulacija monopola

1/24

UNIVERZITET U SARAJEVU

EKONOMSKI FAKULTET

MIKROEKONOMIJA

SEMINARSKI RAD

ANALIZA REGULACIJE MONOPOLA

KROZ PRIMJERE

Mentor: Studenti:

Prof.dr Aleksandar Kalmar Nela Kamarik 55052

Sanja Kapetanovi44605

Sarajevo, Maj 2006.


2/24

2

1. SADRAJ ......................................................................................................... 2

2. UVOD ............................................................................................................... 3

2.1.Predmet i cilj rada ............................................................................................ 3

2.2.Izvori i metode prikupljanja podataka ............................................................. 32.3.Struktura rada ................................................................................................... 3

3. Teorijski okvir ............. 4

3.1.Faktori koji utjeu na formiranje konkurentskih odnosa na tritu ..... 4

3.2.Savrena konkurencija i razlika izmeu teorije i prakse ..... 4

4. Istorija i praksa antitrustovske regulative u Sjedinjenim Dravama ... 5-12

4.1.Atitrustovska politika u Sjedinjenim dravama .............................................. 5

4.2. Istorija antitrustovskih zakona u SAD-u......................................................... 5

4.3.Sluaj Standard Oil....................................................................................... 6

4.4.Sherman-ov antitrustovski zakon .................................................................... 6

4.5. Funkcionalistiki kriterij na primjerima ......................................................... 8

4.6.Klayton-ov zakon i Zakon Federalne trgovinske komisije . 9

4.7.Sluaj ALCOA strukturalistika procjena trine konkurencije .............. 10

4.8. Realnost procjene trita na osnovu strukture i funkcionalnosti ................... 10

4.9.Kontekstualna prosudba i sposobnost sudova ................................................ 11

4.10.Odreivanje relevantnog trita i industrije ................................................. 12

5.

Nedavni primjeri iz prakse u SAD.............................................................13-17

5.1.Izvrenja antitrustovnih odredbi ..................................................................... 13

5.2.Savremeni antitrustovski sluajevi (IBM, AT&T) ......................................... 13

5.3.Wal-Mart, dravni zakoni i konkurencija ....................................................... 16

5.4.Nepravedne poslovne prakse: Dogovaranje cijena ........................................ 16

5.5.Tehonoloke promjene i konkurencija ............................................................ 17

6. Primjeri iz ostalih zemalja .........................................................................18-22

6.1.Japan: U tornjevima Hi-tech uda ................................................................... 18

6.2.Hrvatska: Okonan monopol nad pogrebnim uslugama .................................. 19

6.3.Bosna i Hercegovina: Konkurencijsko vijee BiH ......................................... 20

7. ZAKLJUAK. 23

8. LITERATURA..... 24


3/24

3

2. UVOD

2.1.Predmet i cilj rada.Seminarski rad Analiza regulacije monopola kroz primjere

ima za cilj analizirati savremeni zakonski okvir i primjenu antitrustovske politike.

Pored koritenja dostupne literature koja analizira sluajeve iz zemalja u kojima je

iskustvo u trinoj enokomiji znaajnije, analizira se i postojei zakonski okvir u Bosni

i Hercegovini. Seminarski rad takoer analizira dinamine promjene koje neumitno

uvjetuju preispitivanje postojeih zakona i njihove primjene, utjecaj globalizacije i

svjetske konkurencije na trita pojedinih zemalja (na primjer Sjedinjenih Amerikih

Drava), te neke od aktuelnih sluajeva koji su pobudili panju javnosti u proteklih

nekoliko godina.

2.2.Izvori podataka i metode prikupljanja. Imajui u vidu sva vremenska i prostorna

ogranienja, za istraivanje o datoj temi koriteni u razliiti izvori dostupni na

Internetu, esto izvorno dati na engleskom jeziku. Osim strunih i naunih izvora,

koritene su i zvanine web stranice organizacija za kontrolu i regulaciju trita. ak i

ako nisu citirani ili navedeni kao izvori, koriteni su kao dopuna i radi dobijanja

cjelovite slike o materiji koja se istrauje. Takoe su koriteni i novinarski izvori, lanci

i vijesti, radi njihove jednostavnosti i ilustrativnosti; budui da antitrustovski sudski

procesi esto traju godinama , saeti novinarski prikazi daju povran, ali informativan

prikaz pojedinih sluajeva.

2.3.Struktura rada. Na samom poetku dat je prikaz teoretskog okvira, pojanjenja

pojmova koji se koriste i teorijske osnove za analizu sluajeva koja slijedi. Takoe,

navodi se i saetak pravnog okvira u dravama iji se antitrustovski sluajevi

analiziraju. Neki izvori su navedeni kroz citate, dok su neki parafrazirani ili pojanjeni.

Takoe, na poetku se postavljaju i teze i pitanja koja e u nastavku rada biti

potkrijepljena primjerima iz prakse.


4/24

4

3. TEORIJSKI OKVIR

3.1.Faktori koji utjeu na formiranje konkurentskih odnosa meu uesnicima na

tritu. Savrena konkurencija u teoretskom smislu podrazumijeva trite na kome niti

jedan uesnik, bilo ponuaili potroanije dovoljno moan da moe uticati na trinu

cijenu. Njegove pretpostavke su: veliki broj prodavaa i kupaca, homogenost

proizvoda, slobodan ulaz i izlaz preduzea, pasivna politika cijena, supstitucijski

proizvod, maksimiziranje profita, nema dravnog reguliranja, savrena mobilnost

faktora proizvodnje, te savrena informiranost. Kroz istoriju razvoja ekonomske nauke

dolazilo je do razliitih naina klasifikacije trinih stanja, od kojih su neke bile

bazirane na strukturalistikoj a druge na funkcionalistikoj klasifikaciji. Faktori koji

utjeu na formiranje konkurentskih odnosa izme

u u

esnika na tritu su:

Broj i veliina uesnika na strani ponude i/ili tranje,

Stepen slobode ulaska i izlaska,

Prostorna distribucija kupaca i prodavaa,

Vea ili manja homogenost ili diferencijacija proizvoda,

Stepen elastinosti tranje za odnosnim proizvodom,

Stepen ostvarene vertikalne integracije.

3.2.Savrena konkurencija i razlika izmeu teorije i prakse. Drave najee

pokuavaju situaciju na tritima pribliiti stanju savrene konkurencije i uz pomo

zakona i pravila tee ka regulaciji monopola i trine moi trinih uesnika; primjeri

za to su trine regulative i antitrustovska politika. Meutim, neki zakoni i pravila

imaju za cilj u nekim oblastima zadrati monopol, kao na primjer zakoni o autorskim

pravima i intelektualnom vlasnitvu. Zbog vjerovanja da je drutveno korisno ohrabriti

ljude da istrauju nove naine rada i nove proizvode kreiran je zakon koji e osigurati

monopol kreatorima novina i izuma. Savrena konkurencija moe znaiti price takersu statinom modelu, ali u dinaminom modelu to moe znaiti tenju za pozicijom

privremenog monopola. Ekonomski velikan sa poetka XX vijeka Jozeph Schumpeter

je ukazivao na dinaminu prirodu trine ekonomije. Njegova teza je da je pozicija

privremenog monopola kojoj tee uesnici na tritu, najvaniji tip konkurencije u

trinoj ekonomiji. On je postavio tezu i da poduzetnici pronalaze nove proizvode i


5/24

5

naine proizvodnje koji stare proizvode ine prevazienima, dok njihova pozicija prije

ili kasnije biva unitena zbog novih poduzetnika. Za Schtumpeter-a, sr trine

ekonomije bila je promjena. Ipak, veina ekonomista nije se slagala sa ovim

argumentima i smatrala je da drava mora regulirati postojanje monopola uvoenjem

razliitih antitrustovskih zakona i pravila. Antitrustovska politika ima za cilj primoratikompanije da potuju pravila konkurencije, razjedinjavajui monopolske kompanije,

zabranjujui spajanja koja bi poveala trinu mo i traei i kanjavajui kompanije

koje sarauju radi uspostavljanja viih cijena. Antitrustovska politika je politika vlade

prema procesu konkurencije. Drava odreuje kada se dvije firme mogu spojiti, koja

konkurentska praksa je legalna, kada firma postaje prevelika, do koje mjere je pravino

da dvije firme usklauju svoje politike cijena, kada je trite dovoljno konkurentno a

kada previe monopolistiko?

