. U POZADINI YIJESTI .ZDRAVLJE .ZNANOST BUDUCNOSTI .MISTERIJE .

l!\A 9A7l l! cl.J!r'lr\ ii t(,'l , -/t)u Jtt ' :),uu a ' I iu ltll il iry}\ 15i(9 rl D!\llJ ii(ete vezlituJ j\tl

:iit9J 3

I rt II t)

I r [lrt _t_!

Itl_f '

It f.ttlJ L., _ le ,)

f. I )tt '.[ ]UqO I-J Z]'I IJ ll Z,{U(OiIJ

. TAJNI BRITANSKI RAT NA ANTARKTICI . ELEKTRICNO SUNCE .

scan by krista

PREKID SUTNJE : RAZOTKRIVANJEBrLDERBERGA.......... ....... 11

Kada se predsjednici, premijeri, bankari i generalisastaju s ilanovima europskih lcraljevskih obitelji natajnim godiinjim sqstancima grupe Bilderberg, oniraspravljaju o upravljanju trZiitem i rqtovima bez ikakveodgov ornos ti prema j avnos ti.

METHERNITA: TAJNA SLOBODNEENERGIJE .......I7Je li moguie da je mala lrriianska zajednica kojaZivi u izolircrnoj dolini visoko u ivicorskim Alpantado m j e din o g suj e t s ko g pr imj er a s a m o p o drZ av aj ut e gge n er atora s lob odn e energij e ?

NANOTEHNOLOGIJA U PREHRAMBENOMLANCU ............. 23

Korporacije u cijelom svijetu bave se nanotehnoloikimis'traiivanjima kako bi uvele nanoiestice u poljoprivredu,hranu koju jedemo, kozmetiku koju koristimo i uambalaZu u koju sve pakiramo.

YEZ AIZMEDU NANOBAKTERIJA I SRdANIHBOLESTT ......... 3lNanoiestice su povezane sa itetnim kalcifikacijanta kojese javljaju u mnogim bolestima. Danas je jednostavnomterapijont moguce ukloniti te simptome, posebno kodsrianih bolesti.

PROGON I OTPOR

LoicALE RTBAULTA(2) 39

Nakon ito je neko vrijeme proveo u zatvoru iekajutis ud e nj e, j e d an o d n aj v e t i h fr an c us ki h foren z i in i h

znanslvenika pobjegaoje u lrsku, gdjeje ntuje uvlaienje u

sluiaj fi'ancuskog ubojice u lrskoj pono\)no porenrctilo ntir

BRITANSKI TAJNI RAT NA ANTARJ(TICI ..... 43

Krajem Drugog sujetskog rata Britanija je poslala tajnumisiju da istraii neobiine aktivnosti lcraj njene tajnebaze u Maudheimu u istoinoj Antarktici te pronade iunif ti podz e mn o nac is tiiko utoi iite

VIJESTI IZ 2NANOSTI............ 51

ELEKTRIdNO SUNCE I MIT O NUKLEARNOJ PECIJuergens je iznosio miiljenje da Sunce nije elektriikiizolirano tijelo u Svemiru nego najpozitivnije nabijenotijelo u Sunievom sustavu, srediite radijalnogelektriinog polja. To polje, tvrdio je, IeZi unutar veteggalaktiikog polja.

STVARA LIZVAKKRUGOVE U L1TA...... ...... 55

Pokusi s biljkama i zvukont proizveli su uiinke sliineonima koji su analizirani u i oko krugova u Zitu, itoukaztrje na ntogutnost da posebne muine frekvencijestvaraju ove predivne, zagonetne oblike.

NLO-i NA CAPITOL HILLU ............. 61

Srpanj 1952. poznat je po prelijetanju NLO-a iznad

srediita Washingtona, a opaZanja NLO-a na CapilolHillu unutar za prelijetanje zabranjenog zrainogprostora toino pola stoljeta kasnije potvrduju daameriike vlasti joi uvijek nisu spremne otlcriti ito znajuo NLO-ima

ZONA SUMRAKA ........... 65MASOVNA OPAZANJA PRELIJETANJA NLO-A IZNADXALAPE U MEKSIKU.U petak, 24.Iipnja, 2005. u Xalapi u Meksiku ljudi su

masovno vidjeli NLO-e. Ovom zapanjujutem dogadaju

svjedokom je bio i guverner Xalape, Fidel Herrera Beltrdn,ilanovi njegovog osoblja, puno pripadnika policijskih sna-

ga Xalape, novinski i televizijski izvjestitelji

KOLOVOZ-RUIAN 2oos ww.w'nexusmagazlne.com NEXUS.3

scan by krista

SURADNICIDaniel Estulin; ETC Group; Douglas Mulhall;

Harold D Foster, PhD; James Roberts;David Talbot; Freddy Silva; Robert Stanley

KARIKATT]REPhil.Somerville

NASLOVNA STRANICAJohn Cook, j scook@ozemail.com.au

NAKLADNIKIIRVATSKOGTZDANJA

TELEdisk d.o.o., Potodnj akov a 410020 Zagreb, Tel: 0l 6683630

e-mail : teledisk@zg.htnet.hr

HRVATSKAREDAKCIJAUrednik: Darko Imenjak

Prevoditelji: Kre5imir Juki6, Tamara

BoZidevi6-Haban

NAKLADNIK ZA SLOVENIJUARA d.o.o., Ljubljana

GLAVNI I.JREDPO Box 30, Mapleton, Qld 4560Australia; Tel (07) 54429280;

fax: (07) 54429381E-mail : editor@nexusmagazine.com

Website:

http://www.nexusmagazine. com

PRIPREMAZATISAKTELEdisk d.o.o., Zagreb

TISAKStudio Moderna

IZJAVAO NAMJERINEXUS uvida da dovjedanstvo prolazi

kroz veliku preobrazbu.Imajudi to na umu,

NEXUS nastoji pruZiti "tesko dostupne"informacije kako bi time ljudima pomogao

da lakie podnesu ove promjene. NEXUSnije povezan s bilo kakvom vjerskom,

filozofskom ili politidkom ideologijom iliorganizacijom.

UPOZORENJElzdavad zadriava pravo odbiti bilo kakav

oglasni materijal zbog bilo kojeg razloga.

Rijei urednika

Dok piSem ovaj ilanak, vijesti o bombaikom napadu na London stare su dva

dana, i na lnternetu se ve( naveliko raspravlja o tome tko bi mogao biti odgovo-ran za te gnjusne zloiine. Surfajuii lnternetom u novije vrijeme primjeiujem da je,

kako izgleda, sve ve(i broj ljudi spreman prihvatiti da su vetina terorista i teroristii-kih incidenata sponzorirani od drZava. eini se da je sve viSe ivi6e ljudi spremno pri-

hvatiti da su takva djela smiSljena kako bi se uvela jaia druitvena kontrola - drugimrijeiima, koriste se kako bi se mase izmanipuliralo da budu posluSne i uplaSene.

Zaista, mnogi povjesniiari priznaju da je stvaranje vlastitog neprijatelja najstariji

poznati trik!U svojim putovanjima i istraZivanjima razgovarao sam s nekoliko biviih Spijuna

i pripadnika specijalnih snaga, i iitao sam njihova svjedoienja. U svim tim sluiaje-

vima, ukljuiene osobe dobivale su naredenja da sudjeluju u teroristiikim djelima

- iesto protiv neduZnih civila, kako bi se ispostavilo. Bivii pripadnici izraelskih oba-

vjeitajnih sluZbi javno su izrazili svoju zabrinutost da su teroristiike telije u koje se

infiltrirao ili koje kontrolira lzrael organizirale mnoge napade na graclane lzraela,

samo zato da se opravdaju osvetniike akcije.Razgovarao sam s britanskim obavje5tajcima koji znaiu za bombaike napade za

koje je optuZena lRA, ali koje su zapravo izvele britanske specijalne postrojbe i u ko-jima su ubijeni britanski gradani. A prema nekim izvjeitajima koji kru2e lnternetom,Spanjolska tajna policija odgovorna je za bomba5ke napade u Madridu 2004.

U meeluvremenu, prije desetak dana, iak 40 NLO-a lebdjelo je iznad Mexico Citya,

najvete svjetske metropole, oko 10 ujutro, usred bijela dana. Tisuie ljudi koji su

zastali kako bi promatrali polusatni prizor bilisu svjedoci, snimali su ih ifotografirali

- ali u medijskim mre2ama izvan Meksika i JuZne Amerike nije bilo ni rijeii o ovom

spektakularnom dogadaju. Kao 5to iete proiitati u Zoni sumraka u ovom broju,brazilsko ratno zrakoplovstvo, vjerojatno uz blagoslov vlade, izjasnilo se i reklo

da su NLO-i stvarni. Stovi5e, zapoieli su s procesom razotkrivanja, a za poietak su

kljuinim civilnim istraZivaiima NLO-a omoguiili pristup svojim dokumentima.U ovom broju opet imamo nekoliko izvrsnih ilanaka. eekajte dok proiitate o bri-

tanskom tajnom ratu na Antarktici. Skrivene nacistiike baze u blizini JuZnog pola,

zagonetni tuneli, zastraiujuci Polarni ljudi i egzotiina tehnologija - a iini se da je

sve istinito!Takoder sam stvarno uzbuelen zbog ilanka o vezi izmeilu nanobakterija, kalcifi-

kacije isrianih bolesti. Kada to proiitate, osjetit iete kako gomila vaiih mo2danih

stanica pucketa dok otkriva veze s brojnim tlancima objavljenim u Nexusu!

lzvjeitaj o tajnom sastanku grupe Bilderberg u svibnju takoder je priliino uzbudljiv.

Kako je dobro saznati neke vrlo zanimljive informacije koje su procurile iz elitne en-

klave! Mo(i tete vidjeti da su neke odluke u meduvremenu vei sprovedene u djela.

Takoder mi je zadovoljstvo 5to mogu predstaviti istraZivaiki materijal kojeg je

sastavio Freddy5ilva, otome kako bi stvaranje krugova u Zitu moqlo biti povezano

sa zvukom. Ako stavite pijesak ili finu kristalnu praiinu na kruZnu glatku povriinu i

spojite tu povr3inu s izvorom zvuinih vibracija, rezultati mogu biti vizualno spek-

takularni. Odredeni zvukovi konzistentno stvaraju specifiine uzorke, od kojih neki

izgledaju toino kao egipatski hijeroglifi, a drugi izgledaju ba5 kao neki od <neobja5-

njivih> krugova u 2itu.lma inekih novih dogadaja u vezi s inozemnim izdanjima Nexusa. Dobra vijest je

da sada imamo rumunjsko izdanje, a uskoro iemo imati i izdanje na njematkom.

Loia vijest je da je izdavai s kojim smo dogovorili objavljivanje naieg novog 5pa-

njolskog izdanja nestao nakon ito je primio brojne prijetnje smriu; smatra se da je

mrtav. Ne vjerujem da njegov nestanak ima bilo kakve veze s Nexusom, buduii da

je on i ranije bio istaknuti aktivist u filmskom i izdavaikom sektoru kojije svoja sred-

stva koristio za prosvjedovanje protiv podrike Spanjolske vlade ameriikoj invaziji

na lrak. (Kad sam ga pitao tko mu prijeti, odgovorio je da je to bio Opus Dei!)

Zadovoljstvo mije Sto mogu izvijestiti da je Nexusova svibanjska konferencija u

Amsterdamu bila vrlo uspjeina, kao i da su naii planovi za konferenciju u Brisbaneu

u rujnu privedeni kraju i da se detalji mogu nati na naioj web-lokaciji. Nadam se da

tu se tamo vidjeti s nekima od vas. Duncan

4.NEXUS www.nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

PATENTI POSTAJUPOVJERLJIVI ZBOG

NACIONALNE SIGURNOSTI

\falozi o tajnosti mogu se prilije-I \ piti privatnim izumima u l3 od26 zemalja dlanica NATO-a, kao i u

Australiji i Novom Zelandu. A sudediprema brojkama iz SAD-a, izgleda daje trend uzlazan. U SAD-uje danas nasnazi 4.885 naloga o tajnosti, u uspo-redbi s 4.741 i22001.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, od30.000 prijava patenta koje se svakegodine po5alju Patentnom uredu Uje-dinjenog Kraljevstva u Cardiffu, 600do 1.500 odvoji se na stranu kako biih vojni strudnjaci pomnije proudili.<Ne otkrivamo podatke o tome ko-liko od tih patenata dobiva zabranuSirenju, kaZe Jeremy Philpott, sluZ-benik na informacijama Patentnogureda. Medutim, po nareclenju mini-starstva obrane, Patentni ured UjedinjenogKraljevstva svake godine ukida tajnost okoI 00 patenata - obidno desetljeie ili dva na-kon prijavljivanja.

Ameridki Zakon o tajnosti izwa izI 95 l. kaZe da uvijek kadaje <objavljivanjeili otkrivanje izuma odobravanjem patentaStetno za nacionalnu sigurnost, povjerenikza patente naredit 6e da se izum drZi u taj-nosti>. Slidanje i britanski Zakon o paten-tima i22004.

U oba sludaja, kazne za krSenje zakonaukljuduju dvije godine zawora i/ili velikenovdane kazne.

(Izvor: New Scientist, 9. srpnja 2005)

OB

JE LI AMERIdXO UONULNNIN ZSDIJABETES POTKUPLJENO?

\f akon Sto je Ameridko udruZenje zaI \ dijabetes (American Diabetes Asso-ciation) primilo vrijedan poklon od veli-kog proizvotlaEa pit a zasladenih Sederom,njihov najvi5i medicinski sluZbenik tvr-di da 5e6er nema nikakve veze s dijabe-tesom.

U jednom intervjuu objavljenom 16.svibnja u Corporate Crime Reporteru, Ri-chard Kahn, glavni znanstveni i medicin-ski sluZbenik Ameridkog udruLenja za di-jabetes izjavioje: <Gdje su dokazi da sam5e6er ima bilo kakve veze s dijabetesom?Nema dokaza.>

21. travnja, Ameridko udruZenje za

dijabetes najavilo je <trogodiSnji, viSe

milijuna dolara vrijedan savez> s Cad-bury Schweppes Americas Beverages,koji proizvodi zaslaalena bezalkoholnapi6a koja su povezana s epidemijompretilosti i dijabetesa u Sjedinjenim Dr-Lav ama. Njegova roditelj ska kompan i-ja, Cadbury Schweppes, treii je najveiiproizvoilad bezalkoholnih piia u svije-tu, nakon Coca-Cole i PepsiCo.

<Re6i da 5e6er nema nikakve vezes dijabetesdm isto je Sto i reii da du-han nema nikakve veze s emfizemom>,rekao je Gary Ruskin, izvr5ni direktorCommercial Alerta.

<Ameridko udruZenje za dijabetestako je korumpirano da je potonulodo mentaliteta znanstvenika duhanskeindustrije koji su poricali vezu izmeduduhana i raka pluia.>

(Izvor: Tiskovna konferencija Cor-porate Crime Reportera, 16. svibnja 2005,

http : // c o r p o r at e c r i merep o r te r. c om/ di a b e -tes05 I 605. htm)

UDARNI VALOU STIMULIRAJURAST KOSTIJU

f zlaganje kostiju udarnim valovima zvudiIkao lo5a ideja, ali pokazalo se da to po-tide rast kostiju. Ova neinvazivna tehnikamogla bi pomoii u tretiranju fraktura kojeodbijaju zarasti, a moLda dak i smanjiti po-trebu za zamjenom kukova potidudi starezglobove na regeneraciju.

Udarni valovi - pulsiranja visokim pri-tiskom - ve6 se dugo koriste za razbija-nje bubreZnih kamenaca. Oni putuju krozmeko tkivo ne stvarajuii Stetu, ali osloba-tlaju svoju energiju kada naidu na dvrstutvar kao Sto je kost.

Doktori su joS prije viSe desetlje6a pri-mijetili da se kod ljudi koji su primili vi5e

tretmana bubreZnih kamenaca javlja do-datno oko5tavanje zdjelice, iako su kasnijaistraZivanja pokazala da valovi ne oSteiujute kosti.

Sada je tim Joerga Hausdorfa sa Sveu-diliSta Ludwig Maximilian u Miinchenu,Njemadka, proudio udinke udarnih valovana stanice kostiju.

Pulsiranja stimuliraju stvaranje vainogfaktora rasta kostiju, bFGH, rekao je Ha-usdorf na ovotjednom sastanku ameridkihi kanadskih akustidkih udruZenja u Vanco-uveru,

On misli da udami valovi aktiviraju istimehanizam rasta kao i istezanje i pritisak.

(lzvor: New Scientist, 21. svibnja 2005)

WMD =Oruijazamasovnouniitenje

E-;PRVE SLIKE S POVRSINE

SATU RNOVOG MJESECA TITANA

6.NEXUS www.nexusmagazlne.com KOLOVOZ-RUJAN 200s

scan by krista

..I VIJESTI IZ SVIJETA "'PUTNICI KROZ VRIJEME

NIKAKO NE BI MOGLI MIJENJATI

v PROSLOST

(f ini se da zakoni fizike dopu5taju mo-\zgu6nost putovanja kroz vrijeme, a

s njim i paradoksalne situacije kao Sto jemogu6nost da se ljudi vrate u pro5lost i

sprijede svoje vlastito roclenje, Medutim,pokazalo se da bi takvi paradoksi mogli bitiiskljudeni zbog neobidnosti inherentnih za-konima kvantne fizike.

Neka rjeSenja jednadZbe Einsteinoveopie teorije relativnosti vode do situacijau kojima prostor-vrijeme zavija unatrag i

presijeca samog sebe, Sto teoretski dopu5taputnicima da naprave petlju unatrag u vre-menu i sretnu mlatle verzije samih sebe.

Bududi da takvo putovanje kroz vrijemestvara paradokse, mnogi istraZivadi sumnjajuda moraju postojati fizidka ogranidenja kojaputovanje kroz vrijeme dine nemoguiim.

Sada su fizitari Daniel Greenberger iznjujorSkog Gradskog sveudili5ta i KarlSvozil s austrijskog Tehnidkog sveudili5tau Bedu pokazali da ve6ina osnovnih svoj-stava kvantne teorije jamdi da putnici krozvrijeme nikada ne bi mogli promijenitipro5lost, dak i kada bi bili u stanju iii una-trag u vremenu.

Kvantna teorija dopuSta putovanje krozvrijeme zato Sto valove ni5ta ne spreda-va da se kreiu unatrag u vremenu. Kadasu Greenberger i Svozil analizirali Sto se

dogada kada te valne komponente odlazeu proSlost, otkrili su da se paradoksi kojeimplicira Einsteinova jednadLba nikada nejavljaju. Valovi koji putuju u pro5lost inter-feriraju destruktivno, 5to onemogu6uje dase bilo Sto dogodi drugadije od onoga Sto

se ve6 dogodilo.<Kada biste putovali u proSlost, prema

kvantnoj mehanici, vidjeli biste samo onealternative koje su u skladu sa svijetom ko-jeg ste ostavili iza sebe>, kaZe Greenberger.

(lzvor: New Scientist, 18. lipnja 2005)

BRITANSKIM MINISTRIMAREEENO JE DATREBA NAEI(IZGOVOb) ZARAT U IRAKU

J fsrpnju 2002. britanski ministri upozo-L,/ reni su da je Britaniji <sutleno> sudje-lovati u invaziji na Irak predvotlenoj Ame-rikancima, i da nemaju drugog izbora negopronaii nadin da opravdaju taj rat.

U takozvanom Downing Street memou(koji se desto skra6eno naziva (DSM)),dokumentu s uputama koji je procurio iz

KOLOVOZ-RUIAN 2oos

ministarskog kabineta, stoji da se premijerTony Blair jo5 tri mjeseca ranije sloZio da iepodrZati vojnu akciju za svrgavanje Sadda-

ma Husseina na samitu na teksa5kom randu

ameridkog predsjednika Georgea W. Busha.Dokument s uputama za sudionike sa-

stanka Blairovog unutarnjeg kruga 23. srp-nja2002.kaLe da, buduii daje svrgavanjereLima nelegalno, <treba stvoriti uvjete>koji 6e ga udiniti legalnim.

To je bilo potrebno zato Sto bi ameridkavojska koristila britanske baze dak i da su

ministri odludili da Britanija ne6e sudjelo-vati u invaziji. To bi Britaniju automatskiudinilo sudionikom u bilo kakvoj amerid-koj nelegalnoj akciji.

<Ameridki planovi ukljuduju, kao mini-mum, kori5tenje britanskih baza na Ciprui atolu Diego Garcia>, upozoravao je do-kument. To je znadilo da 6e se pitanje le-galnosti <pojaviti doslovno bez obzira kojuopciju ministri izaberu u vezi sa sudjelova-njem Ujedinjenog Kraljevstvu.

Na sastanku su bili prisutni: Tony Blair;Geoff Hoon, ministar obrane; Jack Straqministar vanjskih pcslova; i sir RichardDearlove, tadainji nadelnik MI6. Cijelizapisnik sastanka objavljen je u svibnju u

Sunday Timesu.U dokumentu se kaZe dajejedini nadin na

koji saveznici mogu opravdati vojnu akcijutaj da Saddama Husseina stave u poloZaj u

kojem 6e ignorirati ili odbaciti ultimaturnUjedinjenih naroda kojim mu se nareduje

suradnja s inspektorima za oruZje. Meclu-tim, upozorava se da to neie biti lako.

<Mogu6e je postaviti uvjete ultimatumatako da ga Saddam odbije>, kaZe se u do-

l-

kumentu. Ali ako bi pristao i ne bi napao

saveznike, bilo bi <krajnje nevjerojatno>da 6e saveznici dobiti legalno opravdanje

koje im je potrebno.

Napad na Irak konadno je podeo u oZuj-

ku 2003.Sigurno je da ie dokument s uputstvima

pojadati pritisak, posebno na ameridkogpredsjednika, zbog pogubnog otkrida da su

se Bush i Blair sloZili oko promjene reLimau travnju 2002, i da su zatim traZili nadin

da to opravdaju.(lzvor: The Sunday Times, Ur(, 12. Iip-

nja 2005, http://wwtu.timesonline co uUar-ticle/0,,2087- I 650822,00. html)

AUSTRALSKO <DOBA PRASINE>

I ustraliju je zahvatilo <doba pra5ine>,

Apetogodi5nje razdoblje u kojem su

vjetrovi odnijeli desetine megatona povr-Sinskog tla s lica kontinenta.

<PraSina je mjerilo naSe brige o Austra-liji, baS kao Sto talog u rijeci otkriva kakovodite brigu o njenom porjedju>, kaZe

profesor Grant McTainsh, koji vodi tim za

istraZivanje pra5ine u Zajednidkom islraLi-vadkom centru za znanje o pustinji.

<Sve do 2001. mislili smo da smo u tomesve bolji, na temelju podataka iz prethod-nih 40 godina. Tada je izbilo veliko dobapraSine, od 2002. do 2004, kojejoS uvijektraje u Novom JuZnom Walesu, sjevernimdijelovima JuZne Australije i zapadnom

Queenslandu.>Samo je jedna divovska oluja odnijela

4,85 milijuna tona tla, izra(unali su prof.McTainsh i njegov suradnik dr. John Leys.Iste godine bilo je jo5 20 dogarlaja, od ko-

<<Ovoj tjedon zovr&vqm mogozinsku komponju kojim 6u nukleornu energiiuprikozoti koo novu zelenu energiju. 5ljede6i tjedon poiinjem roditi no TV spotu

zapodizanje svijesti o lovu nq kitove koo spoSovonju oceonskih plu6o.>>

wwwnexusmagazlne.com NEXUS. T

scan by krista

III VIJESTI IZ SVIJETA "'jih je svaki odnio viSe od nrilijun tona. Kaoolidenje divlje suprotnosti kontinenta, onisu nedavno opazili golem oblak praSine

kako se uzdiZe odmah pored rjedice koja se

izlijeva izkorita.MreZu DustWatch formirali su 2002. u

Novom JuZnom Walesu dr. Leys iz Mini-starstva infrastrukture, planiranj a i pri rod-nih resursa Novog JuZnog Walesa i pro-fesor McTainsh sa Sveudili5ta Criffith u

Queenslandu.Od 2002, tim je zabiljeZio 15 dogadaja

u kojima je kolidina praSine u zraku preS-

la granicu opasnosti po Ijudsko zdravlje. Asvi ti dogadaji znade izgubljeno povr5inskotlo, izgubljena hranjiva i ogoljenost povr5i-ne, ponekad i trajnu.

Kod posebno Stetnih dogadaja oblacipraSine proteZu se preko oceana, sve do

polovine puta do JuZne Amerike i Afrike,pored toga Sto novozelandski snijeg obo-je u ruZidasto. Kod takvih dogadaja, kaZe

prof. McTainsh, nestaju kubidni kilometriaustralskog tla - daleko viSe nego 5to na5e

rijeke odnesu u obliku taloga.(lzvor: izujeitaj za javnost CSIRO-a, 6

srpnja 2005, http i/wtvtv desertknowledgecom aw'crc)

CODEXOVA KOMISIJA USVOJILASTROGE SMJERNICE O

VITAMINIMA\ f a svojoj 28. sjednici u Rirnu 4. srpnja,l-\ vrhovni planetarni regulator za hranu

kimnuo je industriji, odobrivSi smjemice

za dodatke prehrani usprkos o5trom protiv-ljenju predstavn ika potro5ada.

Povjerenstvo Codex Alimentarius u pu-

nom sastavu odobrilo je konadan oblikCodexovih smjernica za vitaminske i mi-neralne dodatke prehrani, Toje bio 8 korakusvajanja, konadni stupanj usvajanja medu-narodnih Codexovih smjernica. Codexovesmjernice za vitaminske i mineralne dodat-

ke prehrani sada su sluZbene, i vi5e nisu u

obliku nacrta.Povjerenstvo je, s prisutnih 85 od l7l

zemlje Codexa, prihvatilo smjernice meto-dom konsenzusa.

Iako smjernice same po sebi ne ogranida-vaju prodaju dodataka prehrani, one zabra-njuju objavljivanje infonnacija o bolestimai prehrani, i traLe da se buduia ogranidenjadoza utvrtluju nakon znanstvene procjene

sigurnosti hranjivih tvari sadrZanih u table-tama i kapsulama.

Predstavnici potroSada koji su sudjelova-li na sastanku zabrinuti su da bi smjerni-ce, u spoju s Direktivom Europske unije ododacima prehrani, mogle biti prvi korakprema strogoj kontroli prehrane koja bi i5la

u prilog farmaceutskom pristupu bolesti

nasuprot aktivnoj prevenciji od strane po-

troSada.

(lzvori lzjave za lisak, 4 srpnja2005, hI Ip /Autnv. netv me diaexp I ore rorg/seppi200 5,r07i04icodex

-alime n! ari-

us _adopls _r, itantin guicll ines htm, http'tth ha o rg,' m i I I e rpre s s re le as e 7 07 hl m)

PLAN IZAOPRASTANJA

DUGOVASIROMASNTMZEMLJAMA

fzjava kojaje objav-ll.nu 10. lipnja. na-

kon sastanka ministarafinancija grupe G7, u

zapadnim je mediji-ma opienito primljenakao navjeStaj neke vr-ste nove zore za stro-ma5ne zemlje.

Medutim, kada se

paZljivije proudi ova

izjava, otkriva se da

ona viSe govori o ru-5enju prepreka <slo-bodnoj> trgovini i kor-poracijskoj kontroliresursa i usluga ovihzemalla - ili <uklanja-

nju zapreka privatnom ulaganju, kako do-

nraiem tako i stranom>, kakoje to srodeno

u izjavi ministara.Otpisivanje duga. ko/e je zauzelo tako

puno naslovnih strana, umotano je u slid-ne uvjete i zahtjeve koji se moraju ispunitiprije nego Sto ie zemljama biti dopu5teno

da izvuku korist. Ono je povezano s inicija-tivom visoko zaduLenih siromaSnih zema-

lja, oblikom oslobadanja duga koj i je vezan

za privatizacijske sheme koje kontrolirajuMMF i Svjetska banka.

IzizjaveGT jasno je da ie dug biti otpisan

samo onim zemljama koje su <zapodele sa

svojim programima obaveza otplaiivanjai smanjuju svoj ukupni priljev pomoii za

oproStenu svotu) - drugim rijedima, samo

onim zemljama koje su prilagodile svoje

ekonomije u korist otplate.

Pored toga, svaka buduia pomoi uvjetova-

na je kretanjem tih zemalja prema <dobrom

upravljanju, odgovomosti i transparentno-

sti>. Svjetska banka, pod vodstvom Paula

Wolfowitza, arhitekta rata u lraku, odludit ieSto se moZe nazvati <dobrim upravljanjem>.

Ta vrsta trika - kontrola kroz prividan al-

truizam - moguda je samo pod modernom

demokracijom, uz medije koji su tako do-

bro istrenirani u autocenzuri da im se moZe

vjerovati da neie gurati nos u manje ugod-

ne kutove ovakvih izjava.

Cijelo vrijeme spominjao se (ugovor odugu G8>, pa dak i <ministri financija C8r>.

U stvari, sastanku je prisustvovalo satno

sedam ministara.Rusija, iako joj je dopu5ten pristup u

neke aspekte samita G8 zbog njenih veli-kih rezervi nafte, plina i nuklearnog oruZ-ja, ne smatra se dovoljno jakim igradem,

u ekonomskom smislu, za ukljudivanje u

fi nancijski sastanak C7.

Skrivanje mjera Svjetske trgovinske orga-

nizacije pod pla5tom hutnanitarnosti i me-

dunarodne pomoii moZda je najuspjeSnUi

aspekt propagandne ofenzive samita G8.(lnor: Corporate Watch, 17. lipnja 2005)

AMERI.KE VOZAdKE DOZVOLEPOSTAJU NACIONALNE OSOBNE

ISKAZNICE

f)rijedlog zakona o <pravim osobnim

.f iskaznicama> kojeg je predsjednik

Bush potpisao I l. svibnja pretvorit ie ame-

ridke drZavne vozadke dozvole u nacional-ne osobne iskaznice.

Prijedlog zakonao pravim osobnim iska-

znicama, kojije uguran u prijedlog zakona

o hitnoj raspodjeli proraduna, nalaZe da 6e

:!' 3.-'''..--i.C-(*<<SNIMKA IAOZ.GA GEOPGA BUSHA>>

8 . NEXUS www. nexusmagazlne.com KOLOVOZ_RUIAN 2OO5

scan by krista

r.I VIJESTI IZ SVIJETA...do 2008. sve vozadke dozvole ili ekvivalen-tne isprave morati imati strojno ditljivo ime,

di gital iziranu fotografij u, adresu, j edinstve-ni matidni broj, digitalizirane podatke o ro-

denju i potpis. Zakon je usvojen u Senatu

10. svibnja bez ijedne rijedi rasprave.

Ako ne budete imali osobnu iskaznicu,neiete mo6i u6i u avione, vlakove, autobu-se ili vladine zgrade.

Ministarstvo domovinske sigurnosti tre-

ba odluditi koja 6e se tehnika oditavanjakoristiti. Jedna moguinost su RFid oznake,

koje se mogu oditati s udaljenosti od neko-

liko metara dak i bez va5eg znanja.(1zvor: New Scientist, 2l svibnja 2005)

SJEVERNOATLANTSKIPREHRAMBENI LANAC

DRAMATIENO JE PROMIJENJENJstraZivadi koji su proudili podatke izIrazdoblja od 40 godina otkrili su da jeprehrambeni lanac u sjevernom dijeluAtlantskog oceana znatno promijenjen, uz

nestajanje velikih vrsta kao Sto su bakalar,

Sto nikada ranije nije videno.Ken Frank, manstvenik i koautornedavnog

dlanka u magazinu Science, rekaoje da poda-

ci daju umemirujuiu sliku oceanskog okoliSa

na podruEju grebena istodno od Scotie.

On kaZe da doslovni nestanak bakalara i

drugih velikih vrsta, kao 5to su kolja, list ioslii, vodi do onoga Stoje nazvao efektomkaskade. To znadi da 6e se, nakon dramatid-nog smanjenja broja velikih predatora, riba

kojom su se hranili podeti nekontroliranomnoZiti i doZivjeti populacijsku eksploziju.

Bakalara, koji se nalazio na vrhu pre-

hrambenog lanca, sada su zamijenile manje

riblje vrste. To se takoder odrazilo na naj-

manje dlanove oceanskog prehrambenog

lanca - zooplankton i alge - koji nestaju

puno brZe zato Sto se njima hrani sve ve6i

broj riba. To je takotler izazvalo zabrinu-

tost da bi manje riblje vrste mogle iscrpiti

rezerve hrane o kojoj ovise.

<Njihov broj je sada smanjen zato Sto

ih u velikim kolidinama jede grupa koja

doZivljava eksplozivan rast>, kaZe Ken

Frank, koji radi na Odjelu za ribarstvo i

oceane Bedfordovog instituta za oceano-

grafiju iz Nove Scotie, Kanada.

<Oduvijek je bilo poznato da kada istri-jebite predatora, dolazi do pove6anja broja

njegove lovine. Ali nikada nismo slutili da

bi to moglo izazvati kaskadu i pro5iriti se

sve do baze prehrambenog lanca.>(lzvor: The Globe and Mail, Toronlo,

Canada, 9. lipanj 2005)

KOLOVOZ-RUJAN 2oos

AMERIKA CEZAVOJNE NAMJENE IZDVAJATIVISE ODOSTATKA SVIJETA ZAJEDNO!

fiiekuje se da (e sljedeie godine Sjedinjene Ameritke DrZave na svoju obranu i si-

L/gurnost potroiiti viie novca nego 5to ie ostatak svijeta zajedno potroiiti na svoju

obranu. U 2004. ogromni ameriiki trolkovi rata protiv terorizma gurnuli su globalnu

vojnu potroinju preko 1 bilijuna dolara - Stoje Sesta uzastopna godina u kojoj ukupna

suma raste, prema Stockholmskom medunarodnom institutu za mirovna istraZivanja

(Stockholm lnternational Peace Research lnstitute, SIPRI).

Svjetska izdvajanja za vojsku porasla suZd5o/o, na 1,04 bilijuna dolara, Sto je joi uvijek

60lo manje od vrhunca dosegnutog 1987.-88. za vrijeme hladnog rata, ali su u naglom

porastu od 1998, stoji u najnovijem godi5njem izvjeiiu ovog instituta kojeg financira

Svedska vlada.5 proilogodiSnjim porastom od 12o/o na 455 milijardi dolara, ameriika vojna potroinja

predstavljala je skoro polovinu globalne brojke za 2OO4,kalu u institutu'To je bilo viieod zbroja potrosnji sljedeie 32 najmo(nije nacije, kaZe 5lPRl. PredviCla se da te ta brojka

dodatno narasti do 502 milijarde dolara u 2010.

Pet vodeiih zemalja po vojnoj potroSnji - Sjedinjene Ameritke Dr2ave, Britanija, Fran-

cuska, Japan i Kina - potroiile su skoro dvije tre(ine ukupnog svjetskog novca za vojne

namjene, prema ovom institutu koji prati sluZbeno objavljene podatke o vojnoj potroS-

njil59zemalja.U meatuvremenu, u svibnju, ameriiki senatski odbor odobrio je obrambeni budZet od

441,6 milijardi dolara za fiskalnu godinu 2006.To ukljutuje bud2et ministarstva obrane i

financiranje aktivnosti ministarstva energije u vezi s nuklearnim oruZjem.Tu nisu uklju-

iene druge stavke, kao 5to je novac za ratove u Afganistanu i lraku (49,1 milijarda dolara

za fiskalnu godinu 2006) ili financiranje Domovinske sigurnosti (41,1 milijarda dolara za

fiskalnu godinu 2006).

Zemlje s najvedom vojnom potroSnjom u 2004. (u milijardama ameriikih dolara)

L Sjedinjene Dr2ave

2. Velika Britanija3. Francuska4. Japan5. Kina6. NjemaikaT.ltalija8. Rusija

455,3 g. Saudijska Arabija47,4 10. JuZna Koreja46,2 11. lndija42,4 'l2.lzrael35,4 13. Kanada33,9 14.Turska27,8 15. Australija19,4

19,3

15,s15,1

10,7

10,61 0,1

10,1

Kako bi se vojnu potroinju sagledalo iz druge perspektive, vrijedi pogledati nedavne

(iz 1998.) globalne prioritete potroinje:

Milijardi ameriikih dolaraGlobalna potroinjaOsnovno obrazovanje za sve ljude svijeta

Kozmetika u Sjedinjenim Dr2avama

Voda i zdravstvene mjere za sve ljude svijeta

Ujedinjeni narodi i sve njihove agencijeSladoled u EuropiReproduktivno zdravlje za sve Zene svijeta

Parfemi u Europi iSjedinjenim DrZavama

Osnovno zdravlje i prehrana za sve ljude svijeta

Hrana za kutne ljubimce u Europi iSjedinjenim DrZavama

Poslovne zabave u JapanuCigarete u EuropiAlkoholna pi(a u EuropiNarkotici u svijetuVojna potroinja u svuetu

Arms

Cini se ironiinim da svijet troii viie na medusobno uniStenje (vojsku) i samouniitenje

(droga, alkohol i cigarete) nego na bilo 5to drugo.

(lzvori: http://www.dawn.com/2005/06/08/intl4.htm; http://armscontrolcenter.org/arc-

hives/001658.php; http://wwwianes.com/defence/news/idi/idi050504-1-n.shtml; http://

www.wjla.com/heodlines/0505/228369.htmt; http://www.globalissues.org/Geopolitics/

689

1011

12121317

3550

105

400780

www.nexusmagazrne. com NEXUS.9

scan by krista

VaSingtonska konferencijaRazotkrivanje 2001.

(lzvadak iz knjige eovjek i NLO)

"Najveta vojna tajna ipak je razotkrive-na!" - glasili su brojni komentari u sjever-noameriikim medijima. Prema miSljenjumnogih promatrada, konferencija za tisakodrLana 9. svibnja 2001. godine u vaiin-gtonskom National Press Clubu povijesni jedogadaj. Po procjenama mjerodavnih me-dijskih struinjaka, bila je vrlo zapaZena te jedoprla do uiiju preko milijarde ljudi diljemnaieg planeta. Nezapamieno velik interesza njezino praienje vladao je i na Interne-tu. Premda je na konferencijsku web-stra-nicu bilo logirano 250-300 tisuia radunala,praienje Konferencije razotkrivanja prekoInterneta bilo je napadno onemoguiavano,navodno sofisticiranim ometanjem kojemse, prema priopcenju Connect Livea, nljeuspjelo uii u trag.

U skupo plaienoj dvorani National PressCluba na toj se dugo iSdekivanoj i veomadinamidnoj konferenciji okupilo oko 240eminentnih sudionika s velikim udjelompredstavnika medija. Na njoj su suvreme-nom multimedijskom opremom izravnosnimljena svjedodenja iz prve ruke desetinakvalificiranih svjedoka NlO-fenomena izredova ameriike vojske, obavje6tajnih kru-gova, vladinih duZnosnika i visokorangira-nih namjeitenika drugih ustanova. Oni su usvojim izlaganjima uvjerljivo i dokumenti-rano ukazali na nepobitno postojanje NLO-a te su iznijeli vi5e neospornih primjera re-gistriranih NLO-dogadaja.

Brojni prvoklasni svjedoci govorili suotvoreno o:

r (super)tajnim vladinim projektima usvezi NLO pojava,

o NLO-ima i izvanzemaljskimdogadajima,

o programima deponiranja oruZja velikerazotne moii u svemiru,

o izvanzemaljskoj inteligenciji te

I reverzibilnoj energiji i tajnimprojektima sustava propulzije letjelica.

U njihovim iskazima bilo je izneseno ivi5e podataka o nekim visokim tehnologi-jama, navodn o izv anzemaljskog podrijetla,koje ie biti postupno predoiene javnostiu zacrtanom prijelaznom razdoblju. One,uvjereni su, nude udinkovita rjeienja zaoduvanje okoli5a i daju odgovor na niz ur-gentnih sigurnosnih pitanja.

Prema zavrinim rijedima Stevena M.Greera, direktora Disclosure projecta (Pro-jekta razotkrivanja) i domaiina skupa,

IO. NEXUS

COVJEK LOtvan Simatovit - Gjurinek

Narudibe na F ol/ 6683 630

stotinu neospornih NlO-dogadaja pohra-njenih u obliku filmskih i video-zapisa.Pred kamerama i novinarima spremno jeo bliskim susretima - pojavama NLO-a iizvanzemaljskih entiteta - svjedodila skupi-na od 2l svjedoka, nekada5njih sluZbenikavojske ili obavje5tajnih agencija. Konferen-cija za novinare potrajala je ne5to manjeod tri sata, a spomenuta skupina sudionikabliskih susreta zatraLila je i kongresno sa-

sluianje o tome.

NStjepan85 format

300 stranica150 kn - tvrdi uvez130 kn - meki uvez

+ poStarina

predstavljena svjedodenja poduprta izvor-nim dokumentima vlade i drugim dokazi-ma ne ostavljaju nikakve dvojbe u realnostNlO-fenomena. On drii d,a je taj projektpotvrdio da postoji najmanje nekoliko sto-tina vjerodostojnih svjedoka rasprienih urazliditim vojnim i obavjeitajnim sluZbamakao Sto su DIA, CIA i NASA u SAD-u te uslidnim sluZbama u Rusiji, Velikoj Britaniji idrugim zemljama diljem svijeta.

Na konferenciji je predstavljeno vi5e od

www. nexusmagazlne. com

,\l'OCO

KOLOVOZ-RUJAN 2oos

scan by krista

PNEK]DRAZOTKR]VANJ

v

SUTNJE BILDE

DanielEstulin@ svibanj-lipanj 2005.

E-mail:d.estu lin@ctconsu ltoria.com

Puni tekst ovog tlanka nalazi se na:

http://www.on I i nejou rnal.com

Preveo: Kreiimir Jukii

Bilderbergovi planovi za svijetajni godi5njisastanak grupe Bilderberg odredio je mnoge od novinskih naslova

i vijesti o kojima iete slu5ati u narednim mjesecima. Ali mediji establi5menta

potpuno blokiraju sve vijesti o njemu i neobidno su neskloni podizanju zavjese

koja skriva ovajvaLan dogaclaj. Odreclen broj visoko pozicioniranih predstav-

nika tiska mora se zakleti na tajnost, a urednici se smatraju odgovornima ako neki od

njihovih novinara <sludajno> izvijesti o onome Sto se dogada. lpak, malo je ljudi ikada

dulo za ovu ekskluzivnu i tajnovitu grupu najmoinijih svjetskih financijera, industrijala-

ca i politidkih delnika.Iako je grupa Bilderberg dijelom izgubila svoj stari sjaj, od 5. do 8. svibnja 2005.

okupila se u Rottach-Egernu (u Mtinchenu, Njemadka) u svojoj uobidajenoj tajnosti u

usporedbi s kojom masonske loLe izgledaju kao djedji vrtii. Osoblje hotela fotografiranoje i podvrgnuto posebnoj selekciji. Od portira do menadZera, zaposlenici su upozoreni

(pod prijetnjom da vi5e nikada neie dobiti posao u svojoj zemlji) na posljedice otkrivanja

tisku bilo kojeg detalja o gostima.

Rasprava u koju su se bilderbergovci upustili ove godine i konsenzus do kojeg su do5li

- odludujuii kako bi se svijet trebao odnositi prema europsko-ameridkim odnosima, bli-skoistodnom buretu baruta, ratu u Iraku, globalnoj ekonomiji, i kako sprijediti rat u Iranu

- utjecat ie na smjer zapadne civilizacije i budu6nost cijelog planeta. Ironidno je to 5to su

se susreli izazatvorenih vrata, zaiticeni falangom naoruZanih duvara'

Nakon tri uzastopne godine otvorenog neprijateljstva i napetosti izmedu europskih,

britanskih i ameridkih bilderbergovaca,izazvanih ratom u Iraku, medu njih se ponovno

vratilo ozradje potpunog prijateljstva. Bilderbergovci su potvrdili i ostaju ujedinjeni u

njihovom dugorodnom cilju ojadavanja uloge koju Ujedinjeni narodi igraju u reguliranju

globalnih konflikata i odnosa.

Medutim, vaZno je razumjeti da Amerikanci nisu <jastrebovi> niSta vi5e nego Sto su

europski bilderbergovci <golubovi>. Europljani su se 1991. pridruZili podr5ci invaziji na

Irak koju je izveo ameridki predsjednik George Bush stariji, slave6i (prema rijedima Jima

Tuckera, poznatog lovca na grupu Bilderberg) kraj <ameridkog vijetnamskog sindroma>.

Europljani su takoder podrZali invaziju na Jugoslaviju biv5eg ameridkog predsjednika

Billa Clintona, ukljudiv5iNAIO u tu operaciju.

UN-ov globalni porez na naftu i mirovni prijedloziTema o kojoj se naveliko raspravljalo 2005. u Rottach-Egernu bio je koncept nameta-

nja UN-ovog poreza ljudima u cijelom svijetu izravnim oporezivanjem nafte na njenom

izvoru. To bi, zapravo, predstavljalo presedan. Ako se sprovede u djelo, to bi bilo prvi

put da neka nevladina agencija (ditaj: Ujedinjeni narodi) izravno zaraduje od poreza na-

metnutog graclanima slobodnih i porobljenih naroda. Bilderbergovci predlaZu vrlo mali

UN-ov porez na izvoru, kojeg potroSadi vjerojatno ne bi ni primijetili.Jim Tucker iz bivleg, sudskom odlukom ukinutog magazina Spotlight, napisao je u

American Free Pressu (14.-21.lipnja 2004): <...utvrdivanje principa da UN moZe izravno

ubirati porez od gradana svijeta vaLno ie za grupu Bilderberg. To je joS jedan divovski

korak prema svjetskoj vladi. Bilderbergovci znaju da bi javno promoviranje UN-ovog

porcza za sve ljude naZemlji bilo dodekano s gnjevom. Ali oni su strpljivi; ona [grupaBilderberg] je prvi put predloZila izravan svjetski porez prije dosta godina, i zadovoljna

KOLOVOZ-RUIAN 2oos www. nexusmagazrne. com NEXUS. II

scan by krista

je dinjenicom da se o tome danasjavno raspravlja bez prevelikepaZnje ili zabrinutosti javnosti.>

Bilderbergovci Zele <usklatlivanje poreza>> kako bi zemlje s

visokim porezima bile konkurentne zemljama u kojima su pore-zi blaLi - ukljudujuii i Sjedinjene DrZave - za strana ulaganja.Oni Zele <uskladiti> poreze prisiljavajudi SAD idruge drLavenapoveianje poreza kako bi 58%-tni porez u socijalistidkoj Sved-skoj bio <konkurentan>.

Prema izvorima, jedan neidentificirani gost na konferencijiupitao je kako se globalno oporezivanjemoZe <prodati> ameridkoj javnosti. Je-

dan povjerenik Europske unije predloZioje da se kao ovan za probijanje upotrijebiretorika o pomaganju zemljama daizgra-de mirna, stabilnadruStva nakon Sto pre-stanu sukobi. Netko je postavio pitanjekoje bi bilo pravo vrijeme za upuiivanjetog zahtjeva. Spomenuti povjerenik re-kao je da bi najbolje vrijeme za tralenjenovca bilo kada se sukobi smire i kadasvijet bude izloLen brutalnim slikama

Prema izvorima unutargrupe Bilderberg, statusNevladi n ih organizacija

u buduinosti bi biododatno ojacan

Do, olistvorno supoboljfrlipokovonje.

UN-ovu Mirotvornu komisiju, prividno namijenjenu oduvanjumira u zemljama koje izlaze iz rata, kao jedno od oruda za taj-no nametanje UN-ovih poreza svjetskoj populaciji koja niSta ne

sluti.Ne5to slidno rekao je i Jim Tucker, kada je u svom izvjeStaju o

Bilderbergu u American Free Pressu (23. svibnja) napisao: <Biloje manjih neformalnih rasprava o pravom vremenu za glasanjeu Ujedinjenim Narodima o uvoilenju izravnog globalnog poreza

na naftu od l0 centi po barelu na njenom izvonr. To je vaZnoza Bilderbergov cilj utvrtlivanja UN-a kao formalne svjetske vlade. Takavizravan porez nametnut pojedincimaima simbolidnu vaZnost. Bilderber-gov prijedlog globalnog poreza vectri godine ieka na izno5enje pred UN-om, ali su od Bilderberga kontroliraniameridki mediji cenzurirali tLr temu.>

Mark R. Warner, guverner Virgini-je, koji je po prvi put pozvan na sa-

stanak grupe Bilderberg, izrazio 1e za-

brinutost u vezi s kolidinom dodatnefinancijske odgovornosti koju bi kaorazaranja. Jedan norveiki bilderbergovac

izrazioje neslaganje. Osoba koja bi mogla biti Bjdrn T. Gryde-land, norve5ki ambasador pri Europskoj uniji, rekla je da bi, ba5naprotiv, bilo puno lakSe privuii svjetsku paZnju i novac za nekuregiju dok sukobi bjesne.

Toje potvrdeno a posteriori kadaje danski ministar vanjskih po-slova, Per Stig Moller, tijekom rasprave u Ujedinjenim narodima26. svibnja, javno izjavio da <ako medunarodna zajednica nije ustanju reagirati brzo, dovodi se u opasnost krhki mir, a posljedicaje gubitak novih Zivotar. Danska predsjedava Europskom unijomdo l. srpnja 2005, kada te je zamijeniti Ujedinjeno Kraljevstvo.

[Smjena se dogodila neposredno prije odlaska u tisak. Urednik.]Bilderbergovci planiraju koristiti ono Sto su nominirali kao

rezultat toga preuzele SAD. Tada je Josd M. DurSo Barroso,predsjednik Europske komisije, iznio gledi5te koje dijele mnogibilderbergovci, a to je da Sjedinjene Ameridke DrLave ne pruZa-ju pravednu kolidinu ekonomske pomoii siroma5nim zemljama.Moji izvori potvrduju izvje5taj Jima Tuckera prema kojem su se

<Kissinger i David Rockefeller, uz druge Amerikance, smijeSilii kimali s odobravanjem>.

Iako SAD u kasicu prasicu za stranu pomoi daju vi5e novacaod bilo koje druge zemlje na svijetu, bilderbergovci i Ujedinjeninarodi odludili su od njih zahtijevati puno vi5e sredstava za po-krivanje Mirovnog prijedloga.

