NISKOUGLJENIČNA ENERGETSKA TRANZICIJA - OKVIR I OPCIJE...
Transcript of NISKOUGLJENIČNA ENERGETSKA TRANZICIJA - OKVIR I OPCIJE...
Ljubo Madid
NISKOUGLJENIČNA ENERGETSKA TRANZICIJA -OKVIR I OPCIJE ZA SRBIJU
Beograd, 16. 10.2019.
1
S A D R Ž A J
• Aktuelno stanje - lignit i hidropotencijal osnova srpskeelektroenergetike
• Niskougljenična tranzicija – okvir i inicijative Za Energetsku zajednicu i Srbiju
• EU praksa; primer: Poljska
• Kuda idu globalni investicioni trendovi u energetici?
• Kojim putevima može srpska energetika?
2
AKTUELNO STANJE –LIGNIT I HIDROPOTENCIJAL OSNOVA SRPSKE
ELEKTROENERGETIKE
3
4
Povoljna struktura domadih resursa za proizvodnju električne energije
Srbija se ceo vek, od početaka korišdenja električne energije, oslanja na hidropotencijal (1/3) i domadi lignit (2/3). Time je obezbeđivana:• energetska sigurnost – u proseku nema uvoza električne
energije (najviše zahvaljujudi tome ukupna energetika Srbije je samo oko 30% uvozno zavisna; EU 54%),
• niska cena električne energije,• dobra, fleksibilna struktura proizvodnih kapaciteta,• direktna ili indirektna uposlenost oko 50 hiljada ljudi.
Ali – nepovoljna strana je uticaj transformacija lignita na životnu sredinu i visoka emisija CO2
NISKOUGLJENIČNA TRANZICIJA – OKVIR I INICIJATIVE ZA ENERGETSKU ZAJEDNICU I SRBIJU
5
GLOBALNO
• Pariski sporazum o klimatskim promenama; (Srbija ga ratifikovala 2017); dostavljeni nameravani nacionalni doprinos (INDC) Srbije smanjenju emisije do 2030. je 9,8% u odnosu na 1990;
EVROPSKA UNIJA
• Ugovor o osnivanju Energetske zajednice (EnZ);
• novi reformski paket „Čista energija za sve Evropljane“ -operacionalizuje nove politike u okviru formiranja Energetske unije, uključujudi energetske i klimatske ciljeve za 2030. godinu;
SRBIJA primenjuje medjunarodne propise i aranžmane kroz:
• Zakon o energetici;
• Strategiju razvoja energetike Republike Srbije;
• izvršavanje obaveza u okviru pristupanja Evropskoj uniji i dr.
Opšti medjunarodni okvir za tranziciju ka niskougljeničnimenergetskim tehnologijama
6
EU energetski i klimatski ciljevi za 2030.
% od nacionalnih potreba
smanjenje / povedanje (%)
capacity
Ne primenjuje se u EnZ Primenjuje se u EnZ
7
Strateške aktivnosti koje mogu temeljno menjati strukturu i uslove razvoja energetike Regiona su u toku ili u najavi:
1. usvajanje nacionalnih zakona o klimatskim promenama idonošenje strategija niskougljeničnog razvoja (pokriva period do 2050.);
2. utvrđivanje energetskih i klimatskih ciljeva i u EnZ za 2030. (inicijativa Evropske komisije i Sekretarijata EnZ) u okviru prihvatanja dela novog EU energetskog paketa - predloženi rok: 2019;
Sadašnje aktivnosti koje mogu bitno uticati na razvoj energetike Regiona
Paralelno:• Podrška Ministarskog saveta EnZ iz dec. 2017. deklaraciji Evropske
komisije o uključenju klimatskih propisa u EnZ;
8
U okviru navedenih aktivnosti različite institucije razrađuju za period do 2050. scenarije razvoja energetike u jugoistočnoj Evropi, kao i za potpisnice Ugovora o Energetskoj zajednici i za Srbiju.
Bitni elementi su:
• analogna primena energetskih i klimatskih EU ciljeva;
• primena EU sistema trgovine CO2 tj. karbon emisijama – ETS od 2025 ili 2030.