4. ISTORIJA I PRAKSA ANTITRUSTOVSKE REGULATIVE U SJEDINJENIM

AMERIKIM DRAVAMA

4.1. Atitrustovska politika u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Sjedinjene

Amerike Drave (SAD) su primijetile da postoji iroka elastinost u ekonomskim

propisima kada su u pitanju ovi momenti, zavisno od toga koji od dva pogleda na

konkurenciju ima vie utjecaja. Dva oprena pogleda su:

Funkcionalistika klasifikacija: Konkurentnost trita bi trebali prosuivati

na osnovu izvedbe (ponaanja) firmi na tritu.

Strukturalna klasifikacija: Konkurentnost trita bi trebali prosuivati na

osnovu strukture industrije.

Da bismo pokazali kako je Vlada SAD-a primijenila ova dva pogleda na

konkurenciju u svrhu promocije radne i efektivne konkurencije, amaliziraemo

primjenu antitrustovskih zakona koji reguliu poslovanje, te kako nedavne strukturne

promjene u ekonomiji mijenjaju ulogu vlade kao sudca na tritu.

4.2. Istorija antitrustovskih zakona u SAD-u. Premda je ideologija SAD-a uvijek bila

prilino nastrojena u korist slobodne ruke (laisez faire) i nemijeanja Vlade u

poslovanje, uvijek je paraleno sa tim kod populista postojao osjeaj straha od veliine i

monopola. Ovaj strah od veliine i monopola pojavio se krajem 19. vijeka kada je

veliki broj firmi poeo da se spaja i organizuje meusobno, formirajui trustove i


6/24

6

kartele.Kartelili trustje kombinacija firmi u kojoj se firme nisu u stvari spojile nego

djeluju sutinski kao jedno tijelo. Trust postavlja zajedniku cijenu i nadzire

proizvedenu koliinu pojedine firme lana. Trust moe, djelovati kao monopolist, a

esto to i radi.Tokom 1870. i 1880. godine trustovi su se formirali u velikom broju

industrija, ukljuujui eljeznicu, elik, duhanske preraevine i naftu.

4.3. Sluaj Standard Oil. Neke od tipinih trustovskih aktivnosti zapoela je firma

Standard Oil, vlasnitvo John D. Rockefeller-a. Standard Oil je zahtijevao od

eljeznica da im smanji trokove transporta za iznos transportne tarife. Ovo smanjenje

trokova transporta je omoguilo da Standard Oilodredi nie cijene za svoje

proizvode nego druge firme koje su morale plaati puni iznos transportnih trokova.

Standard Oil je zbog toga bio u poziciji da prodaje po niim cijenama od

konkurenata. Da su cijene ostale niske, ovo bi imalo pozitivan uticaj na potroae i

negativan uticaj na konkutente Standard Oil-a. Ali cijene nisu ostale niske. Do 1882.

godine Standard Oil je dobar broj konkurenata izbacio iz posla a za ostale koji su jos

bili u poslu je to bila stalna prijetnja. U tom trenutku, Standard Oil je stvorio trust i

pozvao preostale konkurente da se pridrue. Tada je Standard Oil Trust koristio

dobivenu momonopola da zatvara rafinerije, podie cijene i ograniava proizvodnju

nafte. Cijena nafte je rasla od konkurentskog nivoa do monopolistikog nivoa a

potroai kao i konkurenti Standard Oil-a su na kraju ispatali zbog toga.

4.4. Sherman-ov antitrustovski zakon. Reakcije javnosti protiv trustova kao to je

Standard Oil su bile estoke. Organizatori trustova su postali nadaleko poznati kao

plemii razbojnici zbog iskoritavanja prirodnih resursa i drugog neetikog

ponaanja. Vidjelo se da trustovi stvaraju enorman profit, spreavaju konkurenciju i

openito se nasilno ponaaju prema svima koji im stanu na put. Kao odgovor na to

Kongres SAD-a je 1890. godine donio Shermanov antitrustovski zakon zakon

uoblien tako da regulie procese konkurencije.

Sherman-ov zakon sadri dva glavna dijela:

Dio 1: Svaki ugovor, kombinacija (udruivanje) u oblik trusta ili drugi, ili

urota sa ciljem da se ogranii trgovina ili promet meu dravama SAD-a ili sa

inostranstvom, ovim se proglaava nelegalnim.

Dio 2: Svaka osoba koja bi mogla ostvariti monopol ili koja pokua da

stekne monopol ili koja planira ili se uroti sa nekom drugom osobom ili vie njih sa


7/24

7

namjerom da stekne monopol nad bilo kojim dijelom trgovine ili prometa meu

dravama SAD-a ili sa inostranstvom bie smatrana odgovornom za prekraj i ako bude

proglaena krivom, kanjena novanom kaznom u iznosu do pet hiljada US dolara ili

kaznom zatvora u trajanju do jedne godine ili kanjena sa obje navedene kazne.

Odluka o kazni je u diskrecionoj moi suda.

Sherman-ov zakon je nainjen tako da obuhvata irok pojam. Na kraju krajeva, i

usvojen je kao odgovor na vapaj javnosti zbog formiranja trustova. Ali nakon paljivije

analize postaje jasno da je u nekim dijelovima nejasan i nedovoljno odluan. Na

primjer, djela navedena u Dijelu 2 na poetku su bila samo prekraj, ne kazneno djelo1.

Nejasno je sta predstavlja da se ogranii trgovina. Dalje, bez obzira na to to je ovaj

zakon zabranio monopoliziranje, nije eksplicitno zabranio monopol. Ukratko, Sherman-

ovim zakonom Kongres je prebacio odgovornost na sudove, dajui njima mogunost daodrede antitrustovsku politiku SAD-a.2

Sljedea pria ukratko prikazuje ulogu suda u antitrustovskoj politici. Tri

arbitrana suca opisuju svoj posao. Najmlai od trojice kae: Dajem im ime po tome

kako ih ja vidim. Srednji arbitrani sudac kaze; Ne, to nije posao arbitranog suca.

Arbitrani sudac im daje ime po onome to oni jesu. Najstariji arbitrani sudac kae:

Obojica ste u krivu. Oni su nita dok im ja ne dam ime. I to je kako stvari stoje sa

sudovima i monopolom. Da li se firma ponaa monopolistiki, ne zna se sve dok sud ne

donese odluku o tome.Kako je Kongres donio Sherman-ov zakon, ekonomisti su takoer raspravljali o

moguem uticaju trustova i da li je njihovo ograniavanje u interesu javnosti. Dio

rasprave se odnosio na to ta je vanije: spajanje firmi koje se ogleda u tehnolokim

promjenama u proizvodnji i proirenju sistema transporta sto poveava utede po

osnovu obima3(u tom sluaju ograniavanje trustova ne bi bilo u interesu javnosti jer bi

1Po Federalnom zakonu prekraj predstavlja djelo koje se kanjava samo novanom kaznom ili kaznomzatvora u trajanju do jedne godine. Kazneno djelo iziskuje kaznu zatvora u trajanju duem od jedne

godine.2Posljedice su bile donoenje izmjena i dopuna Sherman-ovog zakon koje su ga ojaale. Na primjer:djelo iz Dijela 2 sada je kazneno djelo, ne vie prekraj.3 economies of scale = utede po osnovu obima (to vei obim proizvodnje, to su manji trokovi pojedinici proizvodnje)diseconomies of scale= opadajue ili negativne utede po osnovu obima (dodatne jedinice proizvodnjeproizvode se po sve veim trokovima).Oba termina pod odrednicom uted/a u HR-ENG poslovno-upravnom rjeniku Vladimira Ivira.U istom rjeniku za prvi termin daje se i prijevod ekonomija razmjera.