NVO-i i globalno susjedstvoUspon NVO-a (nevladinih organizacija) trend je kojeg

je bivSi ameridki predsjednik Clinton iznenada (dan na-kon Sto se o tome raspravljalo u Rottach-Egernu) nazvaojednom od <najizvanrednijih stvari koje su se dogodileod pada Berlinskog zidu. Ironidno je to Sto je Clintono-vu izjavu prenio Wall Street Journal, novine koje je nasastancima grupe Bilderberg zastupao njihov potpred-sjednik, Robert L. Bartley, sve do svoje smfti u prosincu2003, i njihov pomodni urednik Paul Gigot.

Bilderbergovci su po prvi put Zivo raspravljali o tometreba li neizabranim, samoimenovanim ekoloSkim akti-vistima dati visoke poloZaje u upravnom odboru Progra-ma za okoli5 Ujedinjenih naroda (United Nations Envi-ronment Program, UNEP) - agenciji koja kontrolira ko-ri5tenje atmosfere, svemira, oceana, i, praktidki, biolo5kuraznolikost. Ovaj poziv <civilnom dru5tvu> na sudjelo-vanje u globalnoj vlasti opisuje se kao <Sirenje demokra-cue)).

Prema izvorima unutar grupe Bilderberg, status NVO-a u budu6nosti bi bio dodatno ojadan. Aktivnosti NVO-a ukljudivale bi agitaciju na lokalnoj razini, lobiranje na

nacionalnoj razini i izradu studija za pravdanje globalnogoporezivanja kroz UN-ove organizacije kao Sto je Global-

Mo vidi ti ovo...Cijena je poroslo o

kvoliteto polol

3..**^&ll&(qnl 6"oz< Sva.le)

12.NEXUS www. nexusmagazrne.com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

ni plan, kojije vei duZe od jednog desetljeca jedan od omiljenihprojekata Bilderberga.

Strategija ispunjenja plana za stvaranje svjetske vlade kon-kretno ukljuduje programe diskreditiranja pojedinaca i organiza-

cija koje stvaraju <unutarnji politidki pritisak> ili <populistidkuaktivnost> koja ne podrLava novu globalnu etiku. Konadni je

cilj, prema ovim izvorima, suzbijanje demokracije.

Ako se nastavi s planom, UNEP-om, i svim ugovorima o odu-

vanju okoli5a koji su pod njegovom nadleZnoSiu, na kraju bi

upravljalo posebno tijelo od ekoloSkih aktivista, izabranih samo

iz akreditiranih NVO-a koje bi birali izaslanici Generalne skup-

Stine, koji su sami imenovani od strane predsjednika Sjedinjenih

Drlava, kojeg pak kontrolira zdruLeno vodstvo Rockefeller -Vijede za vanjske odnose (Council on Foreign Relations, CFR)

- BilderbergTaj novi mehanizam stvorio bi izravan

put od lokalnih, <prizemnih> dlanova naci-

onalnih i medunarodnih NVO-a do najviSih

razina globalne vlasti. Na primjer, Velikayellowstoneska koalicija, grupa udruZenih

NVO-a, nedavno je uputila peticiju UNES-CO-vom Odboru za svjetsku baStinu, zatra-

Ziv5i intervenciju u vezi s planovima jedne

privatne kompanije da otvori rudnik zlatana privatnoj zemlji u blizini parka Yellow-stone. UNESCO-v odbor je intervenirao,i odmah je uvrstio Yellowstone na popis

<UgroZenih lokacija svjetske ba5tine>.

Prema uvjetima Konvencije o svjetskojba5tini, Sjedinjene DrLave duZne su Stititipark, dak i izvan granica parka i na pri-vatnim posjedima, ako je potrebno.

Ako se implementiraju ideje o kojimase raspravljalo, svi ljudi u svijetu posta-

li bi dio globalnog susjedstva kojim biupravljala svjetska birokracija pod izrav-nom vla5cu Sadice imenovanih pojedina-

ca i pod policijskim nadzorom tisuia po-jedinaca koje pla6aju akreditirani NVO-i,i sve radi podrZavanja sustava vjerovanja koji je mnogim ljudi-ma nevjerojatan i neprihvatljiv.

Lekcija Tonyu BlairuBilderbergovci slave rezultat koji su Zeljeli: povratak poku-

njenog Tonya Blairea u Downing Street 10, sa znatno smanje-

nom parlamentarnom veiinom.Europski bilderbergovci jo5 uvijek su bijesni na njega zbog

podr5ke ameridkom ratu u lraku. Iako su Blairu oditali korisnulekciju o medunarodnoj politici, bilderbergovci smatraju da je

on puno sigurniji kandidat za nastavak puta prema europskoj

integraciji od njegovog konzervativnog suparnika, Michaela

Howarda.

Francuski referendum o EUPrvoga dana tajnog sastanka Bilderberg 2005. najvi5e se raz-

govaralo o francuskom referendumu o Europskoj uniji i hoie lipredsjednik Chirac uspjeti nagovoriti Francuze da 29. svibnja

kaZu <Da>. Francusko <Du, prema izvorima unutar Bilderberga,

stvorilo bi jak pritisak na Tonya Blaira da konadno preda Brita-

niju u Zeljne ruke Novog svjetskog poretka kroz vlastiti referen-

dum o sporazumu, zakazan 2a2006. Matthias Nass, pomoinikurednika Die Zeita, izrazio je mi5ljenje da bi francusko <Ne> bez

sumnje izazvalo politieka previranja u Europi i zasjenilo britan-

sko Sestornjesedno predsjedanje koje podinje L srpnja.

Bilderbergovci se nadaju da bi Blair i Chirac, dija se povremeno

otvorena nesno5ljivost u vi5e navrata prelila u javnu arenu, mogli

raditi zajedno radi obostrane koristi i politidkog preZivljavanja.

Jedan europski bilderbergovac dodaoje da oba lidera moraju,

Sto je brZe mogu6e, ostaviti iza sebe sve pro5le nesuglasice o

temama kao Sto su lrak, liberalizacija europske ekonomije i bu-

duinost povrata dijela britanskog doprinosa budZetu EU, i podeti

raditi u smjeru potpune europske integracije - koja bi se mogla

dezintegrirati ako, prema rijeiima jednog

britanskog bi lderbergovca, desto <tvrdoglavi samovoljan francuski narod> ne udini pra-

vu stvar, tj. dobrovoljno se odrekne svoje

nezavisnosti radi <ve6eg dobra> europske

federalne superdrZave !

Jedan njemadki bilderbergovac rekao jeda je francusko <Da> pod znakom pitanjazbog <odljeva poslova izvan zemlje>>. <Po-

slovi iz Njenradke i Francuske odlaze uAziju i Latviju fkako bi se iskoristila jeftina

radna snagal.> Latvijajejedna od bivSih

sovjetskih republika koja je primljenau Europsku uniju, dime se ukupni broj

dlanica poveiao na 25. Jedan njemadki

politidar glasno se zapitao kako ie Tony

Blair uvjeriti Britance da prigrle europ-

ski ustav kada, zbog odljeva poslova, iNjemadka i Francuska trpe l0-postotnunezaposlenost dok se Britanija ekonom-

ski dobro drZi.

Neokonzervativni lobiU punoj snazi bila je frakcija tako-

zvanih <neokonzervativaca>, koji su

zakfjudili da sigurnost lzraela mora iii na radun sigurnosti Sje-

dinjenih DrLava i biti od sredi5nje vaZnosti u svim ameridkim

vanjskopolitidkim odlukama.Najistaknutiji medu njima je Richard N. Perle, kojije bio pod

istragom FBl-ja zbog Spijuniranja u korist lzraela. Perle je odi-

grao kljudnu ulogu u guranju Sjedinjenih DrLava u rat protiv

lraka.27. oZujka 2003, bio je prisiljen povuii se iz Pentagono-

vog Odbora obrambenu politiku, nakon Sto se saznalo da je da-

vao savjete Goldman Sachs Intemationalu, povremenom gostu

na sastancima Bilderberga, o tome kako izvu6i korist iz rata u

Iraku.Druga prisutna neokonzervativna figura bio je Michael A.

Ledeen, <intelektualac medu intelektualcima>. Ledeen radi za

Ameridki poduzetnidki institut (American Enterprise Institute'

AEI) trust mozgova osnovan 1943, i vec je odavno povezan

s Richardom Perleom. AEI i Brookings Institution upravlja-ju ZdruLenim centrom za regulatorne studije (Joint Center forRegulatory Studies, JCRS), diji je cilj pozivati zakonodavce i

regulatore <na odgovornost zbog njihovih odluka uz pruLanie

Ako se

implementirajuideje o kojima se

raspravljalo, svi ljudi u

svijetu postali bi dioglobalnog susjedstva

kojim bi upravljalasvjetska birokracija

pod izravnom vla5cuSaiice imenovanih

pojedinaca

KOLOVOZ_RUIAN 2OO5 www.nexusmagazine.com NEXUS. 13

scan by krista

paZlj iv ih, obj ekti vn ih analiza postoj ec i h regu latornih program a

i novih regulatornih prijedlogo. JCRS se zalaLe zaanalizu troS-kova i koristi od regulacija, Sto se uklapa u AEI-ev (i Bilderber-gov) krajnji cilj, a to je deregulacija.

Neokonzervativcima se ove godine takoder pridruZila Sadicadrugih biv5ih va5ingtonskih tvoraca politike i publicista pozna-tih po svojim simpatijama prema Izraelu, ukljudujuii: RichardaN. Haassa, bivSeg duZnosnika State Departmenta i predsjednikaYijeca za vanjske odnose; Richarda Holbrooka, bivSeg pomoc-nika drZavnog tajnika i <ocu Daytonskog sporazuma; DennisaRossa iz proizraelskog va5ingtonskog Instituta za bliskoistodnupolitiku, koja je faktidki izdanak Ameridko-izraelskog odboraza javne poslove i Zidovskog instituta za nacionalnu sigurnost; iPau I a Wo lfow itza, nov oizabranog predsj edn ika Svj etske banke.

Ameritki kriminilci: privatni razgovori o javnoj politiciU sjedinjenim drLavama, Loganov zakon eksplicitno kaZe da

federalni duZnosnici ne smiju prisustvovati tajnim sastancima s

privatnim grailanima u cilju stvaranja javne politike.Iako na Bilderbergu 2005. nije bio prisutan jedan od njegovih

naj istaknutijih ljudi - duZnosnik amerid-kog State Departmenta John Bolton, kojije svjedodio pred senatskim Odborom za

vanjske poslove - ameridka vlada bila jedobro zastupljena u Rottach-Egernu. Tusu bili: Allan E. Hubbard, predsjedni-kov pomodnik za ekonomsku politiku i

direktor Nacionalnog ekonomskog vije-6a; William Luti, pomoinik doministraobrane; James Wolfensohn, predsjed-nik Svjetske banke na odlasku; i PaulWolfovitz, pomoinik drLavnog tajn ika,ideolog rata u Iraku i sljedeii predsjed-nik Svjetske banke. Svojim prisusWova-njem sastanku Bilderberg 2005, ovi ljudiprekrSili su ameridki federalni zakon.

Novinarske prostitutke

Smanjenje energetskih rezervi i ekonomski padNaravno, rasprava na Bilderbergu 2005. skrenulaje na naftu.

Jedan ameridki bilderbergovac izrazio je zabrinutost zbog vrto-glavih cijena nafte. Jedan poznavatelj naftne industrije prisutan na

sastanku iznio je primjedbu da rast nije mogu6 bez energije, i da

se, prema svim pokazateljima, svjetske energetske zalihe pribliia-vaju kraju puno brZe nego Sto su to predvidali svjetski delnici.

Prema izvorima, bilderbergovci procjenjuju da ce iskoristi-ve svjetske zalihe nafte potrajati najviSe 35 godina uz sadaSnjiekonomski razvoj i stanovniStvo. Medutim, predstavnik jednognaftnog kartela istaknuo je da u jednadZbu moraju uvrstiti i po-pulacijsku eksploziju i ekonomski rast, kao i potraZnju za naf-tom u Kini i Indiji. Pod revidiranim uvjetima, dini se da nafteima dovoljno samo za narednih 20 godina. Nestanak nafte znaditce kraj svjetskog financijskog sustava - Sto su ve6 priznali WallStreet Journal i Financial Times, dvije novine koje su redovnozastupljene na godi5njim konferencijama grupe Bilderberg. Za-kljudak je: odekujte ozbiljan pad svjetske ekonomije u sljedeiedvije godine, dok bilderbergovci budu poku5avali saduvati pre-ostale rezerve nafte uzimajuii ljudima novac iz ruku. U sludaju

recesije ili, u najgorem sludaju, depresi-je, stanovniStvo ie biti prisiljeno dra-

Sastancima grupeBilderberg, u ovo ili onovrueme, prisustvovali supredstavnici svih ve(ihameritkih ieuropskih

novina i mreinih medija.

Sastancima grupe Bilderberg, u ovo ili ono vrijeme, prisustvo-vali su predstavnici svih veiih ameridkih i europskih novina i

mreZnih medija. Visoko pozicionirani pripadnici onoga Sto se

neprikladno naziva <medunarodni slobodni tisak> prisustvujuuz svedano obeianje da neie izvijestiti ni o demu. To je nadin na

koji Bilderbergodrlava svoju skoro potpunu cenzuru vijesti u

Sjedinjenim Drlavama i Europi.Meclu pozvanima su ove godine bili: Nicolas Beytout, glavnu

urednik Le Figaroa; Oscar Bronner, izdava(, i urednik Der Stan-darda; Donald Graham, predsjednik uprave Washington Posta;Matthias Nass, pomoini urednik Die Zeita: Norman Pearlstine,glavni urednik Timea, J. Robert S. Prichard, predsjednik i glavniizvrSni direktor Torstar Media Groupa (Toronto Stara); CtineytUlsevere, kolumnist Hiirriyeta; John Vincour, viSi dopisnikInternational Herald Tribunea; Martin Wolf, pomoini urednikFinancial Timesa; Fareed Zakaria, urednik Newsweek Interna-tionala; Klaus Zurnwinkel, predsjednik uprave Deutsche Posta;

i John Micklethwait, ameridki urednik The Economista iAdrianWooldridge, vaSingtonski dopisnik The Economista. Micklet-hwait i Wooldridge bili su zapisnidari susreta.

matidno srezati svoje potro5adke na-vike, omoguiujuii time duZu opskr-bu naftom svjetskih bogataSa dok onibudu poku5avali smisliti rjeSenje.

Jednog poslijepodneva, za vrijemekoktela, jedan europski bilderbergo-vac primijetio je da nema prihvatlji-ve alternative energiji ugljikovodika.Jedan ameridki interni poznavateljsituacije ustvrdio je da svijet trenutnotro5i izmedu detiri i Sest barela naftena svaki novi barel koji pronade, i da

su izgledi za neke znadajne promjeneu skorije vrijeme u najboljem sludaju

slabi. To potvrduje javnu izjavu koju je 2003. dao IHS Energy,najuglednija svjetska konzultantska tvrtka koja se bavi popisiva-njem naftnih rezervi i otkri6a, da po prvi put od I 920-ih nije bilonijednog otkriia naftnog polja vedeg od 500 milijuna barela.

Jedan sudionik upitao je za procjenu iskoristivih svjetskihzaliha nafte. Navedena je kolidina od pribliZno jednog bilijunabarela. Usput redeno, planet potro3i milijardu (1.000.000 000)barela nafte svakih I1,5 dana. Neki drugi bilderbergovac posta-

vio je pitanje vodika kao alternative nafti. DuZnosnik ameridkevlade smrknuto se sloZio da je vodik kao spas od predstojece

svjetske energetske krize samo fantazija.Na konferenciji Bilderberg 2005. naftnu industriju predstav-

ljali su: John Browne, glavni izvrSni direktor BP-a; sir John

Kerr, direktor Royal Dutch/Shella; Peter D. Sutherland, pred-sjednik upravnog odbora BP-a, i Jeroen van der Veer, predsjed-nik upravnog odbora Royal Dutch/Shella. (Nizozemska kraljicaBeatrix, veiinska vlasnica Royal DutchiShella, punopravna jedlanica Bilderberga. Njen otac, princ Bernhard, bio je jedan od

osnivada grupe 1954.)Treba istaknuti da je krajem 2003. naftni i plinski gigant

Royal Dutch/Shell objavio da je precijenio svoje rezerve za (ak

20 posto; podetkom 2004. snizioje procjenu svojih rezervi nafte

14.NEXUS www. nexusmagazlne. co m KOLOVOZ-RUJAN 2oos

scan by krista

i ulja na oko 4,5 milijardi barela, alije u listopadu morao dodat-no smanjiti procjenu zaliha za l,l5 milijardi barela. U stvari,Shellova tri srnanjivanja procjene rezervi bili su uzrok ostavkenjegovog supredsjednika, Los Angeles Times 18. sijednja 2005.objavio-je: <ZanafIne tvrtke. rezerve ne znade ni5ta drugo nego'vrijednost kornpanije'.>

U Rottach-Egernu u svibnju 2005. najvaZnrji industrijski di-rektori poku3ali su smisliti nadin kako od javnosti sakriti istinu o

sve tanjim rezervama nafte. Svijest javnosti o smanjen ju rezerviizravno se pretvara u niZe cijene dionica, Sto bi moglo uni5titifinancijska trZiSta i dovesti do kolapsa svjetske ekonomije.

Ameridki bilderbergovac upitao je Sto bi trebalo uiiniti da se

cijena nafte vrati na 25 dolara po barelu. Drugi ameriiki bilder-bergovac, pretpostavlja se Allan Hubbard, lakonski je odgovo-rio da Sira javnost ne shvaia da cijena jeftine nafte moZe bitiprskanje mjehura duga. Jeftina nafta usporava ekonomski rastjer sniZava cijene robe Siroke potroSnje i smanjuje svjetsku li-kvidnost.

Postoje jasne indikacije, koje se temelje na

informacijama sa sastanka Bilderberg 2005.u Rottach-Egernu, da je Ameridka federal-na rezerva izuzetno zabrinuta zbog mjehuraduga. Jedan ameridki bilderbergovac izvije-stio je da bi u sludaju pada cijene nafte na

nekadaSnjih niskih 25 dolara po barelu dugo-vima odrZavan mjehur pokri6a eksplodirao.Martin S. Feldstein, predsjednik Nacional-nog ureda za ekonomska istraZivanja, dodaoje da cijena od 50 dolara po barelu znadiveii protok gotovine.

Prema javnosti dostupnim informaci-jama, Sjedinjene DrZave dnevno tro5eoko 20 milijuna barela nafte od ukupnesvjetske potro5nje od 84 milrjuna barela.Po cijeni od 50 dolara po barelu, ukupniameridki ratunza naftu iznosi I milijardudolara dnevno, 365 milijardi godiSnje, ilioko 3 posto ameridkog bruto nacionalnogproizvoda (BNP). Oko 60 posto arnerid-ke potro5nje uvozi se po cijeni od 600rnilijuna dolara dnevno. ili 219 mililardigodiSnje.

Jedan nizak, nabijen dovjek upitao je hoie li rastuia cijenanafte utjecati na el<onornski rast. Netko od onih koji su sjediliu prvom redLr prirnijetio-je da viSe cijene energije ne oduzinta-junovac ekonorniji; one sanro prebacuju stvaranje profita sjednogposlovnog sektora na drLrgi. Nakon nastavka rasprave, arneridkigeneral komentiraoje da ratni troikovi pomaZu u ponovnom po-

kretanju ekonomije, primijetivSi da je trik za obuzdavanje opo-zicile u ograniiavanju kolateralne Stete na stranorn tlu.

Jedan britanski bilderbergovac primijetio je da bi cijena nafteod 120 dolara po barelu donijela veliku korist Britaniji i Sjedi-njenim drLavama, ali bi najveii dobitnici bili Rusija i Kina. Je-

dan strudnjak za medunarodne odnose i politiku rekaoje dabi za

Kineze to bio pravi eldorado. Kinezi ne uvoze energijuzadoma-iu potroSnju, nego za hranjenje rastuieg jeftinog izvoza - i tajtroSak bio bi prebaden stranim kupcima. Jedan europski bankaristaknuo je da bi Rusija mogla efektivno devalvirati dolar pro-

mjenorn valute svoje energetske razmjene s Europom iz dolarau eure, Sto bi prisililo europske sredi5nje banke da rebalansirajusvoje rezerve deviza u korist eura. Jean-Claude Trichet, guver-ner Europske srediSnje banke, broje prisutan tijekom rasprave.

Globalizirana trgovina i raskol s KinomEuropski i ameridki bilderbergovci, uvidajuci hitnu potrebu za

Sirenjem na trZi3ta u razvoju radi odrZavanja ilLrzije o beskonad-

nom rastu, pristali su imenovati Pascala Lamya, francuskog so-

cijalista i fanatidnog pobornika europske superdrZave, sljedecirnpredsjednikom Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Trebase prisjetiti da je Washington dao uvjetnu podr5ku Larnyevojnominaciji u zam.ienr.r za europsku podrSku Paulu Wolforvitzuna mjestu predsjednika Svjetske banke.

Prema unutarnjim izvorima iz Bilderberga, Lamy je izabrankako bi pomogao u kormilarenju svjetskim trgovinskim susta-

vom kroz vrijeme rastuieg protekcionizma u bogatim zemljamakao Sto su Francuska i Njemadka, koje tetu-raju pod visokom nezaposleno5iu i ne Zele

prihvatiti sve energidnije zahtjeve rastucihekonomija za otvaranje trZiSta. Na primjer,zemlje treceg svijeta inzistiraju na smanji-vanju europskih i ameridkih poticaja u po-ljoprivredi. WTO-ovo nametanje liberali-zacije kolabiralo je u Zudnim raspravama uSeattlu 1999. i ponovno u Cancrinu 2003.

Bilderbergovci su se potajno sloZili daje potrebno natjerati siroma5ne zemlje da

udu na globalizirano trzi5te jeftine robe

i istovremeno prisiljavati siroma5ne da

postanu kupci. Trenutni raskol s Kinomdobar je primjer, jer su Kinezi prepla-vili zapadne zemlje jeftinom robom, iz-medu ostalog i odjeiom, ru5eii cijene.Kao odgovor na to, bilderbergovci su

u5li na nova trZi5ta, spremna i osjetljivana superioran zapadnjadki know-how.Slidne zemlje u razvoju polako stjedu

veiu kupovnu moc, a industrijaliziranisvijet osvaja njihove donrace ekonomi-je usmjeravajuii ih na jeftin izvoz

U nastavku rasprave o Kini govornikje postavio niz retoridkih pitanja. Da li Kina stvarno zloupotre-bljava svoju kornpetitivnu prednost, ilije zapravo Zrtva SAD-a i

EU? Je li trgovinski ratneizbleian? Da li bi I(ina trebala revalvi-rati 1,uan (svojLr valutu), i, ako da, kako bi to trebala izvesti?

Jedan ameridki bilderbergovac primijetio je daje Kina u 2005.jedna od vodeiih sv-jetskih ekonornskih sila, iiji potezi utjedu na

svjetsku ekonomiju. Drugi amelikanac, vjerojatno Michael Le-deen iz Ameridkog poduzetnidkog instituta iako nije pouzdano

identificiran, rekao je da ako Kina ne revalvira yuan. to ce do-

vesti do raspada cijelog svjetskog trgovinskog sustava. Netkojespomenuo da bi trenutna situacija mogla biti opasna za kineskuekonorniju zbog stvaranja suviSne likvidnosti.

Elena Nemirovskaya, osnivadica moskovske Skole politiikihznanosti, upitala je Sto bi se dogodilo kada bi yuanu bilo dopu-Steno da slobodno pluta. Jedan ekonomist odgovorio .je da bito moglo dovesti do ozbiljnih posljedica po svjetska financijska

Jedan britanskibilderbergovac

primijetio je da bicijena nafte od 120

dolara po bareludonijela veliku koristBritan'rji i Sjedinjenim

drZavama, ali binajved dobitnicibili Rusija i Kina.

KOLOVOZ-RUIAN 20os wwwnexusmagazrne. com NEXUS. 15

scan by krista

trZilta. Kineske devizne rezerye u velikoj se mjeri sastoje od

ameridkih drZavnih obveznica. Aprecijacija yuana izazvala bideprecijacij u njenih dolarskih rezerv i.

Njemadki bilderbergovac istaknuo je da bi to moglo prisilitiFederalne rezerve na poveianje kamata, Sto bi uzrokovalo naglozaustavljanje trenutne eksplozije stanogradnje u SAD-u. Jedanvrlo krupan Nizozemac istaknuo je da Metlunarodni monetarnifond mora igrati aktivniju ulogu u pomaganju yuanu.

<Postoji li, dakle, stvarna opasnost), upitaojejedan talijanskibilderbergovac, <da se ta nesuglasica pretvori u totalni trgovin-ski rat?> <Nije vjerojatno>, odgovorio je neidentificirani plavo-kosi Skandinavac, vjerojatno Sve<lanin, <jer se Kina potpunointegrirala u trZi5nu ekonomiju.>

Jedan ameridki bilderbergovac i dlan ameridke vlade dodao jeda je svo poziraqje dio igre koja sluZi odrZavanju glasada kod

kuie zadovoljnim.Kinesko prodiranje u regiju Mekong nije

pro5lo nezapaZeno na konferenciji. WilliamJ. Luti, ameridki pomoinik doministra obra-ne za bliskoistodna i juZnoazijska pitanja,objasnio je da bi ubrzano kinesko Sirenjena regiju Mekong, ukljudujuii KambodZu,Laos, Myanmar, Tajland i Vijetnam moglougroziti ameridke interese u toj zoni. Takvipotezi Kini bi osigurali jadu ulogu u jugoi-stodnoj Aziji.

Tijekom proteklih nekoliko godinaKina je ulagala velika sredstva u razvojprometne infrastrukture, povezujuii ki-nesku jugozapadnu provinciju Yunan s

regijom Mekong.Europski bilderbergovac ukazao je na

dinjenicu da je Kina u velikoj mjeri ovi-sna o uvozu nafte. Netkoje zatraLio broj-ke. Jedan visok, mr5av muSkarac s nao-dalama, za kojeg se vjeruje da je Jeroen

van der Veer, predsjednik Royal DutchShella, odgovorioje da se oko 40o/okine-skih potreba podmiruje uvozom. U stvari,kinesko ulaienje u regiju Mekong rezul-tat je akutne svijesti da su energetske rezerve te zemlje osjet-ljive na strana uplitanja. Ukupno 32 posto energenata, kineskeZivotne snage, prolazikrozuzak Maladki tjesnac kojeg je lakoblokirati.

Indonezijsko-malezij ski odnosiPolitidki ivojni sukob izmeclu Indonezije i Malezije na naftom

bogatom Sulavezijskom moru (obje zemlje polaZu teritorijalnaprava na podrudje Ambalat) bilo je tema prilidno Zive rasprave

izmedu nekoliko ameridkih i europskih bilderbergovaca u petak

tijekom popodnevnog koktela. Jedan ameridki bilderbergovac,ma5u6i svojom cigarom, predloZio je da se Ujedinjeni narodi

iskoriste za (promicanje mirovne politike u regiji>.U stvari, svi bilderbergovci oko stola u foajeu sloZili su se

da bi im takav sukob mogao posluZiti kao izgovor da spornopodrudje nakrcaju UN-ovim <mirovnim snagama)) i tako u ko-

nadnici osiguraju kontrolu nad eksploatacijom ovog blaga, tojest netaknutih naftnih leZiSta.

Pritisci oko Nobelove nagrade za mirPojavljivanje tajnika Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za

mir, Geira Lundestada, prema izvorima upu6enim u raspravu,

znadilo je da 6e doii do snaZnog pritiska ameridke, britanskei izraelske delegacije na Odbor za dodjelu Nobelove nagrade

kako bi se sprijedilo da izraelski nuklearni tehnidar MordechaiVanunu dobije ovu prestiZnu nagradu.

Vanunu je proveo l8 godina u izraelskom zatvoru - od dega

jedanaest ipol u samici-zato Sto je u listopadu 1986. london-skim novinama Sunday Times predao dokaze o izraelskom nu-

klearnom arsenalu. Ako Vanunu dobije Nobelovu nagradu za

mir, to ie izazvati neugodno skretanje paLnle na izraelski nukle-arni arsenal, posebno u svjetlu sve brojnijih dokaza da se Izrael i

Sjedinjene DrLave spremaju kazniti Iran zbog poku5aja razvojavlastitog nuklearnog oruLja.

Na Lundestada je izvr5en jak pritisak da

ne izabere Hansa Blixa, UN-ovog inspek-

torcza oruZje u lraku, ni Mohameda El Ba-

radeia, generalnog direktora Medunarodneagencije za atomsku energiju, koje je pred-

sjednik Bush pokuSao smijeniti zato 5to

nisu bili dovoljno o5tri prema Iranu.Metlu ostalim ovogodiSnjim kandidatima

joS su i ameriiki predsjednik George W.

Bush i britanski premijer Tony Blair zbognavodne za5tite svjetskog mira; Europska

unija; francuski predsjednik Jacqu-

es Chirac, glavni krivac za francusko<Ne>> na referendumu o europskomustavu; biv5i de5ki predsjednik V6clavHavel; pokojni papa Ivan Pavao II; ku-banski disident Oswaldo Pay6; i ame-

ridki senator Richard Lugar i biv5i sena-

tor Sam Nunn zbog njihovog Programaza kooperacijsko smanjenje prijetnje,dijije cilj rastavljanje nuklearnog oruZ-ja preostalog nakon raspada Sovjetskog

Saveza.

Iransko-rusko-kineski savez

Prema izvje5tajima, jedan francuski bilderbergovac otvorenoje upitao Henrya Kissingera da li ameridko zveckanje oruZjemprotiv Irana znadi podetak novih sukoba. Richard Haass, pred-

sjednik Yiletaza vanjske odnose, nakon Sto je zatraLio rijed od-

bacio je tvrdnje o invaziji na Iran kao nerealistidne zbog same

fizidke velidine zemlje i brojnosti njenog stanovni5tva, a da se i

ne spominju milijarde dolara potrebnih za pokretanje operacije.

Zaglibljena do grla u iradkoj kaljuZi, ameridka vojska preumor-

na je za nove avanture na neprijateljskom teritoriju protiv zdra-

vijeg protivnika, bolje pripremljenog i organiziranog.

Jedan Svicarski bilderbergovac upitao je da li bi hipotetidninapad na Iran ukljudivao preventivne napade na njegove nu-

klearne lokacije. Richard Haass odgovorio je da bi takav napad

bio kontraproduktivan jer bi Teheranove opcije za protunapad

mogle biti u rasponu od <raspirivanja terorizma i promoviranja

nestabilnosti u Iraku, Afganistanu i Saudijskoj Arabiji, do poti-

Politiiki ivojnisukob izmeclu

lndonezije i Malezijena naftom bogatom

Sulavezijskommoru bilo je tema

prilitno Zive raspraveizmecfu nekoliko

americkih ieuropskihbilderbergovacau petak tijekompopodnevnog

koktela

16 .NEXUS www. nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUJAN 2oos

scan by krista

METHERN]THATAJNA SLOBODNE ENERG]JE

PRVI OD DVA DIJELA

Keith Tutt @ 2001

Ovaj tekst izvod je iz petogpog lavlja knjige "Zna nstvenik,

ludak, lopov i njihova Zarulja'i koja uizdanju TELEdiska uskoro izlazi i na

hrvatskom jeziku

Preveo: Goran Bosnid

rida o zajednici Methemitha i njezinom stroju koji proizvodi elektrrcnu

energiju nazvanom Thesta-Distatica podsjeia na bizarnu modernu narodnu

pripovije k Potkraj pedesetih godina 20. stolje6a mala skupina Svicarskih

drLavllanaokuprla se kako bi osnovala novu zajednicu utemeljenu na kr56an-

skim idealimaibriziza okoli5. Kupilisu zemlju visoko u doliniEmmenthal, u blizini

sela Linden kraj Berna. Brzo su krenuli u izgradnju novih domova i radionica kako

bi nadopunili postojecu zbirku montaZnih su malo poduzete za

proizvodnju uredskog namjestaja kako bi i podeli Zivjeti svoju

idealistidku viziju. Ta vizija- koja je, dini dina ostala netaknuta

- bila je vizija samostalne zajednice, bez alkohola, nikotina i droga' posvecene idealu

uzajamnog dijeljenja dobara i pomaganja, koja 6e slijediti jednostavnu maksimu

>svi zajednoga, jedan za sve(.Otpodetka je bilo vaZno i da ne budu ovisni o vanjskim izvorima. Namjeravali su biti

samodostatni na mnoge nadine. Ubrzo su podeli uspostavljati samostalne nadine nami-

rivanja svojih energetskih potreba. Crpljenje vode vjetrenj atama, solarne plole za za-

grijavanje vode, ele$ridn e se to uspostavilo tijekom

prvih godina post<ijdnja 7 lkog dijela njihovog utopi-

stidkog etosa: Zivjeti u >r e tehnoloSke ambicije nisu

se tu zaustavile. Tijekom 60-ih i 70-ih jedan od osnivada zajednice - biv5i urar Paul

Baumann _ traLioje jedan jo5 uzviSeniji znanstveni Sveti Gral - generator elektridne

struje koji svu svoju energiju dobiva iz elektrostatidke energije dostupne u atmosferi'

G< dine 1978., nakon godina i godina istraZivanja - koja su jos obavijena mnogim

tajnama - u zajednici je otkriven prvi funkcionalni prototip stroja i kriten imenom

Thesta-Distatica. Taj prvi stroj bio je relativno malen i sastojao se od jednog rotiraju-

6eg kola promjera od oko deset do dvanaest centimetara, vi$e >antena< za prikuplja-

nje rlaboja postavljenih na disku i oko njega, nizamagneta i zavojnica, par staklenih

Leydenovih posuda te Zica koje su sve to povezivale. Svima koji su ga vidjeli, iz same

njegove konstrukcije bilo je jasno da je bio paZljivo osmi5ljen, te da je imao odlidnu

zavrl'lnu doradu.U pogonu je biojednostavan: jednom kada se kolo zavrtjelo, nastavilo se okretati i

stabiliziralo se pri brzini od oko Sezdeset okretaja u minuti. Nije trebao niSta drugo da

ga pokreie: teoretski, dno' Da bi

to postigao, crpioje el rastavljao

je na pozitivan i negat ektrodina-

mid4u pog

No, ovaj Mogao je obav-

ljati i vi5e kada je bio Pod

znadajnim enom brzinom'

Prototip je, kako se dini, proizvodio nekoliko stotina iskoristivih watta koji su se mo-

gli koristiti za osvjetljavanje Zarulja i pokretanje malih motora. Da je bilo koji uditelj

fizike vidio ureclaj, ubrzo bi uvidio da velik broj dijelova stroja slidi uretlaju poznatom

kao Wimshurstov generator, britanskom izumu s podetka dvadesetog stolje6a, kojijeu Skolskim laboratorijima niz godina upotrebljavan za proizvodnju visokonaponskih

iskri.

KOLOVOZ-RUIAN 2oos www nexusmagazrne. com NEXUS. 17

scan by krista

U uvjetima relativne tajnosti, izrnedu kasnih sedamdesetihi ranih osamdesetih. izgradeni su daljnji prototipovi. Strojevisu postupno povecani: najvedi stroj imao -je rotiraju6a kolapromjera od detrdeset i pet centilnetara i proizvodio je tri ki-lowata energije. Veiina strojeva sada je imala dva kontrarotira-juca kola koja se, da bi se stroj pokrenuo, jednostavno trebalorukom zavrljeti u suprotnirn smjerovima. Prototipovi su boljeradili pri niskoj vlazi zraka: ukoliko je u atmosferi bilo previSevodene pare, elektrostatiika energija bi se previSe lako rasprSi-la iz sustava za prikupljanje naboja stroja.

Naiin pretvaranja elektrostatidke energije u iskoristivu elek-trodinamidnu energiju prenesen u rijedi zvudao je gotovo smi-je5no jednostavan. Ako je to todno, dovjek bi mogao pomislitida su oni uspjeli u onome o demu sanja svaki znanstvenik, eko-log, svaka Vlada.

Paulu Baumannu, tihom, nenametljivom dovjeku, i njego-vom timu znanstvenika tz zalednice odigledno je poSlo za ru-kom ono Sto se drugi nisu ni usudili smatrati mogucim. Isto-vremeno, Baumann je zajedno s vijedem zajednice odludio dajoS neie javno razotkriti tajne njihove tehnologije. Radilo se

o tajnama, smatrali su, koje bi se mogle iskoristiti iu dobrei u loSe svrhe. Taj 6e ih stav dovesti u sukob sa svakim kon-vencionalnim znanstvenikom koji vjeruje u dostupnost znanja.K tomu, zajednicaje odludila da ne Zeli patentirati to Sto su

postigli: u okviru svog gorljivo neovisnog sustava vrijednosti,izbjegavali su praktidki sve birokratske institucije, ukljudujuiiSvicarske banke i institucije za dodjelu patenata.

Medutim, u tom dasu su smatrali da neie niSta izgubiti poka-zivanjern rezultata svog pothvata. Paul Baumann bio je uvjerenda pokazivanje strojeva nede otkriti na koji nadin oni djeluju.Bio je svjestan da 6e ono Sto je udinio biti praktidki nemogu6eponoviti: tehnologija je sadrZavala mnogo tajni koje bi za ve-iinu promatrada bile krajnje zakudaste. Ustrajao je pri svojojtvrdnji da razvijanje te tehnologije ne bi bilo mogu6e bez du-bokog razumijevanja i istandane, moLda i mistidne, percepcijeprirode.

Zajednica Methernitha krenula je putem koji 6e ne samo

stavljati na kuinju vjerodostojnost onih koje su susretali. nego

ce prema njihovim vlastitirn navodirna staviti na ku5nju

njihovu vjeru u ljudsku prirodu. i navesti ih na

zakljudak da je ona izuzetno manjkava. Novo po-glavlje pride otvorenoje kada su podeli odgovaratina prve zahtjeve da pokaZu Thestu-Distaticu. Ho6eli do6i mudraci?

Prvi izvje5tajiKada su se podele pojavljivati prve informacije

o neobidnoj pridi o Thesti-Distatici reakcije su bilepodvojene. Tvrdnje zajednice Methernitha bile su

toliko nevjerojatne da ih ve6ina >uglednih< znan-stvenika nrle Zeljela ni razmotriti, u strahu da dud-novato5cu svega toga ne ukaljaju svoj ugled. Na-posljetku. to je bio perpetuum mobile - neSto Sto

-je jednostavno morala biti prijevara. Urnjesto toga,dekali su da Methernitha otkrije svoje metode pu-tern peer-revieu,ed (,asopisa ili preko patenata.

Bilo je,Sto je predvidljivo, imanje ortodoksnihistraZivada koji nisu brinuli za opasnost da budu

ismrjani od strane znanstvenog mainstreama. Dr. Hans Nie-per iz N.jemaikog udruienja za energiju grattilacijskih poljai njegovi kolege znanstvenici pet su puta pregledali strojevetijekom razdoblja otvorenosti zajednice izmedu 1982 i 1985.godine, i ostali zapanjeni njihovim sposobnostima.

ilanovi Nientaikog ttdmienja za energijtr grcn,itacijskih poljcrpregledali su Svicarski sustav tijekom pet razliditih prigoda od1984. godine do danas. U komuni kraj Berna u Svicarskoj nalaze

se dva manja stroja, i ovaj sada opisan (ispod) ve6i stroj. Ovajstroj idva manja u pogonu su, s prekidima, od 1982. godine.

Ve6i stroj proizvodi tri do detiri kilowata istosmjerne elek-tridne stru.je kod napona dvjesto i trideset volti. iini se da iz-vladi energiju iz gravitacijskog polja naprezanlate da ne koristinikakav primami pogon.

Nieperov opis stroja bio je iznenatlujude detaljan:Pretvarai nepreslano radi sam od sebe, pri iemu su jedini

dijeloti podlolni hahanju od rotiranja dt,a kugliina lezaia kodsredi|ta dva diska

M-L (Methernitha-Linden) pretvaroi konstruiran je funkci-onalno, polpuno je simetriian s dva diska izradena od akrilneplastike, laganom metalnom reSetkom, izoliranim bakrenim ii-cama, skrivenim ispravljaiem s krislalnom diodom i pozlace-nim elektriinim spojevima. Sve je ruini rad vrhunske kvaliteteizrade i elegantne ljepote. Naielo njegovafunkcioniranja vecje dugo poznalo, a strojevi su razvijeni tijekom razdoblja oddvadeset godina.

U elektrostcttiikint generatorima molekule zraka izmedu dvaakrilna diska, koji se vrle u suprotnim smjerovima bli-.u jedan

drugog, postcljtt elektriCki pobudene lrenjent Tb prouzrokujeda su diskovi neprekidno nabijeni sve dok ih povriinsko pra-injenje ne izjednaii. Da bi se elektriini napon ograniiio naodredeni iznos, pozitivno nabijene ie.gtice na jednom od kon-trarotirajucih diskova i negalivno nabijene iestice na drugomdisku izvlaie se pomotu nezartisno prilagodljivih reietkastiheleklroda i odvode u Leydenovu posudu koja skuplja energijuBrzino diskova, na kojima je urezana lepezastct slruktura odpede,set reielkastih elektroda, iznosi lezde,sel okretala u ntintrti

18 .NEXUS wwwnexusmagazrne. com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

(O(ilo,ie tla tcrl di.skretni omjet'reielki/segmenata i brzine da.f c

ptrl:irantr islo.snrf ernu slruju.f)'ekvenci.je ocl pedesel Herca). Ta

br:inu s inkronizira se rnugnetskint itnpulsima.

Stt'o.j se pokrece ntitto, okrclanjetn dva diska u suprotnintsntf crcnimu sve dok preh,aroi ne hucle nubijen do stupnja da

sc sinkronizira i nustctvi t'otirati glatko i beJuntno, bez bilokukvog unosa energiie. SrediSnje poslattl.jen disk promjeraocl oko deset cenlitnelevct 5rjellucao ie u svim cluginim boju-nta Nokon stego nekoliko trenutoka Let,denot,e posude bile.\tt spremne:a ratl, tako da se na prikljuftinra mogla dohiliistrt.sntf erna strtlu nopona ocl tri.slo volti i jaiine od deset ant-pera, ito se ntoglo iiniti nepreslano, salima ili gc,tdinama, bez

ikalo,og habanja,lDa bi se demonslrirala raspoloiiva ener-

gijct, slroj je naizm.jeniino spajan na elek-triinu iarulju i grijati elemenl, od kojih

-je svaki radio na tristo i osamdeset volti.Bljeitava svjetlost iarulje bila je zaslje-plj4juca Grijaci elemenl se za nekolikosekundi ugrijao toliko da ga se nije moglodotaknuti.

Ovo iskustvo zasigurno je pogled u bu-dtrcnost svih nas i poietak nove ere. Zq sve

koji su vidjeli ovaj pre\qrai ufunkciji po-stalo je oiito da uienja ortodoksne zneno-sti, kako bi ih se moglo uzeti ozbiljno,ntoraju proci temeljitu reviziju.

Ovaj je izvje5taj, zajedno s nekimcrno-bijelim fotografijama, ubrzo pu-

Sten u optjecaj, i s odu5evljenjem ditanmedu onima koje su zanimale novetehnologije proizvodnje energije. Me-dutim, mnogi su uskoro uvidjeli da ie,iako se dinilo da stroj koristi relativnokonvencionalne komponente, biti izni-mno teSko shvatiti na koji nadin funk-cionira. Pa ipak, pokuSaji ponavljanjasu zapodeli...

Od brojnih nezavisnih istraZivadakoji su poku5ali izraditi kopiju Met-hernithinog stroja svega je nekolicina njih - kao, na prirnjer,Danac Albert Hauser - irnala koristi od posjeta zajednici sa

cil.jem da proude Methernithin stroj. Dana 14. veljade 1986.

Hauser je imao detverosatni susret s Paulom Baumannom i

strojevima, tijekom kojeg je mogao prilidno potanko pregle-

datitehnologiju.Poslije sastanka objavio je detaljne nacrle koji su postali

osnova mnogih poku5aja ponavljanja stroja. Svjedodio je po-

kretanju velikog stroja, a isto tako i manjeg stroja:Pokrentrli su i man ji stt'oj koii.le radio dva sata. Ispitali smct

stroj sanro pomocu njernih instrutnenata Tb znaii da ,slroj

nisnto opleretili nikah,im tro.iilima Mislint da je proizvodionozda 200 v,atta

Ono ito iznenaduje je da taj model nije bio tako leiak, ot-prilike svega jedan kilogram. l,eliiina diska bila je samo dva-naestak cenlintelara, a konstrukcija mu je bila mnogo jedno-stavnija

Cini se clu ot,o.i c.tpis' manjeg modela odgovara poietnontprotoliptt, pogotovo ,ito se tiie njegot:e upotrebe nralctg isto-

.strtjcrnog elektrontotora zu pokretanje diskot,a jednont koda se

poinu okretati.Malo 5vicarsko selo Linden osinr plavih istraZivada i ode-

kivanog broja ekscentril<a posjeiivale su te slale zaht-ieve za

podacima i brojne strane Vlade. Podatke je zatraLila Sovjetska

akadernija znanosti. Francusko Ministarstvo obrane Zeljelo .je

znati sve o strojevitna. DrZavne agencije zauzele su stajali5te

da bi bilo neoprostivo kada bi propustile provesti potrebna

ispitivanja - osobito ukoliko se ispostavi da je to tehnologijakoja ie istisnuti naftno gospodarstvo.

Jedna od tih Vladinih agencija bila je Sjevernoameridka

svemirska uprava tj. NASA (engl. NorthAmerican Space Administration). Nakonposjeta njezinih predstavnika. NASA jeMethemithi za tajne tehnologije ponudilavrlo visoku, ali neotkrivenu svotu. Vijece

zajednice sastalo se i odludilo da ne Zele

udiniti niSta Sto bi moglo omoguiiti da se

strojevi upotrijebe u vojne ili druge nehu-

manitame svrhe.Godine 1986. zajednica je odludila da

ie javnosti zatvoriti vrata do tehnologije,te da ie daljnje prototipove razvijati u taj-

nosti - prebacit ie svoju istraZivadku

opremu na drugu, tajnu lokaciju. Kaosamozvani duvari tehnologije, objavi-li su da neie dopustiti njezino javnorazglalavanje i distribuciju sve dokostatak dovjedanstva ne dokaZe da se s

takvom tehnologijom moZe postupati

s od govorno5cu koj u zajednica zahtle -

va. Ljudi izvanzajednice u poietku su

mislili da ce s vremenorn popustiti -posebno kad su se vijesti o globalnomzatopljivanju i poremeca.iu klime po-

dele snaZno utjecati na svjetsku scenu.

Usprkos prosvjeda prista5a tehnologi-je i razumljivog skepticizma njezinih

osporavatelj a. situacija je ostala nept'om ijenjena.

Zaninanje za strojeve od strane specijaliziranih istraZivada,

i joS viSe sluZbenih agenciia, nije se smanjivalo, pa se zajed-

nica naSla preplavljena zamolbarna. Premda su prelna takvinipoku5ajima uvijek bili l-iubazni, uvidjeli su da vodenje niihove

zajednice postaje sve teZe. Viktoru Bosshardu, dlanu vijeca za-

jednice, dodijeljen je zadatak da obraduje zamolbe.javnosti te

da ih. generalno. odbija.Do5av5i do ovog drjela pride, mnogo je promatrada razmt-

Sljalo - ukoliko je Methernitha doista sve to postigla, i ako su

strojevi uistinu radili relativno sigurno (kako su tvrdili) - tadaje istinski smije5no datakozvana kr56anska z,ajednica svijetr-r

ne bi prepustila ne5to iz tega bi moglo proiza(,i tako nrno-eo

ekolo5ke i socijalne koristi - posebice u razvoju zemalja koje

imaju golemu potrebu za nezavistrim generatorinra energije

koji mogu raditi na udaljenim mjestima. Nrje li to viSe sebiino,

nego kr5canski?

KOLOVOZ-RUIAN 2oos wwwnexusmagazlne. com NEXUS. 19

scan by krista

Methernithina javna izloLbaTada je 1989. godine, na velikoj konferenciji o slobodnoj

energiji odrZanoj u Svicarskom Einsiedelnu, zajednica Mether-nitha iznenadila svijet - prikazali su video snimku ne samo o

Thesti-Distatici nego i o zajednici injezinom sustavu vrijedno-sti. Video je imao snaZnu krSiansku poruku o zlu rata i povije-sti nedovjednosti ljudi jednih prema drugima:

Umjesto da se znanstvena i tehnoloika postignuca upotre-bfavaju na korist oiuvanja svih oblika iivota, ona se bezob-

zirno, neodgovorno zlorabe za uniitavanje i ubijanje - te ihse tako pretvara u prokletsh,o nad ioujeians\om. Da bi se toprontijenilo nije dovoljan razvoj novih tehnologija - iak i da

su one dokraja ekoloike i genijalne. Da bi se sadainje sta-nje promijenilo mora se poci mnogo duhl.je u korijenski uzrok

stteg log zlcr. A taj je u:roknacitt ntt koji iorlek ra:ttti-Slja, njegoto s'tanje duha.

Osim toga, video je pLrblicipredstavio pridu o CalileLr teo vremenu potrebnorn cla bise prihvatila njegova otkri6ao heliocerrtricrrosti. lRirno-katol iika.je crkva ispravnostCalileovih otkriia slLrZbeno

priznala tek 80-ih godinapro5log stoljeca.) Poruka jeglasila da tehnologrja liudenikad nije Lrdinila dobrirna.

Odaziv medu onima na

konferenciji koii su pokuSa-

vali razviti nove tehnologijeproizvodnje energije bio .iepredvidljiv: potrebne su narn

nove tehnologije kako bismo izbjegli probleme globalnog za-

topljivanja i klimatske promjene. To rnora biti vrijedno rizika,dak i ako postoji rnogu6nost da se tehnologije iskoriste za dru-ge svrhe. Ti argumenti, meclutim, neie promijeniti Methernithino mi5ljenje.