• rapidno smanjenje proizvodnje električne energije iz uglja, pa npr. praktično i gašenje u jednoj opciji i od 2035. godine;
• zamena uglja prirodnim gasom u manjoj ili vedoj meri u prelaznom periodu do 2050, do kada bi i gas uglavnom bio supstituisan neugljeničnim tehnologijama.
Veoma je veliki uticaj razmatranih promena na privredni rast, zaposlenost, socijalna pitanja i cene energije za krajnje kupce, potrebne investicije…
Scenariji niskougljeničnog razvoja za jugoistočnu Evropu i Srbiju (1)
9
Izvor: South East Europe Electricity Roadmap Reginal report, REKK and… 2017
Scenariji niskougljeničnog razvoja za jugoistočnu Evropu i Srbiju (2)PRIMER: mogude promene veleprodajnih cena u Jugoistočnoj Evropi
U svakom od ova 3 scenarija EU ETS se primenjuje na sadašnje EU nečlanice od 2030.
Cene: od 33,5 €/tCO2 u 2030 do 88 €/tCO2 u 2050.
Koliko su ovakvi scenariji u skladu sa EU praksom i globalnim trendovima i da li bi to moglo biti održivo u našim uslovima?
10
11
Poređenje sa jednim od globalnih scenarija -promena strukture proizvodnje električne energije
Svet
Evropa OECD
EU PRAKSA+
PRIMER: POLJSKA
12
EU nacionalni rokovi za zatvaranje elektrana na ugalj
Izvor: AGORA
13
14
EU ugljarski regioni – moguci gubici radnih mesta do 2030
Projekcija proizvodnje el.energije u Poljskoj (Energy policy of Poland)
Ugalj i posle 2040.
15
Finansijska podrška restrukturiranju i zatvaranju rudnika uglja
JRC, EU coal regions: opportunities and challenges ahead
Zaposleni u termoelektranama
Zaposleni u rudnicima uglja
Indirektni poslovi
UKUPNO
Poljska 13000 99500 88000 200500
EU 52000 185000 215000 452000
Povlačenje iz pogona TE i gašenje rudnika je pradeno obimnim programima postepenog restrukturiranja, razvoja novih delatnosti, otvaranja alternativnih radnih mesta, pomodi zaposlenima, zatim saradnjom lokalnih i centralnih vlasti i, što je veoma važno, EU i nacionalnom finansijskom podrškom.
Zaposleni u rudnicima uglja i na povezanim poslovima
16
KUDA IDU GLOBALNI I REGIONALNI INVESTICIONI TRENDOVI U ENERGETICI?
17
Izvor: IEA
Globalne investicije u energetiku u 2018 i promene u odnosu na 2017.
Total: USD 1750 billion
18
Izvor: IEA
Globalne investicije u elektroenergetiku po tehnologijama
19
20
Kapaciteti elektrana na ugalj i gas za koje su donete finalneinvesticione odluke – global
Izvor: IEA
Promene kapitalnih troškova za nove kapacitete
21
Obnovljivi izvori energije – broj zaposlenih po tehnologijama, global
22
KOJIM PUTEVIMA MOŽE SRPSKA ENERGETIKA?
23
Podaci: RZS
Udeo vrednosti uvoza energije u BDP-u u EU je ispod 3%
Makroekonomske dimenzije uvozne energetske zavisnosti: saldo uvoza i izvozaSrbije i energija u odnosu na ukupnu spoljnu trgovinu i u odnosu na BDP
24
Iz uglja se proizvodi dve tredine električne energije i to je najbitniji činilac relativno visoke emisije CO2 u Srbiji:
SMANJENJE EMISIJE GHG
Emisija CO2 od sagorevanja goriva u 2017.
Zašto su za Srbiju bitni dobro postavljeni klimatski i energetski ciljevi?