8/24

8

to moglo sprijeiti firme da iskoriste prednosti utede po osnovu obima) ili to to

trustovi jednostavno predstavljaju pokuaje u monopolizaciji da se ogranii

proizvedena koliina i stvori monopolski profit (u tom sluaju ograniavanje trustova bi

vie bilo u interesu javnosti jer bi se time smanjio monopol).

Drugi dio rasprave se odnosio na to kojom brzinom e ekonomske snageposlovati i koliko je krhka konkurencija. Neki ekonomisti su zastupali stajalite da je

konkurencija bila jaka i da je to ograniilo profit trustova i monopla i prisililo ih da

preu na konkurentske cijene (u tom sluaju ograniavanje trustova ne bi bilo u interesu

javnosti) Ovi ekonomisti su zastupali tezu funkcije - treba se osloniti na to da e

konkurentnost na tristu slomiti monopole. Njihov je stav bio i da veliina ne dovodi do

odsustva trine konkurencije i da se uloga Vlade treba sastojati samo u tom da osigura

da se ne stvaraju zapreke pristupu tritu.

Drugi ekonomisti su zastupali tezu strukture, tvrdei da je konkurentnost bila

krhka i da ona sama nee funkcionirati ako ne postoji vei broj manjih firmi. Njihov

stav je bio da su trustovi i monopoli (ak i ako nemaju monopolistike cijene) loi, da

Vlada treba razbiti trustove i da treba postojati zakon koji nee doputati novo

osnivanje trustova ili monopola. U svakom sluaju, nije bilo na ekonomistima nego na

sudovima da rijee ovu dilemu.

4.5. Funkcionalistiki kriterij na primjerima STANDARD OIL i AMERICAN

TOBACCO Tokom godine 1911, Vrhovni sud SAD-a je ustanovio tumaenje

Shermanovog zakona tako sto je dao svoje miljenje u sluajevima Standard Oil-a i

kompanije American Tobacco. Sud je ustanovio da su obje ove firme strukturno bile

monopoli. Svaka od njih je kontrolisala 90% svoga trita. U svakom sluaju, sud je

presudio da monopolistika struktura trita nije krenje Shermanovog antitrustovskog

zakona. Ove firme su prekrile zakon, ne strukturom industrije, nego svojim odreenim

aktivnostima (funkcioniranjem)- odnosno time to su se bavile nefer poslovanjem.

Funkcionalistiko prosuivanje, umjesto prosuivanja prema strukturi vrlo esto se

naziva teorija zloupotrebe jer se firma pravno smatra monopolom samo ako poini

monopolistiku zloupotrebu.

Razlika u ova dva sluaja je bila akademska. Obje firme, i Standard Oil i

American Tobacco su proglaene krivima za nefer poslovanje i bile razbijene na


9/24

9

manje dijelove. Ali ova akademska razlika je odigrala znaajnu ulogu u odreivanju

industrijske strukture u SAD. Ovo je dopustilo struluralnim monopolima da nastave da

postoje, ali im je zabranilo da koriste odreenu monopolistiku praksu kao sto je

traenje poslovne provizije.4

Tokom godine 1920 ova strukturna/funkcionalistika razlika je bila vana usluaju koji je ukljuivao firmu US Steel 5Vrhovni sud je u ovom sluaju presudio

da iako je US Steel bio monopol po svojoj strukturi ipak nije bio monopol u izvedbi.

To znai da ova firma nije se bavila nefer poslovanjem sa ciljem da postane monopol

pa samim tim nije ni prekrila antitrustovski zakon. Za razliku od Standard Oil-a, od

US Steel-a se nije trailo da se razbije u grupu manjih firmi.

4.6. Klayton-ov zakon i Zakon Federalne trgovinske komisije. U pokuaju da se da

vie smjernica sudovima te da se osigura odlunija primjena antitrustovskih odredbi,

Kongres je 1914 godine usvojio Claytonov zakon i Zakon Federalne trgovinske

komisije.Claytonov antitrustovski zakon je zakon koji je proglasio nezakonitim etiri

specifina monopolistika djelovanja kada je rezultat takvog djelovanja smanjenje

konkurencije:

Diskriminacija u cijeni, odnosno kada se ista dobra prodaju razliitim

kupcima po razliitim cijenama.

Vezujui ugovori u kojima se kupac mora obavezati da e poslovati samo i

iskljuivo sa jednim prodavcem i da nee kupovati ta dobra od njegove konkurencije

Meusobno povezano rukovodstvo kod kojeg su lanovi upravnih odbora u

dvije ili vie firmi isti

Kupovanje dionica konkurentske firme kada je svrha te kupovine da se

smanji konkurencija

Kada je Kongres 1914 godine ustanovio Federalnu trgovinsku komisiju (FTC)

tada joj je dao ovlasti da regulie konkurenciju i trine politike. Zakon Federalne

trgovinske komisije je zakon kojim je nelegalnim proglaeno da firme mogu koristiti

nefer metode konkurencije ili se baviti nefer ili prevarantskim aktivnostima ili

4 U originalu stoji KICKBACKS to predstavlja odreenu svotu novca koju npr. prodavac vratikupcu samo zbog injenice da je on jedini kupac tih proizvoda/usluga i prodavac ne moe teproizvode/usluge nikome drugome ponuditi. Uglavnom nastaje kao rezultat ilegalnog privatnogdogovora.5Ameriki elik


10/24

10

praksom bez obzira na to da li ove aktivnosti imaju ili nemaju utjecaja na

konkurenciju. Osim irokog mandata, Kongres je FTC-u dao malo uputstava oko toga

koja e se pravila primjenjivati u cilju regulisanja trgovinskih i trinih politika. Kao

rezultat svega toga, vie od 20 godina Komisija je bila vie nego neefikasna. Tek 1938

godine dato joj je u zadatak da se bavi prevencijom lanog i prevarantskog oglaavanjato je i ostalo njena prvenstvena uloga.

4.7. Sluaj ALCOA strukturalistika procjena trine konkurencije.

Prosuivanje na osnovu izvedbe (funkcionalistiko) je bio osnovni kriterij kojim se

rukovodila SAD antitrustovska politika sve do 1945 godine. Tokom 1945 godine,

sudovi u SAD-u su promijenili nain na koji su tumaili zakon u sluaju Aluminium

Company of America (ALCOA)6. U slucaju ALCOA, firma je proglasena krivom za

krenje antitrustovkog statuta iako sud nije presudio da je ALCOA kriva za nefer

poslovanje. Ono to je ALCOA napravila je bilo koritenje poznavanja trita da proiri

kapacitete prije nego sto su konkurenti imali priliku da i uu na trite. Dodatno,

ALCOA je zadrala cijene na preniskom nivou da bi time sprijeila ulazak potencijalne

konkurente na trite to predstavlja aktivnost poznatu kao grabeljivo odreivanje

cijena. Ovakvo ponaanje nije pokazivalo znakove iskoritavanja snage monopola da

se odrede visoke cijene ili prisiljavanje konkurencije da vie ne posluje. U svakom

sluaju ovakvo ponaanje odnosno nain na koji je ovo uraeno, nije predstavljalo

krenje zakona. Ali u sluaju ALCOA, struktura trita a ne nain poslovanja firme je

bila osnova za utvrivanje da li je ili ne ALCOA prekrila antitrustovske zakone.