Neobiian sluiaj dr. MarinovaNa toj sam konferenciji upoznao dr. Stefana Marinova, moZ-

da najve6eg saveznika Theste-Distatice medu znanstven icima.Marinov je bio fizidar rodom iz Bugarske, no naposljetku se

nastanio u austrijskom Grazu gdje je radio kao profesor fizikena sveudiliStu Graz. Pratio ga je glas neortodoksna znanstveni-

ka i nekonformista, nekoga tko uZiva u pobijanju statusa quo.

Podetkom 80-ih godina stupio je u vezu sa zajednicom Mether-nitha i postao pobornik njihove tehnologije. Zajednica mu jeomogudila prilidno privilegirani pristup strojevima, premda on

sarn nikada nije uspio ponoviti njihovu tehnologiju. Bez obzirana to, dvrsto je vjerovao u njezinu ispravnost i vaZnost.

Mnogo je puta poku5ao, i u ve6ini sludajeva doZivio neu-

spjeh, objaviti oglas preko cijele stranice u Natureu te osporitineke aspekte znanstvene dogme za koje je srnatrao da su po-

greSni. Izmeclu Marinova i tada5njeg glavnog urednika dasopi-

sa Nature Johna Maddoxa razvlla se znanstvena svada koja jetrajala godinama.

Jedan od oglasa koje je Marinov poku5avao uvrstiti prika-

zivao je Thestu-Distaticu i tvrdio da je to prvi praktidni samo-

podrZavajuci generator elektridne struje na svijetu. Maddox je

odbio objaviti oglas te - kao Sto je to udinio ved lnnogo puta

- vratio dek dr. Marinova.Dok smo zajedno vederali, dr. Marinov je temperamentno i

s izvanrednom o5trinom intelekta govorio o fizici,hrani i Met-hernithi. Pomalo me zaprepastio kada je iznenada podeo otkop-davati svoju ko5ulju. Sreiom, zaustavio se nakon dva gumba i

izvukao srebrni privjesak: na njemu je bila rijed Methemitha.Marinov je bio dlan zajednice.

S obzirom na to da smo obojica pili pivo, shvatio sa da muje predanost asketskim pravilima zajednice manje vaZna od

dinjenice da sada ima neposredan pristup Paulu Balrmannu.glavnom izumiteliu, LuzijuCathomenu, glavnom inZe-

njeru i sarnim strojevirna

Rekao mi.je da je neunrornopoku5avao nagovoriti v i.iece

za.jednice da stavi Thestr-r-

Distaticu na raspolrgarriejavnosti, nreClutirn uvi.iek

su ga odbijali. Na svakom

sastanku vi.jeca bio .le Lrsa-

mljeni glas koii se zalagao

da stroj odmah treba uiiiritijavnirn. Budu6i da je imao

prilike promatrati strojevetijekom duZeg vremenskog

razdoblja - kako osv.ietliu-ju Zarulje. pokrecu t'nolore i

tako dalje - bio je potpuno

uvjeren da su djelovali. te

da ih se moZe lako komercijalizirati, samo kad bi zajednica to

dopustila.Premda nije mogao samostalno izraditi repliku stroja, Marinov

je nastavio vlastitu strastvenu kampanju u korist Theste-Distati-

ce, te je dak pisao politidkim vodama brojnih zelmalla. Nagovo-

rio je svog prijatelja i kolegu znanstvenika Andreja Sakharova,

ruskog Nobelovca, da posjeti Methemithu. Sakharovljev posjet,

kojeg je trebala popratiti i ruska televizija, bio je u potpunosti

dogovoren, medutim Sakharov je tada iznenada preminuo.

Posjet MethernithiNedugo nakon sastanka s Marinovom, prvi sam put posjetio

zajednicu Methernitha. Doma6in mi je bio Viktor Bosshard,

predstavnik Methernithe koji je govorio engleski, koji me je

tijekom dva dana proveo zajednicom i odgovorio na ve6inu

mojih pitanja o Methemithi i njezinim postignu6ima.

Povrh toga, ispridao mi je o traumatidnim dogadajima usli-jed kojih bi se neke druge skupine vjerojatno raspale, medutim

koji su Methemithu samo ojadali. Potkraj 60-ih godina (prije

izuma Theste Distatice), u zajednicu se infiltrirala skupina de-

struktivnih pojedinaca koji su Sirili nezadovoljstvo i sukobe.

U nastojanju da oslobodi zajednicu tih ljudi, Paul Baumann

- jedan od kljudnih dlanova zajednice - uhi6en je i osuden na

viSegodiSnju zatvorsku kaznu.

20. NE,XUS www. nexusmagazr ne. com KOLOVOZ-RUJAN 2oos

scan by krista

Dok je bio na odsluZenju kazne, Baumann, kojinije bio oso-

bito strudan, zapodeo je raditi na novoj vrsti generatora ener-

gije. Uz pomoi dlanova zajednice koji su bili strudniji, stroj je

usavr5en u zatvoru gdje je, kako rni je Bosshard rekao, 1978.

godine prvi put i pokrenut. iini se da se kod Baumanna tije-

kom njegovog osarnljenidkog iskustva oslobodilo neSto intuici-je o tome kako se energija moZe crpiti iz atmosfere. Tehnolo5ki

jezik koji je razvio nije bio znanstven: razlidite dijelove stroja

opisao je prirodnim izrazima kao Sto su, na primjer oblaci, rnu-

nja i zemlja. MoZda najzanimljiviji opis stroja bio je da to nije

stroj nego >organizam<. Kako god stvari stajale, dinilo se da je

taj negda5nji Svicarski >seljak< uspio razviti tehnologiju koja

je bila neshvatljiva najboljim umovima i izvorima znanstvenog

mainstreama. Nikakvo dudo Sto mu nisu vjerovali.

Otkadaje izradenprvi stroj, zajednicaje napravila dak dese-

tak prototipskih generatora razliditih velidina i snaga. Usprkos

nekirn suprotnim tvrdnjama, oni nikad

nisu upotrebljavani za namirivanje uo-

bidajenih potreba bilo kojeg dijela za-

jednice za energijom. To je prepuiteno

njihovim nadinima dobivanja energije

iz vjetra, sunca i izgaranja drva kao i,u nekim sludajevima, konvencionalnojelektridnoj mreZi.

Dok su najmanji strojevi mogli stati u

kutiju za kekse i proizvodili svega neko-

liko stotina watta, zajednica sada gradi

stroj - visok otprilike dva i pol metra

koji bitrebao proizvoditi 30 kilowata,i kojeg namjeravaju upotrijebiti za snab-

lo funkcionira, medutim najvjerojatnije bi mu trebalo mnogo,

mnogo godina da pronikne u temeljne tehnologije, razvijene

da bi se izradio takav stroj. MoZda je tako i s Thestom-Dista-

ticom.Medutim, Paul Baumann je otkrio neke dijelove zagonetke'

Podetkom 90-ih podeo je objavljivati nesto Sto se zove Lin-

denov eksperiment - neku vrstu dokaza koncepcije za koju je

tvrdio da je vaZan kljud zazagonetku rada stroja. Pokus uklju-

duje induciranje rezonancije (od nekih 80 do l4Omegaherca) u

zavojnici oko magneta u obliku potkove. Potom izmetlu nogu

magneta postavi blok napravljen od viSe naizrnjenidnih slojeva

bakra, pleksiglasa i ah.rminija. Prema onima koji su prisustvo-

vali tom eksperimentu, kada Baumann preko ploda u bloku sta-

vi rnultimetar, on pokazuje napon od oko sedamsto volti. To ne

bi trebalo biti rnogucel Nitko joS nije do5ao do prihvatljivog

objaSnjenja te pojave, koja bi mogla biti kljud za razumijevanje

ditavog stroja.

dijevanje energijom zdravstvenog centra zajednice. Bosshard

je natuknuo da bi rad stroja dak mogao imati pozitivan utjecaj

na zdravlje.To bi moglo biti povezano s idejom da stroj oko sebe proi-

zvodi blagotvorno, negativno ionizirano polje. Neki su proma-

tradi isto tako rekli kako se dini da hladi atmosferu oko sebe. Ato je takoder znatalka negativne ionizacije.

U nekim kasnijim izvje5tajima spominjalo se da zajednica

nije uspjela postici da >slonovski<, trideset-kilovatni stroj pro-

radi. odnosno da se nadelo ne moZe primrjeniti na toj velidini.

Methernitha joS nije dala izjavu da irnaju veliki stroj koji funk-

cionira. Ono Sto je sigLrrno je da irn je trebalo mnogo vremena

i novaca da ga razviir-r do stupnja na kojern je sada'

Poslije mog posjeta 1989. godini. i unatoi njihovoj politici

zatvorenih vrata kada je u pitanju tehnologija, saznao sam da

su ipak ornogu6ili ogranideni pristup vrlo tnalom broju znan-

stvenika zakoje smatraju da im mogu vjerovati' Neki su mo-

gli sarno prornatrati dentonstracije, dok su drugima dopu5tena

nrjerenja, ispitivanje komponenti i, dakako, provjera na skrive-

ne Zice i druge skrivene izvore energije.

Mogli biste pornisliti da su otnoguiavanjem pristupa znan-

stvenicima zacijelo razotkrili svoju tajnu. No, da je, r'ecimo,

1960. godine neka olganizacija dernonstrirala danaSnje mo-

derrro radunalo, te njegove dijelove pokazala srednje strudnom

znanstveniku tog vremena, bi li taj znanstvenik bio u stanju

napraviti vlastito radunalo? iak i da je toj osobi dano dobrih

par sati da ga pregleda? MoLda bi mogao potvrditi da raduna-

' Otkada je izradenprvi stroj, zajednica jenapravila iak desetak

prototi pski h generato ra

razliiitih velicina i snaga.

Danas se dlanovi zajednice Met-

hernitha vide kao preZivjele koji na-

stavljaju pionirsku tradicij u. Usprkos

pozornosti koja im se poklanja s ra-

zliditih strana, dini se da su ostali pri-

lidno nepromijenjeni. Njihove jed-

nostavne internetske stranice (koje

su do podetka novog milenija imale

samo tisudu i tristo posjetitelja) opi-

suju neke od njihovih ciljeva te neka

od njihovih postignuca, ali govore i

o filozofiji koja stoji iza njihove spo-

sobnosti da kao nezavisna za.jednica

preZive vi5e od trideset godina.

Methernitha je ne5to izvanredno. Razvoj ljudskog druS-

tva uvijek je napredovao preko skupina i pojedinaca koji su

se upustili u Zivljenje Zivota koji je van svega 5to se smatra

norrnom, skupina i pojedinaca koji su Livjeli razliirto od ve6i-

ne dovjedanstva. iini se da ljudskom dru5tvu takve skupine i

pojedincr predstavljaju prijetnju. Ljudsko dru5tvo opire se tim

skupinama izvrgavajuci ih javnom ruglu. Koriste se poluisti-

ne i neistine kako bi ih se okarakteriziralo kao sekte To ne

sarno da je diskrirniniraju6e. nego je i vrlo rijetko istinito. Po-

put svih predrasuda: dini se da nitko ne zna istinu. Neznanje i

sprelxnost na ostrdivanje odreclene skLrpine koriste se za vlastiti

probitak.s

Ovaj izvadak odaje do.iam skupine idealista koji su patili

zbog vanjskih predrasuda i diskriminacije. S druge strane. dini

se da mjesni nadelnik Lindena danas dokraja podrZava tu ne-

zavisnu skupinu:

Zajednica Methernitha nenta nikah'ih loiih uliecaiu no nuitr

seosku za.ierlnict'r; intamo dobre odno,se Niihot'i prrti:t'odi su

t,isoke kvalitete i jednint dijelLtm stjetski pozncrti. I:medu sltt'

novnika Methernithe i sela nema zidot'ct. Stanovnici ugruho

120 ljttcli ttktjuiuitrti djear - intaju vlastito 'slobodno miiljenje

i.filozo.fiju, a takoder ittlastittt osobnu slobodu i'slobodu dielo-

t,atla koje nikad ne pokuiat'aju nametati drugim ljudina'

nastavak u sljededem broju

KOLOVOZ-RUJAN 2oos www. nexusmagazlne. com NEXUS .21

scan by krista

SyTTsru BESTSELER NA TEMU PoTRAGE ZA SLoBoDNoM ENERGIJoM

ZN,INSTVENIK, LIJDAK, LoPoVI NIIHOVA ZARIJLIA

Postali smo ovisni o fosilima.Mada to moiemo poricati, naSa potreba za dnevnom dozom

fosilnog goriva postala je problem. Uhvaceni smo u spiralusamouniStenja koja ie naposljetku, ako nastavimo uzimati >sredstvoovisnosti<, zaprijetiti naiim Zivotima i naiim sredstvima zapreLiv\avanje. eak i da danas prestanemo (a kao ovisnici znamoda bismo mogli kad bismo stvarno Zeljeli), najbolje procjenegovore nam da bi naSoj klimi za oporavak od zloporaba u prollomstolje6u trebalo oko sto godina. Dakle, i nagli prekid ostavio bi nas uprilidnim problemima.

Sredinom 2000. godine ameritka vlada objavila je izvjeitajpod naslovom >Klimatska promjena u Americi< naruien 1990.godine. H. Josef Herbert, novinar Associated pressa, u dlanku prijeredovnog objavljivanja vei ublaZenog izvjeitaja prenio je njegovuturobnu sliku:

Nestat ie planinske livade, kao i mnoga priobalnamodvarna podruija i otoci. U gradovima ie do6ido poviienja temperature i vlage... poveiat ce sepotrai.nja za klima-uredajima, a znanstvenici ie semorati boriti s vjerojatnim porastom bolesti kojeprenose insekti kao 3to je malarija.

Izvjeitaj britanske Kraljevske komisije za zagadenje okoliia(Royal Commission on Environmental Pollution) pod naslovomoEnergija - klima koja se mijenja< ima joi ozbiljniji prizvuk:

Koncentracija ugljiinog dioksida u atmosferivei je veia nego u vjerojatno tri milijuna godina...Sadainja koncentracija ugljidnog dioksida sigurnoie se dodatno poveiati buduii da emisije plinovai daje rastu, te zato Sto se ugljitni dioksid zadrLavau atmosferi izmedu pedeset i dvjesto godina. Upoznatoj geololkoj povijesti ne postoji presedan kojibi nam pomogao razumjeti kakve ce to posljediceimati...2

UgroZeni ce biti i naSi izvori hrane buduii da ie mnogepoljoprivredne kulture patiti zbog nepredvidljivih kombinacija suiai iznenadnih ki5a.

eak i ako potroinju zadrLimo na sadalnjim razinama,doZivjetiemo sve izrazitije promjene vremenskih obrazaca: poplave i olujepostat ie redovitije, bai kao i, paradoksalno, duge suie.

Pa ipak, mi niti zaustavljamo niti smanjujemo svoju potroinjuenergije. Svjetska potroinja energije na podetku dvadeset i prvogstoljeia deset je puta veia od one na podetku dvadesetog.

Prognoze ne izgledaju dobro.Ova knjiga govori o jedinom moguiem izlazu: izumiteljima,strojevima i tehnologijamazakoje se tvrdi da najavljuju novuenergetsku revoluciju, revoluciju koja ie - ako do nje dode- ponuditi rjeienja za najveie klimatske promjene s kojima s ovajplanet suodio od posljednjeg ledenog doba. Jer, sada znamo, bolje noikad, da su diste i jeftine tehnologije proizvodnje energije, one kojene zagaduju okoli5, jedini moguii natin da zaustavimo stradavanjeZemlje od ekstremnih vremenskih kolebanja koja vei ugroZavajuZivote i sredstva za Livot milijuna ljudi, i koja bi u buducnostisasvim lako mogla pogoditi milijarde.

Keith tult,u predgovoru knjige "Znanstvenik, ludak, lopov i njihova Zarulja"

za EitateljeNEXUSAPOPUST

20"

The Searchfor Free Energy (Potraga za slobodnom energijom;naslov prvog izdanja ove knjige - op. prev.) Keitha Tuttadojmljiv je - i testo izuzetno zabayan - opis potrage koja trajeve6 najmanje stolje6e i ukljuduje desetke bizarnih likova. eakje otkrio lijepe primjerke vrste koja je (na sreiu) mnogo rjeclau stvarnosti nego u maiti - prave lude znanstvenike.

Vjerujem da nijedan nepristran iitatelj ne6e odloZiti ovuknjigu bez osjeiaja da se na rubnim podruijima fizike dogadaneito iudno. Potpuno ista stvar dogodila se i prije samosto godina, kada je otkriven nov i sasvim neoiekivan izvorenergije. Od Becquerelove zatamnjene fotografske plote 1896.godine do nuklearne energije trebalo je manje od pedesetgodina. Sada je hitno potrebna joi jedna revolucija; nadajmose da ie ona biti jo5 brZa.

Godine 1973., kada je OPEC zapoieo s ogromnimposkupljenjima cijena nafte, pretkazao sam: >Doba jeftineenergije gotovo je - a doba besplatne energije joi je uvijekpedeset godina ispred nas.< Sada kada cijene nafte ponovnorastu, nadam se da 6e se to pokazati tek malim pretjerivanjem.

Sir Arthur C. ClarkeColombo, Sri Lanka, 23. rujna

300 stranica, tvrdiuvez, 85 formatCijena l40kn * poStarina

scan by krista

NnNOTEHNOLOGIJ:A

U PNEHRAIVIBEN,OM LNNCU

lzbor iz izvjeitaja<Down on the Farm>

ETC Group @ studeni 2004

431 Gilmour Street, Second Floor,Ottawa, ON, Kanada K2P 0R5

Tel: +1 (613) 241 2267Fax: +'l (613) 241 2506

E-mai l: etc@etcg rou p.orgWeb-lokacija: www.etcgroup.org

Preveo: Kreiimir Juki(

Veliiina je vaZnaanotehnologija, manipulacija materijom na razini atorna i molekula, veli-

kom brzinom konvergira s biotehnologijom i informacijskorn tehnologi-jom, unoseii radikalne promjene u hranu i poljoprivredne sustave. U slje-

deia dva desetljeia, udinci nanometarske konvelgencije na poljoprivred-

nike i hranu prema5it ie posljedice uvodenja poljoprivredne rnehanizacije ili Zelene

revolucije. Konvergentne tehnologije mogle bi osnaZiti posrnulu agrokernijsku i agro-

biotehnolo5ku industriju, i potaknuti jo5 intenzivniju raspravu - ovaj put oko <atomski

modificirane>> hrane. Nijedna vlada jo5 nije razvila regulativu koja bi se odnosila na

nanometarsku velidinu ili druitvene posljedice nevidljivo malog.

Nanornetarska veliiina pornide materiju izvan domena konvencionalne kemije ifizikeu <kvantnu mehaniku> - pruZajuci jedinstvene karakteristike tradicionalnim materija-

lima - ijedinitvene zdravstvene i sigurnosne rizike. Samo smanjenjem velidine destica

(na manje od 100 nanometara), bez ikakvih promjena u tvari, svojstva materijala mogu

se dramatidno plomijeniti. ObiljeZja - kao Sto su elektridna vodljivost, reaktivnost, dvr-

stoca, boja i,Sto je posebno vaLno, toksidnost - mogu se promijeniti na nadine koje

nije lako predvidjeti. Na primjer, tvar koja je crvene boje kada je velika jedan metar,

moZe biti zelena kada je velika samo par nanometara; ugljik u obliku grafita rnekan je ipodatan; u nanometarskoj velidini, ugljik rroZe biti dvr56i od delika. Jedan gram katali-

stidkog materijala koji se sastoji od destica velidine l0 nm reaktivnijije oko 100 puta od

iste kolidine istog materijala sastavljenog od destica velidine jednog mikrometra.

2002., ETC grupa zatraLila je moratorij na pu5tanje na trZi5te proizvedenih nanode-

stica dok se ne utvrde laboratorijski protokoli radi zaStite radnika, i dok ne bude posto-

jala regulativazazaltitu potro5ada. (OdekivaniZivotnivijek doktora kemije koji rade

u arneridkim laboratorijirna ve6 je oko deset godina kra6i nego kod njihovih kolega

koji ne rade u laboratorijima.t2 Uz takvu povijest, demu odgadati poduzirnanje Injera

opreza?) Sve je vi5e dokazakoji podrZavaju poziv na moratorij.rlPrimjena nanodestica u poljoprivredi dovodi do zabrinutosti u vezi s okoliSern i

zdravljem, budu6i da nanodestice, kako se dini, irnaju drugadiju toksidnost od kru-

pnijih verzija iste tvari. 2003., dr. Vyvyan Howard, urednica dasopisa Journal oJ lYa-

notoxicology, za ETC-grupu napravila je izbor iz znanstvene literature o toksidnosti

nanodestica. Dr. Howard zakljudila je da su nanodestice kao klasa toksidnije, Sto je po-

sljedica njihove manje velidine, i dodala da nanodestice mogu lak5e prodrijeti u tijelo,

kroz zaStitne membrane kao 5to je koZa, krvna barijeramozga, ili moZda posteljica.

Studija koju je u srpnju 2004. oblavrla dr. Eva Oberdcirster otkrila je da kod izla-

ganja pastrvskih grgeda (vrsta ribe) malim kolidinama sintetidkih nanodestica od 60

ugljikovih atoma dolazi do brzog nastanka o5teienja na mozgu i do smrti polovine

vodenih buha koje su Zivjete u istoj vodi.ra Druge studije pokazuju da se nanodestice

rnogu kretati kroz tlo na neodekivane nadine, a molda i prenositi druge tvari sa sobom .

Uzev5i u obzir rupe u znanju, mnogi strudni komentatori preporuduju da se oslobacfa-

nje sintetidkih nanodestica u okoliS minimizira ili zabrani:

<lspuitanje nanodestica trebalo bi biti ogranideno zbog potencijalnih udinaka po

okoliS i ljudsko zdravlje.> - Haum, Petschow, Steinfeldt, <Nanotehnologija i regulacija

KOLOVOZ-RUIAN 2oos www. nexusmagazrne. com NEXUS.23

scan by krista

unutar okvira principa predostroZnosti. Konadan izvjeitaj za

komisrju ITRE Europskog pallarnenta>, veljada 2004.15

<Ne raspolaZemo doslovno nikakvim infonnacijama o udinci-ma nanodestica na druge vrste osim ljudi, o tome kako se one po-

na5aju u vodi, zraku ili tlu, ilio njihovoj sposobnosti akurnulacijeu prehrambenim lancirna. Dok ne budenro znaliviSe o njihovornudinku na okoliS, Zeljeli bisrno da se oslobadanje nanodestica i

nanotubula u okoli5 izbjegava Sto .je viSe rnogu6e. Kao mjeruopreza. posebno preporudujemo da tvornice i istraZivadki labo-

ratoriji proizvedene nanodestice i nano-tubule tretirajLr kao opasni otpadrri rnate-

rrlal, te da se r.rpotreba slobodnih nanode-

stica Lr okoli5r.r, kao npr. kod regLrliranja

podzenrnih voda, zabrarri.> - KraljevskoinZenjersko dru5tvo i akademi.ja. <Nano-

znanost i nanotehnologija: MogLrdnosti i

neizvjesnosti>>, I ipanj 2004

Nanotehnologija i poljoprivredaU prosincu 2002 , anreridko ministar-

stvo poljoprivrede (USDA) izradilo .jenacft prve svjetske <srnjernice,r za pri-mjenu nanotehnologije u pol-joprivredi i

tropski poljoprivredni proizvodi kao Sto su guma, kakao, kava

i pamuk - i mali poljoprivrednici koji ih uzgajaju - postat 6e

zastarjeli inevaZni u novoj nano-ekonomiji <fleksibilne tvari>

u kojoj 6e se osobine industrrjskih nanodestica moci prilagoda-

vati kako bi se stvorile jeftinije i<pametnijer> zamjene Vizijaautomatizirane, iz jednog srediSta l<ontrolirane indLrstrijske po-

ljoprivrede sada ie se rnoii irnplementirati porrodu molel<Lrlar-

nih senzora, rnolekularnih sustava oslobadanja aktivne tvari i

jeftine radne snage.

Samo smanjenjem veliiinecestica (na manje od 100

nanometara), bez ikakvihpromjena u tvari, svojstva

materijala mogu se

d ramatiino prom ijeniti.

. Genska terapija za biljkelstraZivadi razvi.yaju uove tehnike

koje koriste nanodestice za Lrbaciva-

nje strane DNt( u stanice. Na prirn-ier,

u Nacionalnorn labolatori.jr,r Oak Rid-ge. laboratoliiu arnelii'kog rn inistar-

stvaza energi.ju koji-je odigrao vaZnu

ulogu u proizvodnji obogaienog ura-

nila za Projekt Manhattan, istraZiva-

di su doili do nano-tehnike istovre-menog injektiranja DNK u milijunestanica. Milijuni uglj ikovih nanovla-

kana s prikadenim nitima sintetidke

hrani r6 Siroka grupa tvoraca politike, sveudili5nih predstavni-

ka i korporacijskih znanstvenika sastala se na SveudiliStLr Cor-nell (New York. SAD). kako bi razmijenili vizije o torne kakopreurediti poljoprivredu upotreborn nanotehnologije.

Prerna novoj nano-viziji, poljoprivreda bi trebala biti Lrni-

forrnnija, joS automatiziranija, industrijaliziranija i svedena najednostavne funkcije. U na5oj rnolekLrlamoj bLrduinosti, farmece biti prostrane biotvornice koje ie biti nadzirane i vodenepomo6r.r prijenosnog radunala, a hrana 6e biti izradivana od di-zajnerskih tvari koje 6e tijelu djelotvorno dostavljati hranjivetvarr.

Nanobiotehnologija 6e pove6ati potencijal poljoprivredeza proizvodnjr"r sirovina za industrijski proces. Za to vrijeme,

<<Tzvolite, uzmitejedon od nolih promotivnih DVD-ovo.>>

DNK vire iz silikonskog iipa.t1 Zive stanice bivaju baiene na

vlakna ko.ia ih probijaju, pri demu DNK ulazi u stanice:

<To je kao da bacate hrpu loptica za bejzbol na krevet od

davala... Mi doslovno bacamo stanice na vlakna, a zatim ih sti-snemo uz dip kal<o bi vlakna dublje prodrla u stanice>, kaZe

Timothy McKnight, inZenjer iz laboratorija Oak Ridge.r'Nakon injektiranja, sintetidka DNK stvara nove bjelandevine

i nova svojstva. Za razliku od postoje6ih metoda genetidkog

inZenjeringa, tehnika koju su razvili znanstvenici Oak Ridgea

ne prenosi modificirana svojstva na daljnje generacije jer bi,

teoretski, DNK trebala ostati prikadena na nanovlakno, nespo-

sobna za integraciju u genom biljke. Implikacija je da bi tako

bilo moguce jednokratno reprogramirati stanice.

Ovaj pristup takoder potide broj-na pitanja vezana uz sigurnost: Sto

ako Zivotinje ili ljudi s hranotn pro-

gutaju nanovlakna? Kakve 6e bitiekolo5ke posljedice ako nanovla-

kna udu u stanice drugih organiza-

mai izazovu stvaranje novih bje lan-

devina? Kamo ie otici nanovlakna

nakon Sto se biljka razgradi tr tlu?

Ugljikova nanovlakna zbog slid-

nog su oblika usporedivana s vla-

knima azbesta. Podetna ispitivanjatoksidnosti nekih uglj ikovih vlaka-

na pokazala su da dolazi do upale

stanica. NASA-ino istraZivanje ot-

krilo je da je upala pluca ozbilinijanego u sludajevirna silikoze,re iako

nobelovac Richard Snralley, pred-

sjednik Carbon Nanotechnologies

Inc , tim zabrirrutostima ne pridaje

veliku vaZnost: <Sigurni stno da ce

1\-_\

;II,..-

24 .NEXUS www. 11 exus lTr a gaz l ne. co m KOLOVOZ-R.UlAN 2oos

scan by krista

se pokazati kako nema nikakvih opasnosti po zdravlje, ali ova

[toksi ko I oska] i straZivarrj a se n astav Ij aj u>.?0

. Nano-emulzijePesticidi koji sadrZe nanometarske aktivne tvari ve6 se na-

laze na trZi5tu, i mnoge od vodecih agrokemijskih tvrtki ve6

se bave istraZivanjem i razvojern novih nano-formulacija pes-

ticida. Na primjer. Sl,ngenta. sa sjediStern u Svicarskoj, vode6aje svjetska agrokernijska korporacija i tredi najve6i proizvo-

dad sjernena. Syngenta vei prodaje pesticide u obliku emr-rlzi-

.ja koje sadrZe kapljice nanometarske velidine. Njihov Primo

MAXX regulator rasta biljal<a (koji sluZi usporavanju rasta tra-

ve na terenirnazagolf) uljnije pesticid l<oji se rnijeSa s vodomi zarin zagrijava kako bi se dobila ernulzija.Syngenta tvrdi da izuzetno mala velidina de-

stica od oko 100 nm spredava zadepljivanjefiltera u prskalicama, i da se kemikalija takopotpuno rnijeSa s vodom da se ne6e razdvo-jiti u tanku za prskanje.ro Fungicid Banner

MAXX ne6e se odvojiti od vode do godinudana, dok fungicidi koji sadrZe veie destice

obidno zahtijevaju mijeSanje svakih dva sata

kako bi se sprijedilo neravnomjerno rasprSi-

vanje i zadepljivanje tanka.rr Syngenta tvrdida je velidina destica ove formulacije oko250 puta manja od obidnih destica pe-

sticida. Prema Syngenti, ona se apsor-

bira u biljni sustav i ne moZe se ispratikiSom ili navodnjavanjem.32

ETC Grupa ne dovodi u pitanje Syn-gentino po5tivanje postoje6e regulati-ve o pesticidirna. Pesticidi koji sadrZe

aktivne sastojke nanometarske velidineprema arneridkoj Agenciji za zaiti-tu okoli(a (Environmental ProtectionAgency, EPA) ne trebaju posebnu re-gulatornu leviziju: pesticidi iznova for-rnulirani kao nano-emulzije ne rnora.ju

pro6i kroz novu regulatornu provjeruzato Sto oni nisu <nov kemijski spoj, nov kemijski oblik, ni

'bitno' nov nadin upotrebe>.r3 Dr. Barbara Karn iz Ureda za

istraZivanje i razvoj EPA tvrdi da se <pesticidi ne6e drugadije

kemijski pona5ati kada su u ernulziji.>34 Ona dalje objaSnjava

da nerna razlika u svojstvima ukupne otopine pesticida zbog

inkorporacije ovih kapljica, i da sama pesticidna kemikaltja ne

pokazuje drugadija svojstva.>r5

Zanimljivo je da EPA Syngentinu nano-emulziju ne slnatra

nano-materijalonr baziranim na nanotehnologiji. EPA-in odgo-

vor ukazuje na nedostatakjasno6e u pogledu toga Sto se smatra

nanotehnologijom. Dok agrokemijska industrija iskori5tava ve-

lidinu za mijenjanje svojstava i pona5anja svojih pesticida, EPA

zakljuduje da, u sludaju nano-emulzija, velidina nije bitna.

. Nanocidi: Inkapsulirani pesticidiSofisticiraniji pristup formuliranju nanometarskih pesticida

ukljuduje inkapsuliranje - pakiranje nanometarskih aktivnih sa-

stojaka u neku vrstu si6u5ne <omotnice> ili <ljuske>. I prehram-

beni dodaci iagrokemikalije u mikroinkapsuliranom obliku na-

laze se na trZi5tu ve6 desetlje6ima. Industrija tvrdi da je refor-

mulacija pesticida u mikrokapsule potaknula <revolucionarne

promjene>, ukljudujuii sposobnost kontroliranja pod kojim 6e

se uvjetima aktivne tvari oslobadati. Naime, nanotehrrologija

korn pan ij arn a ornoguiuje m anipu I iranje svoj stvima lj uske kap-

sule, kako bi se kontroliralo oslobaclanje tvari koju treba primi-jeniti. Na primjer, nano i mikrokapsule mogu biti prilagodene

za sporo otpu5tanje,as brzo otpu5tanje,'u specifidno otpu5tanje

(ljuska se otvara u prisutnosti odredene kemikalije) ,47 otpuita-

nje u prisutnosti vlage,as topline,ae odredene pH vrijednosti,50

ultrazvuka5r ili magnetskog polja." Tako Syngenta ima patent

na mikrokapsulu koja se otvara u alkalnom okruZenju, kakvojeprisutno npr. u Zelucu nekih kukaca.a')

Iako, prerna tvrdnjama indLrstl'ije, inkap-

sulacija irna mnoge prednosti, onaizazivai mnoge zabrinutosti:

. Biolo5ka aktivnost i izloZenost okoliSa

i radnika mogu biti dugotrajnije; korisni

kukci i organizmi u tlu takoder mogu bitiugroZen i.

. Mogu li biljke apsorbirati nano-pestici-de i unrjeti ih u prehrambeni lanac?

. Pesticidi se mogu lak5e raspriiti u

obliku praha ili kapljica - zato ih se moZe

lak5e udahnuti, zbog dega su moLda

veca prijetnja ljudskom zdravlju i si-gurnosti.

. Mogu li pesticidi formulirani kao

nanokapsule ili nanometarske kaplji-ce imati drugadiju toksidnost i ulazitiu tijelo i djelovati na prirodu novimputevima, na primjer krozkoLu?

. Potencijalno se mogu koristiti za

primjenu bioloSkih oruL1a.. Koji bi drugi vanjski poticaji mo-

gli djelovati na oslobadanje aktivnogsastojka (npr. kemijsko vezivanie,vru6ina ili razgradnja kapsula)?

. Mikrokapsule su slidne velidine kao polen, i mogu otrovati

pdele, i/ili ih one mogu odnijeti u koSnice i inkorporirati u med.

Zbog njihove veliiine, <mikroinkapsulirani insekticidi smatra-

ju se toksidnijim za pdele od bilo koje druge dosad razvi.iene

formulacije>.5s Hoie li nanokapsule biti smrlonosnije?. N'je poznato kako se <neeksplodirane> nanokapsule po-

na5aju u ljudskom Zelucu ako ih se unese s hranotn.

Nanokapsule i mikrokapsule savr5en su nosad za biolo5ka i

kemijska oruLja zato Sto mogu prenositi tvari koje su namije-

njene djelovanju na ljude jednako lako kao Sto mogu prenositi

tvari koje su namijenjene uniStavanju korova i Stetodina. Zbog

svoje male velidine, nanokapsule koje sadrZe DNA mogle bi

biti u stanju u6i u tijelo neotkrivene od imunoloSkog sustava, i

podeti proizvoditi toksidne tvari nakon Sto ih aktiviraju stanidni

mehanizmi. Pove6ana bioraspoloZivost i stabilnost nanoinkap-

suliranih tvari u okoli5u rnoZe predstavljati prednost za kom-

panije, ali iste osobine mogu ih udiniti vrlo moinim sredstvom

u bioloSkom ratovanju.

Pesticidi koji sadrZe

nanometarskeaktivne tvari vet se

nalaze na trZi5tu, i

mnoge od vodecihagrokem'rjskih

tvrtki vec se baveistraZivanjem i

razvojem novihnano-formulacija

pesticida.

KOLOVOZ-RUIAN 2oos www. nexusm agazlne. com NEXUS.25

scan by krista

Kada su programirane zareagiranje na vanjske poticaje kaoSto su ultrazvuk ili rnagnetske frekvencije, aktivacija se moZekontrolirati na daljinu, Sto ornoguiuje lnnoge mradne scenarije.Mogu li agrokemijske korporacije daljinski aktivirati poticajekako bi izazvale uni5tenje usjeva ako farmer povrijedi kompa-nijin patent itine slijedipropisani nadin uzgoja? Sto ako u re-gionalne izvore vode strani agresori ili teroristidke grupe ubacenanokapsule s nekim snaZnim spojern? Sunshine Project posje-duje dokumente l<oji pokazuju da je Ameridka vojska 1999.i2000. financirala istraLivanja na SveudiliStu New Hampshire s

ciljern razvoja mikrokapsula koje sadrZe korozivne i anestetid-ke kemikalrje. Dokument opisuje kako se mikrokapsule moguispaliti u masu ljudi, korodirati za5titnu opremu, a zatim se

otvoriti u dodiru s vlagom na ljudskoj koZi.s8

Nano-hrana i prehranaSadica prehrambenih proizvoda s ne-

vidljivim nanometarskim aditivima vec jekomercijalno dostupna. Stotine kompanijaprovode istraZivanja i razvoj primjene na-notehnologije u kreiranju, preradi, pakira-nju i dostavi hrane i hranjivih tvari u na5e

koSarice i tanjure.Prema Jozefu Kokiniju, direktoru Centra

za naprednu prehrambenu tehnologiju priSveudili5tu Rutgers (New Jersey, SAD),(svaka veia prehrambena korporacijaima nanotehnolo5ki program ili radi na

njegovom razvoju>.r5r Izvje5taj kon-zultantske tvrtke Helmut Kaiser, <Na-notehnologija u hrani i prehrambeno-preradivadkoj industriji Sirom svije-tu, predvida da 6e trZi5te nano-hraneporasti s danaSnjih 2,6 milijardi dolarana 7 milijardi u 2006. i na 20,4 mili-jarde u 2010.r51 Pored Sadice (nano-prehrambenih> proizvoda koji su vecna trZiStu, viSe od 135 primjena nano-tehnologije u prehrambenoj industrijiu raznim je stupnjevima razvoja.tss

Usprkos odiglednom entuzijazmu u vezi s nanoznanoscu lnjenom primjenom u proizvodnji i preradi hrane, industrijahrane i piia opienitoje konzervativna i oprezna kada se govorio buduinosti nanotehnologije i hrane. Veiina predstavnika in-dustrije koje je intervjuirala ETC Grupa odbila je iznijeti kon-kretne detalje o razini financiranja i industrijskim partnerima.

Razgovarali smo sa znanstvenicima iz divovskih korporacija za

proizvodnju hrane i pica (Kraft iNestle), kao i sa sveudili5nimistraZivadima i predstavnicima malih novih nanotehnolo5kihpoduze6a (desto u jednoj osobi). Vidjev5i Siroko odbacivanjegenetski modificirane hrane, prehrambena industrija posebnoje oprezna u vezi s priznavanjem istraZivanja i razvoja (atom-

ski modificiranih> prehrambenih proizvoda.

Molekularna proizvodnja hraneNeki ljudi tvrde da 6e nam u budu6nosti molekularno inZe-

njerstvo omogu6iti da <uzgajamo> neogranidene kolidine hrane

bieztla, sjemenja, farmi ili farmera- i da ie u tom procesu bitizbrisana glad u svijetu. Razmislirno o sljedeiim gledi5tirna:

. <Nanostrojevi rnogli bi stvoriti neogranidene kolidine hra-ne sintezom na atomskoj razini, koja bi iskorijenila glad.> -

Carmen I. Moraru, profesorica znanosti o hrani, SveudiliSteCornell (SAD), u vezi s potencijalnirn utjecajern tehnologijena znanost o hranirss

. <Molekularna biosinteza i robotske zarnjene mogle bi omo-guciti brzu izmjenu proizvodnje, pa viSe ne bisrno rnorali ovi-siti o centraliziranim sustavima uzgola i isporuke naSe hrane.

U prvim, primitivnirn fazama molektrlarnog sastavljanja, iz-gradili bismo spakirane staklenike, potpuno drugadije od ovihdanaSnjih, koji 6e omoguciti lokalnu ili individualiziranu plo-izvodnju milijunima ljudi koji ne znaju niSta o poljoprivredi...

U sljedeioj fazi molekularne proizvodnje,sinteza hrane mogla bi se odvijati izravno,bez uzgoja usjeva ili stoke.> - DouglasMulhall, Our Molecular Future (Promethe-

us Books, 2002). Zalto ljudska bica ne bi mogla imitirati

rretodologiju prirode? Umjesto da uzga-jamo Zitarice i stoku radi ugljikohidrata i

bjelandevina, nanostrojevi (nanoboti) mo-gli bi izgraditi Zeljeni odrezak ili braSno odatoma ugljika, vodika i kisika prisutnih uzraku kao voda i ugljidni dioksid. Nanobo-

ti prisutni u lrrani mogli bi cirkuliratikrvotokom, disteii masne naslage i

ubijajuci patogene organizme.> - dr.

Marvin J. Rudolph, direktor, DuPontFood Industry Solutions, u Food Te-

chnology, sijedanj 2004Dobivanje hrane molekularnom

proizvodnjom | 5e najam bicioznij i je ci ljnanotehnologije - i najmanje je vjero-jatno da ce se materijalizirati u skorojbuduinosti. Onima koji su pratili bi-otehnolo5ku debatu trlekom protekladva desetljeda, entuzijastidke tvrdnjeda ce nova tehnologija nahraniti glad-

ne otrcan je iprazan refren. Nanooptimisti vide budu6nost krozruZidaste (i zelene) naodale biotehnoloSke industrije: sada 6e

nanotehnologija, tvrde oni, biti to Sto 6e iskorijeniti glad pove-

6anjem poljoprivrednih prinosa, poboljSanjem hranjivog sasta-

va tvari i uklanjanjem opasnosti od alergena u hrani.r60

AmbalaZaPakiranje i nadgledanje hrane danas su u srediStu paZnje na-

notehnolo5kog istraZivanja i razvoja povezanog s prehrambe-

nom industrijom. AmbalaZa s inkorporiranim nanomaterijali-mamoLe biti <pametna>,Sto znadi da moZe reagirati na uvjete

okoline, popravijati samu sebe ili upozoriti potro5ada na zaga-

tlenj e i/i I i pri sutnost patogen i h or ganizama.

Prema industrijskim analitidarima, dana5nje ameridko trZi-Ste <aktivne, kontrolirane i pametne> ambalaLe za hranu i piiaprocjenjuje se na 38 rnilijardi dolara i do 2008. prerna5it 6e

54 m ilijarde dolara. ru'

U sljedeioj fazimolekularneproizvodnje,sinteza hranemogla bi se

odvijati izravno,bez uzgoja

usjeva ili stoke

26.NEXUS www. nexusmagazine.com KOLOVOZ-RUJAN 2oos

scan by krista

Sljedeii primjeri ilustriraju primjenu nanotehnologije proi-zvodnji ambalaLe za hranu i piia:

. Donedavno su poku5aji industrije da pakira pivo u plastidneboce (radijeftinijeg transporta) bili neuspje5ni zbog kvarenja iproblema s okusorn. Danas Nanocor, u vlasni5tvu korporacijeAmcol Internationa[, proizvodi nanokompozite za upotrebu uplastidnim pivskim bocama koje pivu omoguduju rok trajanjaod Sest mjeseci.r6n Ugradnjom nanokristala u plastiku istraZiva-di su stvorili molekularnu barijeru koja pornaZe u spredavanjugubitka kisika. Nanocor i Southem Clay Products sada radena plastidnoj pivskoj boci koja bi mogla produZiti rok trajanjapiva na l8 rnjeseci.r?o

. Kodak, koji je uglavnom poznat po proizvodnj i filmova zafotoaparate, koristi nanotehnologiju za razvoj antimikrobneambalaLe za prehrarnbene proizvode koja ce postati komer-cijalno dostupna tijekom 2005. Kodak takoder razvija drugu<aktivnu ambalaZu> koja apsorbira ki-sik, i time duva svjeZinu hrane.rTl

. Znastvenici izKrafta, kao i sa Sveu-dili5ta Rutgers i Sveudili5ta u Connecti-cutu rade na filmovima od nanodestica i

drugoj ambalaZi s ugrailenim senzorimakoji 6e otkrivati patogene organizme u

hrani. Takozvana tehnologija <elektrid-nog jezika> senzorima ce otkrivati tvariprisutne u bilijuntim dijelovima, Sto ieizazivati promjenu boje arnbalaZe kakobi se upozorilo potroSada dajehranaza-gadena ili da se podinje kvariti.rT2

<Nanobarkod> jealternativni uredaj za

oznacavanje i nadzor kojije slicniji barkodu, alijenanometarske velitine.

oznakama koje se skeniraju - kao Sto su barkodovi koji se da-

nas nalaze na ve6ini potro5adkih proizvoda - u tome su Sto jeRFid dovoljno mali da ga se moZe ugraditi u sam proizvod, a

ne samo u ambalaZu, moZe sadrZavati puno vi5e informacija,moLe ga se skenirati na daljinu (i kroz razne materijale, kaoSto su kutije i druga ambalaLa) i moZe se istovremeno skenirativelik broj oznaka.

RFid-ovi se ve6 koriste zapra(,enje stoke, tako 5to se Zivoti-njama prikade zauho ili im se injektiraju. Cijeli dip moZe bitivelik otprilike kao destica pra5ine - bliZi rnikrometarskoj nego

nanometarskoj velidini, iako sadrZi nanometarske komponen-te. IstraZivadi koji rade na razvoju ove tehnologije irnaju vizi-ju svijeta u kojem ie moii <automatski identificirati bilo kojipredmet, bilo gdje>.r77

RFid-ovi bi se mogli koristiti na pakovanjima hrane zaobav-ljanje relativno jednostavnih zadataka, kao Sto je omoguiava-

nje blagajnicima u supermarketima da

odjednom registriraju sve proizvodekoje potro5ad Zeli kupiti, ili upozo-ravanje potroSada ako .je proizvoduistekao rok trajanja. RFid-ovi su

kontroverzni zato Sto mogu prenositiinformacije dak i kada proizvod na-pusti supermarket.

Branitelji privatnosti zabrinuti su

da ie trZi5ni strudnjaci imatijo5 ve6ipristup podacima o ponaSanju potro-Sada. Oni Zele da se oznake iskljudu-ju na kasama (takozvano <ubijanjeoznaku) kako bi se onemoguciloprikupljanje i pohranjivanje osobnih

podataka. Wal-Mart u SAD-u i Tesco u Ujedinjenom Kraljev-stvu ve6 su testirali RFid-ove na nekim proizvodima u nekimprodavaonicama.rT8

. Nanobarkodovi<Nanobarkod> je alternativni uredaj za oznalavanle i nadzor

kojije slidniji barkodu, alije nanometarske velidine. Jedan tipnanobarkoda - kojegje razvio Nanoplex Technologies -je na-nodestica sastavljena od metalnih pruga, pri demu varijacije u

prugama omogu6uju kodiranje informacije. | 7e

Nanoplex mijenja duZinu r Sirinu destica te broj, Sirinu i sa-

stav svake pruge, dime moZe dobiti milijarde i milijarde vari-jacija. Dosad su ubacili barkod u tintu, tkaninu, odje6u, papir,eksplozive i nakit. Kodove je mogu6e odditati porno6u rudnihoptidkih ditada, ili mikroskopom koji mjeri razliku reffektivno-sti metalnih pruga. Na primjer, srebro i zlato reflektiraju svjetlona razlidite nadine, a uzorak reffeksije ono je Sto svakoj desticidaje njen jedinstven kod. Osim od zlata i srebra, Nanoplex pro-izvodi kodove od platine, paladija, nikla i kobalta.

Nanoplex takoder proizvodi oznake <Senser> (Silicon En-hanced Nanoparlicles for Surface Enhanced Raman Scattering)

- metalne nanodestice velidine 50 nm koje imaju jedinstvene

kodove slidne nanobarkodovima. Senseri se takoder moguugraditi u ambalaLu i odditati automatskim ditadem s udaljeno-sti do jednog metra, Sto omogu6uje pregledavanje predmeta na

kontrolnirn todkama ili potajno u lukama.r80

. Nizozemski istraZivadi oti5li su ko-rak dalje u razvoju inteligentne ambalaLekoja ie otpu5tati konzervanse ako se hrana u njoj podne kvariti.TaambalaLa s <oslobadanjem konzervansa po nareclenju> radina principu bioprekidada koji je razvijen uz pomoi nanoteh-nologije.r'r

. Razvijanje rnalih senzora za detekciju patogena u hrani ne6e

samo ostati u granicama industrijske poljoprivrede i prehram-beno-preradivadke industrije. Prema mi5ljenu Ameridke voj-ske, radi se o prioritetnom pitanju za nacionalnu sigumost.rTaS dana5njorn tehnologijom, testiranje hrane na mikrobiolo5kukontaminaciju traje od dva do sedarn dana, i dosad razvijenisenzori previSe su veliki zajednostavan transport.rT5

Dok bi uredaji za otkrivanje patogenih organizarna u hra-ni nrogli biti korisni u nadzoru nad zalihama hrane, senzori i

pametna ambalaLa ne6e rije5iti temeljne probleme inherentneindustrijskoj proizvodnji hrane, koji dovode do njenog zagade-nja: sve brZe tekude vrpce za preradu i pakiranje mesa, pove6a-nje mehanizacije i smanjivanje radne snage sastavljene od sla-bo pladenih radnika, rnalo inspektora, nedovoljnu odgovornostkorporacija i vlade, te velike udaljenosti izmedu proizvodada,preradivada i potro5ada hrane.

Oznatavanje i nadzor. Oznake s radio-liekvencijskim identifikacijskim brojevima

(RFid)RFid je mali, beZidni, integrirani sklop s ugradenim radij-

skim sklopom i identifikacijskim kodom. Prednosti RFid-a nad

KOLOVOZ_RU]AN 2OO5 www. nexusmagazlne. com NEXUS .27

scan by krista

Oznadavanje pakovanja hrane znadit ie da se hranu nroZe

nadzirati od fhrnrc do tar.rjula tijel<orn prerade, za vrijetnetransporta, u restoraninra ili policarna supermarketa i, konacno,

dak i nakon Stoje potroiad kupi.