25
Intenzitet emisije CO2 EPS-a u odnosu na EU elektroprivrede
• Svakih 10 €/t cene emisije CO2, uvedava trošak TE na lignit za oko 1 €c/kWh (sadasnjacena emisije je oko 25, a očekivana >30 €/t). 30 €/t uvedalo bi godišnje troškove EPS-a za oko 700 mil.€;
• Ulazak u EU, a time u EU sistem trgovine emisijama CO2 (ETS), pogoršava tržišnu poziciju EPS-a, zbog visokog udela lignita;
• Pri sadašnjoj ceni gasa (oko 300$/hilj.m3 i pri ceni emitovanog CO2 od oko 40 €/t, gas postaje konkurentan lignitu;
• Prihodi iz ETS mogu se koristiti za pokrivanje podsticaja za OIE i energetsku efikasnost.
Mere za smanjenje emisije prašine, deSOx, deNOx… uvedavaju troškove proizvodnje za >10%.
EPS
VISOK SREDNJE NIZAK
26
Primena sistema trgovine emisijama CO2 – ne samo u EU!
Izvor: ICAP Status Report 2019 27
Sekretarijat Energetske zajednice je upravo objavio tender za izbor konsultanata zapripremu studije o uvođenju takse na emisijeCO2 u ugovornim stranama EnZ (rok završetka: septembar 2020).
Sekretarijat Energetske zajednice je upravo objavio tender za izbor konsultanata zapripremu studije o uvođenju takse na emisijeCO2 u ugovornim stranama EnZ (rok završetka: septembar 2020).
Koliko, koje i kada mogu biti realne opcije zamene lignita?
• Pretežna zamena lignita prirodnim gasom bi značila:– dodatni uvoz od cca 4 mlrd. m3 gasa (dvostruko više od sadašnje ukupne
potrošnje);
– proizvodnu cena takve električne energije od oko/preko 6 EUR centi (na to se dodaju mrezarine, porez, akciza…);
– povedanje troška uvoza gasa od preko 1 mlrd.USD, po sadasnjim cenama gasa;
– povedanje ukupne energetske zavisnosti Srbije sa oko 30% na preko 50%;
– nove rizike vezane za sigurnost snabdevanja;
• Korišdenje OIE ima svoje različite limite, do sistemskih;
• Mogude povedanje korišdenja hidropotencijala je veoma ograničeno,
• Nuklearne elektrane mogu biti tek daleka i neizvesna opcija;
• Povedan uvoz električne energije nije poželjna opcija;
• Treba pokriti i povedanje potrošnje električne energije
• Nacionalni ili regionalni pristup. 28
Na kraju…
• Srbija ne može izbedi globalnu tranziciju ka niskougljeničnoj energetici, ali je može dimenzionisati, strukturno i vremenski, na način koji je za nju dugoročno najpovoljniji;
• Makroekonomski i socijani aspekti su ključni elementi svake opcije;
• Stav prema uglju se sve intenzivnije menja u nepovoljnom smeru u sve više zemalja i institucija. Potreban nam je plan za što efikasnije korišdenje rezervi uglja, uklopljen u razumno postavljene energetske i klimatske ciljeve i strategiju niskougljeničnog razvoja.
• Međutim, Srbiji nisu dostupna sredstva EU fondova za podršku energetskoj tranziciji (npr. smanjivanju korišdenja uglja). Ta se činjenica mora uvažavati u pripremi ciljeva, politika i strategija.
• Nema dobrih odluka za srpsku energetiku bez kontinualnog oslanjanja na sopstvene istraživačke i stručne kapacitete.
• I u najboljim vremenima mi smo krupnu opremu kupovali dobrim delom iz inostranstva. Medjutim, strateška, sistemska i najvaznija pitanja vezana za razvoj i funkcionisanje energetike, bila su rezultat našeg, domadeg znanja.
29
| ПРУЖАМО ДРАГОЦЕНА РЕШЕЊА || PROVIDING INVALUABLE SOLUTIONS |
Kralja Milana 16Beograd 11000 | SrbijaT: +381 11 361 3417E: [email protected]: www.ecinst.org.rs
Hvala na pažnji!
Ljubo Madid
30