4.8. Realnost procjene trita na osnovu strukture i funkcionalnosti Procjena na

osnovu strukture na prvi pogled moe djelovati nepravedno. U krajnjoj instanci, u

ekonomiji svrha konkurencije je proizvesti bolje proizvode i usluge nego konkurencija,

i to po niim cijenama. Ako je jedno produzee toliko uspjeno da izbaci ostale

konkurente sa trita, uspjena firma e postati monopolist, i prema strukturalnom

kriterijumu, bie proglaena krivom zbog krenja antitrustovskih zakona.

Po strukturalnom kriteriju, firma je proglaena krivom zato to radi ono to bi u

stvari i trebala da radi: proizvodi najbolji mogui proizvod po najnioj moguoj cijeni.

6Americka aluminijska kompanija


11/24

11

Pobornici strukturalne podjele svjesni su ovog problema ali ipak preferiraju takav

kriterij, i to najvie zbog njegove praktinosti.

4.10. Kontekstualna prosudba i sposobnost sudova. Funkcionalistika procjena

zahtijeva da je svaka akcija firme analizirana kao pojedinaan sluaj. Ovakav nainrada zahtijeva mnogo vremena i skup je. Po nekim tumaenjima, aktivnosti firme mogu

biti smatrana neprikladnim konkurentskim ponaanjem; u drugim tumaenjima iste

aktivnosti bi mogle biti ocijenjena kao dozvoljene. Na primjer, recimo da automobilska

kompanija kao uslov za postojanje garancije zahtijeva od kupaca da vozila pokrivena

garancijom moraju koristiti iskljuivo rezervne dijelove istog proizvoaa i koristiti

iskljuivo servisne usluge te kompanije. Da li je ovaj zahtjev automobilske kompanije u

stvari pokuaj da osigura monopolsku poziciju za svoje rezervne dijelove i servisne

centre ili samo da osigura odgovarajue odravanje za prodata vozila? Odgovor zavisi

od konteksta ove akcije. Ipak, prosudba svakog pojedinanog sluaja prevazilazi

mogunosti sudova. Postoji tako mnogo preduzea i toliko mnogo aktivnosti da sudovi

ne mogu prosuivati o svakom od njih na funkcionalistikom osnovu. Oni moraju

osigurati najbolji nain da ogranie broj sluajeva kojima e se baviti. Da bi razumno

primijenio funkcionalistiki kriterij Vrhovni sud mora postaviti smjernice da bi kazao

firmama u kojim sluajevima e Sud uzeti odreeni sluaj u razmatranje. Budui da se

postojee informacije tiu strukture, ove smjernice e neizbjeno uzeti u obzir trinu

strukturu, iako e prosudba biti uraena na funkcionalistikom osnovu. Dakle, iako

strukturalna procjena ima svoje nedostatke, ipak je neophodna.

Ovo veoma slii procesima za odluivanje o prijemu pojedinanih kandidata za

upis na koled. Oni ocjenjuju kandidate na osnovu ukupne funkcionalnosti, a ne

samo na osnovu kvantitativnih rezultata standardiziranih testova. Ipak, oni koriste neke

kvantitativne rezultate za eliminaciju kako bi smanjili ukupan broj aplikacija na

razumnu mjeru. Aplikanti sa brojem bodova ispod minimalne granice su automatski

eliminirani, dok se ostali procjenjuju detaljno jedan po jednan.

Jo jedan argument u korist procjene na osnovu strukture je injenica da

struktura moe biti pokazatelj budue funkcionalnosti. Zagovornici kriterija strukture

tvrde da monopolist moe drati niske cijene trenutno, ali ipak je monopolist i nee i u

budunosti zadrati niske cijene. Niske cijene e trenutno ukloniti konkurenciju, te kad

konkurencija bude izbaena iz trke, nee se oduprijeti porivu da iskoristi

monopolistiku snagu.


12/24

12

4.10. Odreivanje relevantnog trita i industrije Pobornici funkcionalistikog

kriterija priznaju da ovaj standard ima nedostatke, ali naglaavaju da ih ima i kriterij

strukture. Teko je odrediti relevantno trite (lokalno, dravno ili meunarodno) i

relevantnu industrijsku granu potrebnu da se odredi strukturna konkurentnost bilo kojeindustrije. Takva pitanja bila su u centru panje mnogih antitrustovskih sudskih

predmeta. Na primjer, u sluaju ALCOA, kompanije je iznosila argument da su metali

kakvi su bakar i elik zamjenjivi aluminijumom i da je stoga industrija koju treba

razmatrati, metalska industrija. Da je sud odabrao metale, a ne aluminijum, kao

relevantnu industriju, ALCOA ne bi bio proglaen monopolistom. Meutim, sud je

odluio da aluminijum ima jedinstvna svojstva i da ini vlastito trte. Budui da je

odreeno da ALCOA kontrolira 90% trita aluminijuma, ova je kompanija proglaena

monopolistikom i razjedinjena.

Argumenti u sluaju Du Pont (1956) ponovo su bili usmjereni na definiciju

industrije. Vrhovni sud donio je oslobaajuu presudu za monopolsko ponaanje u

proizvodnji celofana iako je Du Pont bio jedini proizvoacelofana. Sud je zasnivao

ovu odluku na tome da relevantna industrija nije industrija celofana nego industrija

fleksibilnih materijala za zamotavanje, koja je takoe ukljuivala i aluminijumske folije

i votani papir. Du Pont nije imao monopol u cijeloj toj industriji i zato, Sud je odluio

da ovdje nije postojala povreda antitrustovskih zakona.

Relativno noviji sluaj iz 1993, Ministarstvo pravde suprotstavilo je spajanju7

Gillete-a i Parker Pens-a, uz obrazloenje da bi novostvorena kompanija imala kontrolu

nad oko 40 procenata trita kvalitetnih naliv-pera. Sud je ipak dozvolio spajanje, uz

obrazloenje da je relevantno trite u stvari ire trite kvalitetnog pribora za

pisanje, koje takoe ukljuuje mehanika pera, hemijske olovke, olovke sa kuglicom, i

flomastere. Ovo je trite imalo mnogo vie konkurenata nego trite samih naliv-pera.

Sline sumnje postoje i oko odluke o relevantnom geografskom tritu. U

sluaju Pabst Brewing (1966), definicija trita imala je glavnu ulogu. Pabst je elio

spajanje sa Blatz Brewing Company. Na nacionalnom planu, obje kompanije bile su

relativno male, sa udjelom od oko 4,5 % prodaje piva u Sjedinjenim dravama. Pabst je

tvrdio da je cijelo trite SAD relevantno trite. Ipak, Sud je smatrao da je Wisconsin,

7Spajanje originalno merger


13/24

13

gdje Pabst ima sjedite, relevatno trite, i budui da dvije kompanije uestvuju sa 24 %

udjela na tom tritu, spajanje nije dozvoljeno.

ta se moe izvui kao zakljuak iz debate o relevatnom tritu? Osnova je da

su oba kriterija struktura i funkcionalnost- u nekim sluajevima upitni, i da u

stvarnom ivotu ne postoje definitivni kriteriji za prosudbu da li je neka kompanijenaruila antitrustovske propise. Kompanija nije niti kriva niti osloboena optube sve

dok to ne potvrdi sud.