Nano-hrana' Sto t" kuha?r8r. Nanometarski prehrambeni aditiviProizvodi nanotehnologije zapravo su se ve6 podeli <pojav-

ljivati> u hrani (iako su prernali da bi ih se moglo vidjeti - i

potroSadi to nikako ne mogu znati, buduci da to ne mora pisati

na deklaraciji i ne postoje propisi vezani uz velidinu).BASF, na primjer, proizvodi nanometarsku verziju karotenoida,

klase prehrambenih aditiva koji daju narandastu boju, i koji se pri-rodno javljaju u mrkvama i rajdicama. Neke vrste karotenoida su

antioksidansi, i u tijelu mogu biti pretvorene u vitamin A. BASFprodaje svoje nanometarske sintetidke karotenoide velikim proi-

zvodadima hrane i pi6a iz cijeloga svijeta za upotrebu u limuna-

. Prernazi od titanijevog dioksida i silicijevog dioksrda

Arneridka FDA odobrila je 1966. r,rpotrebu titanijevog diok-

sida (TiO,) kao prehrambenog bojila, uz jedini uv.iet cia njegov

teZinski udio u hrani nrje ve6i od Io%.rnr ('fiO, mil<rorttetarske

velidine daje blistavu bijelu boju i dodaje se glazuratna na kek-

sirna i koladima). FDA je takoder odobrila TiO. kao <kontak-tnu tvar u prehrani> - Sto znadi da nece izazvati trovarr.ie ako

dode u dodir s hranom kada ga se inkorporira u ambalaZu. 'IiO,

se koristi kao bojilo (bijelo) u papiru za pakiranje hrane.r"2

Zahvaljujuii napretku nanotehnoloikih tehnika, TiO, se

danas moZe formulirati u nanornetarskoj velidini. Promjene

kvantnih svojstava do kojih dolazi sa srnanjenjem velidinenude prednosti kod odredenih nadina primjene. Ali neka nova

svojstva nanometarskog TiO, - kao Sto je pove6ana kemijskareaktivnost - izazvale su zabrinutost kod primjena u kojimananometarska tvar dolazi u intiman dodir s ljudskim tijelom,(npr. kada je jedan od sastojaka u kozmetidkim preparatirna).r"r

dama, voinim sokovima i margarinima.rEa

Oni se zbog nanometarske fonnulacije joS

lak5e apsorbiraju u tijelu, ali to takoderproduZava rok trajanja. BASF godi5njeproda karotenoida u vrijednosti od 210milijuna dolara. Ta brojka ukljuduje i na-

nometarske i ostale karotenoide. r8s

2002., BASF je ameridku Upravu za

hranu i lijekove (Food and Drug Admi-nistration, FDA) obavlestio da prodaje

sintetidki karotenoid likopen (koji se pri-rodno javlja u rajdicama) kao prehram-

beni aditiv s liste bezopasnih adltiva(Generally Recognized as Safe, GRAS).

0granitenje teiinskogudjela propisano 1960-ih

ne mora biti relevantno za

danainje nanometarskeformulac'rje, buduii dasituine kolicine moguizazv ati snaZne uci n ke.

Nanometarske destice TiO, vi5e nisu

bijele (prozirne su), alijoS uvtjek za-

ustavljaju ultraljubidaste (UV) zrakejednako kao i njihova krupnija braca.

Proziran nanometarski TiO, sada se

koristi u prozirnim plastidnim folija-ma za hranu radi zaStite od UV-zra-ka.

Budu6i daje TiO, vec odobren kao

prehrambeno bojilo i kao prehrambe-

na kontaktna tvar, njegova upotreba

u hrani u obliku nanometarskih desti-

ca ne traZi dodatna testiranja toksid-nosti. Ogranidenje teZinskog udjela

BASF-ov sintetidki likopen formuliran je na nanometarskojskali.r'6 Prema BASF-u, nije postavljeno pitanje posebnog te-

stiranja likopena u nanometarskim desticama, Sto nije bilo nipotrebno jer je <BASF demonstrirao bezopasnost u velikombroju... toksikolo5kih procjena>.rE' FDA je prihvatila BASF-ovu obavijest bez pogovora.r88

U telefonskom intervjuu, Robert Marlin iz FDA potvrdioje da velidina nije uzeLa u obzir prilikom ocjenjivanja BASF-ovog sintetidkog likopena, i dodatno je objasnio da <velidinasama po sebi> nije <ne5to demu se pridaje posebna paZnju pri-likom regulatornih pregleda, ali ce se uzeti u obzir <od sludaja

do sludaju ako se pokaZe da bi mogle postojati implikacije po

zdravlje i sigurnost. r8e

Je li sigumo dodavati nanodestice u hranu? Najkraii odgovorna to pitanje je, <Nitko pouzdano ne zna>r. Regulatorne agencije

ili znanstvena zajednica tek se trebaju suoditi s tim pitanjem.

ETC Grupa identificirala je tek Sadicu nanometarskih pre-

hrambenih aditiva na trZi5tu u ovom trenutku, ali moZemo bitisigurni da je njihova upotreba raSirena, jer nema propisa pre-

ma kojima bi se oni na etiketi morali navoditi kao takvi. Ba5

kao ni u drugim regulatornirn podrudjima kao Sto su kozmetikai kemikalije, pitanju sigurnosti ne pristupa se iz perspektive

velidine. Dosad su velidinu uzimali u obzir samo proizvodadi

- prvenstveno u pogledu trZiSnih prednosti koje nudi ekstre-

mno rnala velidina (npr. smanjenje velidine pove6ava biolo5ku

dostupnost u hrani i pojadava prozirnost u kozmetici).

propisano 1960-ih ne mora biti relevantno za danaSnje nanom-

etarske formulacije, buduii da siiuSne kolidine mogu izazvati

snaZne udinke.

Silicijev dioksid (SiO,) joS je jedan primjer odobrenog pre-

hrambenog aditiva koji se prirodno ne javlja u hrani. Silicijevdioksid dest je u prirodi- pijesak s plaZa i kremen skoro su disti

oblici kristala silicijevog dioksida. I ea

Pored kristalnog oblika, silicijev dioksid u prirodi se jav-

lja i u amorfirom obliku, npr. u zemlji kremenjadi, i u tom se

obliku silicijev dioksid proizvodi sintetidki i ima dozvolu FDAza upotrebu u hrani kao sredstvo protiv zgru5avanja.re5 Prema

propisima, udio silicijevog dioksida mora biti manji od dva po-

sto teZine hrane. Amorfrri silicijev dioksid za prehrambene na-

mjene s nanometarskom velidinom destica vei je komercijalno

dostupan.te6 Opet, nije jasno kojiprehrambeni proizvodi sadrZe

sintetidki nanometarski silicijev dioksid, buduii da to ne mora

pisati na etiketi.Mars, Inc., jedna od najvecih svjetskih privatnih prehrambe-

nih korporacija, dobila je 1998. ameridki patent br. 5.741.505 na

<<jestive proizvode s anorganskim premazimu. Premazi stvara-ju barijeru koja spredava prodiranje kisika ili vlage do proizvo-

da pod premazom, 3to produZava rok trajanja proizvoda.

Patent tvrdi da 6e taj izum sprijediti da tvrdi bomboni posta-

nu ljepljivi, da keksi izgube prhkost, Litartce postanu raskva5e-

ne u mlijeku, itd. Premazi se mogu sastojati od raznih tvari, od

kojih se izrijekom sporninju SiO, i TiO,. Prerna izumiteljima,

28 .NEXUS www.nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUIAN 2OO5

scan by krista

prenraz nora biti ekstremno tanak zbog regulatornih zahLjeva,

telisture i,<os.ieia.ia u ustirna>.

Patent dalje tvrdi da bi idealan premaz morao biti debljine

izrnealu 0,5 i 20 nm. Iako bi se premaz lxogao raditi od bilo ko-jeg anorganskog materijala, izurniteljitvrde da je preporudljivo

koristiti tvari koje je FDA ve6 uvrstila na GRAS listu, kao Sto

su SiO, i TiOr. Prijava patenta opisuje primjer njihovog izuma,

u kojern su anorganskim nanofilmorn obloZili slatki5e M&Ms,Twix i Skittles.

ETC Grupa nije u moguinosti procijeniti sigurnost nanome-

tarskih prehrambenih aditiva. Zelimo ukazati na regulatornivakuum, u kojem velidina nije bitna inano-metarske formulacije ne pobuduju nikakvuposebnu paZnju regulatornih agencija. To jeneka vrsta <destidnog nepotizma> koja bi

mogla imati opasne posljedice: ako velikibrat prode na testu sigurnosti, mali brat ne

mora ni polagati test.

. Interal<tivna hranaNeke kompanije rade na primjeni nano-

tehnologije u stvaranju <interaktivne hrane>

koja 6e oslobadati tvari <na zahtjev>. Idejaje u tome da ce potro5ad imati moguc-nost izbora - u skladu sa svojim indi-vidualnim estetskim i prehrambenimpotrebama ili trenutnom i.eljom zane-kim okusom - koje ie komponente bitiaktivirane i oslobodene, a koje nede.

Kraftovi znanstvenici iz konzorcijaNanoteK rade na razvoju nanokapsula

dije ie stijenke pucati pod utjecajem

razliditih frekvencija mikrovalova,tako da 6e potroSad moii <ukljuditi>nove okuse ili boje. Bezbrojne nano-

kapsule ostale bi neiskoriStene, a samo

one Zeljene bile bi pobutlene na djelo-vanje. Kraft takoder radi na senzorima

koji 6e biti u stanju utvrditi individualne potrebe za hranjivimtvarima i zatim reagirati pametnom hranom koja otpu5ta mole-

kule potrebnih hranjivih tvari.20e

NutrikozmetikaJedenje je samo jedan nadin primanja aktivnih sastojaka.

Pari5ki L'Ordal, vode6i svjetski proizvodad kozmetike, veireklamira proizvode za njegu koZe koji sadrZe nanodestice.rrl

<Nanosomi> ove kompanije siiu5ni su medustanidni sustavi

za dostavljanje koji prodiru u koZu i zatim otpu5taju vitamin

E. Prema L'Or6alu: <Kako su pore gornjeg sloja koZe velidine

oko 100 nanometara, nanovektori nude najbolje rje5enje zapro-

blem transporta i koncentriranja aktivnih sastojaka u koZi.>2rl

Kozmetika koja sadrZi nevidljive nanodestice nije proSla ne-

zapaleno u nedavnim europskim izvjeStajima o mogu6im opa-

snostima povezanim sa sinteti6kim nanodesticama. Izvje5taj

Kraljevskog druStva (UK) objavljen u srpnju 2004. ukazuje

na nedostatak toksikolo5kih podataka o sintetidkim nanodesti-

carna.2ra Buduci da se one koriste u nekim kozmetidkim proi-

zvodima i kremaura za sundanje. u izvjeStaju se preporuduje

provedba dodatnih istraZivanja o prodiranju sintetidkih nano-

destica u koZu, i da toksikolo5ka istraZivanja kojaje provela in-

dustrija postanu dostLrpna javnosti - Sto sigurno nije prirnljeno

s veseljetn u L'Or6alu.Prehrambene i kozrnetidke kornpani-ie sada suracluju na ra-

zvoju <kozrnetidkih hranjivih dodataka>. L'Ordal i Nestld ne-

davno su osnovali Laboratoires Inneov, uloZivSi po 50ozt kapi-

tala. Prvi proizvod Inneova, pod imenom <lnndov Firmness>,

sadrZi likopen. Dodatak se uzima oralno i namijenjen 1e Lena-

ma starijim od detrdeset godina koje su zabrinute zbog gublje-

nja elastidnosti koZe.6a

Nedugo nakon Sto je Nestld zacementirao

svoju suradnju s L'Orealom, Procter & Gam-

ble i Olay najavili su da 6e zajedno kreirati

dvije linije prehrambenih dodataka - jednu

za <Ljepotu> ijednu za <<Zdravlje>>.2'u

Iako nije spomenuto da 6e se u ovim do-

dacima koristiti nanotehnologija, to se ne

moLe znati sa sigurnoS6u, jer na deklara-

ciji o torne ne mora pisati niSta. U svakom

sludaju, savezi prehrambene i kozmetidke

in dustri i e i I ustriraj u tendenc ij u k zamaglj i-vanju granica izmeclu hrane, lijeka i

kozmetike, Sto je trend kojeg 6e nano-

tehnologij a vj eroj atno ubrzati,

Napomena autora:ETC Grupa zahvaljuje lstraZivai-

kom centru za meaf u naro dni r azvoi iz

Kanade na financijskom pomaganjuna5eg istraZivanja o nanotehnologiji.Na dodatnoj pomo(i zahvaljujemo i

SwedBio (Svedska), CS Fundu (SAD),

Ameriikoj zakladi za obrazovanje(SAD), ZakladiJMG (UK) i Dobrotvor-noj zakladi Lillian Goldman (5AD).

Metlutim, glediSta iznesena u doku-

mentu pripadaju ETC GruPi.

O autorima:ETC Grupa (bivia RAFI) akcijska je grupa za eroziju, tehno-

logiju i koncentraciju. Njihove publikacije, ukljuiujuci i puni

tekst, preporuke i dodatke izvjeitaju Down on the Farm: The

lmpact of Nano-scale Technologies on Food and Agriculturemogu se besplatno skinuti s web-lokacije http://www.etc-group.org, ili se mogu naruiiti u papirnom izdanju od: ETC

Group, 431 Gilmour Street, Second Floor, Ottawa, ON, Kana-

da K2P 0R5, tel: +1 (613) 241 2267, fax: +1 (613)241 2506,

e-mail: etc@etcgrouP.org.

Napomena urednika:Zbog ograniienosti prostora, nismo u moguinosti objaviti

relevantne i opsirne popratne biljeSke. umjesto toga, zeli-

mo ohrabriti iitatelje da skinu primjerak punog izvjeitaja s

http://www.etcgroup.org i iskoriste ga u pokretanju rasprava

unutar zajednice.

Neke kompanijerade na primjeninanotehnologije

u stvaranju(interaktivne

hrane> koja (e

oslobadati tvari(na zahtjev)

KOLOVOZ-RUIAN 2oos www. nexusmagazlne. com NEXUS.29

scan by krista

L"tnne McTaggart

Potraga 7a tajnim silama suemiraNAJPRODAVANIJA POPULARNO ZNANSTVENA

KNJIGA U SVIJETU

.Polje je iznimno zanimljiva znanstvena detektivskaprida koja prui.a zapanjujucu sliku uzajamno povezanogsvemrra I novu znanstvenu teoriju koja otkriva smisao unadnaravnim pojavama.u

za iltateljeNEXUSA POPUST

20,h'I '.'.d,"

TELEdisk

85 format300 stranica

120 kn - meki uvez140 kn - tvrdi uvez

+ po5tarina

F orl 6683 630NarudZbe na

${'odo

fleklt 5u o foljuuOvo je vaZna knjiga i treba je se ditati u velikoj mjeri ...Potiie naiu maitu jer daje ivrste argumente da smo na rubujo5 jedne revolucije u naiem razumijevanju svemira - moZdadak i veie od one koja je najavila atomsko doba.>

- Arthur C Clarke

<Polje Lynne McTaggart je vrlo iitka knjiga koju odlikujujasnoia i elegancija. To je pregled znanosti treceg tisu6lje6ai naiina na koje ie utjecati na Zivote svih ljudi na Zenlji,Oslobada svijest i ponovno ju postavlja na njezin veliianstvenii zasluZeni poloZaj uzrodne sile u svemiru. Na knjizi LynneMcTaggart trebalo bi stajati upozore nje: MOZE ZAUVIJEKPROMIJENITI VAS POGLED NA SVIJET.,

- Larry Dossey, dr. med., autor knjigaHealing Words, Reinventing Medicine i HealingBeyond the Body

uZadivljujuie i izvrsno izlaganje o istinskoj prirodi Zivotakoje trebamo biti svjesni i koju trebarno prihvatiti.>

- Bernie Siegel, dr. med., autor knjigaLove, Medicine 6 Miracles

i Prescriptions Jor Liring

ufedna od najsnaZnijih i najpouinijih krliga koje sam ikadproiitao.,

- Wayne W. Dyer

nlako dominantnoj struji u znanosti treba vremena da priznanjezino postojanje, Sila je s nama. Na sreiu, kako britanskaznanstveno-medicinska spisateljica Lynne McTaggartnaglaiava t Polju, vodeii znanstvenici izveli su pokuse kojiznanstveno dokazuju podrudja koja su do sada pripadaladomeni istoiih mistika i zapadnih vjeitica koje su zavriavalena lomadama ... Ogromno tematsko podrudje ove knjigerazotkriva stanje postojanja koje je samim rodenjem naiestedeno pravo.)

- Nexus

<Fascinantna, provokativna i izuzetno ditka... Jedno odnajintrigantnijih Stiva godine.u

- The Ecologist

nOva knjiga ie nam pomoii da shvatimo ljudsku auru,ljudsko parncenje, moi izljedivanja, ljudski duh i mnogedruge zadivljujuce aspekte onoga ito nazivamo "iovjekom'lLynne lVlcTaggart nam je svojim opSirnim izvjeitajem o ovojdudesnoj temi udinila veliku uslugu.u

- Journal of Energy Medicine

30.NEXUS www. nexusmagazlne.com KOLOVOZ_RUIAN 2OO5

scan by krista

VIZAIzMEDUNnN. OBAKTERIJASNENN: IH BOLESTI

Douglas Mulhall@ svibanj-lipanj 2005

E-mail: info@calcify.comWeb-lokacija: http://www.calcify.com

Na temelju knjige The Calcium BombDouglasa Mulhalla i Katje Hansen

(The Writers' Collective, 2005)

Preveo: Kreiimir Jukii

ilijuni ozbiljno bolesnih pacijenata nisu svjesni dinjenice da se srdane

bolesti mogu mjerljivo lijediti uz pomod pristupa kojeg su razvili istra-

Livaii izNacionalne uprave za aeronautiku i svemir (NASA) i Finske,

zahvaljuju6i otkri6ima klinike Mayo i Washingtonskog bolnidkog cen-

tra. Danas stotine lijednika prepisuju ovaj novi pristup tisucama pacijenata. U duve-

noj klinici Cleveland na Floridirazvijen je slidan pristup lijedenju bolesti prostate.

Prema lijednicima, oba pristupa predstavljaju praktidne opcije za osobe kod kojih su

drugi lijekovi i kirurgija bili neuspjesni. Za5to se onda drugim beznadno bolesnim

pacijentima kod kojih terapije ne daju rezultata ne govori ni5ta o tome?

U srpnju 2004., medicinski dasopis Pathophysiologr objavio je recenziranu studiju

s bezazlenim naslovom <Kalcifikacija kod bolesti koronarnih arlerija moZe se obr-

nuti dugotrajnom terapijorn EDTA i tetraciklinom>." Jednostavnije redeno, to znadi

da se otvrdnjavanje arterija moZe lijediti. Ne samo Sto se poput kamena tvrde nasla-

ge kalcija smanjuju, nego kod ve6ine pacijenata nestaju i bolovi u prsima, a razine

Stetnog kolesterola snizuju se dalekojade nego kod bilo kojeg drugog lijeka. Otkri6a

su bila vaLnaza pacijente kod kojih drugi hjekovi ikirurgija nisu djelovali, tj. kod<srdanih bogaljo, kojih danas ima na milijune, i kojima su hjednici rekli da se vi5e

ni5ta ne moZe udiniti. Takvi su najbolje reagirali na novi pristup.Zatim je, u veljadi 2005., rad istraZivada s klinike Clevelend, jedne od vode6ih

urolo5kih bolnica, objavljen u prestiZnom Journal of Urology, izvijestio o <zna(,ai-

nim poboljSanjimu kod kronidnog prostatitisa - sve ve6eg problema kod milijunamu5karaca - opet, tamo gdje su drugi pristupi bili neuspje5ni.b

Iako su inade bile odvojene, studije su imale zanimljivu vezu. U njima je kori5ten

koktel dobro poznatih, jeftinih lijekova kojisu u upotrebi vei pola stolje6a, ali nikada

ranije nisu koriSteni u toj kombinaciji. Oba izvje5taja traZila su dodatna istraZivanja

kako bi se potvrdili njihovi zakljudci, inaglaSavali su da se povladenje simptoma

nije javljalo kod svih pacijenata; samo kod ve6ine njih. Usprkos tome, rezultati su

bili ohrabruju6i. Kronidne bolesti koje su zbunjivale modernu medicinu bile su izli-jedene.

Kao konkretan primjer moZemo navesti sludaj o kojem je izvijestila dr. Manjit Baj-

wa iz Mcl-eana, Virginia, koja nije sudjelovala u klinidkim istraZivanjima, ali dija su

iskustva s jednim pacijentom paralelna s rezultatima studija. Dr. Bajwa je 5. svibnja

2005. izvijestila:<Prije dvije godine imala sam pacijenta s te5kom boleScu koronarnih arlerija, s

75-85 %-tnim zadepljenjem Iijeve koronarne i druge dvije arterije. Preporudena jeoperacija na otvorenom srcu, jer stentovi nisu mogle biti ubadeni. Pacijentu je redeno

da ce vjerojatno umrijeti unutar dva tjedna, ako se operacija ne obavi.

<On je odbio kirurgiiu iodludio se za kelaciju. [Autorova primjedba: kelacija je uovom sludaju intravenozni oblik uklanjanja te5kih rnetala.] Nakon dvadeset pet tre-

tmana kelatima, njegova se angina pogoriala [naglasio autor]. Kad je njegova razina

kalcija dosegnula 2600, podela sam s nanobakterijskim protokolom. Nakon dva do tritjedna, njegova anginaje popustila. Nakon dva mjeseca mogao se vratiti svim svojirn

normalnim aktivnostima i vjeZbama.

KOLOVOZ_RUIAN 2OO5 www nexusmaSazlne. com NEXUS. 3I

scan by krista

<Nanobakterrlslci protokol mjerljivo.je pomogao ovom paci-jentu nakon Sto su druge terapije bile neuspjeSne. Prilidno sarn

impresi onirana rezultatirn a . Kada razina kalcij a prede 750, din i

se da niSta drugo ne djelLrje.>

Bajwa i n-ien pacijent nisu usarnljen sludaj. U Santa Monici,Kalifornija, lijednik opie rnedicine dr. DoLrglas Hopper rekaoje da je dobio impresivne rezultate s pacijenticom oboljelomod dijabetesa, kada je koristio ovu terapiju kako bijoj pomo-gao da se oporavi od kongestivnog zatajenja srca. Hopper jetada svoju pacijenticu podvrgnuo istoj terapiji kojaje koriStenau klinidkom istraZivanju: reZimu tetraciklina, EDTA i prehram-

benim dodacima," koje pacijent sam uzima kod ku6e. Obra-tite paZnju na to da ovo nije bila intravenozna kelacija, kojaje naveliko analizirana i kritizirana, nego kornbinacija oralneterapije i supozitorija.

U Toledu, Ohio, kardiolog dr. James C. Roberts, nekada5njipionir u ranom tretiranju pacijenata ovimpristupom, na svojoj internetskoj straniciima povijest sludajeva desetaka pacijenata

kod kojih je do5lo do izvanrednih poboljSa-nja. U Tampi, Florida, kardiolog dr. BenedictManiscalco, kojije nadzirao klinidko istra-Zivanje franije spomenutu studiju objavlje-nu u dasopisu Pathophysiologyl, izvijestioje da je kod pacijenata koji su ostali na te-rapiji nakon zavrSetka istraZivanja do5lo dodramatidnog smanjenja simptoma srdane

bolesti. Takvih primjera ima joS mnogo.U normalnim sludajevima bi rezulta-

ti poput ovih, potkrijepljeni klinidkimistraZivanjima, bili razlog za glasno

slavljenje. Da je o tim otkridima izvi-jestila neka velika farmaceutska kom-panija, lako su se mogli natinanaslov-nim stranicama medicinskih dasopisajer, sve dotad, nitko nije izvijestio opovladenju simptoma ovakvih bolestiu takvoj mjeri. Dodatno ohrabruje toSto je novi pristup ve6 dostupan Sirom

SAD i koristi se na tisuiama pacije-nata, zato Sto su ti lijekovi u upotrebive6 dugi niz godina i imaju minimalnei dobro poznate nuspojave. Tako ostaju jo5 tisuce Iijednika s

milijunima pacijenata koji bi ve6 sad mogli imati koristi od

toga. Pored svega toga, krvni test temelien na istom pristupukoristi se zatano identificiranje bolesti srca kod pacijenata kojinema.j Lr vanjske simptorne.

Za5to je, onda, odgovor vlasti, medicinsl<ih udruZenja i

zdravstvenih strudnjaka bila grobna tiSina?Da bisrno to razumjeli rroramo se upoznati s pokororn koja

.je s narna vei tisucljecima, ikoju znanost sve do danas niieuspijevala objasniti. Poznata je kao kalcifikuciju.

KalcifikacijaKalcifil<acija -je kao katnen tvrda nrjeSavina najde5iih mi-

nerala u ti.jelrr: kalciia i fosfora U norrralnim okolnostima ta

nr.je5avina kalcija i foslora neophodna je za izgradnjLr kostiju i

zuba. Ali kako starirrro, a ponekad i dok smo joi mladi, jedan

dio toga otrne se kontroli i podne otvrdnjavati arterije, dinitikoZu grubonr, uni5tavati zube, blokirati br-rbrege i sijati rak.

Aritmetika je zastra5u.iu6e jednostavna. Kalcifikacija Lr tijeluudvostruduje se svake tri ili detiri godine. MoZerno jLr inrati kao

tinejdZeri a da to ni ne primjecujemo, iako se zagonettro ubr-

zava kod nekilr spor1aSa. A onda kako starimo i takoder Zivinosve duZe, postaje tako desta daje prisutna kod ve6ine ljudi sta-

rijih od sedamdeset godina.

Kalcifikacla je desetljecima neprimjetno rasla u desecima

milijuna pripadnika baby boon generacije. Politidari i znan-

stvenici medu istaknutijim su Zrtvama ove tihe eksplozrje kojaupropa5tava zdravstveni sustav troSkovima lijedenja koji se

penju do neba. U prosincu 2004, lijednici su ameridkom pred-

sjedniku Georgeu W. Bushu dijagnosticiralijedan od poznati-jih oblika: kalcifikaciju koroname arterije. Biv5i predsjednik

Clinton morao je hitno na operaciju zato

Sto je lijednicima promakao velik dio nje-gove kalcifikacije dok su ga pregledavali

pomoiu starijih testova. Zamjenik pred-

sjednika Dick Cheney i mnogi njegovi ko-lege iz Senata boluju od kalcifikacije. Ba-

rem tri trenutne ameridke guvemerke imalesu je i u raku dojke. A oni nisu usamljeni.Kalcifikaciji nisu izbjegli ni novinari kojipokrivaju politiku ili joj se izruguju. LarryKing i David Letterman boluju od kalcifi-kacije, kao i mnogi drugi stariji televizij-

ski voditelji. Puno mladi sudomacin

CBS-ovog Early Showa, Rene Syler,

takoder ju ima.Kako udimo sve viSe o njoj, kalcifi-

kacija ulazi u konkurenciju za vodeci

medicinski poremedaj. Iako se ne na-

lazi na popisu vodedih uzrodnika smr-

ti, ona doprinosi mnogim bolestimakoje nas ubijaju, ukljuduju6i srdane

bolesti, dijabetes i rak. Brojke su zapa-

njuju6e. Od 60 milijuna Amerikanacakoji imaju srdane bolesti, veiina ima

kalcifikaciju. Kod milijuna Zena kojeimaju rak dojke ilijajnika, ili imaju

implantate u grudirna, kalcifikacija je znak upozorenja. Mu5-

karci s bolestima prostate desto ju imaju, kao ioni kojibolujuod bubreZnih kamenaca. Sporta5i s povredama kao Sto su oste-

ofit i tendinitis desto jLr dobivajuMnogi od nas ne znaju za raSirenost kalcifikaciie zato Sto ona

nosi druga imena u tnnogirn bolestima, a ovdje cemo rrabroja-

ti samo neke: zubni kamenac, otvrdnjavanje arlerija, bubreZni

kamenci, teniski lakat, osteofit, rnikrokalcifikacija u raku dojke

i <moZdani prjesak>.

Nisn samo pacijenti nesvjesni toga. Mnogi lijednici tre zna.iu

za nov a istraZi vanja koj a pokazuj u da j e kal c ifi kacij a toks idna i

da uzrokuje akutne upale, ubrzano dijel.ienje stanica i razararr.je

zglobova. Neobidno je to Sto su ti gadni efekti dobro poznati

specijalistirna koji proudavaju kalcifil<acijLr tr arlritisLr, ali se

svi jest o n j ima n i.je proii ri I a kard iovasktrl antont z-ajednicorrl.

Kako utimosve vise o njoj,

kalcifikacija ulaziu konkurenciju za

vodeii medicinskiporeme(aj.

0d 60 milijunaAmerikanaca

koji imaju srianebolesti, veiina

ima kalcifikaciju.

32 .NEXUS www nexus magazlne. co m KOLOVOZ-RUIAN 200s

scan by krista

zbog dcga kalcifrkaciju nrnogi i dalje krivo do2ivljavaju kao

nevino-r{ prolazrrilta a ne l<ao uzrodlril<a r-rpale.

Opreina glediSta na kalcifikacijLr ilustrira nadin na koji se

ona tretira kod raka dojke. l(ada se rutirtskotn pretragonl u

glud i rrr a otkri 1 e rn ikrol<alc ifi kac ija, ona predstav lj a upozorenj e

na rnoguinost po.iave raka. i naslage se biopsiiorn testirajtr na

nralignost. To -ie, na prirnjer, podetkon 2005. bio sluiaj s gu-

vernerhoru Connecticuta Jody Rell. Lijednici str prona5li rak unaslagama l<alcija u njenirn grudinra pri.ie nego Sto su skeni-

ranja otkrila lurnor. To im je omogu6ilo da ga kirur5ki uklone

prije nego Sto se proSirio na njene limfne dvorove.

To je tipidan primjer jedne perverzne prednosti kalcifikaci-je: ona pomaZe lijedniciura da preduhitre ozbiljniju bolest. Naneki nadin, ona je kanarinac u rudniku tijela. Pa ipak, ako se

rak ne otkrije u naslaqatra kalcija, one se obidno proglase <be-

nigrrinr>. i pacijentirna se kaZe da nernaju razloga za brigu.Isto vrijedi i za srdane bolestj. Kalcifikacija koronarnih ar-

terija smatra se izvrsnitn predznakom

bolesti. Svake se godine potro5e deseci

milijardi dolara na tehnologiju skeni-ranja kako bi se otkrile izdajnidke tan-

ke bijele linrje koje ukazuju na njenuprisutnost. Ipak, veiina lijednika kal-cifikaciju u arterijarna smatra nedim

Sto se javlja kasnije, nakon Sto bolest

uzme maha, usprkos dokazirna da kri-stali kalcijevog losfata stvaraju isti tipupale koji, prema kardiolozima, igraveliku ulogu u srdanim napadima.

Nevjerojatnoje Sto uza sve napredne

tehnike otkrivanja dosad nije postojao

nadin da se naslage kalcija otkriju tamo

Anreridka Naciorralna rnedicinska krrjiZnica sadrZi tisuiedokumenata o istraZivaniu kalcifikacije, i razrri medicinski da-

sopisi iscrpno -iu polirivajLr. GE Healthcare. Toshiba. Philips i

Siemens prodaju tisttce rrredaja za njeno otkrivanje.

Prijetnja profi tu fa rmaceutskih konr pln ijaAli poled svih tih novaca potro5enih na kalcifikaciju. niie

bilo doslovno nikakvog uspjeha u otkrivan-iLr njenih Lrzroka

Tako, kada bi istlaZivadi poput onih iz klinike Mayo i NASA-e

otkrili ue5to za Sto se dini daju uzrokuje, i sva klinidka istra-

Zivanja pokazujr-r da ju novi pristup rnoZe ukloniti, pornislili

biste da 6e vecina rnedicinskog establiSmenta biti ushicerra, zar

ne? Krivo.Nacionalni instituti zazdravlie (National Institutes of Health,

NIH) financirali su satno par nranjih istraZivanja za proudava-

nje toga, a nijedno nema veze s terapijom. Cini se da je jedino

Sto Uprava za hranu i [iiekove (Food and Drtrg Administlation,

Sve se svodi na

submikroskopsku festicuu krvi poznatu kao

nanobacterium, koju je1988. otkrio finski istraZivai

dr.Olavi Kajander

FDA) radi, to da gunda oko toga da

lije terapija legitimna, iako aktivnisastojci - tetraciklin i EDTA - vec

desetlje6ima irraju dozvolu FDAzakoriStenje u druge svrhe. Dosad se

nijedna vladina agencija nije javnoizjasnila o recenziranim studijamaza koje mnogi lijednici kaZu da su

jako obe6avaju6e.Prema lijednicima koji su upo-

znati s ovim pristupom, evo neko-

liko razloga zaSto pristupu nije po-

klonjena paLnja koju zasluZuje.... Sto Ui moglo najviSe uznerniriti

pacijente: terapija je relativno jefti-

gdje nastaju u rnilijardama kapilara u ljudskorn tijelu - i tako,

budu6i da ne mogu vidjeti polaznu todku, lijednici desto za-

kljuduju da ono Sto ne vide nije tamo. Ali ne dajte se zbuniti:kalcifikacija je tu, iona je medicinski poreme6aj. 1990. regi-strirana je kao poremecaj i uvr5tena na popis medunarodue

klasifikacije bolesti Svjetske zdravstvene organizacije, Sto su

1994. prihvatile zemlje dlanice Svjetske zdravstvene organiza'cij e (pogledati http ://www.who. int/c I assifi cations/icd/en/).

Kada se dobro Lrkorijeni, kalcifikacija svakoga dana prkosno

zuri u radiologe s rendgenskih snirrki, neprekidno se poveca-

vajuci. Nerna nikakvih dokaza o tome odakle dolazi, i nema

poznatog nadina da ju se sprijedi ili da ju se odstrani bez ki-rurSkog zahvata. Buduci da se godinama polako formira prije

nego Sto izazove prave nevolje, tek je podela isisavati Livol izbab1, l1s6,r, generacije i njihovih zdravstvenih budZeta.

Medu njeniur egzotidnijim udincirna, ona ugroZava istraZiva-

nje svernira tirne Sto onesposobljuje astronaute neoiekivanimkalcifikacijarna bubrega, i upropa5tava vlasnike profesionalnih

sportskih timova koji gube sporta5e zbog njenog haranja. Na

ne5to svakodrrevnijoj razini, ona komplicira korijenske kanale

i oteZava Zivot inade zdravirn rnladirn ljudirna kada ih pogada

u vidu bubreZnih kamenaca. Sto.le najgore od svega, infiltriraplak u srdanirn bolestima i moZdanorn udaru, i zaiepljuje pre-

nrosnice i stentove koji se koriste za popravljanje na5eg unu-

tarnjeg cjevovoda.

na i donosi slab profit u usporedbi s drugim lijekovima. Ekspo-

nencijalno je jeftinija od operacije na otvorenom srcu. Buduci

da se ne mora uzimati do kraja Zivota u punoj dozi - kao Sto

je sludaj s vecinotn drugih lijekova za srce - ne pruZa postojan

priljev gotovine kao drugi lijekovi.. lako se terapija u podetku koristi zajedno s drugirn lije-

kovima kao mjera opreza da pacijenti ne promijene terapiiuprenaglo i doZive problerne, dokazi pokazuju da bi novi pristup

mogao zamijeniti profitabilnrle antikoagulante i protLrupalne li-jekove, koji su glavni proizvod farrnaceutske industrije.

. A ako pristup nastavi suzbijati koronarnu bolest arterija,

srezat 6e broj skupih kirur5kih procedura koje su glavni finan-

cijski oslonac boln ica.

To ne znadi da se kirurzi ne Zele rle5iti kalcifikacije. Novistentovi koji se ubacuju r.r arterije na poseban su nadin obloZeni

lijekovima s vremenskim otpuStanjem koji spredavaju kalcifi-kaciju. Ali to se dogada salno na rnjestu gdje je srnje5ten stent,

a ne i u preostalih 99,999 posto arterijaTakoder, kornbinacija EDTA, tetraciklina i dodataka prelrra-

ni koja tako puno obe6ava nije jedina terapija za koju je dol<a-

zano da djeluje. Grupa lijekova poznatih kao bisfosfbnati, kojise, na primjer, koriste u lijedeniu osteoporoze, u laboratoriju

se pokazala djelotvornom protiv nekih oblika kalcifikacrje. Alibisfosfonati mogu imati gadne nuspojave, posebno uz nadin

redovne prirnjene koji je nuLan za lrledenje srdanih bolesti

KOLOVOZ_RUIAN 2OO5 www.nexusmagazlne. com NEXUS.33

scan by krista

kod ozbiljno bolesnih pacijenata. Zbog tih r.izika, dini se da jetrenutno jedini siguran i djelotvoran pristup hjedenju srdanihbolesti onaj u kojem se koristi rn-je5avina EDTA, tetraciklina idodataka prehrani.

Kritidari tvrde da razlog zaito terapija ni.ie Sire prihva6enanema nikakve veze s novcem, nego sa znanoSdu. Oni kaZu daistraZivadi ne mogu objasniti kako terapija djeluje.

Nanobakterije otkrivene u naSoj krviSve se svodi na submikroskopsku desticu u krvi poznatu kao

nanobacterium, koju je 1988. otkrio finski istraZivad dr. OlaviKajander s IstraZivadkog instituta Scripps u Kaliforniji.

Ta destica ima poseban obidaj kojeg, koliko je poznato,nema nijedna druga krvna destica: stvara poput kamena tvrduljusku od kalcrjevog fosfata koja je kemrjski identidna tvari ot-krivenoj u otvrdnulim arterijama, bolesti prostate, bolesti bu-brega, bolesti parodonta i raku dojke.Problem je u tome Sto je ta destica takomala da u nju, kako se dini, ne mogustati lanci nukleinskih kiselina koji bijoj, prema op6eprihva6enoj mudrosti,omoguiili da se sama umnaZa i budeiiva. Zbog toga znanstvenici nisu ustanju objasniti kako se uspijeva raz-mnoZavati.

Vei l5 godina, mikrobiologinja dr.Neva Ciftcioglu (izgovara se SiftSogu;kroz elektronski mikroskop proma-tra ovu krvnu desticu za koju kritidarikaZu da ne Zivi. Ali prema kolegamaiz NASA-e i istraZivadima iz klinikeMayo, pitanje da Ii Zivi manje je vaZno

U 2004. istraiivaci su

izv'rjestili o otkri(unanobakterua u svemu

od srcanih bolesti do rakaibubreinih kamenaca.

Nanoiestice sa sposobno5du razmnoZavanjaGodinarna je bjesnjela intenzivna rasprava koja povezuje

nadin na koji otkrivamo infekciju u tijelu s nadinom na l<o-ji

traZirno Zivotna carstva na Zemlli i Sirorn svernira. IstraZivadiodavno tragaju za zemaljskim ekstremofilima koji irn govoreSto bi moglo preZivjeti na Marsu, dok se drLrgi pitaju ima liuop6e sr-nisla traLitiLivot na Marsu. Ostaje rnisterij:kojije naj-dj e I otvorn ij i n ad in otkri vanj a novih or ganizama?

Sve donedavno, smatralo se da svi Zivotni oblici imaju odre-denu sekvencu RNK koja se moZe amplificirati pomoiu teh-nike poznate kao landana reakcija polimerazom (PolymeraseChain Reaction, PCR). Podsekvence nukleinske kiseline poimenu l6S rRNK pronadene su u svim Zivim bicima. Ampli-ficirajuci DNK koja kodira l6S rRNK, znanstvenici stvarajupodetnice za oye podsekvence. Nastali PCR proizvod moZesekvencion i ranj em okarakt erizirati nek i Zi v otn i o b I i k.

Jedna utjecajna grupa nagovorila jeNASA-u da se drZi principa <Nepopravljaj Sto nije pokvareno> i

uspje5no lobirala za upotrebu istemetode koja se koristi vei godina-ma: uzne se dio RNK i amplificirase. Ta grupa - predvodena znanstve-

nicima kao Sto su dr. Gary Ruvkuns Odjela za genetiku Op6e bolniceMassachusetts, Boston, i uz savjeteudenih glava kao Sto je dr. NormanPace sa SveudiliSta u Coloradu - do-bila je od NASA-e novac za inadu<PCR-strojo koji bi automatski tra-

od toga Sto dini. Usprkos, ili moZda zbog svoje male velidine i

genetidke neshvatljivosti, ta todkica mogla bi biti rozetski ka-men kalcificikacijskog jezika prisutnog u vecini bolesti s popi-sa vodeiih uzroka srnrti

Poput njenog znanstvenog rada, Livot dr. Ciftcioglu pun jeneobidnih zaokreta. Vei i to Sto je rnikrobiologinja iz Turskepuno govori samo za sebe. Dodajte tome njen nekod tedan fin-ski, poloZaj u NASA-i i profesuru na obje strane Atlantskogoceana, i dobit iete odludarr karakter koji se bori s tvrdoglavirnznanstvenim kriptogramorn.

Rad dr. Ciftcioglu s nanobakterijama poieo je kad ju je njendoktorat odveo na SveudiliSte r-r Kuopiou u Finskoj, gdje je uzsvog nekadaSnjeg mentola, biokernidara Olavia Kajandera, ra-zvila antitijela potrebna za otkrivanje ove destice u Ijudskom ti-jelu. Desetljece kasnije. njen rad primiletio je NASA-in glavniznanstvenik, dr. David McKay, i ona je zavr5ila u Svemirskorncentru Johnson u Houstonu, skupljajuii znanstvene nagradekoje svjedode o njenorn uspjehu.

Sada se Cificioglu i njen dugogodiSnji suradnik Kajander,otkrivad nanoskopskog artefakta, nalaze pred te5kom situa-cijorn. Oni injihovi suradnici Zanju hvale ipokude zato Sto

tvrde da irnaju dokaze o torre za5to se veiina nas doslovnookameni do svoje srnfti. Sto je joS znadajnije, njihov rad mo-gao bi rrtjecati na otkrivanje novog LivoLanaZenlii i drugimpl anetinr a.

Zio takve tragove u surovom okoliSukao Sto je onaj na Marsu.

Drugi znanstvenici poznati kao astrobiolozi kaLu da je pri-stup s PCR-strojem bacanje novaca, zato Sto takva amplifika-cija pokazuje samo dio slike - a ne ono Sto je priroda moglaudiniti na drugim planetima ili, Sto se toga tide, u ekstremnimokolinama na Zemlji.

Medutim, njihove tvrdnje uvijek su patile od nedostatka doka-za - to jest, sve do 2003, kada su znanstvenici povezani s korpo-racijorn Diversa iz San Diega, uz savjete profesora Karla Stetterasa SveudiliSta u Regensburgu, Njemadka, objavili genorn jednogekstremofila pomatog kao Nanoarchaeum equitans, ko.jeg jeStetterov tim otkrio u islandskim vulkanskim oduScima.

lV. equitans bio je poseban zato Sto je imao najmanji dosadpoznati genom, ali imao je ijo5 jednu intrigantnu osobinLr KodNanoarcheuma, narodita l65 rRNK sekvenca koja se nalazi u

drugim Zivotnim oblicirna nije bila tamo gdje bi se to odekiva-lo, i nije reagirala na konvencionalne PCR testove. l6S rRNKsekvenca bila je drugadija u dijelovirna koje su adresirale PCRpodetnice, i nije se amplificirala. Stetter je primijetio da tako-zvani univerzalni testovi koji su djelotvorni kod ljudi, Livoti-nja, biljaka. eukariota, bakterija i arheja ne djeluju kod ovogorganlznla.

Kako je, onda, doSlo do otkri6a. ako or-qanizarn rrije rnosaobiti sekvencioniran na ta-j nadin? Stetter-ie otkrio da.je sekven-ca ovog organizrna abnormalna na ntjestu gdje se nzilaze tra-dicionalne <univerzalne> podetnice. To otl<rice navelo ga je

34.NEXUS wwwn exusmagazlne.com KOLOVOZ-RUIAN 200s

scan by krista

da prirnijeni druge nadine sekvencioniranja gena. U izvjeStaju

o svom otkridu za Zapisnik Nacionalne akademiie znanostid

Stetterov tim primijetio je da sustavi obrade informacija ijed-nostavnost rnetabolizma Nanoarchaeuma ukazuju na moguc-

nost postojanja <nepredvidenog svijeta organizama koje tek

treba otkriti>. Drugim rijedima, to bi mogao biti samo vrh na-

nobiolo5ke sante leda.

Stetterova otkrica dala su argumente znanstvenicima kao Sto

je Neva Ciftcioglu, koji kaZu da su otkrili druge ekstremofile,ukljudujuii ljudske nanobakterije, dija se nukleinska kiselina

ne rnoZe otkriti standardnim PCR amplifikacijama.Jedna od razllka izmedu Stetterove N. equitans i nanobak-

terije koju je otkrio tirn Ciftcioglu i Kajandera je u tome Sto

Nanoarchaeum treba drugi organizam da bi se mogao razmno-

Lavati, dok se, kako izgleda, barem neke nanobakterije mogu

razmnoLavati same. Joi jednarazlika je u tome Sto su Nanoar-

chaeae neito veie: 400 nanometara u uspo-

redbi sa 100-250 nanometara kod nanobak-

terija. Zbog ve6ih dimenzija, Nanoarchaeaeprelaze granicu onoga Sto konvencionalnamudrost smatra najmanjom mogu6om veli-dinom za razmnoLavajuce ribosome.

To nas vodi do pitanja: kako se nanobak-

terije kopiraju? Dokazi o nanodesticama

sa sposobno5tu razmnoLavanja godinama

su prisutni u svemu od naftnih bu5otina do

srdanih bolesti, ali neuspje5ni poku5aji nji-hovog sekvencioniranja PCR-om naveli su

neke da ih odbace kao zagadenje uzor-

ka ili gre5ke. Medutim, istraZivadi su

otkrili karakteristike zbog kojih ih nijelako odbaciti uz takvo obja5njenje.

One se razmnoLavaju same, i zato nisu

virusi. One su otpome na intenzivnuradijaciju, Sto govori da nisu bakterije.Dobro reagiraju na svjetlo, za razlikuod neZivih kristala. Pa ako nisu viru-si, obidne bakterije ili kristali, Sto su

onda?

Neki pristalice standardiziranih I 6S

rRNK testova bez oklrjevanja odbacu-ju nanobakterije. To nije iznenadujuie.Ako je nova sekvenca nukleinskih kiselina stvarno prisutna u

drugim ekstremofiiima kao Sto je N. equitans, tada bi ih stroj

koji traga zaLivotom pomo6u standardnih PCR testova mogao

propustiti, Sto bi znadilo daje zastario. Svjesni toga, znanstve-

nici iz tima koji sastavlja PCR stroj kaZu da, u sklopu svog

posla, namjeravaju <<tralitl granice> 165 sekvenci, ali Sto to

todno znadi i kako namjeravaju rijeSiti ovaj problem, jo5 nrje

objaSnjeno.

Reputacije, novac, a molda i temelji Livota, ovise o raspravi

oko l6S rRNK. Pobjeda u njoj moZe odrediti tko ce dobiti no-

vac za otkrivanje sljede6eg velikog biolo5kog carstva.

Nanobakterijska infekcijaKoliko je ishod vaZan za ljudsku dobrobit? U 2004. istraZivadi

su izvijestili o otkri6u nanobakterija u svemu od srdanih bolesti

do raka i bubreZnih kamenaca. Medicinski istraZivadi su na

znanstvenoj sjednici Ameridkog udruZenja za srce 2004. izvi-jestili da je test na nanobakterije todan pokazatelj rizika od sr-

6anih bolesti. Alirad za kojeg ovi istraZivadikaZu da je moZda

ve6 spasio neke Zivote ismijali su kritidari koji tvrde da takvi

nanobi ne postoje, Sto je oteZalo financiranje osnovnih istraZi-

vanJa.

Tko je u pravu? Jedan ugledni astrobiolog promatrad ovako

je opisao ovu borbu: <Osim ako ih [znanstvenike koji istraZuju

nanoorganizme] ne proglasimo nekompetentnim, onda podaci

koje su prikupili prilidno uvjerljivo dokazuju da se dogada ne-

Sto zanimljivo.>To je razlog za5to je nekoliko hrabrih investitora plasiralo

vi5e od 7 milijuna dolara u novu biotehnoloSku tvrtku u Tampi,

posvecenu iskljudivo otkriiirna Ciftcioglu i Kajandera o kalci-

ficirajuioj destici. Velikim farmaceutskim kompanijarna je tositni5, ali za ove poduzetnike to je velika

kotidina povjerenja koja ih vec godinama

gura naprijed. A to je podelo davati i odre-

dene rezultate, kao Sto pokazuju objavljenaistraZivanja NASA-e, klinike Mayo i mno-gih sveudili5ta. Stovi5e, usprkos relativnoj

financijskoj beznadajnosti, ovaj pothvat

mogao bi postati rep koji ma5e psom, zbog

vei oka5njele promjene paradigme u sve-

mirskom programu.

Nakon vi5e desetlje6a otpora, NASA

- potaknuta novim uspje5nim privatnimprojektima kao Sto je X Prize, kojijedoveo do prvog privatnog putovanja

u svemir - sada suraduje s mladimkompanijama, umjesto samo s korPo-

racijskim grdosijama, na tvrdokornimproblemima: u ovom sludaju za5to

se savr5eno zdravi astronauti vracaju

na Zemlju s kalcifikacrjama bubrega

i drugih organa. Rezultat: u oZujku

2005, u NASA-inom Svemirskour

centru Johnson zavr5eni su radovi na

hermetidnom laboratoriju namijenje-nom dekodiranju nanobakterija pro-

nadenih u jezgri bubreZnih kamenaca.

Nakon nekih ozbiljnih djedjih bolesti, laboratorij je konadno

podeo istraZivati ono Sto su Ciftcioglu i Kajander podeli anali-

zirati prije toliko godina: genetidki sadrZaj nanobakterija. Za to

vrijeme, Ciftcioglu i drugi objavili su rezultate koji pokazuju

da se nanobakterije rannnoLavalu pet puta brZe u besteZinskirn

uvjetima nego pri zemaljskoj gravitaciji," Sto bi moglo objasni-

ti za5to se kalcifikacrla u svemiru dogada tako brzo'

Ali dok se istraZivadi prepiru oko toga Sto je ova nanobakte-

rija i kako se razmnoZava, lijednici otkrivaju da se stanje njiho-

vih pacijenata poboljSava kada ih tretiraju koktelom lijekova.

Nije neobidno da lijednici postiZu uspjehe prije nego Sto je

znanost u stanju re6i za5to. Antibiotici su uspje5no koriSteni

protiv bakterija davno prije nego Sto su znanstvenici de5ifrira-

li DNA. Lijednici su prestali inficirati svoje pacijente i podeli

prati ruke davno prije nego Sto su bili u stanju identificirati sve

Kada je dr.

Olavi Kajander1988. otkrio

nanobakterije,on uopie nijetraZio bolest.0n je Zelio

utvrditi 5to ubijastanice kojese koriste za

izradu cjepiva.

KOLOVOZ-RUIAN 2OO5 www.nexusmagazlne.com NEXUS.35

scan by krista

viruse i bakterije koje su nesvjesno prenosili sjednog pacijentana druge.