5. NEDAVNI PRIMJERI IZ PRAKSE

5. 1. Izvrenja antitrustovnih odredbi. Posljednjih godina u SAD-u, drava je

zaustavila samo nekoliko spajanja kompanija. Na primjer, 2000. godine Ministarstvo

pravde ispitalo je samo 48 od vie od 9500 spajanja amerikih kompanija. Veina

ispitanih sluajeva je rijeena nagodbom, odbaena ili izmijenjena. Samo je jedan doao

do suda. Uprkos injenici da je samo nekoliko spanjaja ispitivano, antitrustovski zakoni

ipak su djelovali, uglavnom preventivno. Mnoga spajanja nisu ni predloena jer su

kopmanije unaprijed znale da nee biti dozvoljena. Mali broj veih antitrustovskih

sluajeva je izneseno, djelimino zbog stoljea iskustva koje je nauilo kompanije ta

zakon doputa, a djelimino zbog toga to je vlada bila blaga u u svojoj interpretaciji

antiturstovskih zakona. Ta blagost ima tri meupovezana razloga. Prva je u promjeni

amerike ideologije. Dok je u pedesetim i ezdesetim godinama preovlaujue

miljenje bilo da su velike kompanije loe, do osamdesetih taj pogled je postao

kompleksniji- veliki biznisi su vieni kao kompbinacija dobrog i loeg. U novom

ideolokom okviru, politiki pritisak da se unaprijede antistrustovske mjere smanjio se.

Drugo, kako su Sjedinjene drave postale vie integirane u globalnu ekonomiju,

veliki biznisi su se suoili sa znaajnom meunarodnom konkurencijom i stoga je

konkurencija kreirana od strane amerikih trinih struktura postala manje znaajna.

Tree, kako je tehnologija postala kompleksnija, pitanja antitrustovskih mjera

taoke su postala vie komplikovana za sudove. Dok pravosudni sistem razrijei sluaj,

tehnologija bi se toliko promijenila da sluaj vie nije relevantan.

4.13. Savremeni antitrustovski sluajevi Moderno doba antitrustovske politike bio je

obiljeen vanim sluajevima na tritima kompjutera i telekomunikacija. Jedan od njih

bio je protiv IBM-a.


14/24

14

Sluaj IBM. Ministarstvo pravde SAD tuilo je IBM zbog povrede

antitrustovskih zakona. Ministarstvo je tvrdilo da kompanije dri 72% udjela na

ukupnom tritu elektronike digitalne kopjuterske industrije, i da je dostigao toliki

trini udjel nepravednom poslovnom praksom kombinujui hardware, software iusluge odravanja po jedinstvenoj cijeni (odnosno, uslovljavajui potroae da kupe sve

tri komponente zajedno). Ako ste htjeli IBM hardware (opremu), morali ste takoe

kupiti i IBM-ov software i usluge, bez obzira da li ste to htjeli ili ne. Kada biste kupili

IBM mainu, kupili biste sve, tako da ostale kompanije nisu imale ba mnogo anse da

konkuriu. ta vie, Ministarstvo je navodilo da je IBM konstantno redizajnirao svoje

kompjutere, inei nemoguim da druge kompanije dre korak i zdravo konkuriu

nudei bilo koju komponentu kompatibilnu IBM-ovim jedinicama.IBM je tvrdio da je

relevantno trite bilo ire, i da je ono ukljuivalo sve tipove kompjutera, kao to su

vojni kompjuteri, kalkulatori i ostali proizvodi za procesiranje informacija. Dalje je ova

kompanije tvrdila da su navodne nepravedne prakse u stvari bile odraz efikasne

kompjuterske tehnologije. Takoe, IBM je tvrdio da je jedini nain da svojim

potroaima ponudi najbolji nivo usluge bio taj, da se odravanje ukljui u cijenu

osnovnog proizvoda. Ovaj sluaj se godinama povlaio po sudovima, dok konano

1982. Vlada nije povukla svoju tubu. Razlog za to bila je promjena trita. Mnoge od

primjedbi vlade postale su upitne; kompjuteri tog vremena zamijenjeni su PC

kompjuterima, na tritu su Apple i DEC postali ozbiljni konkurenti i globalizacija

kompjuterske industrije uinila je IBM-ovu dominaciju manje vanom. IBM je dobio

bitku u antitrustovskom sluaju, ali je vjerovatno izgubio rat. Evo zato. Otprilike u isto

vrijeme kada je ovaj sluaj bio u ii interesovanja, IBM je pregovarao sa poetnikom

kompanijom o operativnom sistemu za mali dio trita trite PC kompjutera, koje je

tek bilo u zaetku. Bill Gates, predsjednik mlade kompanije, IBM-u je ponudio na

prodaju operativni sistem DOS za 75 hiljada dolara. IBM je odbio da ga kupi, jer bi

njegovom kupovinom osigurao jo vei trini udjel, i time rizikovao sudski nalog da se

kompanija podijeli na manje dijelove. Umjesto toga, IBM je dozvolio Billu Gatesu da

licencira DOS za IBM i sve ostale, dok se IBM koncentrisao na mainframe kompjutere

i proizvodnju PC-a. Do poetka 90-tih godina, cijena takve odluke postala je jasna.

Trite za mainframe kompjutere se gasilo i IBM je trpio velike gubitke. Istovremeno,

Bill Gates je postao multimilioner i njegova kompanije Microsoft preuzela je kontrolu

na PC tritu. Sada su uloge zamijenjene: Bill Gates je tuen od Vlade SAD za


15/24

15

naruavanje antitrustovskih zakona. Gubici IBM-a prestali su sredinom 90-tih i njihova

se konkurentska pozicija poboljala. Ipak, iako su na kraju prebrodili antitrustovsku

tubu, njihova je sudbina zauvijek njome promijenjena.

Sluaj AT&T. Drugi veliki antitrustovki sluaj 80-tih godina, sluaj AT&Toslikava drugi aspekt amerike antitrustovske politike i pokazuje kako tehnoloka

promjena igra vanu ulogu u konkurenciji pitanjima industrijske trine strukture.

Sve do 1982 AT&T bio je ono to se zove regulirani monopol. Imao je

ekskluzivno pravo da prua telefonske usluge u Sjedinjenim dravama. AT&T je

kontrolirao 90% trita telekomunikacija: lokalni i meunarodni pozivi, kao i

proizvodnja telefona i ostale komunikacijske opreme.Zato mu je bilo dato to pravo?

Zato to se vjerovalo da ekonomija obima i mrene eksternalije ine pruanje

telefonskih usluga prirodnim monopolim (industrija u kojoj znaajna ekonomija

obima ini postojanje vie uesnika neekonominim). Telefonska usluga

podrazumijevala je povezivanje svake kue linijama, koje su trebale biti ili ukopane ili

razvuene u zraku. Nije ba imalo smisla imati nekoliko kompanija koje e razvlaiti

konkurentske linije. ta vie, Vlada je odluila da je univerzalna telefonska usluga

drutveno poeljna i od AT&T-a je zahtijevano da takvu uslugu i obezbijedi.

Neregulirane kompanije bi praktikovale skimming (pruanje uluga tamo gdje su

trokovi nii, uz izbjegavanje pokrivanja podruja u kojima su trokovi vei).Zauzvrat

za svoju monopolsku poziciju, AT&T je bio predmetom regulatorne kontrole od strane

Federalne komisije za komunikacije8 i dravnim komisijama za komunalne usluge.

Ovakva vladina regulativa je bila osmiljena da ogranii profit kompanije do pravednog

nivoa i da sprijei monopolistiko ponaanje. Pod monopolom AT&T telefonske usluge

u SAD su bile najkvalitetnije i najjeftinije u svijetu, iako su neki vjerovali da su one

mogle i trebali biti i jo jeftinije. Neki ekonomisti su tvrdili da je garancija zdravog

povrata investicija AT&T-u dala snaan podsticaj da se ponaa kao lijeni monopolist i

da intenzivno investira, na taj nain poveavajui trokove. Kada kopanija zna da moe

prenijeti svoje trokove na potroae (i tu dodati i marginalni profit takoe), ima malo

podsticaja da nizi svoje trokove. Meutim ak i ako je usluga skuplja nego to je

potrebno, svi su se morali saglasiti da sistem funkcionira.

Izvor: http://highered.mcgraw-hill.com/sites/dl/free/0072549025/107057/colch15.pdf

8Federal Communication Commission


16/24

16

5.3. Wal-Mart, dravni zakoni i konkurencija. Amerika federalna vlada nije jedina

koja ima zakone o konkurenciji. Pojedine amerike drave imaju razne zakone koji

reguliraju praksu konkurencije. Jedan od tih dravnih zakona je Zakon Arkanzasa o

nefer praksi koji zabranjuje prodavanje ili oglaavanje prodaje dobara ispod cijeneradi povrede konkurencije ili unitavanja konkurenata. U ranim 1990-im godinama,

tri apoteke iz Arkanzasa tuile su Wal-Mart zbog povrede ovog zakona prodajom svoje

robe po preniskoj cijeni. Pozadina sluaja je sljedea.

Wal-Mart irio se agresivno kroz Sjedinjene drave dostiui broj od 3000

prodavnica sredinom devedesetih. Nikad nije negirano da se, slino kao i u drugim

prodavnicama, neki proizvodi prodaju ispod cijene. Meutim, njihov je argument bio

da to ne rade radi unitavanja konkurencije ili da bi povrijedili konkurente, nego

kako bi zadrali niske cijene za potroae. Wal-Mart je takoe tvrdio da njihova

politika cijena potpomae, a ne unitava konkurenciju.

U principu, mnogi ekonomisti se slau sa Wal-Martom; novi konkurenti, po

svojoj prirodi, tete postojeim biznisima - to je nain na koji djeluje konkurentsko

trite. Oni koji ne prodaju po najniim cijenama gube, a oni koji prodaju po najniim

cijenama dobijaju. Meutim, veina ekonomista takoe uoava da Wal-Martov brend

konkurencije moe imati posljedice koje e nakoditi socijalni milje ekonomije malih

gradova. Nova Wal-Martova prodavnica moe unititi gradske centre i zamijeniti ih

komercijalnim irenjem u prigradskim podrujima. Da li su ove posljedice razlog da se

ogranii agresivan politika cijena Wal-Marta je upitno.

Wal-Mart je izgubio prvostepeni sluaj u Arkanzasu; ipak, na Vrhovnom sudu

Arkanzasa 1995, prvostepena odluka je pobijena i odlueno je da cijene Wal-Marta nisu

bile dio strategije i da nije planirano da se takve cijene zadre tokom dueg perioda.

Iako je Wal-Mart dobio ovu presudu, prijetnja novim tubama odvratila je kompaniju

od nastavka prilino agresivne politike cijena, koju bi ona u protivnom nastavila.

5. 4. Nepravedne poslovne prakse: Dogovaranje cijena. Komentar je zabiljeen na

tajnom snimku napravljenom na pregovoru o cijenama, bivi predsjednik ADM-a je

tada izjavio Nai konkurenti su nai prijatelji a nai potroai su nai neprijatelji.

Antitrustovski ameriki zakoni zabrinjavaju vie nego spajanja i trina

struktura; oni takoe postavljaju legalne restrikcije na pojedine prakse u poslovanju kao

to je odreivanje cijena. Po zakonu, firmama nije dozvoljeno da eksplicitno sarauju


17/24

17

sa ciljem dogovaranja cijena iznad konkurentskog nivoa. Kljuni aspekt zakona je

eksplicitna priroda saradnje koja nije dozvoljena. Vazduhoplovstvo, snadbijevanje

gasom, kao i firme u mnogi drugim industrijama imaju cijene koje se uopeno

gledajui, kreu koordinirano kada jedna firma povisi svoju cijenu, druge je slijede.

Takva praksa dovodi do zakljuka da te firme implicitno sarauju, ali ipak onene kre zakon ukoliko ne postoji eksplicitna saradnja.

Teko je dokazati eksplicitnu saradnju - mora postojati oit dokaz - pitolj koji

se pui, a rijetko postoje takvi dokazi eksplicitne saradnje da bi se mogao pokrenuti

sluaj na sudu. Ipak postoje izuzeci. Kompanija Archer Daniels Midland (ADM), jedan

od najveih snadbjevaa hrane i itarica bila je uhvaena na djelu kada je jedan od

bivih zvaninika dao tuiteljima snimke sa sastanaka na kome su dogovarane cijene.

Na tajnim sastancima irom svijeta, u zemljama kao to je Meksiko, Francuska, Kanada

i Japan, direktori ADM pokuavali su odrediti cijene dodatka za hranu Lysina, i

limunske kiseline. Jedan od zvaninika ADM-a, tajno radei za FBI tajno je snimio ove

sastanke. Suoen sa snimljenim dokazima protiv njih, ADM je pristao da plati 100

miliona dolara kazne- najvei iznos antitrustovske kazne dotad. Do 1996 jo etiri

kompanije su bile kanjene sa jo veim iznosima, gdje je Roche Holding platio kaznu

od ak 500 miliona dolara.

Kompanija Kazna (u milionima dolara)

Roche Holding 500

BASF 225

SGL Carbon 135

Ucar International 110

ADM 100

5.5. Tehonoloke promjene i konkurencija. Sedamdesetih godina tehnolokepromjene fundamentalno su promijenile prirodu meugradske telefonske industrije.

Stavovi ekonomista o antitrustovskoj politici su pomijeanai. U nekim sluajevima, kao

to je sluaj IBM, veina se slae da je antitrustovska optube otila predaleko. Ipak

veina vjeruje da neke druge odluke postavljaju zdravu bazu da ohrabre konkurentnije

biznis okruenje. Skori svi se slau da antitrustovski pravila nisu smanjila veliinu


18/24

18

kompanija ispod minimuma efikasnosti, odnosno nivoa na kojem moe ostvariti

prednosti ekonomije obima. Meutim, pomijeani su stavovi o tome da li su te mjere

neophodne. Zagovornici funkcionalnog pristupa uope vjeruju da nisu, dok zagovornici

strukturalistikog pristupa ope smatraju da jeste.

Izvor: Colander, David C. Microeconomics -Irwin, 1994/1995. str: 286-296

6. PRIMJERI IZ OSTALIH ZEMALJA

6.1. Japan: U tornjevima High-tech uda. Iz unutranjosti dvije poslovne zgrade-

tornja u Kasumigasekiju u Tokiju vladin centar kod ovdanje Imperijalne palate,

Ministarstvo vanjske trgovine i industrije izgleda vie kao dotrajala agencija za

osiguranje nego upravljaki mozak uda visoke tehnologije. Papir je nagomilan

posvuda. Zaposlenici sjede lakat uz lakat za tronim sivim radnim stolovima koji

izgledaju kao da su jos iz vremena amerike okupacije. Neki od njih zaista i jesu.

Sastanci sa posjetiocima odravaju se na neudobnim kauima stijenjenim policama sa

registratorima. Tu je centralni kompjuterski sistem, ali teko da je on svakome na

dohvat ruke. ak i u sekciji za procesiranje podataka, koja nadgleda drugu najveu

svjetsku kompjutersku industriju, samo nekoliko radnika ima Toshiba laptope na

svojim stolovima.