U novije vrijeme, na trZi5te je izbadeno cjepivo koje spreda-va rak grliia maternice. Ono navodno djeluje tako Sto pogadahumani papiloma virus. Problem je u tome Sto znanstvenici ne

mogu todno objasniti kako virus izaziva rak; oni mogu samopokazati da kada ga se zaustavi, rak se ne javlja. Ali to nijesprijedilo patentiranje lijeka i njegovo izbacivanje na trZi5te.Povijest medicine puna je takvih primjera u kojima se pacijen-tima popravlja stanje zahvaljuju6i terapijama diji mehanizmi upodetku nisu potpuno poznati.

Ideja da bi u korijenu kronidne bolesti mogla biti infekcijaintrigantna je zato Sto se spominje vec duZe od jednog stoljeca,ali tek sada ponovno postaje popularna zbog otkri6a, na primjeqcjepiva koje spredava rak grlica maternice (kao Sto je ranijespomenuto). Rasprave o infekcijama u kronidnim bolestimadobile su novi zaokret, zato Sto ih pokredu nove dijagnostid-ke tehnologije koje istraZivadima daju molekularnu preciznostpotrebnu za potvrdivanje starijih teorijao infekcijama. S jedne strane, klinidkirezultati pokazuju da sami antibiotici nesmanjuju udestalost srdanih napada kodkoronarnih pacijenata. S druge strane,otkrica da su infekcije odgovorne za ve-6inu direva na Zelucu i neke oblike rakapodrZavaju staru ideju da bi isto moglovrijediti za srtane bolesti, samo kad biznanost mogla pronaci pravu infekcijui rije5itije se.

koje se koriste za izradu cjepiva. Laboratoriji u cijelom svije-tu imaju zabrinjavajut i skr-rp problem s tim kulturama stanicakoje su u Sirokoj upotrebi: one se prestanu razmnoLavati iliumru nakon par generacij a, i tada ih se mora baciti.

Kajander je slutio da ih ubija ne5to nevidljivo; i kada je podposebnim uvjetima duZe od mjesec dana inkubirao navodnosterilne uzorke, dobio je mlijednobijeli biofilm. Taj biofilm sa-

drLavao je destice koje je on kasnije nazvao nanobacteria, u

to vrijeme ne znajuii da ih neka njihova svojstva dine bitnodrugadijim od bakterija.

Serum kojeg je Kajander upotrijebio za uzgoj nanobakteri ja

dobiven je od krvi kravljeg fetusa. U serumu iz Velike Britanijebilo je posebno puno nanobakterija, ali je jedno puno kasnijeistraZivanje pokazalo da su one prisutne i u nekim stadima kra-va iz istodnih dijelova SAD. Drugim rijedima, nanobakterije se

nalaze u kravama, a kravlja krv koristi se za dobivanje rnnogihcjepiva. Kajander naglaSava da ljude to ne bi trebalo sprijeditida primaju cjepiva, jerje neposredna opasnost od bolesti koje

bi cjepiva trebala prevenirati relativno

Drugim rijeiima,nanobakterue se nalazeu kravama, a kravlja krvkoristi se za dobivanje

mnogih cjepiva

veia od kratkorodne opasnosti odkalcifikacije. Usprkos tome, poten-cijalno eksplozivne implikacije kon-taminiranog cjepiva i nusproizvodaod krava bile bi jasne svakome izvladinih agencija koje se bave timpitanjima.

U tom kontekstu, uslijedio je nizvrucih rasprava izmedu Kajandera i

Ciftcioglu te agencija za prevencijubolesti. I to nipoSto nije bila tajna,jer 1e Medical Letter on the CDC &FDA (10. lipnja 2001) objavio dla-nak pod naslovom <Nanobakterije su

prisutne u cjepivima; o mogudim opasnostima po zdravlje ne

zna se ni5ta>, u kojem se govori o tome kako su nanobakterijeotkrivene u nekim cjepivima protiv djedje paralize.

Zapisnik s kasnijeg sastanka savjetodavnog odbora FDA-inog Centra za bioloSku evaluaciju i istraZivanja u studenom2002. otkriva nevjerojatnu odluku dlanova odbora: oni su

izglasali da moguinost kontarninacile ne treba istraZiti. Prema

zapisniku, svoju odluku temeljili su na jednom jedinorr poku-su, iz kojeg se dalo zakljuditi da je ono Sto je Kajander otkrioonediS6enje koje je desto prisutno u laboratorijskim pokusima

i ne predstavlja niSta novo. Drugim rijedima, utvrdili su da jeKajander pogrijeSio.

Alijedan od upadljivih problema s NIH-ovim pokusom pro-vedenim krajern 1999. ili podetkom 2000, kako je vidl.iivo izobjavljenog dlanka o rezultatima,i je to Sto u njemu nrle kori-Sten kontrolni uzorak kojeg je Kajander mogao dati. Drugim ri-jedima, pokusorn nije proudena destica kojLr je otkrio l(ajander,nego se pokuSalo nezavisno uzgojiti desticu ne znajr-rii radi lise o onoj na koju je mislio Kajander. Osim toga, pokus nikada

nije bio ponovljen nakon preliminarnih nalaza. Prerna zapisniku

Neki kaZu da bi nanobakterije moglebiti jedna takva infekcija. Ipak, nespo-sobnost znanstvenika da potpuno obja-sne genetiku nanobakterija visoki medi-cinski autoriteti koriste kao izgovor da ignoriraju ovaj patogeniorganizam i njegovo tretiranje. To posebno zbunjuje zato Sto

znanstvenici koji su do5li do tih otkrica rade u nekim od najvi-Sih institucija u Americi, ukljudujuii NASA-u, kliniku Mayo,kliniku Cleveland, Washingtonski bolnidki centar i mnogedruge, i ne samo Sto su cijenjeni na svom podrudju, nego su idobitnici nagrada. Drugi centri s rnedunarodnim ugledom, kaoSto je SveudiliSna bolnica u Bedr;, takoder su izolirali patogeniorganizam i promatrali ga u bolestinra kao Sto je rak jajnika.

Desetlje6ima su znanstvenici dokazivali da bolest moZe bitiuzrokovana zagadenjem tvarima koje nisu <Zjve> i ne mogu se

same razmnoiavali. Dokazano je da toksini iz okoli5a, mnogivirusi i, u novije vrijeme, destice poznate kao prioni, imajuulogu u procesirna bolesti, iako se ne mogu same razrnnoLa-vatr.

Zato se dini neobidnim da neki odbacuju nanobakterije samozato Sto joS nitko nije objasnio kako se raznnoLavalu. To nas

dovodi do pitan ja odakle bi nanobakteri.ie mogle potjecati.

Cjepiva zagaclena nanobakterijamaKada je dr. Olavi Kajander 1988. otkrio nanobakterije, on

Lropce nije traZio bolest. On je Zelio utvrditi Sto ubija stanice

36.NEXUS www. nexusmagazlne.com KOLOVOZ-RUIAN 2oo5

scan by krista

...ZAN IM LJ IVOSTI IZ SVIJ ETA...

PRATITE I KONTROLIRAJTESVOJ AUTO GPS-om I

INTERNETOMhnrnobiliser Inc. sa sjedi5tern u Hou-

stonu uvodi prvi svjetski sustav beZidnog

praienja i kontroliranja vozila upotre-

bom Interneta i GPS-a (sustava za sate-

litsko utvrdivanje globalnog poloZaja) po

narudZbi.Novi proizvod, nazvan GPS Vision,

omogu6it ie vlasnicima vozila iz bilokojeg kraja svijeta da prate i kontrolirajusvoja vozila putem lntemeta. Ovaj sustav

ima moguinost utvrdivanja pololaja i

kontroliranja vozila obidnim pritiskomna miSa. Vlasnici automobila putem In-

terneta za nekoliko sekundi dobivaju ime

ulice u kojoj se nalazi njihovo vozilo,digitalnu mapu te brzinu i smjer kretanjavozila.

Moguce je na daljinu otkljudavati i za-

kljudavati vrata, upaliti i ugasiti motor,

a dak vam preko pagera ili mobilnog te-

lefona mogu javiti ako vam se aktiviraoalarm - sve to i ako ste bilo gdje na svi-jetu. Kad vam sljedeci put ukradu auto,

moZete okrenuti broj na svom mobilnomtelefonu, saznati njegovu lokaciju i pro-

slijediti je policiji, a zatim ugasiti motor

automobila, zakljudati vrata i dekati.(lmor; Wireless Developer Network,

5 veljaie, 2001., www.wirelessdevnet.com/news/200 I /3 5/news5htm l)

PRIRODNO SVJETLOPOBOLJSAVA REZULTATE

udBNTTrurr TESTOVAlstraZivanje provedeno u tri ameridka

Skolska okruga ukazuje kako je jedan od

dobrih nadina za pobolj5anje rezultata

testova pustiti sunce u udionice. Istra-

Livanje koje je provela kalifornijska sa-

vjetodavna tvrtka za podrudje energetike

moglo bi biti najbolji dokazza potvrcliva-nje zakljudka kojeg nalaZe zdrav razum

- da prirodno svjetlo pomaLe ljudima da

bolje rade.

lstraZivadi iz Hescong Mahone Group-a rangirali su osnovne Skole iz triju okru-ga prema kolidini i distribuciji dnevne

svjetlosti u udionicama. Zatim su uzeli

rezultate standardiziranih testova i, na-

KOLOVOZ-RUJAN 2oos

kon Sto su proveli kontrolu ostalih fak-

tora koji utjedu na uspjeh na testovitna(npr. dohodak obitelji), otkrili da su ude-

nici koji su najviSe bili izloZeni dnevnoj

svjetlosti imali i statistidki znadajno bo[le

rezultate testova.

U Seattleu su udenici koji su pisali

testove u udionicama punim dnevnog

svjetla imali izmeclu 9 i 13 posto bolje

rezultate iz matematike itestova ditanja u

odnosu na one koji su ih pisali uz najma-

nje dnevnog svjetla.Hescong Mahone proveo je slidno

istraZivanje i u 108 duiana u neimenova-

nom lancu trgovina na malo i otkrio da

oni s puno prirodnog svjetla u prosjeku

imaju 40 posto veii promet.(lzvor: www.abc.net.aulnews/news-

link/natlnewsnat- I 4oct 1 999-26.htm)

KOMPJUTORI EITAJU MOZDANEVALOVE ZATELEPATSKI

PRIJENOS VIJESTIPrema jednom ameridkom sveudiliS-

nom profesoru iz podrudja novinarstva,komunikacija putem valova misli i per-

sonalizirane radio postaje postat ie kon-

kurencija tradicionalnim medijima za

5irenje vijesti.BivSi novinar New York Timesa i de-

kan Fakulteta za novinarstvo pri sveudi-

liStu Maryland, Thomas Kunkel, izjavioje na konferenciji u Brisbaneu da tehno-

logija viSe ne mar5ira, ve6 juri naprijedpunim trkom.

<Zaboravite tehnologiju 2 l. stoljeia,za samo pet ili deset godina suodit 6emo

se s razvojnim dostignu6ima Buck Ro-gersovog tipu, rekao je gospodin Kun-kel.

<U protekla dva tjedna razgovatao

sam s vrlo trezvenim ljudima o tome ko-

liko smo blizu mogudnosti komunicira-nja putem misli. Ne pomoiu telekinetid-kog iiribu-diriba, vei preko sposobnosti

kompjutora da dita pojedinadne zapise

moZdanih valova. Zamislite komercijal-ne, a da ne spominjem moralne i etidke

implikacije ove moguinosti.>On je rekao da su ameridki istraZivadi

otkrili i kako prenositi super-mikro radi-ofrekvencije.

<Ovo bi moglo otvoriti moguinost

osobnog iznoSenja infonnacija u javnost:

vaSe osobne postaje, ako ba5 hocete,

usmjerene samo na vas, koja operira uvaSe ime 24 sata na dan>, rekao je gos-

podin Kunkel.On kaZe da ie promjene, zajedno s ve-

iim naglaskom na profitima i racionali-

zaciji rada korporacija, dovesti do toga

da ce novinarske i izvjestiteljske organi-

zacije morati puno paZljivije razmiSljati

o temeljnim postavkama svoje profesije

- kao Sto su etika i vrijednost izno5enja

vijesti.(Izvor. autor; Paul Osborne, AAP,

Herald and Weekly Times, 16. srPnia,

200t.)

KOMUNIKACIJA PREKOSILIKONA BRZINOM

SVJETLOSTITim australskih istraZivada, pod vod-

stvom profesora Martina Greena sa Sve-

udiliSta New South Wales, objavio je da

je otkrio nadin kako silikonski mikrodi-povi mogu medusobno komunicirati pu-

tem svjetlosti, krdeii time put joS brZirn ijadim kompjutorima.

Uz novu silikonsku napravu zaLvaranje

strujnog kruga i spajanje dipova sabirni-

cama viSe nije nuZno za njihovu medu-

sobnu razmjenu informac ij a.

Ovo znadi da mikrodipovijedan drugo-

me mogu slati signale izravno, povedava-

juii tako brzinu obrade, a kakoje zastva-ranje svjetlosti potrebna mala kolidina

energije, strujni krug moZe se iskoristitiza noYe operacue.

(tzvor; The Weekend Australian, 25.

- 26. kolovoza, 2001, wwv'.theaustrali-an.com.au)

www nexusmagazlne. com NEXUS .37

scan by krista

BIBLIOTEKA DUHO\TNA ZNANO ST

PROEITAJTE:za globalnom dominacijom ) Domovinskasigurnost prijeti gradanskim slobodama )Amerika protuzakonito uklanja stranice izizvjelca UN-a o Iraku ) Rumsfeldov plan za

izazivanje terorista ) Zatvaranje pristupa in-formacijskoj tehnologiji > Ameridke i britan-ske snage nastavljaju s upotrebom oruZja kojesadrZi osiroma5eni uran ) Afrika suodena s

prijetnjom novog kolonijalizma ) Ameridkivojni rat na Zemlji ) Ameridki dolar nasu-prot eura: jo5 jedan razlog invazlje na Irak) Politika strogosti prema Tre6em svijetu:uskoro u va5em gradu ) Argentinska krizapotide kooperativni rast ) Ameridka pomo6Izraelu rasplamsava represivnu okupacijuPalestine

PLUS nove informacije iosvrti na vaZne pride koje su

bile cenzurirane proteklihgodina) Politika SAD-a podupiremasovna ubojstva u Kolumbiji) Bushova vlada sprijedilaistragu o bin Ladenovojobitelji prije 11. rujna> SAD namjerno uniStiosustav voda u Iraku) Vlada SAD potide povrataknuklearnog oruLja\ Zapadne kompanijeizrabljuju Kongo

CENZURIRANO 2004 donosi i) Vijesti iz Lutog tiska kaozlouporaba medija) Uloga hip-hop kulture} Mediji - oruLje za masovnu

Pruevaru) Rat u Iraku, prije i poslijenjegaI Indeks on Censorship,omedijskim (ne)slobodama usvijetu

38 .NEXUS

NakladnikTELEdisk d.o.o

format 85,336 stranica

meki uvez - 140,00 kntvrdi uvez -160,00 kn

NarudZbe na tel.0l 6683630

Peter Ptrittips n Projekt CenzuriranoUVOD - AFIY GOODMAITI

rolrrldxt srntp - Tott rotiroRrord

Svake godine, tim Projekta Cenzurirano s DrZavnog sveuiili5taSonoma u Kaliforniji, odabire i procjenjuje tisude novinarskihprida objavljenih u nacionalnom i medunarodnom tisku, TV i

radio izvjeddima, kao i u alternativnom tisku. Studenti profesorii struinjaci za druStvo sudjeluju u ovome procesu koji na krajuodluiuju o najvaZnijih 25 prida koji su Zapadni mediji najvi5e

zanemarivali.

za ditateljeNEXUSAPOPUST

20"-/

':"#\r.'.-..'

A kako sada stojimo na pragu gubitka slobode

izvjeiiivanja, moramo pogurati nai vlastiti sustav

slobode govora i lokalnih vijesti.Stoga ova knjigapredstavlja osvrt na svijet zahvaien ratom, naciju

u strahu i represivnu, tajnovitu Vladu. Nas 200

koji zajedniiki radimo na ovogodiinjem izdanjustojimo uz naiu brati i sestre diljem svijeta kojitraie jednakost, slobodu, gradanska prava i mir

Peter Philips, Yoditelj projekta

www. nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUJAN 2oos

scan by krista

OrPoRLO;ICA LE

Martin J. Walker @ 2005

Slingshot PublicationsBM Box 8314

London WCl N 3XX

Engleska

Preveo: KreSimir Juki(

ada.ie Loib Le Ribault stigao u lrsku u listopadu .l998.

os.ie6ao se sigurno, uspt'-

kos dinienici da nije imao putovnicu i da su ga neki anonimni ljudi, odigledno

agenti ta.ine sluZbe, odnedavno podeli pratiti. U Irskuje u5ao nakon Sto se prvouspio uvu6i u Englesku, gdieje ostao kod prijatelja, koji su ga potom prebacili u

Irsku trajektom za Rosslare. Loic je izabrao Irsku zato Sto je to, kako kaZe, <jedina nezavisna

keltska zemlja na svijetu>,Nakon Sto je neko vrijeme Zivio u jednom hotelu u okrugu Mayo, oti5ao je Zivjeti u Ross,

gdjeje laboratorij kojegje osnovao u lipnju 1999. podeo proizvoditi G5, organski silicij kojise pokazao korisnim u tretiranju ljudi s artritisom i drugim bolestima.

Od svog bijegaiz Francuske, shvadaju6i da je publicitet moZda jedina stvar koja ga moleodrZati na Zivotu, Loic je neprekidno pisao o svojoj pridi i kontaktirao novinare u vezi sa

svojim teSkim poloZajem." 2003. objavioje svo.iu sveobuhvatnu knjigu na engleskom jeziku,The Cost of A Discovery.b Loib je u Irskoj takocler nastavio sa svojom kampanjom razotkri-vanja prijevara kojeje podinio francuski ministar unutarnjih poslova kadaje kopirao njegovu

forenzidnu opremu. Meclutim, ispod povr5ine je tinjao joS jedan razlog zaSto su neki mo6niciZeljeli vidjeti Loica izbadenogizigre.l skoro sludajno, Loic se smjestio u jedinoj zemlji osim

Francuske u kojoj je to pitanje bilo od izuzetne vaZnosti.Tijekom 1980-ih Le Ribault je bio najvaZniji i najduveniji francuski forenzidni znanstvenik.

RijeSio je brojne sludajeve ubojstva za fiancusku Zandarmeriju i sudstvo. Oprema koju.ierazvio,bazirana uglavnom na prikupljanju forenzidnih uzoraka i niihovom proudavanju pod

elektronskim mikroskopom, trebala je dovesti francusku policiju na delo otkrivanja kriminala.Umjesto toga, pretvorili su Loica Le Ribaulta u progonjenog dovjeka. Moine sile nisu htiele

odati priznanje za rad i tehnike jednom takvom neobuzdanom individualistu bez respekta

prema establiSmentu. Njegove sve uspjeSnije demonstracije forenzidnih sposobnosti desto su

otkrivale daje rutinski policijski forenzidni rad bio korumpiran i nestrudan.

Usprkos tome Sto policijski establi5ment i vlada nisu bili spremni nastaviti koristiti Loicoveusluge u otkrivanju kriminala, simpatizeri i oboZavatelji, nezavisni suci, suci za prekrSaje i

odvjetnici nekih Zrlava jo5 uvijek su traZili njegovu pomoi tijekom kasnih osamdesetih. Jedan

od sludajeva koje je dobio bio.le ona.i mladog irskog turista s naprtniadom Trevora O'Keelfeakojije bio ubiien izatim pokopan u kolovozu 1987. u Francusko.i. Ta.i sludai bio.ie.iedan od

posljednjih kojima se Loic bavio. prile nego Sto su ga neprekidna opstrukcija i pritisci raznih

vrsta prisilili da zatvori svoje nezavisne laboratorije i posveti se um.iesto toga svojo.i drugo.j

vel ikoj lj ubavi, razvoj u organskog si I icij a.

Kontroverza u IrskojIako je Loib sebi obedao miran Zivot u Irskoj, nije trebalo dugo da privude paZniu. U jesen

1998. Sunday Tribune objavioie dugu pridu novinara Harrya McGeea o Loicovom radu na

sluda.iu mladog Irca, Trevora O'Keeffea, ubijenog u Francuskoj. Nakon objavliivanja dlanka

novinar je Loica povezao s Trevorovom majkom. Eroline. Cijelo vrijeme otkad je deset godi-

na raniie od Loica zatralen izv.ieStaj o ubo.istvu. on.je neuspjeSno pokuSavao kontaktirati gos-

podu O'Keeff'e. Kad su se sreli u studenom 1998, Loic je napokon mogao dati potpuni fbren-

zidni izv.je5taj kojije 1997. pripremio zasuca i kojeg joj dotad nije bilo dopuSteno vid.ieti.

Loicov izvieitaj uv.jerllivo.ie pokazivao da je Pierre Chanal, francuski vojnik. bio seriiski

ubo.jica igtavni osumniidenik za ubojstvo Trevora i drugih usamljenih muSkaraca. Loic nije

KO;OVOZ-RUJAN 200s www.nexusmagazlne. com NEXUS.39

scan by krista

mogao reii koliko.ie Ijudi Chanal ubio, iako je surnnjao da bi Zrtavamoglo biti i pedeset.

Francuske vlasti bile su neobidno neodludrre oko podizania op-tuZnice protiv Chanala. ili dokazivania njegove vcze s ciielint ni-zom ubojstziva. ioptLrZile su ga sarnrl za nranic'pri.jcstupe u vezis otnricom rnladiia ko.ieg.ie polici.ia pronaSla zatodenog ali Zivogprilikom Chanalovog r,rhiienia. Chanal .je uhiien bez potpunog sa-slu5anja u vezi s ubojstvorn za ko.je.ie bio osumnjiden. Naravno daponaSan je liancuskih vlasti nije bilo pravedno prema l.odbini ZrtavaChanalov i h u bo.i stava. Meduti m, usp.j elo.i e zataSkati tral.iavost. nes-posobnost i smuSenost liancuske polici.je i ministarstva unutarniihposlova, ko.ji su bili zablinuti za ugled oruZanih snaga.

Tiiekom 1998. i 1999. Lor'c iEr.oline podeli su sakampanjom zapotpuno razotkrivanje dokaza o sludaju Trevora O'Keeff'ea. Otpri-like u isto vri.ieme, Loic se nastavio boriti u svom sluda.iu protivfiancuske vlade, ko.ieg se njegov eivietnik spremao izni.ieti pr-edEuropski sud za l.judska prava od 1997.

1995., godine kada je Loic napustio Fr.ancusku i sedam godinanakon Chanalovog uhiienja, novi sudacpreuzeo .je Chanalov sludaj i naredio dase. po prvi put. obave forenziini testovikoji su prethodno bili uskradeni i Loicu iodvjetnicima koji su zastupali obiteli. Usijednju 1999, DNA analiza dlaka koje jeLoic skoro deset godina rani.ie pronaSaou Chanalovom automobilu otkrila .je daje on definitivno bio ubojica barem dvo-jice mladih autostopista. Nov nezavisniforenzidni izvje5ta.j takoder.je do5ao doistog zakljudka kao i Loicov - da je tlona Stihadi pronaclenoj u Chanalovom au-tomobilu u vrijeme uhi6enja bilo isto kaoono na mjestu na kojem je bio zakopanTrevor O'Keefle.

Zahv aljujuti nezavisnoj istrazi novoime-

Zbogtoga su francuskavlada i njene tajne sluZbeupregnule sve snage kakodo sudenja ne bi ni doilo.

njegove odv.ietnike da je njegora pcrici.ll protir iianrhske drZaveneplihvatljiva. r<Nezavisuiir sLrd zakl.juiirr i.. J:r.jc njihova odJLrkakonadna: da viSe neic odgovalati r.rl I-r.tcr,r rt pisnre i da ic rr jceordos.ie biti r"rniSten.

Loicsc loS uvi.iekpriplemao zasro.j, dJn nr )-:.r,1 klda ic u nodi14. Iistopada 2003. (dan pri.je sr ol1 suCen.i:t r C::.:i." lrr odno po-dinio samor.rbo.istvo u svo.io.i ieli.ii. Sr e dok nite ui:r:o. Chlnrla su.kako se tvrdi, neprekidno nadzirala tli policejc:. r sr rkih pernaestminuta bio.je pod medicinskim prontatrlnjenr

U prvom tjednu listopada, pri.ie surlenja. Lorc le iz Jrske otpr.rto-vao u Svicarsku. gd.ie je obavliao priprenre zl (-rr\ r:'.rnie isrraZir ad-kog laboratorija.

Niie se sklivao irrije bio u bijegLr. vec.je korisii,,5111c inre. za-

.iedno s legalnom francuskom putovrriconr za ciiu.te uDotrebu sadainrao dozvolu.

ietiri tjedna nakon Chanalovc smlti i ukJanjan ja rrptsnosti odRibaultovog svjedodenja, 21. studenog u 8:25 u.lurro. djelu.juci u

skladu s medunarodnom tieralicom izdanom proti\ nie_sa. cetiri Svi-carska policajca proialila su u Loicovu

hotelsku sobu.

Redeno mu .je da.je fiancusko sud-stvo od Svicarske zatra2ilo njegovohitno izrudenie i pojar I.iir an.le predsudom u Francuskoj. Kao Sto .je Loicuskoro saznao. polica.jci ko.ii su gauhitili nisu znali niSta o nlegor o.i borbiprotiv francuske vlade. kao ni o n-jiho-vim laZnim optu2bama prorir n.jeea.

Kada su Svicarski policajci na krajusaznali da su optuZbe protir Lor'ca bilepovezane s prakticiranjem lijedenjabez dozvole. bili su zapanjeni.

Zaintrigirana Loicorim sJuca.iem.

novanog suca i kampanje Loica i obitelji Trevor.a o'Keeffea, Chanalje konadno trebao biti iz-teden pred sud u listopadu 2003. u Reimsu.Kada.ie odreden datum sudenja Chanalu, vlasti su zatraiile da seLoic vrati u Francusku i prisustvuje sudenju.

Chanalova likvidacijaKada.je od Loica zataZeno da se pojavi pred francuskim priziv-

nim sudom ,l6.

Iistopada u ulozi v.ie5taka, podeo je pr.egovarati onadinu na ko.ji bi mogao iznijeti svoje dokaze bez str.aha od uhi6e-nja. Na kraju .je dogovoreno da svoje dokaze moZe iznijeti putemvideo-konferencije. Meclutim, Loic se nije trebao previ5e hrvati s

problemom nadina izno5enia dokaza,.jer iako bi njegovo prisustvou Francusko.j izazvalo probleme Loicu, oni ne bi bili ni5ta s proble-minra koje bi njegova prisutnost izazvala francusko.i drlavi. Zbogtoga su fiancuska vlada i njene ta.ine sluZbe upregnule sve snagekako do sudenja ne bi ni doSlo.

Bo.jeii se da bi Loicu pojavljivanje pred prizivnim sudom mo-glo podiii ugled u odima fi'ancuske javnosti. 23. kolovoza elementiunutar sudstva i ministarstva unutarrrjih poslova izdali su meduna-rodnu tjeralicu plotiv njega. Uz pomoi nekih irskih novina koje supristale objaviti njegovu osobnu adresu u lrsko.i, fi.ancuske vlastinadale su se u najmanju ruku uhiienju, a u boljem sludaiu da se

Loicu dogodi neSto ozbilino. Nakon ob.javljivania niegove adrese,Loic.je podeo primati prijetnje smriu.

2. Iistopada 2003., Europski sud za ljudska prava. ko.iem se

Loic skoro detiri godine spremao uputiti podnesak, obavijestio je

Svicarska policija primila.ie teletaks s

nalogom za niegovo uhicenje. Nalogje bio popraien tajnim dokumentom diji je naslor bio: <Sadr2a.j

ovog teksta samo je informacija ko.la bi mogla biti korisna u istrazi.Na njega se ne moZe pozivati bez prethodne provjere.> U odlomkupod naslovom <Pro5lost> pisalo je <niStal, u odlomku naslovlje-nom <Naobrazba> nije spomenuto nikakvo zanimanie. a kao njego-v a zadnja poznata adresa naveden j e zatvor u G rad ign an u. 1 99 7.

Od dovjeka s listom akademskih kvalifikacija du,eom kao nje-gova ruka i od autora bro.jnih citiranih znanstvenih rador a. or imopisom njegov.je socijalni iakademski status si,eden na nulu. dimeie postao <nitko i niStar.

Meclu optuZbama koje su navedene kao Le Ribaultola kriminal-na poviiest, od ko.iih nijedna ni.le bila potklijepljena dokazirra. bioje i jedan nevjerojatan sludaj koji je ukljudivao <slanie deka sa za-tvorenog raduna>. Loic.je to navodno podinio 7. si.lednja 1997. u

gradu Arcachonu.Spomenutog se dana Loic nalazio u gradignanskom zat\oru,

usred tromjesedne zatvorske kazne. Loic .je kasni.je komentirao.<Bio sam v.ie5tiii od Arsenea Lupina...l

Loicov drugi boravak u zatvoru'Nakon kraieg pritvora u zadnjem tjednu studenog 2003 , Loic se

na5ao u zatvoru Champ-Dollon u predgradu Zenete. Usporedu.iLriitu 6eliju s onom u ko.io.i jeizdrZavao kaznu u Francusko.j. napisao

Je:<U usporedbi s mo.iom ielilom u Francuskoj, br. 124 iz 1996-

1997, ova u Svicarsko.j, br. 258, izgledala mi .je kao neodekivan

40. NEXUS www.nexusmagazlne. com KOLOVOZ_RUIAN 2OO5

scan by krista

lr,rksr"rz: Pt'ivatna ieliia od oko l2 kvadratnih lnetara.6ista. opre-

rnl.lena zalrodonr i pt'ozot'om bez reietaka. s pogledorn na Mont

Blanc. Kako su prolazili dani. sa zahvzrlrroSiu seln otkl'ivao sa\/l'-

Senu l.lubaznost zatvorskog osobl.in' I(uhinia.ie bila izvrsna (moglo

se birati izmedr-r detiri menija). svakoga dana smio sam hodati sat

vremena po Zidanom kavezu sm.iestenom na kt'ovu zatvora. svakod-

nevno sam se ntogao tuSirati, imao sam pristup raznim udobnostima

(trgovini hranom. novinatrra. papirnici itd.) preko kataloga od tride-

setak stranica ko.ieg.le sastavila zatvorska administlaci.ia. i mogao

sam gledati telerrizor u bo.ii. Sve to udinilo.ie zatodenie relativno

podnoSl.iivim.>Lolcov luksuz niie dugo tlajao; zbog zagonetnih razlogaiznena'

da .le prebaden u samicu. gd.ie je trebao ostati

do 22. prosinca.Niie smio primati posjete, slati po5tu, pa dak

ni vid.ieti svog Svicarskog odv.ietnika. Odigled-

iro su. unatod nedostatku dokaza protiv nlega.

ll'ancuske vlasti podele vr'Siti pritisak na Svi-

carce.

Francuske vlasti uskoro su potvrdile optuZbe

protiv Loica, koji.le sada bio optuZen za priie-

\ are te za proizvodniu i distribucilu toksidnog

proiz,''oda.

Nakon nrjesec dana Lolcovi su se uvjeti po-

pravili. Dopu5tcno mu ie da prima posjete i po-

Sta .je podela stizati, iako u pripremanju

svoje obrane joS uvilek nije smio koristitisvo,je - v jero.iatno pli.leko potrebno - pri-jenosno radunalo.

Kako bi dodalo teZinu Loicovom statu-

su <na.jtraZeniieg kriminalca>, i usprkos

tome Sto.ie on ve6 bio u zatvoru, boldo5-

ko.javno tuZiteljstvo izdato je joS iedannredunarodni nalog za niegovo uhicenje.

Medutim, kad se njegov 5vicalski odv.iet-

nik raspitao u Francusko.i o tom novom

nalogu. sudac koji .ie pripremao sluda.i

protiv Loica t'ekao mu .ie da ne zna niSta

o tolre.Kako se pLibliZavao 5. vcliade, zakaza-

rri datum sudenja, Loic.ie konadno donio

odluku da odustane od svo.ie borbe protiv izrudenja i suodi se s dis-

onantnom glazbom.

3 r'eliade naveder. Loic.ie u lisidinanla predan li'ancuskoj polici.ii'

Sa svoiinr priienosnim raiunalotn i tri tolbe prtl.iage prebaden.ie u

zltvor Bonneville. Tanto.ie. u uv.jetima stt'ahor ite guZve. prvrr noipror eo spava.iuci na podLr ne dobiv5i vederu.

Sl.jedeicg dana fi'ancr'rska polici.ja otplatila ga.ie..io5 uvi.lek u li-

siiinura ali bez prtl.iirge ko.ia.ie ostavl.iena u Bonnevilleu - do

zirt\ orr Cradignan. u ko.iem.ie izdr'zavao kaznu oslrm godina rani.le'

Tauro.je stigao u I sat u.iutro 5. vel.lade- na dan svog sudenia' Opet

ni.le dobio nikakvu liranu.

Loic.le u Cradignanu trebao ostati zatvoren 20 dana. Drugi zatvo-

lenici i iLrvari reagirali su na njega kao i uvi.iek. di]elom t ns1'ieri-

cour. diicttrtrr sa stros.icirniem.<Mi strto or'd.ie s dobrinr razlogot.trr>. govorili bi. (Ali ti' Sto ti

dovraga radiS ovd.ie '? 'lir.ic glozno!u

Bilo.je 2:30 popodne kada.ie Loic stigao pl'ed bordo5ki strd' Lolc

jc l<asnile napisao sljcdeii opis svog <srtcleniri> LJ tradiciiin.iegovih

plethodnih d.iela. ovaj opis ni.ie satno divtlu proza. nego.ie i rrlosatiriiarr:

<Toplo su nie prirrili polica.jci. ko.li su bili razgrr.ievl.leni postLr-

pirnjenr prema tneni. lnzistirali sLl na tonle da mi da.iu nlalo Secertre

vodice kako bih lak5e prebrodio Sok. Takoder su mi dali komad

konopca da ga upotri.iebim kao remen. kako mi hlade ne bi spadale'

Nakon toga sam baden u arenu, ili bolie redeno u kavez od nepro-

bo.jnog stakla. Napokon. nisam li bio opasan?

<Klupe za javnost bile su prepune. imo.i ulazakizazvao.ie plie-

sak, kojegje sutkinja brzo utiSala. Sud se sastojao gotovo iskliudivo

od Zenskih dlanova Sto je no6na mora za bilo ko.leg optuZenog

muSkalca. Sutkinia.ie imala pratnjLr od dviie marionetske pomo6ne

sutkinje koie uop6e nisu otvorile usta. S drLlge strane' Matrd Vi-

gnau. .l avna tuZitel.j ica, svoi a.j e otvaral a predesto.

<Sto se dlugo moZe reii o mom sudeniu

nego da .je to bila parodiia pravde? Vei sam

bio izvrgnut petomjesednom utamniienju.

tako da kazna koja me dekala nile mogta biti

kra6a od Sest mjeseci. Zapravo,jedva sam duo

sutkinju, dija su pitanja odavala potpuno ne-

poznavanj e sludaj a i katastrof'al nu znanstv en u

ignoranciju.<Na.jzanimljiviie od svega bilo .ie pona5a-

n i e Mau d Vi gnau. zam.ieni ce.i avno g tuZite l.l a.

Kroz ciielu svoju karijelu sudskog v.ie5taka

zapta\o sam uvijek susretao samo dastre suce,

ko.ie je zanimalo iskliudivo otkrivanje istine'

U ovom sam sludaiu bio brutalno prisi-

lien gledati jedno potpuno drugadiie lice

pravde: sutkinju ko.ia niie stajala. niie

siedila, nego.ie bila sadistidki zavaliena

u nasloniad.<Covoredi u ime ttancuskog naroda,

Maud Vignau.ie u svom zavrSnom govo-

ru sudenja bila kriva za sliede6e:. LaLi: Ja sam ukrao izume od fiancu-

ske policije.. Ignoranciiu: C5 .ie bio da5a 'vode'

(sic) u koju je ubadeno zrno piieska.. Sirovo izralavanle'. Ja sam Sarlatan. Uvrede: usporedila me s li.lednikom

dudotvorcem iz djed.ieg stripa Lucky

Luke.. Srarnoienje: pismo zahvale Jacquesa Chaban-Delmasa pretvo-

reno je u primjer toga kako sam 'dinio da mrtvaci got'ore''

. Glupost i aroganciju: mo.li paciienti bili su 'naivdine''

I na kra.ju te ri.ieke otrova. konadno.ie zalraLila ogronlnLl tlovdanu

kaznu i dl ije godine zatvora. S obzirom na tako nedasno ponaSan.le'

Maud Vignau zaci.ielo.ie vrlo.ladna osoba.

toksidnog proizvoda.<U.iutro 2zl. r,'el.iade. tiedan dana nakon nrog 'sLrdenia" vrata l(a-

zniouice konadno sr.r se otvorilir i.ja sant otiSao. uz- silne or aci.ie 600

zatvorcniktr ko.ii sLr pl.ieski'rli i poT.el.ieli mi st'ecrt'>'l

Ru5enje reputacije velihog znanstvenika i detektiva

Za ior,.ieka ko.ji.le Lrt'i.lek bio predi'oclnik trit svottr znilllst\ er1ol11

polju. s visokirr akadetlskirr kralifikaciiarra. iovieka koiisc drLr-

Zio s predsiednicinra..icdnog od na.jveiih detektiva u tnodct'noi Er-r-

Kada su Svicarskipolicajci na

kraju saznali

da su optuibeprotiv Lolca

bile povezane s

prakticiranjemlijetenja bez

dozvole, bili su

zapanjeni.

KOLOVOZ_RUIAN 2OO5 www. n exus lTl a gazln e. co ln NEXUS.4I

scan by krista

ropi, Loic Le Ribault u posljednje vnjeme vodio .ie bizaran Livot.Detaliniiim ploudavanjem niegove osobne povijesti moZda.ie lakorazum.ieti u demu IeZe kolileni toga.

Kada sam upoznao i intelv.juirao Loica. otkrio sam da smo istihgodina ida smo obo.iica bili uklludeni u dogadaje iz 1968. ko.ii suuzdrmali europsko dru5tvo. Medutim. Loicova iskustva iz tog vre-mena bila su prilidno drugadiia od mo.iih. Loic se nije borio za in-dustrijsku radnidku klasu, nego protiv Republike Francuske. Meclu-tim. njegovo obrazovanje na podr.ud.iu fbrenzidne znanosti i niegovznanstveni integritet doveli su ga do dvanaestogodiSnjeg kompro-misa s Republikom, koji se, dugorodno, pokazao skoro fatalnim.Danas. osam godina nakon naSeg prvog susreta, Loica razumijemizvan politi6kih kategoliia, kao individualista iznimne hrabrosti i

sposobnosti. Zamo(,nu politidku dr.Zavu vjerojatno ne postoji veianeugodnost od pravog individualista

Neizb.jeZno.je teSko razmrsiti elemente rata koji.je francuska dr-Zava vodila protiv Loica Le Ribaulta. Je li postao Zdva zato Sto ierazotkrio nesposobnost francuske kriminalneforenzidne znanosti? Je li bio progonjen zatoSto je bez dozvole proizvodio i distribuiraoliiek? Je li postao stvarna opasnost za francu-ske oruZane snage, a time i za drZavu, kadajerazotkrio da.le vo.jnik Chanal serijski ubojica?

Iako bi se moglo diniti da su Loica uglav-nom, ili iskljudivo, progonile tiancuske vladi-ne agencije, zbogtoga Sto su niegovi dokaziu Chanalovom sluda.iu mogli na5koditi ugledufiancuske policije i ministarstva unutarnjihposlova, njegov progon od strane francuskogmedicinskog establiSmenta mora se smatra-ti presudnim. U svojoj knjizi, The Costof A Discovery, objavljenoj 2003., LoibkaZe:

<Eroline O'KeefTe i njeno.i sestri No-eleen objasnio sam da je protiv meneizdan medunarodni uhidbeni nalog,sluZbeno zbog ilegalnog bavlienja me-dicinom, ali zapravo zbog mo.je ukl.ju-denosti u polici.iske tbrenzidne sluZbe. a

prvenstveno zbog sluda.ja Chanal, za kojiimarn slr,rZbene i pisane dokaze, koje sustrudni izvje5ta.ji priplemljeni u policij-skotn laboratoriiu u Lilleu potpuno i na-m.jerno falsifi cirali.>

Ovo obiaSn.jenie sugerila da .ie sludajkoieg sLr medicinski autoriteti pokre-nuli protiv Loica sarno izgovor', a ne praktidna realnost. lstina.je,medutim. da.je kroz nekih sedam ili osant godina, svo.lim razvo.jem,proizvodnjom i distribuciiom masovno popularnog organskog si-Iicija. Loic zaprayo postao prijetnla medicinskom establiSmentu i

f-armaceutskim kompanijama u Francusko.i. Ironidno.je da je LoicproglaSen disidentom u brojnim. medusobno preklapa.juiim dijelo-vima fiancuskog druStva. i moZda se zbog svih tih podrud.ja Zivotapodjednako naSao u egzilu iz svo.je rodne zeml.je; progonien pod-muklint silama.

U samo.i je prirodi zav.iere da oni ko.ji su se urotili protiv nekogadesto ima.ju problema s.iasnirn definiranjem toinog razloga niiho-vih napada.

lpak..iedna se stvar moZe reii s prilidnom sigurnoSiu: FrancuskaRepublika ima zabrinjava.juiu povijest ta.ianstvenih spletki i mrad-nih zav.iera poput one koja se poigt'ava Loicovim Zivotom kao mad-

ka s miSern. Europska Unija samo.ie osnaZila takve ta.jne sile i, kakoizgleda, udinila ih jo5 rnan je odgovornim.

Loi'c Le Ribault jedan.je od prvih u ononte Sto ce i'jer.o.iatno po-stati rijeka prognanika iz sve represivnijeg Novog europskog por.et-ka. Od sporedne.je vaZnosti je li te prognanike iz niihovih rodnihzemal.ia otlerao rnedicinski, industrijski, obrambeni ili polici.jskiestabliSment. Nakon svog drugog izdrLavanja zatvorske kazne.Loic.je. kao i nakon svog prvog uhiienja. izraziojasne. neuljep5aneos.iecai e j ednog pol itidkog prognanika:

<Svicarskoj nemam Sto zam.jeriti, u njo.j se osjecam ugodno. Izzatvota sam mogao vldjeti dlugu stranu.jezera Leman i tiancuskeplanine. ko.je sarn gledao s potpunom ravnoduSnoSiu. To je zeml.jau ko.ju moja noga viSe neie kroditi.>

Napomena urednika:O55 moZe se naruiiti na sljede(oj adresi u lrskoj, gdje je Loic Le

Ribault otvorio laboratorij za proizvodnju organskog silicija:Loic Le Ribault, c/- Ross Post Office, Cas-

tlebar, County Mayo, Republika lrska. Ta-koder ga se moZe kontaktirati na tel: +35394 9028830; fax: +353 94 9021061; i prekoweb-lokacija: www.loicleribault.com/ iliwww.g5. loicleri bau lt.com/.

O autoru:Martin J. Walker je istra2ivai, pisac i akti-

vist. Napisao je veii broj knjiga o kritiinimdruStvenim pitanjima, ukljuiujuii Dirty Me-dicine i Skewed: Psychiatric Hegemony andthe Manufacture of Mental lllness. Njegov

ilanak o dr. Loicu Le Ribau ltu izvorno jeobjavljen kao knjiZica <Loic Le Ribault'sResistence: The creation of a treatmentfor arthritis and the persecution of itsautor, Frances foremost forensic scien-tist> (Singshot Publications, London,1998, ISBN 0- 9519646- 1 -5), koja jetrenutno rasprodana.

(BilieSke)a U podetku.je pisao na fiancuskom i

sanrostalno izdayao. prvo Le Prix d'unedecuvefte - Lettlc a mon .iu_ee ( 1998) i

Miclopolis (1999). Presses de \lintr.Pariz, ob.javio-je n jegor r.r L'lrland. Lrn rnplus tard - Le clepuscule des clopoltes

(2000) i Presentez. .ame. Sve ove kniige izdao.ie Loic Le Ribault. i

mogu se naruditi od LL-G5 Ltd - C/o Ross Post Olfice. Castlebar.County Mayo. Republika Irska.

b The Cost ofA Discovery, Loic Le Ribault. lzdao Loib Le Riba-ult.2003. i uroZe se naruditi od LL-G5 Ltd - C/o Ross Post OfIce.Castlebar. County Mayo, Republika Irska.

c Tekst ko.ii sli.iedi temel.ji se uglavnom na pisnru ko.je.je Loic LcRi bau lt uputio svo.j im sim patizerirna ( Sv i carska. 23. o2u.lka 2004 ).ko.leg je s fiancuskog plevela Emnra Holister. Loicov izvorni tekstcitira dva rada napisana o l-oicu: (l) Savants maudits, cherclreursexclus Pierrea Lancea, Editions Trddaniel. i (2) Mandat d'arr6t con-tre un chelcheur Jean-Yvesa Biliena i Pantxa Arretza, Satya Pro-ductions.

d Prethodni reci izravno su preneseni iz Loicovog pisma nlego-vim simpatizerima.

lstina je, da jekroz nekih sedamili osam godina,svojim razvojem,

proizvodnjomidistribucijom

masovn0popularnog

organskog silicija,Loic zapravo

postao pruetnjamedicinskom

establiimentu i

farmaceutskimkompanijamau Francuskoj,

42 .NEXUS www.nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUIAN 20os

scan by krista

B*]TANsK] TruN] RNr

Nn ANTARKT]CJ

James Robert o 2005

E-mail:james-robert@hotmail.co.u k

Preveo: Kreiimir Jukii

odine 1938, nacistidka Njemadka poslala je ekspediciju na Antarktiku s

ciljem istraZivanja lokacija za mogude baze i formalnog prisvajanja te-

ritorija u ime Treieg Reicha. Kako bi ih pripremili na misiju, pozvali su

velikog polarnog istraZivada Richarda E. Byrda da im odrZi predavanja o

onome Sto ih odekuje. Sljedede godine, mjesec dana nakon podetka sukoba u Europi,

Nijemci su se vratili u Neuschwabenland kako bi dovrSili zapodeto, a postoji puno

naznaka da se radilo o gradnji baze.

Devet godina kasnije, Richard E. Byrd, koji je u meduvremenu postao admiral

ameridke ratne mornarice, poslan je na Antarktiku s najveiom borbenom grupom

ikad sastavljenom za neku polarnu misiju. Prema rijedima samog admirala Byrda,

misija (dije je kodno ime bllo Highjump) je bila (prvenstveno vojne prirode>.u Mno-

gi tvrde da je borbena grupa poslana radi uni5tenja tajne nacistidke baze u Queen

Maud Landu, kojeg su nacisti preimenovali u Neuschwabenland, i koji nikada nije

bio istraZen tako detaljno kao ostatak Antarktike. Ali, i veliko ali, jest dinjenica da je

admiral Byrd govorio o <leteiim objektima koji su mogli letjeti od pola do pola ne-

vjerojatnom brzinom>b, i uz dobro dokumentiranu njemadku aktivnost prije, za vrije-

me i neposredno po zavr5etku Drugog svjetskog rata, dovjek se mora zapitati ima linesto istine u nacistidkom mitu o Antarktici. Cak i tako, jesu li operacija Highjump i

Byrdovi citati mogli zasjeniti istinu o britanskim ekskurzijama na Antarktiku putem

dezinformacija, skreiu6i paZnju na niegovu misiju kako bi povijest zapamtila samo

jednu zagonetnu misiju na Antarktiku?Kada se govori o antarktidkom misteriju, Britanija se uvijek spominje tek uzgred.

Ta dinjenica iznenacluje sama po sebi, posebno zato Sto su britanske snage bile aktiv-

ne naAntarktici od podetka do kraja rata, i lako je moguie da su preuzele inicijativu

u uklanjanju nacistidke prijetnje na Antarktici punih 12 mjeseci prije pokretanja ope-

racije Highjump.Britanske aktivnosti na Antarktici, iako slabije dokumentirane i tajnije, jednako su

intrigantne kao navodno vrlo slavna operacija Highjump. Iako je pobijedila u ratu,

Britanija je, na njenu nesre6u, doZivjela bankrot i poniZenje od dviju novih supersila.

Ali Britanija je bila u prilici da povrati dio ponosa i unese malo praznovjernog nemi-

ra medu svoje navodne saveznike konadnom, presudnom bitkorn protiv preZivjelih

nacista: bitkom koja ne6e ostati zapisana u udZbenicima iz povijesti; bitkom koja

6e njeno polaganje prava na taj kontinent udiniti legitimnijim;ali, Sto je najvaZnije,

bitkom koja 6e okondati rat koji je bila prisiljena voditi.

Po5tanske marke s Antarktikom: pretenzije ili komemoracija?L veljade 1946. izdan je komplet postanskih maraka uz dopustenje Njegovog kra-

tjevskog velidanstva. Marke suizazvale medunarodno ogordenje i donijele su diplo-

matsku krizu ratom iscrpljenoj Velikoj Britaniji. Osam uvredljivih po5tanskih rnara-

ka komernoriralo je britansko polaganje prava na koloniju Falklandski otoci, ali na

jednoj od njih nalazila se politiika karta Antarktike na kojoj su potptrno ispu5tene

iz vida pretenzije iilea i ve6i dio pretenzija Argentine na ta.i kontinent. Za5to bi

Uvod

KOLOVOZ-RUIAN 2oos www.nexusmagazrne. com NEXUS .43

scan by krista

Britanija, u vrijeme kad je svjetska ekonomija bila u takvomSkripcu, izazvala medunarodrru krizu zbog dijela svijeta koji na

prvr pogled izgleda potpuno liSen Zivota?Mnogi povjesnidari tvrde da je britansko poslijeratno zani-

manje poraslo zato Sto su britanci Lr Antarktici vidjeli rje5enjeza svoju prijel<u potrebu za nrateri.jalinra, rnarke su bile nadin

da se britanskim pretenzijarna da validnost. Ta tvrdnja, iakodjelornidno todna, ne obja5njava zaSto su britanske snage, u

sklopu operacije Taberlan, bile na tonr kontinentLr tijekorn i

neposredno nakon rata.

Operacija Taherlan pokrenuta je kao rnjera nadziranja nje-rnadkih aktivnosti na antarktidkorn kontinentu. Poznate britan-ske baze nalazile su se uglavnorr na Antarktidkorn poluotoku,na mjestima kao 5to su Port Lockroy i Hope Bay, i na otoci-ma koji okruZuju poluotok, kao Sto su ta.jne baze na otocimaDeception i Wiencke iako su neke

bile postavljene i na kontinentu. Naj-tainija od svih nije bila otkrivena, i

vjerojatno nikada nece ni biti. Bazau Maudheimu, kraj planinskog lan-ca Mtihlig-Hoffinann u Queen MaryLandu, ili Neuschwabenlandu, bilaje tako tajna da nikada nije dobilaime, pa dak ni oznaku na sluZbenimkartama.

Jesu li marke moZda objavljeneu podast uspje5ne misije u QueenMary Landu? iinjenice i glasine,kao i prida jednog dasnika SAS-aiz vremena rata, mogle bi bacitine5to svjetla na mnoge misterijeantarktidke arene - boji5ta koje je60 godina drLano u tajnosti - i na

okr5aj koji nikada nece biti otkrivenjavnosti.

Britanija je u ime nacionalne si-gurnosti zata5kala toliki broj ratnihdogaclaja da danas, iakoje pro5lo 60godina, mnogi [judi nisu ni5ta upu-ieniji u tajne strane rata - od Ru-dolfa Hessa i mirovnih zabava, dojoS mrainijih dogadaja koji ukljuduju britansku upu6enost upostojanje nacistidkih logora smrti, fler1 Irske republikanskearmije s nacistima, i manje poznate tajne kao Sto su nacistidkikoncentracioni logori na britanskom tlu u Aldemeyu i Kanal-skim otocima. Uz samo ovih par spomenLrtih dogadaja, pojav-ljuje se uzorak zamagljivanja - a u nekim sludajevirna obidno i

potpunog negiranja. Antarktika u tome nije iznimka.Kako vrijenre prolazi, ljudi koji su sudjelovali u neuschwa-

benlandskoj karnpanji viSe nisu s nama. Posljednji preZivjeliispridao mije sljedeiu pridr-r o toj zaboravljenoj bici. Moramodmah napornenuti da rni je pridu ispridao u dvije odvojer.re

prilike, u razmaku od l0 godina, ini u jednom opisu nije bilon ikakv ih proturjednosti.

[Napomena urednika: U sljede6em poglavlju, radi lak5eg di-tanja, izbacili smo navodne znakove.]

Neuschlvabcnlandska l<a mpa njaU vri-jeme kada.je objavljena pobjeda u Europi. uro.ia jedini-

ca odrrarala se u-iednoj spilji u bivSoj Jugoslavi-ji. Bio sanr sre-

tan Sto.je rat konadno zavrSio, iako srno zbog rata ko.ji-ie i dal.ie

trajao na Pacifiku irastuiili napetosti u Palestirri biJiupozorenida bi se naS ral nrogao rrastavili.

Nasredu, bio sarn po5teden sudjelovarria Lr ratLr proliv Japana

- ali avaj, poslan sarn u Palestinu gdje je dosel.iavanje Zidor a.

zajedno s porastorn cionistidkog terorizma, iz-az.ivalo nespoko.i-

stvo ne samo medu stanovnicima Palestine, nego i rnedu pri-padnicima britanskih snaga koje su poslane da zaustave pril-jer

Zidovu i uguSe ustanke. Bio sarn Lrpozoren da ce se mo.je slLrZe-

nje u Palestini nastaviti na neodredeno vrijeme. Vidio sanr snrrtmnogih svoiih suboraca. Nasrecu, podetkom listopada l9-15

prirnio sam nalog da se javirn svom zapovjedniku. jer saur bioizabran za misiju koja je bila tako

tajna da nrjedan od meni nadredenih

dasnika nije znao zaSto me Salju uGibraltar. Nije mi receno za5to se

moram javiti, ali oti5ao sam. nada-ju6i se da cu uskoro biti otpuSten ucivilni Zivot. Kako sam samo bio u

krivu: iekao me joS jedan BoZii u

ratnom okruZenju.Kada sam stigao u Cibraltar, bojnik

me potajno odveo i obavijestio da iubiti poslan na Falklandske otoke radiprimanja dodatnih uputa, i da ie mi se

pridruZitijo5 nekoliko vojnika iz dru-gih elitnih britanskih jedinica. Misterijse produbio kada smo svi odledeli za

Falklande u potpunoj ti5ini. Naredeno

nam je da dak ni ne nagadamo o tolneza5to smo izabrani ikamo idemo.

Po dolasku na puste i odbojne Fal-

klandske otoke, predstavljeni srno

dasniku koji je vodio ekspediciju i

jednom NorveZaninu, pripadniku nor-ve5kog pokreta otpora, strudnjaku za

ratovanje u zimskim uvjetima koji nas

je trebao obuditi za misiju o kojoj ni-

smo imali nikakvu predodZbu.

Falklandski otoci danas se smatraju najbolje duvanorn taj-nom u britanskoj vojsci, i biti rasporeden tamo obidno znaiiprovesti par lagodnih godina; medutim, stvari su 1940-ih biledrugadije - posebno za mene i ostale iz grupe izabranih.

Bili smo prisiljeni mjesec dana napomo trenirati, priprenra-juii se zaratovanje u zimskim uvjetima. Od skakanja Lr ledeni

Atlantik do suodavanja s elementima u Satoru na JuZnoj Ceor-giji, obuka je bila surova, i dinilo se da u ludilu koje smo InoralipreZivjeti nema puno srnisla. Medutin, nakon jednomjeseinog

treninga pozvani smo na razgovor s bojnikom i jednirn znan-

stvenikom, i dok nam je misija otkrivana, postalo nam je jasuo

da su mali izgledi da cemo se svi vratiti Zivi, posebno ako se

pokaLe da su sumnje todne.

Obavije5teni smo da kreiemo u istraZivanje <neobidnih>

aktivnosti oko planina Mtihlig-Hoffmann iz britanske baze u

44.NEXUS www.nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

Maudheimr-r. Kako uatn je redeno, Antarktika je bila <britanski

tajni rat>. Zatint stno trkratko upr-rceni u britanske aktivnosti na

Jr.rZnont polu tijekorn rata.

Sjedili srno zaintrigirani oninr Sto narn.ie otkriveno; nitl<o od

nas uije iuo neSto tako fascinantno ili zastra5ujuce. Nisu svi

bili upuceni tr to da sr-r nacisti bili prisutnr naAntarktici 1938 i

1939., a jo5 je rnanje bila poznata dinienica da je Britanrja kao

o i tajne baze o

k audheim, bila

n baza na Anta

v se nalazila na

od mjesta na kojem su nacisti navodno sagradili svoju antar-

ktidku bazu.

je da se podtrzirna pleventivna akcija zato Sto je Britanija iteial<o svjcsna nanrjera SAD-a i Sovjetskog Saveza da po5alju

svoje ekspedicije, a Britani-ia nije htjela riskirati da SAD ili

Sovjetski Savez otkrijLtbazui dodu do nove nacistidke tehno-

logije. Obje zernlje bile su Lr tehnoloSkoj prednosti nad Blitani-

jom zbog znanstvenika' opreme i istraZivanja koje su osvojile'

Usprkos-svemu, Britanija je htjela biti nacla koja ie uniSti-

ti pri.ietnju jer je srnatrala da je Antarktika pod jurisdikcijom

Britanskog carstva, i ako su nacisti bili tamo, bila je njihova

duZnost i Lelja da ih prvi iskorijene i tako SAD-u i Sovjetskom

Savezu uskrate propagandnu vriiednost vodenja zadnje bitke u

Drugom svjetskom ratu.prebaeeni smo avionom do unaprijed utvrdene todl<e izbaci-

Sjedili smo zapanjeni. ali misterij se do-

datno produbio. Obavije5teni smo o nje-

rnadkim aktivnostirna u JuZnom oceanu

oko Antarktike. Takoder smo informirani

da nepoznat broj njemadkih podmornica

nedostaje i da se ne zna gdje su; ali, Sto je

jo5 gore, neke od onih koje su se predale

mjesecima nakon zavrSetka rata potaknule

su jo5 vi5e spekulacija.

Britanske snage zarobile su tri najvaZnije

osobe u nacistidkoj stranci - Hessa, Him-

mlera i Dtinitza - a s njihovim zarobljava-

njem Britanija je do3la do informacije koju

nije kanila podijeliti s Rusijom ili Sje-

dinjenim DrLavama. Ta informacijanatjerala je Britaniju da djeluje sama,

a mi smo bili na delu te oPeracije.

Bez konkretnih detalja redeno nam

je Sto se odekuje od nas, i Sto Britani-ja odekuje da 6emo naci na Antarkti-

ci. Britanija je i viSe nego osnovano

sumnjala da su Nijernci sagradili taj-

nu bazu u koju su iz euroPskog kaosa

sklonili ttlnoge nestale naciste.

Ali i dalje su nam otkrivane nove ln-

fornracije Prethodnog ljeta' kako nam

je redeno, prvi znanstvenici i koman-

dosi otkrili su jedan <drevan tLrnel>' Po naredenju' jedinica je

Lr5la u tunel. ali str se sarlo dvo.iica vratila prije nastupa an-

tarktidl<e zirne. Ti.iekorn zirnskih rnjeseci. dvojica preZivjelih

putern radija su iznosili apsltrdne tvrdn-ie o <Polarrrirn ljudirna'

drevnitn tr.rnelirna i nacistima>. Radi-iski kontakt konadno je

prekirrut u srpnjLr 1945. i, zlosutno po naSu rnisijLr koja je iSla u

nepoznato, posljedrlje javljanje trlilo naln je dodatno nespokoj-

stvo dok srno slusalistrah tt glasu kojije vikao: <<" Polar-ni ljudi

su nas na5lil>> prije nego Sto je izgLrbljen kontakt'

Nakon 5to narn je pr.riten snirlak radrjskog iavljanja, bojnik

l<o.1i ie voditi ekspedicijLr s ciljern istraZivanja onoga Sto se do-

godilo odrZao nanr je govor ohrabrerrja. <Oti6i ietro tt bazu

Maudheirrr, pronaci 6emo ttttlel, istraZit ierno enigrnu Polarnih

l.judi i nacista. i napravit ietllo sve Sto tnoZenro kako bisrno bili

si gurn i da.je naci stidlia prijetn-ia Lrn i5tena'>

Dok snro postavljali pitanja' ko.j ih smo svi irnali tako pttno,

odsovori sLr. hvala BogLr. bili iskreni i izravni. ObjaSnjeno nam

Podigli srno cijevi i bojnik nas -je predstavio glastr. a onda je'

hvala Bogu, glas dobio iti.ielo. Clas je pripadao jedirronr pleZi-

vjelom, a ono Sto narn je ispridao povecalo je naiu tjeskobtl' i

poZalili smo Sto tt naiiln ledovima nenla viSe ljudi'

JedinipreZivjelitvrdio je da je u Buukertr I bio drugi preZi-

vjeli iz elspedicije u <tunel>, zajedno sjednim od zagonetnih

Polarnih ljudi o kojima srno duli iz snirnljenog javljania' Uspr-

kos protivlienju i nezadovoljstvu preZivjelog. narecleno -ie da

se Br,rnker I otvori. PreZivjelog smo morali obr-rzdati, a niegov

strah i trZas trenutno stt nas ltspanidili. i nitko od nas ni-je Telio

biti onaj koji ce tr6i u br-rnker.

Nasreiu, .ia nisarn bio izabran za slazak', ta dast pripala -1e

najrnladern dlanu naSe -iedinice orr je l<renLlo tlnLltra. zastav5i

na trenLrtal< dok se borio s vratitrla Nakon Sto je triao, na baztl

se spr-rstila tiSina, za kojotn su nakon nekoliko trenutaka usli-

jediia dva pLrcn-ia. Vrata stt se otvorila i Polarni iovjek istrdatl

le na slobodu Nitko od nas ni.ie odekivao to Sto srno vidjeli'

vanja koja je bila na 20 milja udaljenosti od

baze Mar.rdheirn; gusjenidari za snijeg ve6

su bili rasporedeni i dekali su na5 dolazak'

Nakon Sto smo se padobranima spustili u

ledenu divljinu, puni straha i strepnje, stigli

smo do gusjenidara, i od tog trenutka nada-

lje bili smo u ratnom stanlu.

Moralismo djelovati u potpunoj radijskoj

tiSini. Bili smo sami, bez podrSke i odstu-

pnice ako se potvrde naSi najgori strahovi'

PribliZili srno se bazi duvaju6i se onoga

5to bi nas moglo dekati, ali kad smo tamo

stigli baza se doimala potpuno beZivotnom,

kao grad duhova. Istog trenutka posta-

li smo sumnjidavi, ali, kao i u Pret-hodnim kampanjama u kojima sam se

borio za vrijeme rata, imali smo zada-

tak koji je trebalo obaviti i na5i osobni

strahovi nisu nam smjeli pomutiti ra-

sudivanje.Nakon Sto smo se Podijelili radi

pretraZivanja baze, netko je zaPeo

za ruzapetl Zicu i oglasila se sirena-

lazbivSi ti5inu i preplaSiv5i cr-lelu je-

dinicu. Uskoro smo duli povik kojijezahtijevao da se identificiramo, ali ni-

smo mogli utvrditi odakle dolazi glas

ObavijeStenismo da kretemo

u istraZivanje<neobiinih>

aktivnosti okoplanina Muhlig-

Hoffmann izbritanske baze

u Maudheimu.

Kako nam je

reieno, Antarktikaje bila <britanski

tajni rat>

KOLOVOZ-IIUJAN 2OO5 www. nexusm agazln e. co 111 NIT,XUS'15

scan by krista

i polarni dovjek pobjegao je u okolni teren tako brzo da smostigli ispaliti samo par nasurnidnih rnetaka.

Upla5eni i zaprepaSteni onim Sto smo vidjeli, svi srno odlu-dili uci u bunker. UdinivSi to, u bunkeru srno prona5lidva le5a.Vojnik koji je izvukao najkra6u slanrku pronaden je s istrgnu-tim grkljanom, i, Sto.je joS ogavnije, preZivjelije bio oglodando kostij u.

Ono Sto smo vidjeli zahtijevalo je odgovore; i razgnjevljenitime Sto smo prisustvovali srnrtijednog pripadnika naie jedini-ce samo nekoliko sati nakon na5eg slijetanja na kontinent, bijessrno iskalili na jedinorn preZivjelorn koji nas je bio upozorio dane otvararno Bunker l.

Cijela jedinica odludno je slu5ala bo.jnikova pitanja, ali od-govori su bili ono Sto nas je najviSe zaintri-giralo. Prvo pitanje na koje je valjalo dozna-ti odgovor biloje Sto se to dogodilo drugompreZivjelorn, i kako je zavr5io zatvot-en ubunkeru s Polarnim dovjekom. Medutim,jedini preZivjeli Zelioje poieti pridu od po-detka, od trenutka kada su otkrili <tune[>.Dok je pridao Sto se dogatlalo, znanstvenikkoji nas je pratio zapisivao je sve Sto smosaznali.

Pokazalo se da je podrudje u blizini tunelabilo jedna od jedinstvenih antarktidkih su-hih dolina, i to je razlog za5to su takolako prona5li tunel. Svih trideset ljudiizbaze Maudheim dobilo je naredenjeda istraZi tunel i, ako je moguie,saznakamo on todno vodi.

Slijedili su tunel miljama, i na krajusu doSli do ogromne podzemne spilje ukojoj je bilo nenormalno toplo; neki odznanstvenika vjerovali su daje zagrija-vana geotermalnim putem. U golemojspilji nalazila su se podzemna jezera;medutim, misterij je produbljivalo toSto je spilja imala umjetnu rasvjetu.Pokazalo se da je spilja bila tako velikada su se moralirazdvojiti, itada su do5li do pravih otkri6a.

Nacisti su sagradili ogromnu bazu u spilji, idak su podiglidokove za podmornice, a jedna je navodno i identificirana.lpak, Sto su dublje ulazili, nailazili su na sve dudnije prizore.PreZivjelije izvijestio da su prikupljeni dokazi o <hangarimaza neobidne avione i brojnirn iskopinama>.

Medutim, njihovo prisustvo nije pro5lo neopaZeno: dvapreZivjela izbaze Maudheinr vidjeli su kako njihove suborcehvataju i ubijaju jednog po jednog. Nakon Sto su bili svjedocisarxo Sest pogubljenja, pobjegli su u tunel kako ne bi bili uhva-6eni, namjeravajuci ga blokirati - ali <biloje prekasno; polarniIjudi su stizali>, tvrdio je preZivjeli.

S n eprij ate lj skirn sn agama za petama, ni s u imal i d ru gog izbo-ra nego da se poku5aju vratiti u bazu kako bi rnogli obavijestitiiupozoriti svoje nadreilene o onorle Sto su otkrili. Uspjeli susti6i do baze, ali, uz zinu koja se prlbliLavala i slabe Sanse zaspa5avanje, smatrali su svojom duZnoSiu po svaku cijenu izvi-jestiti o nacistidkoj bazi; zato su se razdvojili, i svaki je uzeo

po jednu radio stanicr-r i dekao u odvojenom bunkeru. Jedanod preZivjelih namamio je jednog od Polarnih ljudi Lr buuker,u nadida ie oni ponrisljti kalio je on zadnjipreZiv.jeli. plan jeupalio, ali po cijenu njegovog'zivolai radio stanice. NaZalost.hrabra duSa iz Bunkera I imala je jedini potpuno operativanbeZidni radio, kojije uni5ten u meteZu. Zadnji preLivjeli nijeirnao drugog izbora nego da sjedi, deka i nastoji zadrLati zdravraa)m.

Zagonetka oko toga tko su ili Sto su bili Polarri ljudi obja5-njenaje, iako ne ba5 zadovoljavaju6e, kao proizvod nacistidkeznanosti; a enigma odakle su nacisti dobivali energiju takoderje obja5njena, premda ne ua znanstven nadin. Nacisti su kori-stili energiju vulkanske aktivnosti, koja irn je davala toplinu

za paru i pomagala irn u dobivanju struje.ali nacisti su takoaler ovladali nekirn nepo-znatin izvororn energije, jer je preZivjelitvrdio: <...na temelju onoga Sto sam vidio,kolidina potrebne energije vecaje od onogaSto bi se, po mom mi5ljenju, moglo dobitiporno6u pare.>

Znanstvenik iz grupe odbacio je vecinuonoga Sto srno duli, prekorio je preZivjelogzbog nedostatka znanstvenog obrazovanjai dao je do znanja da informacrje koje namje otkrio (ne mogu biti istinite>. Iako je

znanstvenik odbacio tvrdnje preZivje-log, bojnik nije. On je Zelio znati vi5eo neprijatelju s kojim smo se suodili,ali, prije svega, Sto bi Polarni dovjekmogao udiniti sljedece. Odgovor pre-Zivjelog nije nas nimalo utje5io, i po-taknuoje znanstvenika na izjavu dajepreZivjeli <poremeden>. Malo je reiida smo se osje6ali uznemireno kada jepreZivjeli na bojnikovo pitanje o na-rnjerama pobjeglog Polarnog dovjekaodgovorio: <eekat ie. promatrati, i

pitat ce se koliko smo drugadijeg oku-

iuvSi to, bojnik je izdao zapovijedi i postavljena je straZa,dok su bojnik i znanstvenik nastavili razgovarati, nasamo, otome koji bi trebao biti nai sljedeii korak, iako je to nama osta-lima bilo odigledno.

Sljedeceg jutra naredeno nam je da <istraZirno tunel>, i slje-decih 48 sati polako smo se probijali prema suhoj dolini i na-vodnom <drevnom tunelu>. Kada smo stigli u suhu dolinu svismo ostali zapanjeni, jer bilo nam je redeno da je Antarktikapotpuno okovana ledom, a mi smo se ipak naSli u dolini kojamije izgledala kao da sam se vratio u sjevemoaiiidku Saharu.Bilo nam je zabranjeno da se dak i pribliZavamo tunelu prijepodizanja privremene baze; i dok su ljudi podizali bazu, znan-stvenik i bojnik istraZivali su tunel.

Nakon par sati, vratili su se u gotov karnp kako bi zapisaliono Sto su vidjeli i kakav ie biti naS plan djelovanja. Tunelnije bio nikakav drevni prolaz, tvrdio je znanstvenik, iako jebojnik dodao da su zidovi bili napiavljeni od glatkog granita ida izgledaju kao da su bez kraja. Redeno nam je da 6emo moii

"Pokazalo se daje spilja bila tako

velika da su se

morali razdvojiti,itada su doili do

pravih otkriia.Nacisti su sagradili

ogromnu bazuu spilji, i cak su

podigli dokove zapodmornice..."

46. NEXUS wwwnexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUIAN 2005

scan by krista

i sami donijeti zakljudke nakon Sto se odmorimo preko nodi.Spavanje na Antarktici tijekom ljetnih mjeseci bilo je pro-

blematidno zbog neprekidnog danjeg svjetla kojeje prekrivalokontinent; ali te no6i bilo nam je jo5 teZe zaspati sa svim rnisli-rna koje su nam prolazile kroz glavu o onome Sto 6emo pronacii kada ierno, ili gd.je, ponovno susresti Polarnog dovjeka.

Prije nego Sto nam je dodijeljen raspored straZe, informiranismo da iemo slijediti tLrnel sve do kraja - <...i do Fijhrera, akotreba>.

Te su se noii naSi strahovi ostvarili,jer se Polarni dovjek zai-sta vratio. Medutirn, ovaj put ni-je bilonovih Zrlava [s na5e strane], vec jePolalni dovjek ubi.jen nakon Sto smoga namarnili u karnp. Znanstvenik jezakljLrdio da je Polarni iovjek <ljud-sko biie>, ali kojeje, kako se iinilo,bilo puno dlakavije i moglo je punobol-le podnositi lrladno6u. Truplo -je,nakon kratke autopsije, sprernljeno u

vrecu za tijela, i u hladninr uvjetimamoglo je biti saduvano do prve prili-ke za podlobnije seciranje.

Sljedeieg jutra odludeno je da iedvojica ostati kod ulaza u tunel s

truplorn, gusjenidarirna, opremom. i.

Misija nikada nije trebalapostala sluibena, iakosu neki elementi misije

trebali procuriti doRusa iAmerikanaca.

najimpresivnija je bila ogromna konstrukcija koju su gradili.Iz onoga Sto smo vidjeli dinilo se da su nacisti na Antarkticibili vei duZe vrijeme. Znanstvenik je skicirao sve Sto je stigao,otao dijagrame, uzimao uzorke kamenja i snimao neobidne fo-tografije. Bojnika je, s druge strane, vi5e zanimalo kako bismornogli uni5titi bazu, a da nas ne uhvate prisutni nacisti.

Nakon dva dana budnog izvidanja, znanstvenik i bojnikodredili su mjesta za postavljanje mina. Mine smo trebali po-staviti oko svoda spilje, uz druge ciljeve na popisu kao Sto su

generator i skladi5te za benzin i, bude li moguie i dostupno,skladiSta za municiju.

Tijekom ditavog dana postavljalismo mine i snimali dodatne fotogra-fije; i, uz dobre izglede da ne budernootkriveni, zalobili smo jednog taoca

i do5li do dokaza o nacistidkoj bazi.<Polarnim ljudima> te do fotografijanove, i prilidno napredtre, nacistidl<e

tehnologije.Kad je zavr5ena misija postavlja-

nja mina koje su trebale uni5titi bazui prikupljena znatna kolidina doka-za o bazi, krenuli smo prerna tunelu

ali. avaj. bili srno otkriveni. i noviPolarni ljudi i nacistidki vojnicr kre-

Sto je najvaZnije, s radiom. Bojnik, koji je vodio ekspediciju,trebao je NorveZanina zbog njegovog strudnog znanja, kao i

znanstvenika; preZivjeli je, takoder, bio od presudne vaZnostiza uspjeh misije. Mi ostali Zeljeli smo im se pridruZiti. Ja sam

izabran s joi detvoricorn sretnika za poduzimanje jedne odnajuzbudljivijih, a rnoZda i najvaZnijih ekspedicija u ljudskojpovUestr.

Dvojica koja su morala ostati bila su razodarana, ali njihoveuloge bile su jednako vaLne za uspjeh misije kao i uloge deve-torice koji 6e se uputiti u nepoznato.

Dok smo se nas devetorica priprema-li za ulazak u tunel, postarali smo se daponesemo dovoljno municije i eksplozivaza vodenje omanjeg rata, a i za uniStenjebaze u cijelosti, jer to je bio naS zadatak:ne da prikupljamo, nego da uni5timo.

USli srno u tamu, i, nasrecu, nakon de-

tiri sata hoda podeli smo nazirati nekakvosvjetlo u daljini. Medutim, svjetlo je biloudaljenojoS detiri sata hoda; i dok se sva-ki od nas borio s pitanjima vlastitog umao tome Sto cemo otkriti, polako smo na-

predoval i.Na kraju srno stigli do goleme spilje

koja je bila osvijetljena na umjetan na-

din. Nakorr toga. odvedeni srno na rnjestos kojeg su preZivjeli gledali smaknu6a.PreZiv.jeli je izjavio da je rnjesto skrovitokoliko se sarno poZeljeti rnoZe.

Dok smo prornatrali cijelu rnreZu spi-l.ie, bili srro zapanjeni brojnoSiu osobl-ja

koje.ye trdkaralo uol<olo poput mrava, ali

KOLOVOZ-RUiAN 200s

nuli su u potjeru za natna. Kad smo stigli do tunela, moralismo postaviti prepreku na put kako bismo usporili nepnlateljadovoljno da mine detoniraju. Neke mine smo postavili na ulazu tunel, i kad su se zadule eksplozije nadali smo se da srno pot-puno uni5tili ne samo bazu, nego ineprijateljske snage koje su

krenule u potjeru za nama. Bili smo u krivu.Mine su zaista zatvorile tunel, ali oni nacisti i Polarni ljudi

iza nas nastavili su s potjerom. Povlade6i se uz borbu, samo

smo trojica od nas l0 uspjeli pobjeii iz tunela: NorveZanin,

5 ----,--^;2,2+<<Otigledno ju vode glupi odrosli.>>

www.nexuslTtagazllte. co ln

t

NI]XUS .47

scan by krista

znanstvenik ija. Ostali su junadki pali omogucivSi da bar. diodruZine preZivi.

Kada smo stigli do sigurnosti suhe doline, postavili smo do-voljno mina da trajno zatvorimo tunel. Nakon Sto su mine deto-nirane, nije bilo dokaza da je ikad postojao bilo kakav tunel.

Sumn-jivo.je to Sto je preostalo jako malo od prikupljenihdokaza. Da li su bili izgubljeni namjerno ili sludajno, to nijebilo vaZnojerje znanstvenik ve6 doiao do svojih zakljudaka, atime ido zakljudaka misije.

Raspremili smo kantp i vratili se u bazu Maudheim, odaklesu nas evakuirali i avionorn prebacili do sigurnosti Falklan-dskih otoka. Kada smo stigli u JuZnu Georgiju, dobili smo di-rektivu da ne smijemo otkriti ni5taod onoga Sto smo vidjeli, duli ili naSto smo nai5li.

Obja5njeno je da tunel nije bioni5ta viSe od igre prirode; konkre-tan izraz kojeg je upotrijebio znan-stvenik bio je <glacijalna erozija>.<Polarni ljudi> nisu bili niSta vi5eod <ku5travih poludjelih vojnika>;iinjenica da su bili Nijemci nikadanije u5la u izvje5taj, i svaka pomi-sao na otkrivanje misije javnosti bilaje odludno odbadena. Misija nikadanije trebala postala sluZbena, iako su

neki elementi misije trebali procuritido Rusa i Amerikanaca.

Joi jedna zagonetka kojanikada nije rijeiena bila je ona

o teretu iive 5to se nalaziou U-859 koju je 23. rujna

1944. potopila podmornicaHMS Irenchant u Javanskommoru, tako daleko od kute i

s tako neobicnim teretom...

kojo.j nemct ravne S poitotanjem pamlinto naie drtrgove lnf t

str svojtr odanost Fiilteru i domoyini zapeiatili svojonr .smrtrrDrugovi, saiuvajte i u buducnosti st,o.j podmorniiarski duh .s

kojim ste se borili na moru, odyaino i nepokolebljivo, tiiekonrdugog blagostanja naie dontot,ine. Zitieto Njetnaika!

- admiral Drinitz, 4. svibnja 1945,naredujr-16i svojirn podmornicama da zapodnu s povratkom

Uz l6 njemadkih podmornica potopljenih u jLrZnom Atlanti-ku izmedu listopada 1942. i rujna 1944., od dega je vecina bilaukljudena Lr tajne operacije, Britanija je odavno bila svjesna daje Neuschwabenland moguca baza. ali svijet je saznao za tu

moguinost tek nakon zavrietkaratau Europi.

18. srpnja 1945, novine Siromsvijeta fokusirale su svoje naslovena Antarktiku. New York Times jeobjavio <lzvje5taji o utodi5tu na

Antarktici>, dok su druge novinetvrdile <Hitler je bio na JuZnompolu>.d Ti naslovi koji su potreslisvijet temeljili su se, djelomidno,na dinjenicama. Novinski izvje-Staji i dogadanja u JuZnoj Ame-rici pobudili su paZnju svijeta, a

posebno vojnih snaga SjedinjenihDrlava i Velike Britanije.

10. lipnja 1945. njemadka pod-Tako sam ja svoj zadnji BoZii u Drugom svjetskom ratu pro-

veo na antarktidkom kontinentu, bore6i se protiv istih nacistaprotiv kojih sam se borio svakog Bolila od 1940. Gora od togabila je dinjenica da ekspediciji nikada nije odano priznanje, a

preZivjelima to nikada nije upisano u zaslugu. Umjesto toga,preZivjeli Britanci otpuSteni su iz vojne sluZbe, dok su znan-stvenik i njegov izvjeStaj uskoro nestali, a za misiju nitko nika-da nije trebao saznati, osim moZda nekolicine izabranih.

Misija nikada nije uSla u povijesne udZbenike, ali ponovljenam isija u veljadi 1950., koju je izvelazajednidka britansko-Sved-sko-norve5ka ekspedicija kojaje trajala do sijednja 1952.,jest.Glavni cilj ekspedicije bio je provjeriti i istraZiti neka od otkri-ca nacistidke ekspedicije u Neuschwabenland iz 1938-39.

Pet godina nakon na5e misije, Maudheim i Neuschwaben-land ponovno su posjeieni, ita ekspedicija imala je ite kakveveze s neuschwabenlandskom kampanjom, i,Sto je joS vaLnije,s onim Sto smo uni5tili. U godinama izmedu dviju misija, Kra-ljevsko vojno zrakoplovstvo (RAF) obavljalo je letove iznadNeuschwabenl anda. S luZbeni RAF-ov razlog za udestal e I eto-ve bio je traLenje prikladnih mjesta zaizgradnju baza. Medu-tim, dovjek se mora zapitatije Ii stvarno tako."

fOvdje zavrSava prida SAS-ovog dasnika. Ur.]

Kako je Britanija do5la do <<Znanja>>

Moji podmorniiari, iest godina podmorniikog ratovanjaleii iza nas. Borili ste se kao lavoyi Strasna nadmot sabilanas je na usko podruije. Nemoguce je nastaviti borbu iz bazakoje nant preostaju. Podntorniiari, nesalomf it,i u svojoj rat-niikoj hrabrosti, pola1ele svoje oruZje nakon herojske borbe

mornica bez oznaka predala se argentinskoj mornarici; nikakvidrugi detalji nisu objavljeni. I dalje je bilo zagonetno gdje se

nalazi jo5 barem stotinu drugih podmornica, kao Sto je primi-jetio ugledni povjesnidar Basil Liddell Hart: <Tijekom ranihmjeseci 1945. njemadka podmomidka flota i dalje je rasla... UoZujku, podmomidka flota dosegnula je svoju najvetu snaguod 463 podmomice [naglasak je dodan].>"

Misterij se produbio kada se 10. srpnja 1945. njemadki U-530 predao kod Mar del Plata u Argentini, a svijetu je trebalosamo osam dana da to sazna. Medutim, zagonelka njemadkihpodmornica nije zavr5ila s U-530; nakon tek malo vi5e od mje-sec dana, 17. kolovoza 1945,U-977 takoder se predao u Mardel Plati. JoS zanimljivija bila je dinjenica da je istog mjesecaU-465 potopljen u blizini Patagonije.

Tek tri mjeseca nakon dostizanja vrhunca podmornidke sna-ge Kriegsmarinea, pojavila se prva od nedostajuiih podmor-nica. NaZalost, povjesnidari su skloni izbjegavanju enigme o

nedostaju6im podmornicama, i Hart takoder ne nudi nikakvoobja5njenje, osim Sto opisuje sudbinu 362 poznate podmorni-ce: <Nakon kapitulacije Njemadke u svibnju, predalo se 159

podmornica, alijo5 203 potopila je njihova posada. To je bilotipidno za tvrdoglav ponos i nepokolebljiv moral podmornid-kih posada.>r

Uz tako puno nestalih podmornica - na kraju rata procijenje-no je da ih nedostaje najmanje 40 - i s obzirom da je Britanijai dalje posjedovala jednu od najvedih svjetskih momarica i stra-teSki smje5tene teritorije na Falklandima i Antarktici, Britanijaje od svih saveznika bila u najboljem poloZaju da se obraduna s

nacistidkim utodiStem. Morala je biti najbolje informirana o ne-

48 . NEXUS www. nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUJAN 2oos

scan by krista

stal iur njemadkiur podmornicalra zahvalj Lrjuii svoj i rn teritorij irn a

na juZno.j hemisleri i calstvu koje je. premda ru5evno, joS uvijel<

bilo rrajveie u svjetsl<oj povijesti. Obavje5tajne slLrZbe uskoro su

dokazima potkrijepile sunrnje kada su ispitani kapetani U-977 i

u-530.Kapetan Wilhelm Bernhard, kojije zapovijedao U-530, tvrdio

je da je u sklopu operacije lLt/lo,rie-) njegova podmornica kre-

nula prenra Antarktici 13. travn ja 1945. Na ispitivanju je otkrio u

iemu se sastojala misija. I6 dlarrova posade navodno je pristalo na

obali Antarktike i izbacilo brojne kutije u kojima su, izgleda, bilidokumenti i ostaci iz 'Ireieg Reicha. Heinz Scheffer, kapetan U-977. takoder.ie tvrdio da je njegova podmornica potajno odnijelaostatke iz Reicha. Metlutim, rnanje je prihvatljiva teorija da su

podnrornice odnijele ostatke Hitlera i Eve Braun na JuZni pol, a

druge teorije da su Sveti gral i Koplje sudbine takoder prebadeni

na Antarktiku sanro zamagljuju istinu.Ono Sto potkrepljuje njihovu pridu je

slabo poznata dinjenica (koju je Pravdaobjavila 16. sijednja 2003) da su 1983. spe-

cr.lalci do5li u posjed povjerljivog pisma

koje je kapetan Scheffer napisao kapetanu

Bemhardu, a u pismu Scheffer moli Bern-harda da u svojim memoarima ne ulazi pre-

d Lr boko u detalje i, zaprav o, izraLava sv ojuZelju da svijet ne sazna istinu:

sretueur takvu silu>.r' lako.ie prir)a pre5Lriena i britanska vlada ni-kada nije priznala istinitost dogadaja, glasine o toj pornorskoj bici5ir:ile su se rnedu bir,Sirn trornarinta ali, naZalost. vrlo malo od

toga potkrijepljcno je dokazirna.

Nestale podrnomice bile su dio Antarktidke slagalice koju je

Britanija ror121,ljala otkad su nacisti prvi put poslali adnrirala

Ritschera na njegovu polarnu rnisiju koju je sportzorirala Thule A

tuz britansku obavjeStajnLr ntre2u - SOE (Special Operations Exe-

cutive) i SIS (Secret Intelligence Service) kojaje saveznidkinr

snagarna pru2ala doslovno sve informacije dobivene putem stroja

Enigma' i njene ogrornne europske Spijunske mreZe tijekom rata,

slika se polako otkrivala.Jedan od najboljih primjera uspje5nosti britanskih obavjeSta-

jaca bilo je to Sto su saznali za nacistidki tajni prograrn razvoja

atomskog oruLja, Sto je RAF-u pomoglo da bornbardira nacistidkutajnu istraZivadku stanicu u Peenemi.inde na Baltidkont moru. Ni-

jemcima nije bilo jasno kako su Britanci

Mnoge njematkepodmornice su

opskrbljivale Japancetijekom cijelog rata, a 5toje neobiino, tak i nakon

kapitulacije Njematke

uspjeli i duti za nju, a kamoli kako sujeuspjeli bombardirati.

<<Svi smo se zakleli da 6emo duvati taj-nu: nismo udinili niSta pogreSno: samo

smo slu5ali naretlenja i borili se za naSu

roljenu Njemadku i njeno preZivljavanje.\{olim te, razmislijoS jednom; nije li bo-

lje prikazati sve kao bajku? Sto namjera-raS postiii svojim objelodanjivanjem? Raz-

misli o tome, rnolim te.>s

JoS jedna zagonetka koja nikada nije rije5ena bila je ona o ter-

etu Zive Sto se nalazio u U-859 koju je 23. rujna 1944. potopilapodmornica HMS Trenchant Britanske kraljevske mornarice u

\4aladkom tjesnacu u Javanskom moru, tako daleko od ku6e i

s tako neobidnim teretom - teretom koji se mogao koristiti kao

izvor energije. PreZivjeli su britanskim zarobljivadima otkrili Sto

su prevozili, a ta informacija definitivno je pobudila zanimanje

kadaje njihovo otkri6e preneseno britanskoj obavjeStajnoj sluZbi.

U-859 nije bio izoliran sludaj. Mnoge njemadke podmomice bilesu aktivne Sirom svijeta; mnoge su opskrbljivale Japance tijekomcijelog rata, a Sto je neobidno, dak i nakon kapitulacije Njemadke.

U srpnju l945.,jedna njemadka podmornica bezoznaka, navodno

dio tajnog konvoja, dostavila je nov izum japanskim timovima za

istraZivanje i razvoj. Japanci su izradili i aktivirali uretlaj. Uredajje strelovito poletio prema nebu, gdje se neslavno zapalio. Nikada

se nisu usudili izraditijo5 kojeg.Britanska mornarica, koja je vei preuzela mnoge njemadke

podrnornice koje su se predale u Norve5koj, bila je svjesna da su

nrrroge druge pobjegle, posebno ako se tnoZe vjerovati pridi objav-ljenoj u latinoameridkom tisku o tome kako je konvoj njemadkihpodmornica potpuno uni3tio britanske razarade koji su ga napali.

2. svibnja 1945., El Mercurio i Der lYeg tvrdili su da je posljed-

nju pomorsku bitku Drugog svjetskog rata izmedu Kriegsmarineai Kraljevske mornarice dobio Kriegsrnarine, i da je u zapadnom

tisku prida bila zata5kana zbog straha od ohrabrivanja njemadkog

otpora. Navodnoje poSteden samojedan razaral, i tvrdi se dajekapetan izjavio <Neka bi rni Bog pomogao da nikada vi5e ne str-

Nastavak u sljededem broju...

O autoru:James Robert sluZbenik je jedne agen-

cije britanskog Ministarstva obrane, kao

i povjesnitar i pisac o Drugom svjetskomratu. eesto je putovao iirom sjeverneAfrike i Europe istraZujuii misterije bri-tanskih tajnih ratova. Roclen u vojnit-koj obitelji, i s njemaikim izvorima kojipotvrduju istinitost mnogih takozvanih<mitova>, krenuo je u osobnu misijudubljeg istra2ivanja iudnih, zataikanih,

malo poznatih i neobiinih aktivnosti koje su provoclene prije, tije-kom i nakon rata protiv Njematke. <Britanski tajni rat na Antarktici)izvadakje iz njegove buduie knjige koja ie dokumentirati neka od

njegovih istra2ivanja.Jamesa Roberta moZe se kontaktirati e-mailom na:james-robert@

hotmail.co.uk.

(BiljeSke)

a Izvjestaj za tisak admirala Byrda, 12. studenog I 946.

b El Mercurio, 5. oZujka 1947; intervju Leea van Atta s admiralom

Byrdomc Biv5i dasnik britanskog SAS-a, dokumentiraju6i neuschwaben-

landsku kampanju 1945-46.d Le Monde,18. srpnja 1945.

e Hart, Basil Liddell, History of the Second l4/orld ll/ar, Cassell,

London. str 410.

f ibid, str.4l1.g Pravda, 16. sijednja 2003, citira.iuii tajno pismo Scheffera Bern-

hardu. Pismo, datirano l. lipnja 1983, zapliienili su speciialci, za ko.ie

izvor tvrdi da sLr bili iz biv5e Demokratske repLrblike Njernadke, posla-

ni na zahtiev SSSR-a.

h Kapetan kojeg su citirati E1 lVlercw'io i Der ll/eg nikada nije bio

imenovan, a Britanska mornarica nikada nije priznala istinitost pride.

i Obav.ie5tajna mreZa dinila ie duda za saveznike, posebno nakon

zarob[f avania stroia Enigma s dokumentima o dekodiranju 9. svibnja

l94l; njemadku U-l l0 zarobili su HMS Btrlldog iHMS Aubertia iz3grupe za pratniu Niiemci nikada nisu otkrili dinienicu da su Britanci

probili n jihove <neprobo.ine> Sifre. Medutim, tek.ie britansko sltrda.ino

zarobljavanje otkrilo cijelu sliku i pomoglo u dovrSenju slagalice' 5to

ih je prisililo da moguinost postojanja nacistidkog utodiSta na Antar-

ktici shvate ozbiljno priie drugih saveznika

KOLOVOZ-RUIAN 2oos www nexusmagazlne. com NEXUS.49

scan by krista

ELEKTRIENO sUNCE I MIT ONUKLEARNOJ PEEI

David Talbotto2005 Th u nderbolts.i nfo

Vfl to ie izvor Sundeve svjetlosti i to-

\ ptin.f Ljudi su kroz Povijest na

L)ouo pitanje nudili odgovore koji

str uvijek odraLavali ljudska iskustva' Sun-

ce je bilo blistavi bog, ili <iskro koja je

vrcnula prilikom stvaranja svijeta. KaSnije

je bilo gomila goru6eg drvlja ili ugljena.

Do 19. stoljeda astronomi su se naviknu-

li smatrati gravitaciju dominantnom silom

na nebesima. Tako su podeli nagadati da

bi energija Sunca mogla Potjecatiod <gravitacijskog kolapsa>>, sabija-

nja sundanih plinova pod utjecajem

gravitacije. Ta jednostavna hipoteza,

prerna tvrdnjama njenih zagovorni-

ka, mogla je pruZiti potrebno oslo-

badanje energije kroz par desetaka

milijuna godina. Medutim, pred kraj

19. stolje6a geolozi su postali sigur-

ni da je Zentlia puno starija nego Sto

to dopuita model astronoma, i sukob

izrnedu astronomije i geologije na-

stavio se nekoliko desetlje6a.

Tadaje, 1920, britanski astronom

Sir Arlhur Eddington kombiniraoprincip gravitacijskog kolapsa s uz-

budljivim novim PristuPom u fizi-kalnim znanostima: nuklearnom fu-zijom. On je iznio teoriju da u jezgri

Sunca pritisci i temperature induci-raju nuklearnu reakciju fuzije vodikau helij.

1939., dva astrofizidara, Subrah-

manyan Chandrasekhar i Hans Bethe, ra-

deii neovisno jedan o drugom, podeli su

kvantificirati hipotezu o gravitacijskom

kolapsLr i nuklearnoj fuziji. Bethe je rezul-

tate svojih kalkulacija opisao u kratkom

radu naslovljenom <Stvaranje energije u

zv ijezdama>>, obj av lj enom 1 93 9.

Model kojije uslijedio nakon radova Ed-

dingtona, Chandrasekhara i Bethea opisao

je <rruklearntr pei> odgovornu za izgara-

nje zvijezda. I ve6 desetljeiima kozmolo-

KOLOVOZ-RUJAN 2oo5

zi, astronomi i astrofizidari prihvadaju taj

osnovni koncept kao dinjenicu. U ranim

fonnulacijama ovog <standardnog mo-

dela> nastanka zvriezda tvrdilo se da gra-

vitacijske sile unutar prvobitnog oblaka

vode do njegovog postupnog sabijanja u

<cirkurnstelarni disb, kako vanjski mate-

rijal u oblaku <pado prema unutraSnjosti i

gravitacija rada sferu velidine zvijezde Eiia

temperatura u jezgri nastavlja rasti pod sve

vecim tlakom. Sudari atoma unutar jezgre

s vrernenom postaju toliko snaZni da elek-

troni bivaju otrgnuti od svojih jezgri, Sto

stvara slobodne elektrone i protone vodika(plazmu, kako ju danas shva6amo). U zvi-jezdama koje se ugrubo mogu usporediti sa

rnoLe driati snaZna nuklearna sila, ali ta sila

prevladava samo na kratkim udaljenostirna.

Da bi se postigla fLrzija, bilo bi potrebno da

protoni predu barijeru odbojne elektridne

sile, koja je dovoljno jaka da protone za-

uvijek drZi razdvojene. Ali Eddingtonovi

nasljednici postigli su nemoguce pomoiu

nedega Sto se zove <kvatrtno tuneliranje>,

koje omoguiuje ekstremno malom postot-

ku protona da se jednostavno <pojave>

unutar barijere u bilo koje vrijeme'

Ironidno je da su se prve primjedbe na

fuzijski model Sunca usredotodile na snaZ-

nu elektridnu silu. To je bilo puno prije

dolaska svemirskog doba, s njegovim ot-

kridima da se nabijene destice plazme Sire

u meduplanetarni i mecluzvjezdani

prostor, i davno Prije bilo kakvog

sustavnog istraZivanja Plazme i

elektriciteta u svemiru.

Zagovornici modela <nuklearne

peii> koristili su niz fundamental-

nih pretpostavki koje su u astro-

nomiji bile uvrijeZene davno prije

pojave nuklearnog tnodela Sunca'

Vjerodostojnost ovih pretpostavki

za njih nije bila upitna. Oni su pret-

postavili da bi difuzni oblaci plino-va u svemiru gravitacijski kolabiraliu tijeta velidine zvijezda. Pretposta-

vili su da bi se masa Sunca moglajednostavno izradunati iz orbitalnoggibanja planeta. Pretpostavili su

da 6e im newtonovska izradunava-

nja mase, zajedno sa standardnim

plinskim zakonima, omoguiiti da

utvrde tlak i temperature u Sunde-

voj jezgri. Pioniri modela nuklearne

Suncem, s pretpostavljen im temperaturamajezgre manjim od l5 milijuna Celzijusovih

stupnjeva, nuklearne reakcije podinju kada

se protoni vodika spoje ili slijepe u <pro-

ton-proton ciklusu> fuzije vodika u helij'Medutim, kritidari su isticali da tempe-

rature koje omogu6uju standardni plinski

zakoni nisu dovoljne daizazovu nuklearnu

fuziju. Oni su se pozivali na <Coulombovu

barijeru>, u ovom sludaju, elektridno odbi-janje izmedu dva protona ili istih naboja.

Nakon Sto se protoni spoje, na okupu ih

www. nexusmagazlne. com

pe6i takoder su slijedili joS jednu pretpo-

stavku koja je u njihovo vrijeme bita Siro-

ko prihva6ena u astronomiji: da su Sunce i

planeti elektridki neutralni. Nisu poklanjali

paZnju ulozi elektriciteta, i nisu obra6a-

li paZnju na ulogu magnetskih polja koja

stvaraj u elektridne struje.

Jesu li pretpostavke do kojih se doS-

lo u prvoj polovici 20. stoljeia joS uvijekprihvatljive nakon desetljeia svemirskog

istraZivanja? Zagovomici elektridne per-

spektive, temeljene na novijim podacima,

Ljubaznoiiu: NASA/CXC/SAO

NEXUS.5l

scan by krista

ustraju na tvrdnji da ranija nagadanja nisusamo neprihvatljiva, nego su i diskrediti-rana izravnim promatranjem i mjerenjern.Oni nagla5avaju da sve osobine Sunca, ka-kvim ga danas vidimo, osporavaju i gravi-tacijske pretpostavke i standardne plinskezakone u vezi s tlakom, gustoiom, tem-peraturom i relativnim gibanjem plinova.Najdublji dio povr5ine Sunca koji se moZepronratrati ima temperaturu od oko 5.700stupnjeva Celzijusa. Dok virirno u tarnni-ju unutraSnjost Sundevih pjega vidirnohladnija podruija, a ne toplija. AIi kako se

kreiemo prema vani do dna koroue, tem-peratura spektakularno skade na skoro dvamilijuna stupnjeva. Tako pregrijana ljuskaSundeve korone ima temperaturni gradi-jent obmut od onoga Sto predvidaju modeliu nutarnj eg zagrijav anja.

iini se da Sunce ne <po5tuje> ni gravi-taciju. Masa nabijenih destica - koje Sun-ce izbacuje kao Sundev vjetar - nastavljaubrzavati i nakon Sto protle Merkur, Ve-neru i Zemlju. Ni Sundeve protuberancei koronalni izbalaji mase takoder ne po-Btuju gravitaciju. Ni migracije Sundevihpjega. Ni gibanja atmosfere, buduii daviSi slojevi rotiraju brZe od niZih - Stoje obrnuto od situacije predvitlene teori-jom - dok ekvatorijalna atmosfera zavr5isvoju rotaciju brZe od atmosfere na vedimgeografskim Sirinama - Sto je joS jedanobrat predvidenog kretanja. Kad bi Sun-deva atmosfera bila samo pod utjecajemgravitacije i vru6e povrSine, trebala bibiti 5iroka par tisuia kilometara, umjestostotinana tisuia kilometara ili viSe, kakopokazuju mjerenja.

iak i oblik Sunca prkosi odekivanjimateorije. Rotirajuie Sunce trebalo bi bitispljoStena sfera. Ali ono je doslovno sa-vr5ena slera. kao da njegovu gravitaciju i

inerciju nadjadava neito drugo. Za zago-vornike elektridne teorije, to <neSto drugo>trebalo bi biti odigledno iz dominantnih,opaZenih osobina Sunca (za razliku odpretpostavljenih, ali nikad videnih stvari).