Na stranu dojam, ovo Ministarstvo ostaje mjesto na kome su okupljeni najvei

mladi japanski talenti. Ambiciozne grupe zavrne godine Tokijskog univerziteta natjeu

se svake godine da postanu pripravnici u ovom Ministarstvu. Od samog poetka njima

je data ogromna odgovornost i oni se ne libe da je prihvate. Zamjenik direktora jedne

kompanije nedavno se poalio novinaru kako je proveo jutro u Ministarstvu i sluao

prigovore i lekcije od nadobudnog arogantnog mladog birokrate koji je dovoljno

mlad da bi mu mogao biti sin.

Ministarstvo puni 40 godina ove godine i takvi prigovori pojavljuju se od

samog njegovog osnivanja. U svojim ranim danima, ono je postavilo stroge uvozne

kvote na sve od automobila do kompjutera i primoralo strane kompanije da japanskim

partnerima daju licence za kljune tehnologije ako su eljeli direktno investirati u

Japan. Ministarstvo je koristilo dravne banke da preusmjeri novac u automobile,

petrohemiju i elik. Takoe je i alociralo oskudnu meunarodnu razmjenu i ponovo


19/24

19

izgradilo industrijske grupe u keiretsu - povezane kompanije sa povezanim

vlasnitvom nad dionicama, obino sastavljene od trgovake kompanije i banke.

Bolje poznata uloga Ministarstva, poznatog kao Skrivena Ruka Japana d.o.o.

poela je u 60-im godinama. Objavljujui administrativne smjernice i organizirajui

konzorcijume kompanija, ono je dirigovalo kroz naftne krize, spajalo kompanije elikai otpoelo japansku eza visokom tehnologijom.

Nisu svi gledali na njegovu mokao na neto bezazleno. U svojoj kontroverznoj

knjizi Enigma japanske moi tokijski novinar Karel Van Wolferen, trvdi da je ovo

Ministarstvo ucjenjivakoji sakuplja informacije o pogrenim postupcima kompanija i

prijeti im objavljivanjem tih informacija ukoliko ne slijede MITI direktive.

Kao to se i oekuje, Ministarstvo to osporava, odgovarajui da je udar u 60-im

i 70-im izbio jer su kompanije oajno da prihvatile lopticu i eljele usluge ponuene od

Ministarstva. Imali smo oitog vanjskog konkurenta rekao je Chikao Tskuda, bivi

slubenik Ministarstva a sadanji konsultant istoga radi su o IBM-u.

Izvor: The New York Times, 9 juli 1989, Business Section.

(Preuzeto iz Colander, David C. Microeconomics -Irwin, 1994/1995. str: 286-296)

6.2. Hrvatska: Okonan monopol nad pogrebnim uslugama Odlukom Upravnog

suda, kojom se odbija tuba dubrovake javne pogrebne tvrtke Boninovo protiv

Agencije za zatitu trinog natjecanja, okonan je nakon pet godina monopol nad

pogrebnim uslugama u Dubrovniku. Nedugo nakon to je privatni poduzetnik Kreo

Mateji2000. godine osnovao pogrebnu tvrtku Dubrovnik Eko, do tada jedina tvrtka

za te usluge Boninovo, odnosno Grad Dubrovnik kao njezin vlasnik, osporila je

pravo privatnika na prijevoz pokojnika.

Dubrovnik Eko podnio je prijavu Agenciji za zatitu trinog natjecanja koja

je utvrdila da se Boninovo ponaa monopolistiki te da spreava privatnog

konkurenta u obavljanju usluga za koje je registriran i za to mu nije potrebna koncesija

Grada. Nakon odluke Upravnog suda, Kreo Matijevi najavio je tubu protiv

Boninova za naknadu tete i izgubljene dobiti u prolih pet godina.

Tvrtka Boninovo, nedugo nakon to je naa osnovana, opstruirala nam je rad i

uvjetovala obiteljima pokojnika, s obzirom da upravlja gradskim grobljima, prihvaanje

njihova prijevoza. Iznosili su neistine, govorei da nismo ovlateni za taj posao i da


20/24

20

nemamo ni opremu niti koncesiju, iako je iz sudskih papira jasno da imamo svu

dokumentaciju za rad. Zato emo traiti naknadu tete, rekao je Matijevi. U

Boninovu i dalje smatraju da Dubrovnik Eko nema pravo obavljati usluge koje

nudi na dubrovakom podruju.

Izvor: ANTON HAUSWITSCHKA & Vjesnik (Juli 2005)

www.dubrovacki-vjesnik.hr/ index.php?link=news&ID=471

..

6.3. Konkurencijsko vijee Bosne i Hercegovine: Zakonom o konkurenciji,

donesenim u 2001. godini, je uspostavljeno, dana 01. maja 2004. godine,

Konkurencijsko vijee kao samostalno i nezavisno tijelo sa statusom pravne osobe sa

sjeditem u Sarajevu. Konkurencijsko vijee ima iskljuivo ovlatenje u odluivanju o

postojanju zabranjenog konkurencijskog djelovanja na tritu Bosne i Hercegovine.

Ovim Zakonom je prvi put regulirana politika konkurencije kao jedan od

znaajnijih istrumenata i stubova za stvaranje i jaanje jedinstvenog ekonomskog

prostora odnosno trita u Bosni i Hercegovini.

Iako je Zakon o konkurenciji iz 2001. godine sadravao osnovna pravila

konkurencije zasnovana na l. 81. i 82. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, ipak

nije pratio praksu i rjeenja savremenog evropskog zakonodavstva odnosno pravno

naslijee Zajednice (acquis) iz ove oblasti. Radi toga je donesen novi Zakon o

konkurenciji (Sl. glasnik BiH, broj 48/05) koji je stupio na snagu 27. jula 2005.

godine. Ovaj Zakon je u najveoj mjeri kompatibilan sa pravilima i propisima

Evropske unije iz oblasti trine konkurencije (npr. Propisi doneseni u 2003. i 2004.

godini - uredbe Vijea EC br. 1/2003; 139/2004; 773/2004; 802/2004 itd.) to e

osigurati efikasnost i transparentnost u njegovom provoenju, pojednostaviti procedure,

smanjiti trajanje odreenih faza postupka odnosno generalno smanjiti nivo dravne

intervencije u ovoj oblasti.

Promjene na raniji zakon se odnose i na motivirajuu politiku kazni za

privredne subjekte (leniency policy), na efikasnije mehanizme kontrole internog trita

i uspostavljanje saradnje sa meunarodnim institucijama iz ove oblasti.

Zakon se odnosi na sve oblike sprijeavanja, ograniavanja ili naruavanja

trine konkurencije na teritoriji Bosne i Hercegovine ili izvan njene teritorije ako

imaju uticaj na teritoriju Bosne i Hercegovine. Posebna panja se usmjerava na


21/24

21

sporazume meu privrednim subjektima, dominantni poloaj i zlupotrebama

dominantnog poloaja, pravila i postupke u vezi sa konkurencijom izmeu privrednih

subjekata.

Novim Zakonom nadlenosti Konkurencijskog vijea su proirene i preciznije

definirane u obavljanju upravnih i strunih poslova u vezi sa razliitim aspektimazatite trine konkurencije. To se odnosi takoe i na nain provoenja postupka,

donoenja konanih odluka, politiku kazni i trajanje postupka.