Anomalije s kojima se suodava standar-dni model Sunca predvidljive su osobinetinjavog izboja (glow discharge). Pogle-dajte sliku dana na http://www.thunder-bolts.info.

[Napontena l/lasnik autorskih prava naovaj ilanak, daliran 27. svibnja 2005, jeThunderbolts.info Puni tekst ovog ilanka,sa svim teksltnlnim linkovima, moie se

pogledati na http : //www.thunderbol ts info/t pod/2 00 5 /arc h0 5 /0 5 0 5 I Tfusio n htm J

52.NEXUS

ELEKTRIdNI SJAJ SUNCADavid Talbott

@2005 Thunderbolts. info

f vo jedne slabo poznate dinjenice:l-:populame ideje o Suncu nisu proS-

le dobro na testiranju znanstvenih teorija.Formulatori standardnog modela Sunca ra-dili su s gravitacijom, plinskim zakonima i

nuklearnom fuzijorn. AIi pobliZa prorxatra-nja Sunca pokazala su da Sundevim pona-Sanjem donriniraju elektridna i magnetskasvoj stva.

Stolje6ima je priroda Sundevog zra(,enjabila misterij za astronome. Sunce je jedi-no tijelo u Sundevom sustavu koje stvaravlastitu vidljivu svjetlost. Sva ostala tijelareflektiraju svjetlost Sunca. Koja to jedin-stvena znadajka Suncu omogudava da sjajina druga tijela u Sundevom sustavu?

Danas nas astronomi uvjeravaju da jena najosnovnije pitanje pronaden odgovor.Sunceje termonuklearna pei. Ta kugla pli-na tako je velika da astronomi zami5ljajuda su pritisci i gustoie u njenoj jezgri do-voljni za stvaranje temperatura od oko l6m il ijuna'C, dajuii neprekidnu <kontrolira-nu> nuklearnu reakciju.

Ve6ina astronoma i astrofizidara kojiproudavaju Sunce tako su sigumi u fuzijskimodel da samo rijetki medu njima dopuSta-ju'da se dovodi u pitanje njegova temeljnaideja. Standardni prirudnici i institucijskaistraZivanja, upotpunjeni kdrom znanstve-nih i popularnih medija, <ratificiraju> fu-zijski model Sunca godinu za godinom,ignoriraju6i dokaze koji govore suprotno.

Medutim, sve veia grupa nezavisnihznanstvenika inzistira na netodnosti popu-larne ideje. Ti istraZivadi tvrde da je Sun-

ce elektriino. Ono je fluorescentna lampakoju napajaju galaktidke struje. Oni nagla-Savaju da fuzijski model nije predvidio ni-jedno od revolucionamih otkriia o Suncu,dok elektridni model predvida i obja5njavabaS ona opaLanja koja su stvarala najveceprobleme u istraZivanju Sunca.

Prije vi5e od 60 godina, dr. Charles E,

R. Bruce, iz UdruZenja za istraZivanjeelektriciteta iz Englesl<e, ponudio je novoglediSte na Sunce. Ovaj istraZivad elektli-citeta, astronom i strudnjak zamunje 1944.je iznio miSljenje da Sundeva <fotosferainra izgled, temperaturu i spektar elektrid-nog luka; irna svojstva luka zato Sto onajest elektridni luk, ili velik broj paralelnihlukova>. To svojstvo praZnjenja, tvrdio je,<obja5njava opaZenu granulaciju Sundeve

povrSine>.

Bruceov model se. rnedutim, terneljio na

konvencionalnonr shvaianju atmosferskihrnunja, Sto mu je omoguiilo da zamisli<elektridno> Sunce ne uzimajuii u obzirvanjska elektridna polja.

Tinjavi izbojGodinama kasnije, briljantni inZenjer

Ralph Juergens, nadahnut Bruceovinr ra-dom, dodao je revolucionarnu mogu6nost.U nizu dlanaka zapodetom 1972, Juer-gens je iznosio miSljenje da Sunce nijeelektridki izolirano tijelo u Svemiru nego

najpozitivnije nabijeno tijelo u Sundevomsustavu, srediSte radijalnog elektridnogpolja. To polje, tvrdio je, leZi unutar veieggalaktidkog polja. S tom hipotezom, Juer-gensje postao prvi kojije napravio teorijskiskok do vanjskog izvora Sundeve energije.

Juergens je iznio miSljenje da je Sun-ce ZariSte <koronalnog tinjavog izboja>

rv)

L - -*-,TIr,1'"ZoFto ste do3li

uniFtiti noSu

zemlju2 Uprovo smo vidjelikoko Tom Cruise glumi

u <<Rotu svjetovo>>.

ftt\ \/l

\4rww nexusmagazl ne. com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

Ali gustoia naboja daleko je veiabliZe Suncu, i u Sundevoj koroni ipovrSini elektridno polje dovoljno jejako da stvara sve energetske feno-

nrene koje opaLamo.

Danas zagovornici elektridne teo-

rije Wallace Thornhill i Donald Scott

pozivaju na kritidku usporedbu fu-zijskog i elektridnog modela. Uz ono

Sto danas zuamo o Suncu, koji model

prolazi test cjelovitosti, koherencije,j ed rrostavnosti i predvidivosti? Zaitoje tako velik broj otkri6a iznenadio

istraZivade, pa dak i proturjedio ode-

kivanj ima fuzij skog modela? Postoj i

li ijedno fundamentalno svojstvo

Sunca kojeje u suprotnosti s hipote-

zom o tinjavom izboju?NaSe podrobnije promatranje Sun-

ca otkrilo je sveprisutan utjecaj magnet- u slojevima. Sundeva crvena kromosfera

skih polja, koja su udinak elektridnih stru- dio je ovog izboia. (Za Strndevu koronuja. Sundeve pjege, protuberance, koronalni upotrijebljen je, po svemu sudedi nesvje-

izbahji mase i velik broj drugih svojstava sno, ispravan elektroinZenjerski izraz.) U

traZe jo5 kornpliciranija nagatlanja iz per- skladu s tim, najviSe energije destica nisu

spektive fuzijskog modela. Ali to je nadin u fotosferi, nego iznad nje.

na koji se pona5a anoda u koronalnom ti-njajuiem izboju! Sunieve temperature

koje napajaju galaktiEke struje. Kako

bismo izbjegli krivo shva6anje ovog

koncepta, vaZno je da razlikujemo kom-pleksni elektrodinamidki model tinjaju-6eg praZnjenja Sunca od jednostavnog

elektrostatidkog modela kojeg se moZe

odmah odbaciti.U ve6em dijelu obujma tinjavog izboja,

plazrnaje praktidno neutralna sa skorojed-rrakinr brojem protona i elektrona. Prema

ovorrr gledi5tu , razlika naboja na Zemljinojudaljenosti od Sunca rnanja je od onoga Sto

sno trenuttro u stanju izmjeriti - moZda je-

dan ili dva elektrona po kubnom rnetru'

Po elektridnom modelu, Sunce je <ano-

du ili pozitivno nabijeno tijelo u elektrid-

noj razmjeni, dok <katoda> ili negativno

nabijeni element nije posebno tijelo nego

nevidljiva <virtualna katoda> na granici

Sundevog koronalnog izboja' (Koronalni

izboji ponekad se mogu vidjeti kao prigu-

Sena svjetlost koja okruZuje Zice visokona-

ponskog dalekovoda, gdje se Zice prazneu

okolni zrak). Ta virtualna katoda leLi da-

leko iza planeta. U astronomskom rjedni-

ku, toje <heliopauza>. Redeno elektridnimjezikom, to je baterijski omotad ili <dvo-

struki sloj> koji odvaja plazmatsku bateri-ju koja okruZuje Sunce (<heliosferu>) od

okolne galaktidke plazme.

U elektridnorn svemiru odekuje se po-

stojanje takvih baterijskih oblika izmedu

KOLOVOZ-RUIAN 2oos

Juergens je iznosio mi5ljenje

da Sunce nUe elektriikiizolirano tijelo u Svemiru

nego najpozitivnijenabijeno tijelo u Sunievomsustavu, srediSte radijalnog

elektriinog polja. To

polje, tvrdio je, leZi unutarveteg galaktitkog polja.

podrudja s razliditim svojstvima plazme.

Prema elektridnom modelu Sunca, skoro

sva razlika napona izmedu Sunca i njego-

vog galaktidkog okoliSajavlja se na tankoj

granidnoj opni heliopauze.

Unutar heliopauze nalazi se slabo, ali

konstantno radijalno elektridno polje sa sre-

di5tem u Suncu. Slabo elektridno polje, koje

pomoiu danaSnjih instrumenata nije lokal-

no mjerljivo, ali je kumulativno u ogro-

mnom prostoru unutar heliosfere, dovoljnoj e j ako za napajanje S undevog izboj a.

Vidljiva komponetrta koronalnog tinja-juieg izboja javlja se iznad anode, desto

Zagovornici elektridne teorije vide Sunce

kao savr5en primjer ovog svojstva tinjaju-6eg izboja - radikalni kontrast odekivanom

rasipanju energije od jezgre prema vani u

fuzijskom modelu Sunca.

Na oko 500 kilometara iznad fotosfere

ili vidljive povr5ine, nalazimo najhladnije

mjerljive temperature, oko 4.100 "C. Dalje

od povrSine temperature postupno rastu do

oko 20.000 oC na vrhu kromosfere, nekih

2.200 kilometara iznad povr5ine Sunca.

Ovdje naglo skadu za nekoliko stotina tisu-

ia stupnjeva, azatim nastavljaju sporo ra-

sti i na kraju doseZu dva rnilijtrna stupnjeva

u koroni. iak i na udaljenosti od jednog

ili dva Sundeva promjera, ionizirani atonri

kisika doseZu temperaturu od 200 nrilijuna

stupnjeva!

www. nexusmagazrne. com

Drugim rijedima, <obmuti temperatumi

gradijent>, koji se uklapa u model tinjaju-

6eg izboja, proturj edi svim izvornim odeki-

vanjima fuzijskog modela.

Ali to je samo prva od mnogih enigmi

i proturjedja s kojima se suodava fuzijska

hipoteza. Kao Sto je prije dosta godina ista-

knuo astronom Fred Hoyle, uzjaku gravita-

ciju itemperaturu od samo 5.500 stupnjeva

na povr5ini, Sundeva atmosfera trebala bi

biti debeta samo par tisttca kilometara, pre-

ma <plinskim zakoninra> koje astrofizidari

obidno primjenjuju na takva tijela. Umjesto

toga. aturosfera se proteZe sve do udaljeno-

sti od 100.000 kilometara, gdje se

zagrijava do milijun stuPnjeva

ili vi5e. Odatle eestice ubrzavaju

prema vani medu planete, Prko-se6i gravitaciji. Tako bi se moglo

re6i da planeti, ukljudujuii i Ze-

rulju, orbitiraju unutar Sundeve

razrijedene atmosfere.

Otkriie da mlazovi destica

bjeZe od Sunca brzinom Procije-njenom na 400 700 kilometara u

sekundi predstavljalo je neugod-

no iznenaclenje za zagovornrke

modela nuklearne peii. Sigurnoje da <pritisak> Sundeve svjetlo-

sti ne moZe objasniti ubrzavanje

Sundevog <vjetra>. U elektridki

neutralnom, gravitacijom Pokre-tanom svemiru, destice nisu do-

voljno vruie da napuste tako ma-

sivna tijela, koja su (prema teoriji) isklju-

divo atraktori. Pa ipak, destice Sundevog

vjetra nastavljaju ubrzavati prolazeii kraj

Venere, Zemlje i Marsa' Budu6i da te desti-

ce nisu minijaturne <rakete>, to ubrzanje je

zadnja swar koja bi bila za odekivati!

Prema braniteljima elektridne teorije,

slabo elektridno polje, fokusirano na Sun-

ce, bolje obja5njava ubrzanje nabijenih

destica od Sundevog vjetra. Elektridna

polja ubrzavaju nabijene destice l baS kao

Sto su magnetska polja neosporni svjedoci

prisutnosti elektridnih struja, ubrzavanje

destica dobro je mjerilo snage elektridnog

polja.Kritidari elektridnog modela desto grije-

5e u tome Sto pretpostavljaju da bi radijalno

elektridno polje Sunca trebalo biti ne samo

mjerljivo, nego i dovoljno jako da ubrzava

elektrone prema Sunctl <<relativistidkim>

brzinama (do 300.000 kilometara u sekun-

di). Prema ovom argunrentu, elektroni bi

trebali ne samo juriti kraj na5ih instrttme-

nata, nego i stvarati dramatidne prizore na

Zemljinom noinonr nebu.

NEXUS.53

scan by krista

Ali kao Sto je ve6 spomenuto, po modeluplazmatskog tinjaj u6eg izboja meduplane-tarno elektridno polje bilo bi izuzetno sla-bo. Nijedan instrument postavljen u sve-mir ne bi mogao izmjeriti radijalnu razlikunapona na razmaku od nekoliko desetakametara, baS kao Sto ne bi mogao izmjeritini ubrzanje Sundevog vjetra kroz nekolikodesetaka metara.

Ali mi noiento opaZati ubrzanje Sunde-vog vjetra kroz viSe desetaka milijuna kilo-metara, Sto potvriluje da je elektridno poljeSunca, iako neprimjetno u srnislu volta pometru, dovoljno jako da odrLava moinostrujanje Sirom meduplanetarnog pl.ostora.Uz ogroman obujam ovog prostora, nastalastruja sasvim je dovoljna za napajanje Sun-ca energuom.

Dodatne detalje o ovom strujanju, Sun-devim magnetskim poljima, nukleamimreakcijama i mnogim drugim zanimljivimsvojstvima Sunca moZete potraZiti na pred-stoje6im <slikama dana> na http://www.thunderbolts.info.

[Napomena: Vlasnik autorskih prava naovaj ilanak, datiran 27. travnja 2005, jeThunderbolts.info. Puni telct ovog ilanka,sa svim lekstualnim linkovima, moie sepogl edati na http : //wwtu. thunde rb olts. info/tpod'2 00 5 /arc h0 5t 0 5 0 4 2 7 sun. ht m. J

DodatniilanciPogledajte i ove slike dana:. Arc Lamp in the Sky

http://www.th u nderbolts.i nfo/tp o d / 200 4 / ar ch / 0407 29 sola r. htm

. Stellar Nurserieshttp://www.th u nde rbolts.i nfo/

tpod / 2004 / arch/ 0407 27 ste I la r-n u rse-ries.htm

. Electric Stars

http://www.th u nderbolts. info/tpod / 2004 / arch / 04o922electric-sta rs.

htm. The lron Sun

http://www.th u nd e rbo lts. info/tpod / 2004 / ar ch / 041006 i ron-s u n. htm

. SolarTornadoeshttp://www.th u nderbolts.i nfo/

tpod/ 2004 / arch/ 0410 1 5sola r-torna-do.htm

. Kepler Supernova Remnanthttp://www.th u nderbolts.i nfol

tpod/2004/arch/0411 03 s u pernova.htm

54. NEXUS

IMA LI ZEMLJA SUNEEVU PUPEANU VRPCU?

Sijeianj 2005. bio je buran mjesec - u svemiru, Bez upozorenja, divovska pjega ma-terijalizirala se na Suncu i poiela je eksplodirati. lzmedu .l5. i 19. sijeinja, sunievapiega 720 proizvela je ietiri snaZne suniane baklje. Kada je 20. sijeinja eksplodirala ipeti put, promatraii nisu bili iznenacfeni.

Trebali su biti. lstraZivaii danas shvaiaju da je eksplozija od 20. sijednja bila ne5toposebno. ona je potresla temelje teorije o svemirskom vremenu, a molda i promijeni-la naiin na koji ie astronauti postupati kada se vrate na Mjesec.

Nekoliko minuta nakon baklje od 20. sijeinja. oblak protona velike brzine okru2ioje Zemlju i Mjesec. Trideset minuta kasnije poiela je najintenzivnija protonska oluja uzad njih nekoliko desetlje€a.

<l prije su nas pogadale jake protonske oluje, ali [nikada tako brzo]>, ka2e solarnifiziiar Robert Lin iz Kalifornijskog sveutiliSta u Berkeleyu. <Protonske oluje obiino sejavljaju satima, pa iak i danima nakon baklje.>

Vrijeme do potetka ove mjerilo se u minutama.Protonske oluje uzrokuju razne probleme. One interferiraju s amaterskim radio ko-

munikacijama. one oStetuju satelite, izazivajuci kratke spojeve i resetiranja kompju-tera. Sto je najgore od svega, one mogu prodrijeti kroz svemirska odijela i narujitizdravlje astronauta,

<Da se neki astronaut na Mjesecu 20. sijeinja zatekao vani, ne bi imao skoro nimalovremena da potrazi skloniite>, kaZe Lin. oluja je doila brzo ibila je <zestoka>, s ener-gijom protona veiom od 100 milijuna elektronvolta. To je vrsta visokoenergetskih ie-stica koje mogu oitetiti ljudske stanice itkiva.

<ovakvu oluju smo zadnji put vidjeli u veljaii 1956.> Medutim, detalji o tom doga-daju nisu pouzdani, budu(i da se dogodio prije svemirskog doba. <Nije bilo satelitakoji promatraju Sunce.)

Prema teoriji o svemirskom vremenu (koja (e uskoro biti revidirana), protonska olu-)a razviia se na sljedeii naiin. Poiinje s eksplozijom, obiino iznad 5unieve pjege, sun-ieve pjege su mjesta na kojima jaka magnetska polja izbijaju na povriinu sunca. Zbograzloga koje nitko potpuno ne razumije, ta polja mogu postati nestabilna ieksplodira-ti, oslobadaju(i energiju ekvivalentnu eksploziji 10 milijardi hidrogenskih bombi.

sa Zemlje vidimo bljesak svjetlosti i rendgenske zrake. To je <suniana bakljao, i ona jeprvi znak da se dogodila ekplozija. Svjetlost baklji do Zemlje stize za samo osam minuta.

Zatim, ako je eksplozija bila dovoljno jaka, s mjesta eksplozije suknut (e oblak pli-na tezak milijarde tona. To je koronalni izbaiaj mase (coronal mass ejection, cME).cME-ovi su relativno spori. eak i najbrzima, koji putuju brzinom od 'l .000 do 2.000kilometara u sekundi, treba oko jedan dan da stignu do Zemlje. Dolazak cME-a mozese prepoznati po polarnoj svjetlosti na nebu.

Na putu do Zemlje, CME-ovi se probijaju kroz puno plinovitog materijala, prvo usuntevoj atmosferi, a onda i u mecfuplanetarnom prostoru. Misliliste da je svemir pra-zan? Nije. Prostor izmedu planeta ispunjen je protonima i drugim iesticama koje sudio Sunievog vjetra. Udarnivalovi ispred CME-a mogu ubrzati ove protone u naiemsmjeru - tako nastaje protonska oluja.

<CME-ove mo2emo smatrati uzrokom veiine protonskih oluja>, kaZe Lin, ali ne i

protonske oluje od 20. sijeinja,Prema teoriji, cME-ovi ne mogu gurati materijal prema Zemlji dovoljno brzo. Dakle,

ta teorija otpada. Ali ako CME nije ubrzao protone, ito jest?<lmamo vaZan tragr, kaze Lin. Kad se dogodila eksplozija, suniana pjega 720 nala-

zila se na posebnom mjestu na suncu: na 60 stupnjeva zapadne heliografske duzine.To znaii da je <Sunieva pjega bila magnetski povezana sa Zemljom>,

on obja5njava da se Sunievo magnetsko polje spiralno iiri u sunievsustav poput vodeiz prskalice za travnjak. (Zasto? Zato 5to se sunce okre(e poput prskalice za travnjak.)Magnetsko polje koje potjeie sa 60 stupnjeva zapadne heliografske duzine zaokre€e i

susreie se sa Zemljom. Protone vode magnetska polja sila, i tako je 20. sijeinja postojalasuperautocesta za protone koja je vodila od Sunieve pjege 720 do na5eg planeta.

<Tako su protoni stigli do nas>, spekulira Lin.Meclutim, ostaje zagonetka kako su bili ubrzani.(lzvor: NASA, 10. lipnja 2005, http:/hcience.naso.govheadlinesfi2005/l0jun_newstorm.

htm)

www. n exusmagazine.com KOLOVOZ-RUIAN 200s

scan by krista

STVARA L] Z:vUK

KnucovE U Ttru

Freddy Silva @ 1997-2005

E-mail: lov ely27 2@ea rthl in k.net

The Crop Circular website:http://www.lovely.cla ra.net

Preveo: Kreiimir Jukii

Razbijanje mita <Svi krugovi u Zitu su podvale>

f) :';:x,'j;:l:'llff:iil,' lli:;I ;",".:','i,:i,T'J'drgil:; "-ti

pridama o svojim sposobnostima obaranja Zita pomoiu dasaka - ilustrira da se u vje5tinipravljenja krugova u Zitu ljudska ruka materijalizirala dugo nakon pojavljivanja stvamogfenomena.

Iako varalice tvrde da su orkestrirali ovaj fenomen 1978, neobjavljeni dokazi iz togvremena pokazuju da je bilo oko 200 sporadidnih izvje5taja o krugovima u Zitu tijekom1900-ih, a deseci odevidaca joS su 1890. izvijestili su o tome da se krugovi formiraju zanekoliko sekundi. iak je i 1678. nekoliko vrlo slikovitih opisa dokumentirao Robert Plot,tada5nji kustos Biblioteke Ashmolean u Oxfordu, Engleska. Ako su varalice odgovorni zakrugove u Zitu, onda se dini da su ovladali sposobnoS6u putovanja kroz vrijeme, i u toms I udaj u nj i h bi lr ebalo podvrgnuti znanstvenom i spiti vanj u.

Do danas je katalogizirano oko 10.000 krugova u Litu iz29 zemalja Sirom svijeta, a nji-hova neobidna svojstva nastavljaju prkositi ljudskom oponaSanju: biljke su povijene dvai pol centimetra od tla; stanidna struktura im je promijenjena; stabljike su lagano oprljenenabazi; javljaju se promjene u kristalnoj strukturi pogotlenog tla; dolazi do isparavanjapodzemnih voda; javljaju se promjene lokalnog elektromagnetskog polja; i nastaju raSlja-ma mjerljivi dugotrajni energetski uzorci, da se i ne spominju stotine izmjerenih udinakana ljudsko bioloSko polje.

Toliko, dakle, o dvojcu s daskom. Ali zahvaljujuii doslovnom embargu na izvje5taje o

istraZivanjima u medijima, stvoren je popularan mit da su svi krugovi u Zitn samo trik s

daskom. Po definiciji, podvala je krivotvorina, a krivotvoritelju treba original kojeg moZekopirati. Pa, Sto je onda ta (nepoznata sila> koja stvara izvorne krugove u Zitu? Jedanodgovor mogao bi leZati u zvuku.

Zvuki sveta geometrijaZvuk se tradicionalno smatra prvobitnom univerzalnom silom u stvaranju materije. Taj

koncept ponavlja se u svim religijama i predajama: <U podetku bijaSe rijed, i rijed bijaSe s

Bogom>, kako nas podsjeiaju Biblija, Kuran i Rig Veda. Slidno tome, religijske tradicijeindijanaca Hopi i Navajo tvrde da su, u drevnim vremenima, Samani mogli izgovaratirijedi u pijesak i stvarati uzorke pomalo nalik hinduistidkim mandalama - onim geometrij-skim slikama koje se smatraju izrazom vibracija nevidenog univerzuma. Kao rezultat toga,istodne religije, a posebno islam, izabrale su tu svetu geometriju za izraLavanje BoZjeglika. U 12. stoljedu ovi geometrijski principi bili su Sifrirani u oblicimagotidkih katedrala,a danas znamo da je njihova primjena pobolj5ala zvudne efekte u ovim gradevinama.

Geometrija, zxuk, rezonancija i vibracija od temeljne su vaZnosti za na5 navodno fizidkisvijet. Kada se primordijalni hinduistidki zvuk <OM> pjeva u tonoskop (uredaj zaprefra-ranje ljudskog glasa u vidljive oblike), moguie je vidjeti geometrijske oblike kojima se

pripisuje (svetost). Pod mikroskopom-le vidljivo da su dak i atomi harmonijski tezona-tori, a njihove strukture sastavljene su od geometrijskih ritmova dije su proporcije slidnematematidkim intervalima koji odretluju tonove na glazbenoj ljestvici. Na primjer, raznakizmealu tonova C i C - glazbena petina - geometrijski se moZe prikazati kao pentagram.

KOLOVOZ-RUIAN 2005 www. nexusmagazlne. com NEXUS.55

scan by krista

Kao izraz broja u svemiru, geometrija je nerazdvojno povezanasa zvukom, buduii da njeni zakoni upravljaju matematidkim inter-valima koji odreiluju tonove u zapadnim glazbenim ljestvicama, ikoji su takoder poznali kao dijatonski omjeri. Fizidkom swarno-56u, dini se, upravljaju geometrijski nizovi povezani sa zvudnimfrekvencijama.

Jedan od matematidkih umova koji su proudavali krugove u Zitubio je pokojni profesor Gerald Hawkins. U veljadi 1992. objavioje zanimljiv izazov za pola milijuna pretplatnika dasopisa ScienceNews. Profesor Hawkins proudavao je djela Euklida, grdkog mate-matidara izte(egstoljeia pr. Kr., dije rasprave iz matematike prak-tidno predstavljaju temelje na5eg dana5nj eg znanja. On je koristioEuklidove principe kako bi dokazaoda se detiri geometrijska teoremamogu izvesti iz odnosa oblikovnihelemenata u krugovima u Zitu. Sto jejoS vaZnije, on je otkrio dotad nepo-znati peti teorem iz kojeg je mogaoizvesti ostala detiri. Sam Euklid nijega zapisao u svojih 13 rasprava izmatematike, a ipak je prof. Hawkinspokazao da u Euklidovom radu po-stoji rupa tamo gdje bi se on logidkitrebao uklopiti.

Usprkos oworenom izazovu viso-kointeligentnom ditateljstvu ScienceNev,sa, nitko nije bio u stanju izvestitaj peti teorem. Ne treba ni re6i da jebilo pomalo Sokantno kada se on ma-

Kimatika je prouiavanjezvutnih valova i njihovihinterakcija s materijom.

Niske frekvencije stvarale sujednostavan krug okruZen

prstenovima, dok su vise frekvencijepoveiavale broj koncentritnih

prestenova oko srediSnjeg kruga.

koder poznat pod imenom pitagorejska tablica, on definira todne

odnose izmedu glazbenih harmonija i matematidkih omjera (vidislike 2a, 2b).

Ali tek su uvjerljivi krugovi utisnuti u jedmu kod GoodwoodClatforda u Engleskoj 1996. - dije su stabljike bile povijene l5centimetara od vrha - otvoreno ukazivali na zvuk, jer se ovdje ra-

dilo o prikazu kimatidkog uzorka (vidi sl. 3).Kimatika je proudavanje zvudnih valova i njihovih interakcija

s materijom. Jedan od njenih modernih udenika bio je Svicarskiznanstvenik Hans Jenny, koji je tijekom 1950-ih i 1960-ih pedan-

tno snimao udinke zvuka u interakciji s praSkastirn tvarima i teku-6inama. Promatrao je kako zvudne vibracije stvaraju geometrijske

oblike: niske frekvencije stvaralesu jednostavan krug okruZen pr-

stenovima, dok su vi5e frekvenci-je poveiavale broj koncentridnihprestenova oko sredi5njeg kruga.

S poviSenjem frekvencija raslaje i sloZenost oblika, do todke u

kojoj su se mogli razabirati te-trahedroni, mandale i drugi svetigeometrijski oblici.

BaS kao Sto su Egipiani nekadageometriju opisali kao <<zamrznu-

tu glazbu>, takoje Jenny sada do-

vjedanstvu omogudio da to vidi.Jenny je takoiler pruZio fizidkuvezu sa stvaranjem krugova u Zitukoju sam traZio, budu6i da mnogi

terijalizirao kao krug u Zitu od 15.000 m'zu Lichtfieldu, Engleska,1995. (vidi sliku l). Nevjerojatno je Sto se teorem nije pokazaoeksplicitno, i, ba5 kao uizazovu kojeg je uputio Hawkins, tvorcikrugova htjeli su da ga se de5ifrira iz njihovih vlastitih oblika.

Po svojoj prirodi, teoremi iz krugova u Zitu stvaraju dijatonskeomjere, tako da sada postoji veza izmedu krugova u Zitu i glazbe-nih tonova, koji su nusproizvod zvudnih frekvencija. I do 1995.podeli su se pojavljivati krugovi u Zitu koji su nosili nedvojbenefizidke asocijacije povezane sa zvukom. Jedan je sadrZavao neo-bidan zupdasti oblik iz kojega se moZe izvesti glazbeni dijagram,Lambdoma, koji datira iz vremena egipatskih Skola misterija. Ta-

Slika 1: Krug u Zitu u Litchfieldu kraj Dunleya, Hampshire, UK,

nastao 4. srpnja 1995. Fotografija O Steve Alexander 1998.

od vibracijskih uzoraka uhvadenih na njegovim fotografijama pod-sje6aju na njihove oblike: odjednostavnih krugova okruZenih kon-

centridnim prstenovima, tipidnih za kugove u Lituiz ranih 1980-

ih, do tetrahedrona i kompleksnih zvjezdastih fraktala iz 1990-ih(vidi sliku 4).

Dakle, vizualnavezaje nepobitna. Ali koji dokazi povezuju zvuki krugove u Zitu na fizidkoj razini?

Zvuini efekti na polju i u laboratoriju. Cujni zvuk

Postoje mnogi izvje5taji o triliraju6em zvuku kojegje dulo 80 na-

vodnih sv.jedoka nastanka krugova u Zitu. Taj neobidan

Sum, koji zvudi kao ne5to izmealu cvrdaka i vodopada,1989. na magnetsku vrpcu snimila je grupa istraZivada

tijekom noinog obilaska polja u Cheesefoot Headu, En-gleska. Snimka je uredno je poslana u NASA-in Labora-

toril za mlazni pogon u Pasadeni, gdjeje pu5tena Rober-tu Weissu, dovjeku koji je prethodno analizirao slavne

snimke iz afere Watergate. On je zakljudio da Sum netna

veze s bilo kojorn vrstom ptice ili kukca, i da je zbog

svoje ponavljajude, ritmidke prirode vjerojatno inteli-gentnog, mehanidkog porijekla. Nadalje, sadrZavao jefrekvencije od 5,0 do 5,2 kHz

Kasnije tog ljeta, trilirajudi zvuk snimljen je ponovno

- ovaj put je to bio BBC-jev kamerman kojije snimao

intervju unutar kruga u Zitu. Nekoliko sekundi nakonjavljanja, zvuk je njegovu karneru od 55.000 dolaraudinio neupotrebljivom. Prema tehnidaru kojije kasnijepopravio opremu, zvudna frekvencija interferirala je s

elektronikom do te mjere da kamera nakon te epizodevi5e nije radila.

56.NEXUS www. nexusm agazine.com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

Zanimljivo, mnogi dana5nji australski AboridZini koriste ovajtrilirajuii zvuk. Tijekom svojih obreda kontaktiranja s (nebeskirn

duhovima>, posebno oblikovan komad drveta zvan bora prikadi se

za kraj duge niti i vrti u krug, swarajuii Sum praktidno identidan

zvuku iz krugova u Zitu. Kasnije je otkriveno da su se krugovi u Zitu

ne samo pojavljivali u Australiji, negu su se takoiler manifestirali i

kroz mnoge aboridZinske mitove, baS kao Sto se njihova geometrijajavljala u drevnim aboridZinskim slikarijama po stijenama.

Ali vratimo se na frekvenciju od

5 kHz, buduii da me ona odvela do

izvanrednih veza, posebno u pogledu

nadina na koji zvuk ulazi u interakcijus biljkama i tlom. 1950-ih, arneriikiagronorn istraZivad George Smith ot-krio je da izltrganje kukuruza zvudtrimtiekvencijanra poveiava toplinu tlai it.aziya ponralo oprljen izgled kodbiliakr Takvi ucinci slit'ni su ononleSto se dogrdr s llorl u krugovirtrn u

7itu, gclje pogodeno podrui.je d.ieluje

prinr.jetno suSe ' u nekirn slucajevinrai pedeno u usporedbi s ostatkonr po-

lia. dak i usprkos nodninr I<iianra: istovrijecii za <<lagane o2eglinei> na bazistabl.jika rr knrqo",inra u Litu. Zani-nrljivo, Snrith je u to vrijeure speku-lirao da odrealene zvucne fiekvencijetakoder pojacavajLr nrolekularnu ak-

tivnost u biljkanra.Tri desetljeia kasnije, takve aktiv-

nosti zaistr srr otkrirene u uzorcintabiljaka uzetinr s krutgova Lr Zitu Te-

stovi ko.je nrichiganski fizidar dr. W.

Levengood provodi od 1989. dosljed-no pokazuju kako energija koja stvara

krugove u Zitu utjede na ernbrij sje-

rrena i rast biljaka te izduZuje nodijekod biljaka, mijenjajuii dak i Lrzorak

nj ihove kristal idne strukture.Iznenadan i nenortnalan rast kod

biljaka pogodenih energijom krugovau 2itu Levengood je pripisivao nri-krovalovirna. Medutirn. svojstvo rni-krovalova je da bioloSke sustave ditre

sterilnim, a prevelika doza moZe dak i

ubiti organizme. S druge strane, bilikeiz krugova u Zitu nesumnjivo su Zive

i zdrave, tako da mora postojati drugiodgovor.

Ve6 upoznate s otkridirna ruskih

Siil<a 2a; Krrrq u Zitu, Andou"rr, ilampshire, UK,

nastao u srpnju 1995

UV La7 sa,a yt e

Slika 2b: Pitagorina kru2na Lambdoma, koja sadrZi sve

glazbene omjere. Dijagram O Robert Faulkrod

mjerili su udinke glazbe na biljke izlaganjem biljaka razliditim to-

novima. Izlaganje hsa,ty metal glazbiizazivalo je naginjanje bilja-ka na suprotnu stranu ili njihovu smrt, dokje klasidna glazba dinila

da se biljke nagnu prema zvudnicima. Ali u sludaju hinduistidkepoboZne glazbe - kao Sto je ona koju svira sitarist Ravi Shankar

- stabljike su se povijale viSe od 60" od vertikale, Sto je moZda

najviSe Sto se neki dovjek ikada pribliZio ponavljanju pravokutnogpovijanja koje je uobidajeno na biljakama u nepatvorenim krugo-

vima u Zitu.Zanimljivo je da je primjena in-

diiskih poboZnih pjesama na biljka-ma, tijekom 1930-ih na SveudiliStu

Annamalai u lndiji takoder pokazala

odredene biofizidke promjene slidne

onima koje su se dogodile kod biljakaprikuptjenih iz krugova u Zitu Sto ihieanal izirao dr. Levengood.

Trko zluk kao izvor errergi-ic spo-

sobne za stvaran.ie kruqot,a tr 2itLr po-

sta.je prihvatljiva nroguitrost, A!i kclitip zvuka nroZe navesti bilike cia se

poviju rpoleenu prinrjen.juiLrii dvlst i

nieZan pritisak i to, inrajuii u vidu slo-

Zenost i zatnrienost novijih uzoraka.

ruz tako visoku preciznost?

. LlltrazvukZaniniljivo -ie da je ultrazvuk u sta-

nju reagirati s fizidkirn elententinta

do nevjero-iatne nrjere VloZe sa se

lusrnjeravati popLrt laserske zrake, a

narodite frekvencije nrogu se foku-sirati kako bi se neke vrste tlolekulapotaknulo na vibriranje dok ostale u

blizini ostaju nepokretne.

Sto je viSa frekvencija ultrazvuka.

veia je rnogucnost njegovog usmjera-

vanja. Za to su potrebne frekvencijes velikim brojern megaherca, poput

onih koje se vei vi5e od deset godinaotkrivaju u krugovima u Zitu. Oditanjase opienito kreiu oko 260-320 ltlHz.Metlutim, dini se da se frekvencije u

njima svake godine pove6avaju, za-jedno s poveianjem njihove geome-

trijske sloZenosti. To je u skladu s

Jennyevim pokusima, koji pokazujuda postoji odnos izmealu sloZenosti

kimatidke geometrij e i upotrijeblj enih

zvudnih frekvencija. Drugim rijedima,

6

znanstvenika da odredene zvudne frekvencije primjetno udedu na

rast biljaka i sjemenja, Mary Measures i Pearl Weinberger ekspe-

rimentirale su sa zvukom na SveLrdiliStu Lr Ottawi tijekom 1960-ih.

One su uspjele ubrzati rast p5enice, ali zvukje takoder stvarao re-

zonantni udinak u stanicama biljaka, djelujLrdi na njihov metaboli-zan. A prirnijenjena frekvencija bila je identidna onoj tritirajuiegSuma iz krugova u Zitu: 5 kHz.

MoZda najjada veza zvtka s pojavljivanjem krtrgova u Zitu leZi

u njihovoj najveioj anonraliji: trajnom povijanju stabljika biljaka.

1968. laboratorijski pokusi u koledZtr Temple Btrell u Koloradu

5to je viSa frekvencija, veia je geometrijska sloZenost.

Poznato je da tako visoke frekvencije utjedu na stanje svijesti

kod ljudi, i posjetitelji krugova u Zitu desto izvje5tavaju o torne.

Takvi udinci tradicionalno se povezuju sa svetim prostorima

- posebno krugovima od kamenja - i zanimljivo je primijetiti da

je ultrazvuk detektiran u krugovima od kamenja i megalitima u

Engleskoj. Unutar megahercnog raspona, ultrazvuk spredava oSte-

6enja osjetljivih tkiva, i zato se danas njegova ljekovita svojstva

koriste u tretiranjLr bolesti miSiia. Opet, ovo odra2ava narodnu

predaju o svetim nrjestima - i Sto se tide krtrgova u Zittr, stotine

KOLOVOZ-RUJAN 2oos www.nexusmagazlne.com NEXUS.57

scan by krista

ljudi takoder su prijavile ozdravljenja. Jedna osoba koja je dugobolovala od Parkinsonove bolesti prestala se tr.esti. iovjek s turno-rom na mreZnici oka, 99 posto rnalignirn, vidio je kako se tumorsmeZurava i nestaje nakon kontakta s krLrgovirra u Zitu; taj sludajklinidkije dokumentiran u New Hanrpshireu, i pacijentovi lijednicine mogu to objasniti.

. Infrazvuklspod 20 Hz zvuk postaje infrazvudan, i takve frekvencije utjedu

na bioloSke procese. I ovdje leLi izravna veza s krugovima u Zitu.Pokusi provedeni tijekom 1980-ih na Princetonskom laboratori-

ju zaistraLivanje tehnidkih anomalija pokazuju da akustidna snagainfrazvuka, u kombinaciji s visokim pritiskom, moZe u vodu u ne-koj 5upljini dovasti do kljudanja zajednu nanosekundu.

Kako se voda zagrijava, ona se Siri; a u sludaju biljaka iz krugovau Zitu i njihovih vodom ispunjenih stabljika, detaljnije pronratranjeotkriva sicuSne rupice u njihovim nodijima (<koljencimu biljaka),Sto pokazuje da je pregrijana voda izaSla vani. Baze stabljika po-staju omek5ale poput stakla rastaljenog vrudinom, zbog dega biljkegube oslonac i padaju u svoj novi vodoravni poloLaj. Budu6i daovaj postupak (zvan <parno proSupljivanje>) dovodi do lokalnihpoveianja temperature za stotine tisuda stupnjeva u djeliiu sekun-de, sada nije teSko shvatiti kako milijuni litara podzemnih vodamogu nestati unutar i oko povrSine kruga u Zitu, ili zaSto biljkepoprime svoj blago nagorjeli izgled.

Kombinirajte ovo s Levengoodovim otkridem mikroskopskih ru-pica na udubinama stanidnih stijenki biljaka (koje ukazuju nabrzokljudanje vode unutar biljke), i sve se podinje uklapati u sliku.

Infrazvuk je takoder u stanju atomizirati molekule vode, stvara-ju6i finu maglicu, a farmeri u Engleskoj i Kanadi bili su svjedociuzdizanja takve maglice s novonastalih krugova u Zitu.

I konadno, Sto je niZa primijenjena frekvencija infrazvuka udinakjejadi, a l8 Hz najniZije prag sigurnosti, ispod kojeg, kakoje utvr-deno, pritisak stvoren infrazvukom izaziva oSteienja kromosoma.

Svakog sjevernog ljeta, biljke svih vrsta uzete iz krugova u ZituSalju se dr. Levengoodu na slijepo testiranje, a neki uzorci uvi-jek pokazuju nepogre5ive znake o5teienja kromosoma. Ali dajte

Slika 3: Crte2 kruga u Zitu iz Goodworth Clatforda kraj Andovera,Hampshire, UK, nastao u lipnju 1996. 5 www.cropcircleconnec-

tor.com.

mu uzorke iz krugova stvorenih ljudskom rukom i otkrit 6e ne5toizvanredno: savr5eno normalne biljke!

Vidovnjaci traZe tvorce krugova u ZituDakle, tko raspolaZe ovom <tehnologijom> koja stvara ove bla-

gozvudne krugove u Litu? U Engleskoj jejedna ugledna osoba ob-darena psihidkim sposobnostima sludajno prenijela informaciju oporijeklu krugova u Zitu dok je bila u transu tijekom seanse. Njenoime je Isabelle Kingston.

Psihidke sposobnosti su nesumnjivo vjeStina koju je najteZe do-kazati, zbog dru5ilenih barijera postavljenih pred pokuSaje njenograzumijevanja, od kojih je najve6a ismijavanje. Ipak, od 1950-ihsovjetski parapsiholozi sustavno su afirmirali Sesto dulo kao valid-

no sredstvo komunikacije.Ono Sto istodnim znanstvenicima daje prednost nji-

hovo je duboko razumijevanje da se priroda sastojiod onoga Sto je vidljivo i od onoga Sto je nevidljivo, i

da mnoge od njenih pojava - poput ultrazvuka, infra-zvuka i velikog dijela svjetlosnog spektra- leLeizvandosega naSih pet ogranidenih osjetila.

U Bugarskoj su se psihidke sposobnosti pokazaletako korisnim da se primjenjuju u obrazovanju i nre-dicini. Na Zapadu, usprkos nedostatku javnog prizna-nja, upo5ljavanje osoba s psihidkim moiima de56e jenego Sto se to obidno nrisli. Osobe s psihidkim spo-sobnostima danas se koriste za uspjeSno lociranje ge-

olo5kih rasjeda, u rje5avanju kriminala, dak i u pred-vitlanju potresa. Vojska je priznala da radi s osobamakoje imaju sposobnosti gledanja na daljinu i vrSenjadaljinskog utjecaja na politidare, tako da ne5to odtoga odigledno djeluje.

Informacija koju je 1982. prenijela Isabelle Kin-gston potekla je od Prornatrada, univerzalne grupnesvijesti koja sejavljala kroz povijest, i koja dovjedan-stvu sluZi kao susretljiv vodid u vremenima burnihpromjena. Oni se u egipatskim tekstvima spominjukao Blistajuii ili Elovi. Oni su takotfer pomagali u

Slika 4: Krug u Zitu u Milk Hillu, kraj Alton Barnesa, Wiltshire, nastao u kolovozul997.Fotografija @ Steve Alexander 1998

58. NEXUS www. nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

gradnji najviSeg europskog grobnog humka, Silbury Hilla (<Sil-

bury> znadi <brdo bljeStavih biiu).Problem s informacijom primljenom od lsabelle bio je u tome

Sto je u to vrijeme malo ljudi znalo Sto su to <krugovi u Zitu>, i

tako, kad su Promatradi rekli da 6e u roku od sedam dana na polji-

ma oko Silbury Hilla pruZiti znakove o svojim namjerama, nitko

u Isabellinoj grupi nije znao Sto da odekuje. Sedam dana kasnije,

grupa od pet krugova u Zitu razmjeStenih u obliku keltskogktilapojavila se pri bazi 5.000 godina starog svetog mjesta.

Narednih godina, Izabelli su unaprijed davane nove upute o lo-

kacijatra i fizidkim svojstvima krugova u Zitu. Na mjesto njiho-

vog pojavljivanja desto su odmah dolazili vojni helikopteri koji su,

kako se dini, u stanju radarom hvatati njihove elektromagnetske

otiske.Kako nam je redeno, glavni cilj utisnutih

znakova je unoSenje informacija u suptilnu

energetsku mreZu planeta, dime se ljudskimbiiima daju sredstva koja 6e im omoguiiti da

postanu svjesna svojih odgovornosti kao su-

stvaratelja i da iskoriste sav svoj potencijal.

Nekima ie se rnoZda diniti da je ova poruka

previ5e pojednostavljena, dak i utopijska, pa

ipak nema sumnje da Zivimo u vremenu ve-

likih previranja, i da ie odluke koje donosi-

mo kao zajednica, kakve god bile, utjecati na

buduie generacije. Ono Sto je ved sigurno to

je da su deseci tisuda ljudi koji su doS-

li u dodir s krugovima u Zitu sa sobom

ponijeli pozitivniji pogled na svijet, i tapromjena perspektive polako prodire u

svakodnevni svijet.Promatradi su govorili o tehnologiji

koju tek treba de5ifrirati iz znakova, (u

vrijeme dok ovo pi5em radi se na razvo-ju rotirajudih diskova i antigravitacij-skih uredaja na temelju ovih znakova),

i kako su uzorci povezani sa svim drev-

nim svetim mjestima putem suptilnihenergija. Otada je otkriveno da svi ne-

patvoreni krugovi u Litu zaista leZe na

raskriZjima nevidljivih elektromagnet-

skih puteva koji presijecaju cijeli planet, povezujudi sva sveta

mjesta.Oni su takotler rekli da su ovi oblici u osnovi stvoreni kroz mi-

saone procese poslane s drugih razina svijesti. Te vibracije pretva-

raju se u svjetlo i zvuk kako se njihove frekvencije usporavaju pod

utjecajem naSe atmosfere i zakona fizidkog svijeta. Znakove ovih

procesa na kraju ie u biljkama i tlu otkriti ljudi koji 6e biti kontak-

tirani sa suptilnih razina.

Zvuk transformacijeGlazbena ljestvica, izradena na temelju harmonije svete geome-

trije, a sada i pronailena unutar okvira krugova u Zitu, predstavlja

matematidku strukturu du5e svijeta zato Sto utjelovljuje esenciju

univerzuma. Zato nije sludajnost da se velik broj krugova u Zitu

moZe identificirati sa i kroz drevne kulture koje do danaSnjeg dana

Stuju svoju povijest kroz pjesme i glazbu i svoje obrede lijedenja

obavljaju pomo6u zvuka. Taj odnos primijenjen je u budistidkim

mandalama, dija se sloZena geometrija koristi za podizanje stanja

svijesti. MoZda nije sludajnost Sto oblici krugova u Zitu nalikuju na

ove zamrSene uzorke, baS kao Sto zagonetno podsje6aju na Jennye-

ve materijalizacije zvuka.

Ako zvudne vibracije stvaraju krugove u Zitu, nije li moguie da

su u stanju uzdiii pojedinca do duhovne razine? Napokon, upravo

se kroz glazbu sva ljudska iskustva slave i prenose s generacije na

generaciju. Vrlo je vjerojatno da je sam oblik ljudskog uha - tod-

nije, puZnice - spiralno izraden prema harmonijskim zakonima

tonova, ba5 kao Sto je isti spiralni oblik primarna forma iz koje su

poniknule tisu6e krugova u Zitu.

Clazbaje nosad druStvenih promjena: vjeruje se da su udinci

Handelove muzike preokrenuli slobodne moralne vrijednosti koje

su dominirale u ranoj viktorijanskoj Engleskoj, baS kao Sto su anar-

hidni prizvuci pttnk glazbe pokrenuli razodaranu mladeZ na borbu

protiv establi5menta koji nije tolerirao one

koji bi zakoradili preko njegovih zakona.

Slidno tome. dokumentirani su udinci na

ljudsku svijest koji su se javili nakon dodira

s krugovima u Zitu. 1990, piktogram na Al-ton Barnesu sadrZavaoje trozubac Neptuna iliSive - likova koji se tradicionalno povezuju

s transformacijom. Ironidno je da su se kroz

izlaganje ovom jedinstvenom krugu u Zitu rni-

lijuni ljudi Sirom svijeta osjetili transformira-

nima, baS kao Sto slike krugova u Zitu danas

nastavljaju prosvjetljivati svijest onih koji do-

lazeudodirsnjima.Ako je zvukjedan od formativnih prin-

cipaiza krugova u Zitu, ne iznenaduje Sto

ove formacije stvaraju psiholoSke utiske

kod onih ljudi dije su antene izvudene i

prijemljive za njihovu glazbu'

O autoru:Freddy Silva je pisac i umjetniiki di-

rektor koji od 1990. istraZuje krugove u

Zitu i sveta mjesta iz multidisciplinarneperspektive. On je danas jedan od vo-

de(ih svjetskih struinjaka za ovu temu,kao i autor bestselera. Njegova sveobu-

hvatna knjiga Secrets ln The Fields: The

Scienae And Mysticism of Crop Circles

dostupna je na njegovoj web-lokaciji, The Crop Circular, http://

www.lovely.clara.net. lzvorna verzija ovog ilanka, s prateiim fo-

tografijama u boji, takoder se mo2e pogledati na njegovoj web-

lokaciji. G. Silva ie odrZati izlaganje na Nexusovoj konferenciji u

Brisbaneu 23-25 ru)na.