Budui da je Zakon neka pitanja i pojmove uredio naelno, ta pitanja su

detaljnije definirana donoenjem niza podzakonskih akata kao to su: Odluka o

utvrivanju relevantnog trita, Odluka o utvrivanju sporazuma male vrijednosti,

Odluka o grupnom izuzeu sporazuma izmeu privrednih subjekata koji djeluju na

razliitim nivoima proizvodnje odnosno distribucije, Odluka o grupnom izuzeu

sporazuma izmeu privrednih subjekata koji djeluju na istom nivou proizvodnje

odnosno distribucije (horizontalni sporazumimi), Odluka o grupnom izuzeu

sporazuma o prenosu tehnologije, licenci i know how, Odluka o grupnom izuzeu

sporazuma o osiguranju, Odluka o distribuciji i servisiranju motornih vozila, Odluka o

proceduri ublaavanja odnosno oslobaanja od kazne (lienency policy), Odluka o

utvrivanju kategorija dominannog poloaja, Odluka o visini administrativnih taksi u

vezi procesnih radnji pred Konkurencijskim vijeem i Odluka o periodinom plaanju

kazni.

Usvajanjem navedenih podzakonskih akata (svi akti e biti doneseni do kraja

marta 2006. godine), u velikom obimu BiH zakonodavstvo u ovoj oblast e biti

prilagoeno pravnom naslijeu Zajednice (aquies). Takoe, usvajanjem podzakonskih

akata osigurat e se i predvidivost i transparentnost provoenja pojedinih procesnih

radnji i cjelokupnog postupka pred Konkurencijskim vijeem. Konkurencijsko vijee

sainjava est lanova koji su imenovani na mandat od est godina (do 2010. godine) s

mogunou jo jednog ponovnog izbora. Tri lana Konkurencijskog vijea imenuje

Vijee ministara Bosne i Hercegovine, dva lana imenuje Vlada Federacija BiH i

jednog lana Vlada Republike Srpske. Vijee ministara Bosne i Hecegovine imenuje

predsjednika Konkurencijskog vijea (od lanova Konkurencijskog vijea) na period od

jedne godine, bez prava na ponovni izbor tokom mandata Konkurencijskog vijea.

lanovi Konkurencijskog vijea se biraju iz reda priznatih strunjaka u odgovarajuoj

oblasti privrede i imaju status jednak upravnim sudijama. Ovaj status je nespojiv s


22/24

22

obavljanjem bilo kojih direktnih ili indirektnih, stalnih i povremenih poslova s

izuzetkom akademskih djelatnosti.

Jaanjem strune slube Konkurencijskog vijea, kao osnovne organizacione

jedinice Konkurencijskog vijea, koja obavlja, izmeu ostalog, upravne i strune

poslove (voenje postupka, pripremanje prijedloga odluka rjeenja i slino, prijedlogapodzakonskih akata itd) unaprijeeno je djelovanje Konkurencijskog vijee u cjelini.

Prioritet u 2006. godini je daljnje jaanje strune slube kroz poveanje broja

zaposlenih (pravnika i ekonomista) i unaprijeenje njihovog znanja i strunosti iz

oblasti konkurencije.

U skladu sa Zakonom o konkurenciji postupak se moe pokrenuti po prijavi

/zahtjevu ili slubenoj dunosti ukoliko Konkurencijsko vijee ocijeni da postoji

osnovana sumnja da se znaajno sprijeava, ograniava i naruava trina konkurencija.

Konkurencijsko vijee, nakon provedenog postupka, ije trajanje je razliito u

zavisnosti od konkretnog predmeta, u propisanom roku donosi konanu odluku na koju

nezadovoljna stranka ima pravo albe Sudu Bosne i Hercegovine.

Konstantan zadatak i prioritet Konkurencijskog vijea kroz razliite oblike

promocije (Program Competition Advocacy) je pribliavanje razliitih aspekata

trine konkurencije business zajednici i drugim nadlenim institucijama s ciljem

osiguranja pravilne primjene zakonodavstva i podizanje svijesti i nivoa znanja.

Dio prava i politike trine konkurencije Evropske unije predstavlja podruje

dravne pomoi. Ova oblast u Bosni i Hercegovini nije zakonski regulirana i

uspostavljanje sistema dravne pomoi je prioritet u narednom periodu. Po ugledu na

sistem koji je uspostavljen u EU zapoeta su djelovanja na uspostavljanju zakonskog

okvira u ovoj oblasti uz tehniku podrku eksperata EU Projekta Podrka za

konkurenciju i dravna pomo. U ovoj oblasti Konkurencijsko vijee, uz druga

dravna tijela /institucije, e imati znaajnu odgovornost i obaveze. Oekuje se

donoenje zakonodavstva iz ove oblasti do kraja 2006. godine.

Konkurencijsko vijee je postalo lanicom Meunarodne mree tijela za

konkurenciju (ICN) sredinom 2005. godine. U toku su aktivnosti na potpisivanju

bilateralnih sporazuma / memoranduma sa zemljama regiona s ciljem uspostavljanja i

jaanja saradnje. Konkurencijsko vijee aktivno sudjeluje u pregovorima o Sporazumu

o stabilizaciji i pridruivanju Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju.

Izvor: http://www.bihkonk.gov.ba/


23/24

23

7. ZAKLJUAK

Od ranije nam je poznato da je nesmotren sebini interes moralno lo - sada znamo

da je to i loa ekonomija

-Franklin Delano Roosewelt-

Oslanjajui se na primjere iz prakse, ovaj seminarski rad analizirao je pojam

monopola i nain procjene kojeg moraju primijeniti sudovi i relevantni dravni organi

zadueni za regulaciju trita. Pitanje koje je od iznimnog interesa, kako za potroae,

tako i za uesnike na tritu, za deteljnu analizu i konanu procjenu ipak zahtijeva puno

vie prostora i vremena. Takoe, budui da je ovo oblast koju pokriva nekoliko naunih

disciplina, sa isto mikroekonomskog stajalita, teko je obuhvatiti sve aspekte ovog

pitanja. Osim toga, globalizacijski procesi u mnogome opredjeljuju kriterije i osnovnopitanje gdje prestaje dobra poslovna praksa i zdrava konkurencija, a poinje nefer

monopolsko ponaanje koje vremenom dobija nove dimenzije tako da e se novi

sluajevi uvijek odvijati u novim okolnostima u kojima e odluka ovisiti o razliitim i

promjenljivim iniocima. Sa stanovita mikroekonomije potroakog budeta i njegove

mogunosti odabira, dilema o ukupnoj korisnosti, odnosno izmeu niih cijena kao

takvih i vie cijene koja podrazumijeva drutvenu odgovornost preduzea, bie jedna

strana medalje. Sa druge strane nai e se dilema drave izmeu ograniavanja

monopolista i podsticaja razvoja zdrave konkurencije sa jedne, i pozitivnih efekataekonomije obima do koje se dolazi samo sa poveavanjem trinog udjela potencijalnih

monopolista. Ipak elja za ekstra profitom i to veim trinim udjelom uz to manje

trokove uvijek e ostati osnovna odrednica svakog preduzea u trinoj utakmici.


24/24

8. LITERATURA

1. http://highered.mcgraw-hill.com/sites/dl/free/0072549025/107057/colch15.pdf

MICROECONOMICS - MARKET STRUCTURE AND POLICY

CHAPTER 15 ANTITRUST POLICY AND REGULATION2. Colander, David C. Microeconomics - Irwin, 1994/1995. str: 286-296

web stranice:

1. http://highered.mcgraw-hill.com/sites/dl/free/0072549025/107057/colch15.pdf

2. www.dubrovacki-vjesnik.hr

3. www.bihkonk.gov.ba

nkacmarcik_regulacija monopola

Documents

Transcript of nkacmarcik_regulacija monopola