Dodatno Stivo:. Peter Tompkins i Cristopher Bird, The Secret Lile of Plants,

Allen Lane, Penguin, 1974.U Hrvatskoj objavljena pod naslovom

Taj n i iiv ot b i lj a ka, Prosvj eta, Zagr eb, 1 97 7' D ru go izdanj e I 9 8 8'

. David Tame, The Secret Pot'er of Music, Destiny, 1984'

. Hans Jenny, Cymatic, Basillius Presse, 1972'

. Robert Lawlor, Sacred Geometry: Philosophy and Practice,

Thames & Hudson, 1982,1994.. Joachim Ernst Berendt , Nada Brahma, Destiny, I 983 '

. Valerie Hunt, Infnite Mind,Malibu, 1989-

. Sheila Ostrander i Lynn Schroeder, Psychic Discoveries Be-

hind the lron Curtain,Prentice-Hall, 1970'U Hrvatskoj objavljena

pod nasfovom S onu slranu:aujese, Globus, Zagreb,1989'

Ako je zvuk jedan

od formativnihprincipa iza

krugova u iitu, ne

iznenaduje 5to ove

formacije stvarajupsiholo5ke utiskekod onih ljudi tije

su antene izvuienei prijemljive za

njihovu glazbu.

KOLOVOZ-RUJAN 2oos www.nexusmagazlne. co m NEXUS.59

scan by krista

CBER-ovog odbora, na toj vrlo klimavojosnovi cijeli problem nanobakterija dodaljnjega je odbaden kao moguca konta-minacija. Od tog vremena objavljeni su

radovi koji pokazuju da su nanobakterijeuzgojene u laboratorijima Sirom svijeta,i da su pacijenti podeli ozdravljati na-kon je lijedenje usmjereno na uklanjanjeovog patogena. Usprkos totne, ni FDA niNIH nisu pokazale spremnost da ponov-no istraZe pitanje kontaminacije cjepivai I i tretiranje nanobakterija.

Koja bi mogla biti cijena ovog odga-danja istraZivanja nanobakterija? Svakegodine milijuni srdanih bolesnika proLiv-ljavaju agoniju ili umiru zato Sto lijekovii kirurgija koji su im prepisani ne djeluju.Ova grupa prepu5tena sudbini ima jasan

izbor: poku5ati ne5to novo ili umrijeti.Pitanje s kojim bi se NIH i FDA mogli

jednoga dana suoditije: kada su objavlje-ni takvi obeiavaju6i rani dokazi i kad jebilo tako puno pacijenata koji su iscrpilisvoje druge moguinosti, za5to lijednici

nisu obavile5teni o ovoj novoj mogu6-nosti, kako bi rnogli, ako ni5ta drugo, tore6i pacijentirna i donijeti neke informi-rane odluke?

IstraZivadi poput Ciftcioglu i Kajande-ra, zajedno s kardiolozirna poput Bene-dicta Maniscalca i iskusnim lijednicimaopce medicine poput Douglasa Hoppera,izraLavaju frustriranost time Sto se broj-nim pacijentima i njihovim lijednicimane daje informacija koja bi im mogla po-

mo6i, posebno u situacijama kad su sve

druge moguinosti iscrpljene. U medu-

vremenu, kalcifikacija nastavlja svoj ne-

rnilosrdan mar5 u tijelima milijuna ljudi,a ljudski i financijski tro5kovi rastu.

PostskriptumU svibnju 2005, dr. Olavi Kajander upu-

tio je otreZnjuju6u poruku na zajednidkomsastanku ameridke FDA i Europske agenci-je za lijekove o opasnostima od virusa kadaje predstavio nove dokaze u prilog nedemu

Stoje prvi put objavljeno 1997: da su cjepi-

va kontaminirana nanobakterijama.

Od 1999, vladine agenci.ie nisu podtt-

zele doslovno niSta da jstra2e rrr u tr rd_

nju, uglavnorn zbog sponrenLrto-r \lH-ovog pokusa u kojem kao kontrolni uzo-

rak nisu koriStene destice koje.le otkrioKajarrder; i sada kad je kontarninaci-ja

cjepiva sluZbeno prijav llena r lastrnra.

pitanjeje: Sto ce se poduzeti?

Potom je 24. Iipnla 2005. objar ljenkrunski argurnent o kalci-ievinr nasla-

galna u srdanitn bolestima, BritanskiistraZivadi su u vodeietn medicinskonr

dasopisu Circulation Researclf obiar ilidokaz da kristali kalcijevog fost-ata Lrzro-

kuju upalu u arterijama. Upala -1e r odeci

uzrok srdanih napada, ali sve dosad ve-

6ina kardiologa vjerovala je da je kal-cifikacija neduZni promatrad u upalnomprocesu. Zbogtoga, terapija nikada nijebila usmjerena na naslage kalcrja. Ako jetodno, britansko otkriie nuZno bi dovelo

do revizije cijelog medicinskog pristupa.

ne samo upalama. nego itemeljima srda-

nih bolesti, u kojoj bi kalcifikacija posta-

la glavni krivac.

O autoru:Douglas Mulhall je vodefi novinar za

podruije nanotehnologije, i iesto se po-javljuje u talk-show emisijama koje se pri-kazuju Sirom SAD-a. Kao upravni direktorHambur5kog instituta za okoli5, jedan jeod autora metode koju vladine agencijedanas koriste za mjerenje utjecaja na oko-liS. Njegova knjiga Our Molecular Future(Prometheus Books, 2002) opisuje kako se

nanotehnologija moZe koristiti u obraniod tsunamija idrugih prirodnih katastrofa.Njegovo iskustvo u prevenciji bolesti po-tjeie od pionirskog rada na tehnologijamaproiiStavanja vode u Kini iJuZnoj Americi.

Komunikacijska proilost g. Mullralla po-iinje s diplomom iz novinarstva, nastavljase sa snimanjem (nagrailivanih) dokurnen-tarnih filmova, nakon iega se prebacio na

menadZment postavii suosnivai prve

komercijalne televizijske mreZe u Repu-blici Ukrajini. Pisao je ilanke za ameriikemedije kao 5to su News Day, The Futuristi The National Post, kao i za publikacije u

Njemaikoj iBrazilu. Doprinio je prvoj knji-zi Financial Times (UK) o moguinostimau zelenom biznisu, a takoder je napisao i

uredio Sirok spektar tehnitkih vje2benica.Douglas Mulhall sjedi u savjetodavnimodborima Centra za odgovornu nanoteh-nologiju i Zaklade za ubrzanje razvoja.Na njihov poziv odr2ao je izlaganja pred

organizacijama kao 5to su Nacionalno istra-Zivaiko vije(e, ameriika Agencija za zaStitu

okoli5a i Medicinski institut.

Rijei urednika:Ovaj tlanak temelji se na materijalima iz

knjige Ihe Calcium Bomb: The NanobacteriaLinkto Heart Disease & Cancer, Douglasa Mul-halla i Katje Hansen (The Writer's Collective,2005), koja je uila u finale izboraza nagraduKnjiga godine o zdravlju 2004 magazina Fo-

reword. Dodatne informacije mogu se pro-na(i na http://www.ca lcify.com.

(BiUe5ke)

a Maniscalco et al., <Calcification in Co-

ronary Artery Disease can be Reversed byEDTA-Tetracycline Long-term Chemothera-py>, Path op hy si ol ogy, 28. srpnja 2004.

b Shoskes, Daniel A., Kim D.Thomas iEydaGomez, <Anti-nanobacterial therapy for menwith chronic prostatitis/chronic pelvic pain

syndrome and prostatic stones: PreliminaryExperience>, J. Urology, veljaia 2005.

c Sastojci su opisani u knjizi The CalciumBomb, slr 94; oni su: (1) dodatak prehrani oobliku praika (vitamini C i 86, niacin, folnakiselina, selen, EDTA, L-arginin, L-lizin, L-

ornitin, bromelin, tripsin, CoQ10, ekstraktsjemenki gro2da, gloginje, papain), 5 cm3

uzetih oralno svake veieri; (2) tetraciklinHCl, 500 mg uzetih oralno svake veieri; (3)

EDTA, 1500 mg u obliku rektalnog supozi-torija svake veieri. Prema predstavnicima

kompanije koja prodaje kombinaciju do-dataka prehrani i EDTA, tretman djelujena sljede(i naiin: dodaci prehrani jatajuimunoloSki sustav, ubrzavaju djelovanjeEDTA i smanjuju upalu; EDTA skida ljuskuod kalcijevog fosfata; i tetraciklin iskorje-njuje nanobakterije. Tetraciklin je takodersam po sebi kelator, i poma2e u uklanjanjukalcijevog fosfata.

d Waters, Elizabeth et al., <<The Genomeof Nanoarcheum equitans: lnsights intoearly archeal evolution and derived pa-

rasitism>, PNA5 100(22):12984-12988, 28.listopada 2003.

e Ciftcioglu et al., <A potential cause

for kidney stone formation during space

flights: Enhanced growth of nanobacteriain microgravity>, Kidney lnternotional 67:1-

9,2005.f Cisar, John O. et al., <An alternative in-

terpretation of nanobacteria-induced bio-

mineralization>, PNAS 97 (21):1 1 5'l 1 -1 1 5 1 5,

10. listopada 2000.g Nadra, lmad et al., <Proinflammatory

Activation of Macrophages by Basic Calci-

um Phosphate Crystals via Protein Kinase

C and MAP Kinase Pathways - A ViciousCycle of lnflammation and Arterial Calcifi-cation?> Circulation Research 96(12):1248-1256,24.lipnja 2005.

60. NEXUS www. nexusmagazlne. com KOLOVOZ_RU]AN 2OO5

scan by krista

NI LO-i NI A PITOLHJL

Robert StanleYo UNICUS Magazine, liPanj 2005.

1 147 Manhattan Avenue #43

Manhattan Beach, CA 90266, sAD

Web-stranica:http://www.u n icusmag azi ne.com

Prevela: Tamara Haban-BoZiievid

zicioniran i da bi se poveiala cjelokupna gustoia prizora'

Nakon Stoje napiavio Ovile fotogranp ispred zgrade Kongresa, fotografse premjestio na

rub Parda je, P snimak' Pro5lo oko 20

ija te sn di kako se todno iznad

lebdeci su neki gruPirani u lbr'-

KOLOVOZ-RUIAN 2oos www. nexusm agazlne.com NEXUS .61

scan by krista

1 6. srpnja, 2002. plavi NLo okruglastog oblika nakratko slije(e na krov zgrade Kongresa(donja strelica, desno od kupole), a zatim se podiZe u zrak. (Foto O WGA 2002.)

tine na noktima velidine lupica od igle...a imaosam os.jeiaj i kao da su mi ruke nabiiene nekomvrstom energije.>

Nova opaZanja NLO-a 2002. -2003.Samo l0 dana nakon toga,26. srpnja. 2002.,

dopisnik Fox News-a, Shepard Smith izviesta-va: <Noino nebo iznad Kongresa oZivjelo .jeplavim i narandastim sv.ietlima ko.ia su.jurila ne-bom, tvrdi puno uspanidenih ljudi koji su nazva-li radiopostaju; ovo nije Sala. Ameridki borbenizrakoplovi u Zestokoj potjeri... NORAD [Sje-vernoameridka zratna obrana] je potvrdo FoxNews-u da su na mjesto dogadaja doSla i dvaaviona F-16, ali nisu niSta prona5la! Misteri.la nanebu iznad baze zratnih snaga Andrews . . . to j e

ona koju koristi predsjednik.>Izvjestitelj Foxa iz sredi5ta Washington, Brian

Wilson, nastavlja pridu. <Sheparde, bilo bi po-Steno re6i da u ovom trenu ima puno vi5e pitanja nego li odgovora,ali neSto 6udno se dogadalo na nebu Marylanda. Evo Sto znamo. Ujedan sat po ponoii ljudi izNORAD-a opazili su u zradnom prostoruMarylanda [preko kojeg je zabranjeno prelijetanje], nedaleko Kon-gresa, ne5to Sto nisu mogli identificirati. Smjer kojim se to kretaloizazvaoje odredenu zabrinutost pa su poslali dva aviona Zralnena-cionalne garde za obranu predsjednidke zgtade da to provjere. Da-kle, Zra(,na nacionalna garda potvrduje da su dva F-16 iz I 1 3. pukaposlana da presretnu to Sto je izazvalo brigu u NORAD-u.

Medutim, kad su piloti stigli na odredi5te, rekli su da ne vide ni-Sta. NORAD nije htio dati podatke o todnom poloZaju, smjeru ili br-zini objekta kojeg su pratili. Nezavisno od toga, veliki broj ljudi kojiZive u Waldorfu, Maryland, nedaleko baze zradnih snaga Andreu's.nav,no je lokalnu radiopostaju WTOP i, otprilike u isto vrijeme.rekao da su opazili svjetloplavu svjetlost kako juri nebom. Tr rdilisu da svjetlost hvataju vojni zrakoplovi. Jedan svjedok 1e za radio-postaju izjavio da su joj avioni bili todno za pelama:'Kako bi se tastvar pomakla, avion bi se pomicao todno za njom.'

Slijedi istraga ali, glasnogovornik Nacionalne garde. kapetanSheldon Smith, kaZe: 'Nemamo nikakve podatkeo smijeSnim svjetlima'. Usput, taj dan je todnobila pedesetgodi5njica serije jo5 uvijek neobjaS-njenih opaZanja NLO-a iznad Kon_qresa. prideko.ia .ie 1952. napunila naslovnice nor ina. She-parde. nastavit 6emo to pratiti.))

Za to vrijeme, te iste noii otac i sin u Arlingtonu.Virginija, izaSli su van da bi skinuli madku s pro-zorske daske na drugom katu kuie oko 1 . I 5 ujutro.Obojica su gledala prema kuii, razmi5ljaluii kakoda skinu madku kad su dva kruina bijela svijetlapretetjela iznad njihove kuie. Rekli su da su NLO-ibili velidine.bejzbolske lopte. NLO-i su. prije negoli su oti5li, bili vidliivi oko dviie minute. ali su se

ubrzo vratili.Ovaj put su se oba NLO-a zaustavila vrlo blizu

- a u taj tren su otac i sin shvatili da su kugle male.Oba NLO-a su za trenutak stala, a zatim je.jedan

ob.jekt odletio pod desnim kutom u odnosu na

prethodnu putanju kojom se kretao. Drugi objektje ostao nepomidan oko pet sekundi nakon degase nastavio kretati prilidno istom putanjom. To su

bila dva odvojena objekta koja su prvo letjela za-

macije trokutastog oblika. U daljini se blizu zemlje vide dvaNLO-a.Medutim, lebde6i u zraku ispred fotografa,nalaze se dvije ovalne,poluprozirne kugle energije zakoje on vjeruje da su NLO-i opre-mljeni nekom vrstom napredne tehnologije za optidko prikrivanje.Vanzemaljci su te noii poduzeli zastra5ujudu kolidinu aktivnosti.

Velika formacija NLO-a koji su lebdjeli iznad, zgrade emitiralaje neobidnu energiju. lzuzetno sloZeni signali njihovih energetskihpoljajasno su uhvadeni na filmu zbog dugadke ekspozicije i njihovemale udaljenosti od kamere. Todno prije napu5tanja ovog podrudjaNLO-i su u aaku napravili (crvotodinu)). Na Zalost, ova nevjero-jatna slika imala je i svoju cijenu. Fotografovi prsti su bili tolikospaljeni zradenjem da mu je trebalo oko godinu dana da ih izlijedi.

Tokom jednog od na5ih razgovora, on mi je objasnio: <Ja sam senalazio ispod tih objekata, a prema mojim snimkama, oni su se zavrijeme trajanja ove ekspozicije povukli i vratili se otkud god da sudoSli. U tom trenu napravljena je snimka koja pokazuje srediSnjuformaciju NLO-a u bodnom i uzlaznom kretanju. Osje6ao sam dasam uhva6en usred udara nedega...kao da me udarila para, ali bezvlage. Ubrzo nakon toga sam primijetio da imam vrlo male opeko-

N LO-i iznad Wash in gtonskog Monu menta i zgrade Kong resa 4. srpnja, 2002.(Foto @ WGA 2002.)

62. NEXUS www. nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

jedno, a zatim odvojeno. Sasvim ,ie jasno da su bili pod kontrolom

inteligentnih biia.ietiri mieseca kasnije, ll. studenog,2002., spomenuti fotograf

uhvatio je joS jednu zapanjujuiu no6nu snimku malog NLO-a. Ovaj

objekt bio je metalna kugla velidine otprilike kao loptica za golfkoja se nedujno odupirala gravitaciji. Doslovno je lebdiela iznad

glave prekrasnog plavokosog modelaprije nego li.je glatko otiSla.

To mi se udinilo jako dudnim, ne samo zato Sto se tako veliki roj na-

lazi natoj visini ved i Sto su ti objekti bili puno ve6i od pdelajer ih se

moglo jasno vidjeti s udaljenosti od oko dva kilometra ina oko 100

metara visine!Helikopter se nastavio kretati svojim putem kao da niSta ne vidi. A

n'rje ni zaustavio reflektor na neobidnom roju.Zato sam malo pazlji-

vije promotrio ovaj <roj> koji .ieizgledao poput oblaka ali se diniloda jasno tvori vrlo veliki trokut.Bio je velidine nogometnog igra-

li5ta i puno veii od aviona. Vjetarje puhao od zapada prema istoku

pri brzini od oko l5 kilometara na

sat (na web-stranici yahoo.com-a

s vremenskom prognozom pisaloje daje te nodi u sjeverozapadnom

dijelu puhao vjetar brzine I 5 kilo-metara na sat). Kako bilo, vjetarnije puhao prema zapadu - Sto ono

Sto iu sljedeie reii dini ioS neobid-

nijim. Oblaci na nebu su ili miro-vali ili su se kretali prema istoku.

Ali 5to ako vam kaZem da je vrlonedavno (roj, NLO-a preiao

iznad zgrade na5eg Kongresa, u

ponedjelj ak, 2. svibnja, 2005. u

20.45 sati po istotnom vremenu?

Samo godinu dana kasnije, u stu-

denom 2003., Fox News ie izvijestioda su borbeni zrakoplovi Zradnih sna-

ga joS jednom poletieli i da je Bilelaku6a 20. studenog nakratko evakuira-

na nakon Sto su <ptice> ili v.ierojatno

<atmosferski poremedaii> pokvariliradar koji nadzire za prelijetanj e zabra-

njeni zradni prostor oko kompleksa.

Prema Fox News-u. glasnogovor-

nik Uprave saveznih zradnih snaga,

William Shumann, .ie izjavio: <Radi

se o laZnoj radarskoj meti. Kad su

NORAD-ovi borbeni zrakoplovi sti-gli na mjesto navodne povrede zralnogprostora, nisu niSta otkrili.> NORAD je zapovjedni centar zaobta-nu ameridkog i kanadskog zra(nog prostora. Shumann je objasnio

kako su pogre5no radarsko bilieZenje moglaizazvati <data ptica iliatmosferski poremedaji zakoie se prvo mislilo da se radi o avionu

koii leti pet mil.ia unutar za prelet zatvorenog zradnog prostora oko

Bijele kuie>. On je rekao: <To je sluda.i kad iskodi jedan od onih

elektronskih gremlina, ali nema aviona.>

Roj iznad Kongresa u svibnju 2005'Dakle, bi li .jednostavno trebali zaboraviti Sto se dogodilo 1952.

i ponovno 2002. i 2003.? Ovi dogadaji su sad iza nas i nitko nije

ozbilj no povriieclen, todno?Ali Sto ako vam kaZem da .ie vrlo nedavno

<ro.j> NLO-a pre5ao iznad zgrade naSeg Kongre-sa, u ponedjel.lak,2. svibnja,2005. u 20.45 sati

po istodnom vremenu? Plemajednom svjedoku,

eskadrila NLO-a joS je jednom neometeno pre5la

pleko za prelet zabranienog zradnog prostora.

Slijedi nevjerojatan opis ovog dogadaia kojegmi.je poslao prijateli gore spomenutog tbtografa.Razgovarao sam s niim telefonom 24 sata nakon

dogadaja i.ioS uviiek je bio u Soku od onog Sto je

vidio. Taj doviek, ko.leg zovem <postdiplomac>,

izuzetnoje inteligentan i vrlo pouzdan. Trenutad-

no pi5e doktorat iz antlopologi.ie na Katolidkomtakuttetu. Napisao mi.ie sl-iede6e: <Bio sam u ku-paonici u svom stanu u Ulici U, s.ieverozapadni

dio centra grada, i gledao kroz prozor te odjed-

nom opazio helikopter s upalienim reflektorimaza prelralivanje kako leti na visini neSto viSo.i

od 100 metara kreiudi se od zapada prema isto-

ku iznad ulice S, sjeverozapadni dio centra gra-

da. To .je normalni prizor u mom susjedstvu, a

privukao mije paZniu samo zato Sto su reflektorina helikopteru bili upalieni, Sto se inade koristisamo kad traZe loSe momke na zemlji.

Medutim, reflektor.je direktno bio usm.ieren na

neSto Sto se dinilo poput.jako velikog roja pdela.

KOLOVOZ-RUJAN 2oos

Ova grupa objekata Podela se

kretati prema jugu u smjeru National Malla. U taj sam tren pozvao

svoju Zenu da dode u kupaonu. 'Dodi odmah ovdje! MoraS vidieti

ovu neobidnu stvar na nebu!'Pokazao sam joj u tom smjeru pa.le

zajedno sa mnom gledala kako se roi krede od istoka prema zapadu

iznadThaMalla, Washingtonskog spomenika, prema Lincolnovom

memorijalnom centru, a zatim u smjeru Pentagona'

Da vas pods.jetim, upravo tu rutu koriste zrakoplovi kad ulaze u

zradni prostor sredi5ta grada da bi sletjeli na Washingtonski nacio-

nalni aerodrom. Ipak, postojijedan problem: avioni moraiu dolaziti

od zapada prema istoku - upravo suprotno od onog Sto je dinila ta

stvar. A ta sfvar je bila oko 15 puta ili viSe veda od boinga 747. . 'vrlo

BliZi prikaz triju svjetala iznad Washingtonskog Monumenta, 4. srpnia'20O2'(Foto o WGA 2002.)

www. nexusmagazlne. com NEXUS.63

scan by krista

lako! Osim toga, emitirala.je ne5to Sto se dinilo poput slabe svje-tlosti - Sto.ie moglo biti gradsko svjetlo koje se od nje odraLavalo,gotovo kao daje treperilo. ili poput neke neobidne promjene sv.ietla.

kao kad vidite fatamorganu koju stvara toplina na vruiem astaltu.A zalim je jednostavno podelo nesta.jati u daljini, izvan domaSaja

naSeg pogleda.

Da ponovim, bilo je ogromno, dinilo se da je trokutastog oblika,iako je svjetlucanje slidno fatamorgani ovo poneSto iskrivllavalo,imalo moguii udinak iluminacije i kretalo se u suprotnom smjeru odvjetra prilidno velikom brzinom. Moralo se kretati prilidno brzo jerje udallenost od podrudja Logan Circlea do podrudja zgrade Kon-gresa, preko The Matla prema Lincolnovom memoriialnom centru,azatim prema podrud.ju Pentagona, pre5lo za samo nekoliko minuta.Da znam, F-I6 to moZe preii dak i brZe, ali ovo se nije kretalo l5kilometara na sat, kako bi se zbog v.ietra kre-talo da se radilo o oblaku, a nije se ni kretalou istom smjeru kao i ostali oblaci! U redu, pa

recite mi onda Sto ie to, do vraga, bilo?>Do sad su odgovori na ovo pitanje glasili: (a)

s loj evi temperatume inverzij e, (b) m eteorolo5kibaloni, (c) kuglasti grom, (d) modvami plin, (e)gremlini. (f) meteori, (g) ptice i (h) zviiezde.

Problem nacionalne sigurnostiUsporedimo sad 2. sviba, 2005., s onim Sto

se dogodilo samo devet dana kasnile. Upravaza sayezno zrakoplovstvo oduzela.le letadkudozvolu dovjeku iz Pennsylvani.le koii

.ie 11. svibnia sa svo.jom Cessnom sa dvas.jediSta uletio u zalelzabranieno podrud-

.je u sredi5tu Washingtona prouzrodivSisredinom popodneva emocijama snaZno

nabiienu evakuaciju Bijele kuie i zgradeKongresa. Koliko.je ovaj dogadaj zapra-vo bio ozbiljan? NORAD je poslao dvaF- l6 i helikopter Black Hawk da presret-nejednu Cessnu.

Uprava za savezno zrakoplovstvo jeizjavila da je instruktoru letenja oduzetadozvola za letenje i da 6e morati dekatinajmanje godinu dana da bi podnio mol-bu za novu te ispodetka krenuo na satove

letenja. Kako je instruktor bio jedini pilot s dozvolom u avionu, bioje odgovoran za povredu zraanog prostora. Prema glasnogovornikuUprave, Gregu Martinu: <To je iztzetno stroga mjera koja odraZava

koliko ozbiljno gledamo na krSenje zralnog prostora.)Veliko pitanje koje se odnosi na upade vanzemaljaca u zaprelet

zabranjeni zradni prostor glasi: kad NLO, ili roj NLO-a, podinjepredstavljati opasnost za nacionalnu sigurnost? Jasnoje da se Cessnu

s dva sjedi5ta smatra opasno56u za nacionalnu sigumost. Za5to ne iNLO? Vjerojatno zato Sto NLO-i protiv nas nisu poduzeli nikakvupreviSe neprijateljsku akciju...za sad?

ProuEava.judi ovo pitanje godinama, do sredine pedesetih amerid-ke vlasti su zakljudile daie mogudnostizazivanla panike u javnosti

zbog valova opalaila NLO-ajedina odita i trenutadno prisutna opa-snost za nacionalnu sigurnost. I tako zapodinje sluZbeno negiranje,ometanje i odvra6anjejavnosti od ovog pitanja.

Je li naSe sada5nje washingtonsko vodstvo upoznato s ovim pro-blemom? Jasno, dio njihova posla.le da znaju Sto se dogada, ave-

;ffltt svakodnevno dobiva svjeZe informacije iz mnogobrojnih

Jedan takav izvorje prethodno spomenuti fotografkoji vei ci.ieliniz godina Zivi i radi u srediStu Washingtona. On.je inteligentan i

domoljubni Amerikanac ko.ii je osietio da mu .ie duZnost obai i.je-

stiti odgovorne na vlasti o tome Sto mu se dogodilo. To .ie razlogza5toje nekoliko dana nakon dogadaja od 16. srpnja 2002. u veder

oti5ao do zgrade Kongresa i sastao se s dlanovima istraZitel.iskejedinice policile Kongresa. Strpljivo im je pokazao snimke NLO-akojeje napravio 4. i 16. srpnja i objasnio Sto se dogodilo te noii.Nakon nekog vremena pomnog razmiSl.ianja istraZiteli i su mu rekli<da se nije dogodio nikakav zlodin> i da zato neie sastar iti izvie-Staj. On je, ne daju6i se smesti, nakon toga poslao kopije snimki i

detaljni opis dogadaja u Ured preds.iednika, ali ni.ie dobio nikakavodgovor. Zatim je kontaktirao duZnosnike u Pentagonu. rr-e izne-naduje da.jo5 uviiek nije dobio nikakav sluZbeni odgovor. Nakon

toga je svo.je radove odnio u l\tational Geo-graphic i na kra.ju se sastao s pomoinikomumjetnidkog direktora koji .ie bio vrlo uzbu-den u vezi snimaka. Fotograf se s njim nijeduo mjesec dana. a kad .ie nazvao ,\'ationalGeographic da upita za svoje tbtografi.ie sa-

znao .ie da.j e pomoin ik um.i etn i dkog d i rektoradobio otkaz.

Kad sam telefonom razgovarao sa slu2beni-kom policije Kongresa zaduZenim za odnose

s.javnoSdu o dogadajima koji su se odigrali u

noii 16. srpnja,2002., redeno mi je sljedeie:<Ne moZemo ni potvrditi ni zanijekati posto.ii

li o ovom dogada.lu izvje5ie.>Kad sam zapitao.ie li policija Kongre-

sa bila na duZnosti ditavu noi. odgor oriomi .ie: <Osiguran.ie se nalazi na sr o.jinr

poloZajima po ditavom podrud.iu u sr ako

doba, a sigurnosne kamere ko.ie nadziluzgradu Kongresa i okolni teren upaliene

su ci.jelo vri.jenre.> Na kra.ju sam htio sa-

znati jesu li neki zastupnici radili u Kon-gresu kasno no6u nakon Sto je zgrada

bila zatvorena za javnost. SluZbenik nrije objasnio: <ilanovi obavl.jaju odredene

poslove no6u i rade do kasno koliko godje to potrebno.>

Tokom mog istraZivania oi og ner iero-jatnog slu6aja otkrio sam ogromnu kolidinu materijala ko.ii se odno-

se na NLO-e i srediSte Washingtona. Rezultat toga.ie kniiga Vaparl

na Kongres: upadi van:emaljaca u:a let:abranjeni :raini proslorkoju smo napisali.ia ispomenuti fotograf, a koja ce biti objarl.iena

krajem ove godine. Ako vi ili bilo tko koga poz-nate zna.io5 neke

informacije o ovom sludaju, molim vas da me kontaktirate na rstan-

ley@socal.rr.com.

O autoru:Robert M. Stanley je pisac i istraZivai iija specijalnost su novi

tehnoloiki trendovi. Njegov ilanak na Rebert Krupovu svjeiicu(Vatrena oluja> objavljen je u NEXUS-u vol. 12, br.2, a njegov in-

tervju sa savjetnikom za svemirsku tehnologiju Davidom Adairomnalazi se u NEXUS-u vol.9, br. 5.

Ovaj ilanak je copyright iasopisa UNICU5 Magazine i22005, go-

dine,1147 Manhattan Avenue #43, Manhattan Beach, CA 90266,

SAD. Robertu Stanleyu moZete poslati e-mail na rstanley@socal.

rr.com. Posjetite web-stranicu UNICUS Magazinea na http://www.u ntcusmagazrne.com.

Proutavajuii ovopitanje godinama,

do sredine pedesetihameritke vlastisu zakljuiile daje moguinost

izazivanja panikeu javnosti zbogvalova opaZanja

NLO-a jedinaoiita itrenutacnoprisutna opasnost

za nacionalnusigurnost.

64.NEXUS www. nexusmagazlne. com KOLOVOZ-RU]AN 2OO5

scan by krista

ISTRAZIVANJEBREITENWINN EROVE SPILJE

1513.

p ,:1"-#:#I vogdlankauNEXUS-u, lipanj-srpanj 2005. [2/04], htio

bih vam dati neke podatke koji bi vam mo-gli koristiti. Amberg je grad srednje velidine(oko 50.000 stanovnika) u sjeveroistodnoj

Bavariji u Njemadkoj. Od 13. stoljeia cen-

tar je trgovine s ie5kom, a njegova dana5-

nja udaljenost od granice imosi oko l00km.SmjeSten je na istodnoj granici Franadke

Jure, tvorevine krednjaka dobro poznate po

svojim mnogobrojnim spiljama i rudarskimiskopima u pretpovijesna vremena. Za de-

talinije informaciie o ovom podrudju, prilo-Zio sam vam i primjerak nove autokarte.

Nedosljednosti u ilanku. <...stanovnici grada Amberga uputili su

se u planinsko podrudje pet kilometara uda-

ljeno od Amberga.> Na toj udaljenosti od

grada ne postoji mjesto imenom Predenwind,

a treba se i zapitati za5to su dobri gradani mo-

rali ostati preko no6i u Hohnenburgu da bi

preSli samo pet kilometara.. Pe6ina se zove <Breitenwinnerova spi-

lja>, vjerojatno zato Sto se nalazi blizu sela

Predenwinda. Mislim da je po5teno zaklju-diti da su Breitenwinn i Predenwind jedna

te ista lokacija, a <Preden-> je stari oblik ililokalni dijalekt standardiziranog njemadkog

KOLOVOZ-RUIAN 2oos

<Breiten->. Medutim, koliko ja poznam di-jalekt kojim se govori u tom podrudju, <Pre-

den-> se u tom kraju ne koristi; prije 6e bitida dolazi od nestandardiziranog njemadkog

koji se govori na krajnjem sjeveru Njemad-ke.

. Nije jasno je li taj tekst originalan ali

ako je, stil i rijedi koji se u njemu koriste se

ne podudaraju s vremenom kadje objavljen.Za usporedbu vam Saljem i primjerak teksta

objavljenog 1552. kojeg unatod arhaidnom

fontu moZe proditati veiina njemadkih go-

vomika ali on zasigurno nije niti blizu onom

Sto daje Buchnerov opis.

Povijesna/zemljopisna pozadina. Postoji spilja imenom <Holloch> (<pra-

zni otvor>), a u blizini se nalazi jo5 jedna

imenom <Spilja kralja Otto, blizu (oko pet

kilometara) sela imenom Breitenthal i joS

dva sela, Kirchenwinna i Reicherstwinna, upodrudju oko l2 kmjugozapadno od Hohe-nburga. Ako se krene rano ujutro iz Hohe-nburga, do ovih spilja se moZe sti6i prvom

polovicom jutra. Breitenthal bi se u pro5lo-

sti moglo nazvati <Breitenwinnom>. Drugavjerojatnost je da je jednostavno doSlo do

mije5anja imena mjesta.. Spilje se nalaze todno izvan za pristup

zabranjenog podrudja za vojnu obuku kojeje tamo napravljeno u prvoj polovici proSlog

stolje6a (Hohenfels Truppemiibungsplatz),i ja sam bio u obje spilje dok sam bio u voj-sci. Holloch izgledapoput izduZenog prola-

zakroz planinu, dok se za drugu zna dajeprilidno velika ispod povr5ine zemlje.

. Prije rimskih vremena i dugo vremena

poslije, podrudje je nastanjivao slavenski

narod imenom <Vendi> (na njemadkom

Wenden), sto je isto Sto i <Sorbi> (Sorben).

Sa seobom Franaka na istok poslije 800 n.

e., ovdje su se sve viSe naseljavala i german-

ska plemena, Zive6i prihvatljivim suZivo-

tom, a na Sto ukazuju zavr5eci imena mno-gih mjesta na -thal, -dorf, -hausen, -ing itd'Medutim, tipidna slavenska imena su ostala,

poput onih koja zavrSavaju na -winn, -wind,

-a, -is, -itz. Zanimljivo je primijetiti da su

Rimljani danaSnji Augsburg, a vendsku

<Augustu>, zvali <Augusta Vindelicorum>'Takoder, plemenita obitelj windis chgrdtz,

kraljevska i u Austrougarskom Carstvu i u

Svetom Rimskom Carstvu njemaikog naro-

da, ima svoje korijene todno u ovom istom

podrudju.. Ova slavenska plemena bila su poznata

po svojim rudarskim vje5tinama, a u vrije-me objavljivanja Buchnerovog dlanka 1535.

su moZda ve6 bila potisnuta i oti5la Zivjeti u

spilje i napu5tene rudnike. Ovo objaSnjava

susret sa Zenskim <duhom>.

Takocler nije upitno da su spilie iz vreme-

na Jure bile nastanjene dak i prije Neolitika;dakle, ne imenatluje Sto se u njima mogu

prona6i velike kol idine fosiliziranih kostiju.

Zakral,ija se slaZem da <neupu6eni ne6e

vjerovati ovoj pridi> ali ne6e ni oni kojiimaju ne5to znaniaiz povijesti.

Srdadni pozdrav,

Peter L. Zeidler, Richmong, Victoria, Au-stralija

www.nexusmagazine. com NEXUS.65

scan by krista

MASOVNA OPAZANJAPRELIJETANJA NLO-a IZNAD

XALAPE U MEKSIKUU petak, 24.1ipnja,2005. u Xalapi u Mek-

siku ljudi su masovno vidjeli NLO-e. Ovomzapanju.iu6em dogadaju svjedokom je bioi guverner Xalape, Fidel Herrera Beltr6n,dlanovi njegovog osoblja, puno pripadnikapolicijskih snaga Xalape, novinski i televi-zijski izvjestitelji i puno ljudi okupljenih u

Casi Veracruz na sluZbenoj ceremoniji dodi-

.jele novih policijskih patrolnih automobilapolicijskim snagama.

Nevjerojatni dogadaj odigrao se u 10.30ujutro, izazvav5i kome5anje, uzbudenje, a iizvjesnu kolidine uzbune medu okupljenimgrailanima i duZnosnicima.

Todno nakon Stoje guverner Beltr6n zavr-Sio svoj govor inauguracije novih jedinica,paZnju su mu privukli njegovi duZnosnicikoji su pokazivali prema nebu gdje se odvi-jao neobidni spektakl.

Let od barem 14 neidentificiranih letedihobjekata Sokirao je sve okupljene u CasiVeracruz koji su, upiruii prstom u nebo,vristali (OVNI, OVNI!) u stanju krajnjeguzbudenja. I policijski sluZbenici su takoderpokazivali u nebo, pitaju6i se sto bi ti nepo-znati letedi objekti mogli biti.

Novinski izvjestitelji su ih fotografirali, a

televizijska ekipa je cijeli spektakl snimilakamerom. Guverner Beltr6n je uzeo mikro-fon i u Sali rekao: <iini se da su stigli Mar-sijanci!>

Nakon nekoliko minuta, guvemer Beltr6n

je nastavio s inspekcijom novih policijskihjedinica dokje paZnja okupljenih bila podi-jeljena izmedu sluZbene ceremonije i spek-takla s NLO-ima.

Ne5to kasnije, guverner Beltr6n se vra-tio na binu i, pogledav5i ponovno u nebo,shvatio da su NLO-i joS uvijek tamo. Zato jeponovno uzeo mikrofon i podeo prebrojava-ti objekte -.iedan, dva...trinaest, detrnaest

- uz osmijeh ljudi.Zagonetni lete6i objekti ostali su gotovo

30 minuta nepomidno stajati na nebu, u sa-

vrSeno usklaclenoj formaciji koja je imalatrokutasti oblik.

(lzvor: autor: Santiago Yturria, 25. lipnla,2005., preko http://www.rense.com/gen-era[66/massive.htm)

IDENTIFICIRANE ENGLESKERIJEdI NA LETJELICI

TROKUTASTOG OBLIKA9. travnja, 2005., u Comanche Countyu,

Texas, u 21.12 po lokalnom vremenu vidiosam ne5to za Sto sam mistio da je NLO.

Te vederi vratio sam se u svoju motorizi-ranu kuiicu nakon lova na divlje svinje u ne-nastanjenom podrudju koje sam unajmio zalov. Nebo je bilo vedro, vjetar slab, a sunceje upravo zalazilo. Nebo je bilo sve tamnijei tamnije, s plavim ravno iznad, a upravo su

se podele pomaljati i z.tijezde...Svoju sam puSku opremio vrhunskom op-

tidkom napravom Leupold (okvirom), kojaje krajnje precizna i vrhunski opremljena

za veliku sposobnostprikupljanja svjetlo-sti, a njezine mogu6-nosti najbolje dolazedo iuaLala u uvje-tima s malo svjetla.Okvir pove6ava slikumete ogromnom o5-

trinom i definicijom,a uve6avanje ciljamoZe iznositi od 4,5

do 14 puta u odnosuna prirodnu sliku.

Po povratku do ku-6ice bio sam umorannakon dugog hoda-nja. Sa sobom samnosio prilidnu koliEi-nu opreme. Sjeo samna stolicu, skinuonaodale i obrisao licerudnikom, jer u tovrijeme u Texasu ve6podinju vruiine.

Dok sam se odma-rao, bez naodala na

o|ima, zapazio sam tri vrlo <nefokusirana>svjetla sjeverno od mene, a kretala su se ple-ma meni. Odmah sam stavio naodale natragi vidio ono za Sto vjeru.jem da je bio NLO.

Objekt se pribliZavao iz smjera juga-.iugo-

zapada, a dok je iSao s.ieverno-sjeveroistod-no, skoro da mi je pro5ao direktno iznad gla-ve ne proizvode6i apsolutno nikakav zvuk.

Procijenio sam da je njegova visina oko250 metara, a brzina letenja pribliZno 50

km/fr. Objekt je <lebdio> i nije letio, jer odi-to nije imao dovoljnu brzinu za letenje. (Ja

sam fizidar i imam letadku dozvolu Savezne

uprave za letenje).Jasno sam ga mogao vidjeti s donje stra-

ne jer je bio obasjan zalazetim suncem sa

zapada. Procijenio sam daje ovaj stroj oko20 metara Sirok, oko 25 metara dugadak i

daje na straZnjoj strani debeo tri metra. Is-pod njegovog sredi5njeg dijela nalazila se

ravna linija koja se protezala od prednjegkraja prema sredini straZnjeg ruba trupa le-

delice koji je stajao okomito u odnosu na

[smjer] kretanja. Ovaj ravni rubjejasno po-kazivao da je njegov oblik trodimenziona-lan. Ravna linija je pokazivala da je njegovsredi5nji dio u obliku slova V, vrlo slidantrupu glisera.

Stroj je bio direktno iznad mene, a ja sam

bio sam usred nidega, i zato sam se osjeiaoprilidno <nelagodno>. Nije radio nikakveprijeteie pokrete ali sam na njega uperiosvoju puSku, a kroz okvir optidke napravekoja je bila pode5ena na snagu od 8,5 ja-sno sam mogao vidjeti povr5inu u najmanjedetalje.

dinilo se daje povr5ina stroja prekrivenaplodicama koje su bile vrlo todno poredanejednauz drugu, vrlo nalik plodicama koje se

koriste za ameridke svemirske letjelice.Zatim sam u nestaju6em dnevnom svje-

tlu zapazio jasnu oznaku. Ova oznaka jebila apsolutno Sokantna jer sam .ie zapra-vo mogao proiitati! To su bila bijela slovauokvirena cmim na crvenoj strelici koja jepokazivala u smjeru neke vrste pravokutni-ka...neSto pravokutno Sto nisam mogao ras-

poznati, ali sam jasno mogao proditati rijedi,<IZLAZZANUZDU i SPASAVANJE>. NA

istom mjestu bile su napisane i druge rijedikoje su se dinile previSe nejasne da bi ih se

moglo proditati. Pretpostavljam da je pisalo(POVUCI 24...>>

Isti tren sam shvatio da se radi o vojnomstroju, a ne o <letedem tanjuru>. Osje6ao

sam se puno bolje jer sam znao da su ovoupute za sludaj pada koje trebaju pomodispasiteljima da do<lu do pilota za koman-dnom plodom i izvuku ga iz letjelice.

DrZao sam kriZi6 niSana na sredini letjeli-ce kojaje nestajala u tami, ali kad sam shva-

lr, 2,

..5u5o je bilo 9odno, foko do ove godine imom somo gomilukrugovo bez ?ito.>>

66.NEXUS www. nexusmagazrne. com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

tio da.je <iedna od naSih>. i da ne predstavljaopasnost za nroju osobnu sigurnost (baremmislim) ponovno sarn zakodio puSku.

Dakako, iasno rni .ie da.ie netko drugi <izobranrbenih razloga>> urogao i zapucati - a

ito.ie moglo rezultirati padom letielice.

(l:vor: I: napisa o videnont NLO-u slat-I.jenom 16. trarnja, 2005 na y,eb-stranicu

h t t p i i tt, tt,tv n u.fo rc o r p;At e b re p o r I s / 0 I 3 /513J65 hrm|

BRAZILSKE ZRAdNE SNAGE PO.ilNru s TzNoSENJEM PoDATAKA oITJLO-ima U JAVNOST

20. svibnja, 2005. povijesni .ie dan u ulb-logiii Brazila i ditar,'og svi.jeta. Brazilskezradne snage su, po pn,i put u svo.io.j povi-jesti. sluZbeno primile odbol najpoznati.iihistraZivada NLO-a da bi otvoreno rasprav-l.jali o n.iihovim opaZanjirna u zeml.ji i de-tal.lno istraZili tajne dokumente o NLO-imau dva odvo.jena vo.jna kompleksa u Brazili.ji.qlar nom gradu.

,.Zelimo sr c inlolmacije o ovonr pitaniu.ko.ie srno viSe desetljeia drZali u tajnosti.objaviti javnosti preko NLO zajednice>,iziavio .je bligadni general Telles Ribeiro.glavni zapoviednik komunikacijskog centraBrazilskih zradnih snaga.

Brazilske vlasti, pleko Brazilskih zraanihsnaga, konadno su odludile izaii pred.iavno-sti i priznati istraZivanie NLO-a kao zaseb-nu aktivnost.

Toje direktni rezultat intenzivnog pritiskakampanje <NLO-i: sloboda informiranjaodmah>. pokreta ko.ieg.ie zapodeo brazilskiL,'FO lvfaga-ine u travnju 2004. Kampanjuje pokrenuo Brazilski odbor istraZivadaNLO-a ko.ieg dini Sest civilnih istraZivadaNLO-a: Claudeil Covo, Marco Petit, RafaelCury, Reginaldo de Athayde, Fernando Ra-malho iA. J. Gevaerd.

Detalie o kampanji i na portugalskom i na

engleskom moZete pogledati na http://www.ufo.com.br i http://www.ufo.com.br/secre-tary.php.

Brazilska vojska je s uspostavom konta-kata s odborom Brazilskih istraZivada NLO-a (The Brasilian Committee od UFO Rese-archers, CBU) zapodela proSle veljade, 10

m.ieseci od podetka kampanje, telefonskimpozivom glasnogovornika Brazilskih zrad-nih snaga, majora Antonia Lorenza, i for-malnim pozivom u posjet i razgovor u jed-nom od sjedi5ta zra(nih snaga u Braziliji.

Dva sastanka izmedu civilnih istraLiva-6a NLO-a i vojske odrLana su u petak, 20.

svibnja, a prvi je odrZan u s.iediStu Zdru\e-nog centra zradne obrane i Kontrole zra1no1prometa (Centro Integrado de Defesa A6rea

KOLOVOZ_RUIAN 2OO5

e Controle de Trrifego Adreo, ili CINDAC-TA), strate5ki vllo znadajnog konrpleksa.

IstraZivadima .je preko dva sata drZanopredavanje o postupcima koje poduzimaCINDACTA. a omoguiena im je i posjetasobi za kontrolu zratnog prometa u ko.io.i su

imali priliku vid.ieti kako osobl.ie Zradnihsnaga moZe detektirati NLO-e.

Drugi i puno vaZniji sastanak odrZao se

odmah nakon prvog u vrlo dobro duvanomkompleksu Komande Brazilske zra(neobrane (Comando de Delesa Adrea Blasile-iro, ili COMDABRA), strate5ki .loS znada.i-

nijeg kompleksa koji kontrolira cjelokupnusituaciiu zradne obrane u zeml-li i okolnimpodrudiimaAtlantskog oceana i JuZne Ame-rike. U tom kompleksu istraZivadinra NLO-a dano.je potpuno izv.je5ie o glavnirn aspek-

tima zradne obrane zemlje.Upravo je u tonr konrpleksu sam niegov

zapov jednik, bri-eadni general Atheneu Aza-mbuja. istraZivadima NLO-a priznao kolikoje zapravo brazilska vojska zabrinuta zaf'enomen NLO-a. Azambuja je takocler daodetalje postupaka COMDABRA-e i otvore-no priznao da zeml.ia sustavno otkliva i re-gistrira NLO-e u zemlji koje se od 1954.ozna(ava kao,,H promet)).

Nakon detalinih objaSn jenja aktivno-sti COMDABRA-e. zapovjednik AtheneuAzambuja prvi je put civilnim istraZivadi-ma NLO-a dao potpuni pristup i omoguiioproudavanje tri razlidita dosjea s povjerlii-vim informacijama o NLO-ima - sludajevi-ma konkretnih dogadaja ko.ii su se odigrali1954.. t977. i 1986.

Prvi sluda.ije kad je avionprogonio NLOiznad obaleoceana u po-drud.ju savezne

brazilske drLa-

ve Paran6.

Drugi dosjepuno je vaZ-

niji. U fasci-klu koji sadrZi

dokumente iz1977, za koleje istraZiva-dima NLO-abilo dopuSteno

da ih proude,

nalazilo se na

desetine slu-dajeva opa-

Lanja NLO-au podrudjuAmazone sa

zapanj uj udim

brojem fotografiia - preko I 00 - koje su sni-mljene tokom tzv. Operacije leteci tanjur,sluZbenog programa vojne istrage NLO-akoja se odvijala od ru.jna do prosinca 1977.,

a u cijelostiju je dil.iem svijeta platila Stampa

speciializirana za NLO-e.Tredi sludaj bio .je <SluZbena noi NLO-

a u Brazilur>, vrlo znada.jni skup dogadajakoji su se odigrati u svibnju 1986. kadje 2lobjekt promjera od preko 100 metara zagu-3io brazilski sustav za kontrolu zradnog pro-meta, uglavnom iznad Rio de Janeira, Sdo

Josd dos Camposa i Sdo Paula, a poslano.jenekoliko zlakoplova da presretne uljeze alibez ikakvog usp.jeha.

Pledstavnici Brazilskih zradnih snaga su

na tim sastancima priznali da .je ufologiiaozbilian posao te su otvoreno priznali ak-tivnost istraZivanja NLO-a od strane civilneNLO zajednice.

Takocler su dali garanci.ie da 6e biti po-duzeti daljnli koraci da se istraZivadima do-zvoli ispitivanje svih voinih dokumenata o

NLO-ima na puno sveobuhvatnili nadin.

K tome. uskoro 6e s radom zapo(eIi za-

iednidki odbor vojnih i civilnih istraZivada

NLO-a kojim ie koordinirati Brazilski od-bor istraZivaia NLO-a.

(l:tor Atrlor A J. Gevaerd, urednik ia-sopisa NLO Maga--ine, Bra:il, i predsjeda-vajuti Bra:ilskog odbora istraiivaia NLO-a (CBU), n6sllyljeno s 23 svibnjem, 2005.,

e-mail : gevaerd@ufo.com.br, web-stranica:http://www.ufo.com.br)

A +:lB:

&ffi

5 lijeva na desno: A. J. Gevaerd, Fernando Ramalho. Roberto Beck MarcoPetit, Rafael Cury i Claudeir Covo ispred ureda ZdruZenog centra zratneobrane i Kontrole zrainog prometa (Centro lntegrado de Defesa A6rea e

Controle deTr6fego A6reo, ili CINDACTA) nakon dvosatnog posjeta.

www. nexusmasazlne. com NEXUS.67

scan by krista

canja poveianja cijene nafte koje bi mo-glo izazvati globalnu ekonomsku krizu>.Za vrijeme vedere, prema vi5e izvora,Richard Perle kritizirao je Haassov stav

i objasnio svoje neslaganje s njegovimglediStem.

Lena za koju se vjeruje da je Heather

Munroe-Blum, prorektorica SveudiliStaMcGill iz Quebeca u Kanadi, postavila jeretoridko pitanje Sto bi se dogodilo kada

bi Iran nastavio razvijati svoj nukleamiarsenal. Haass je odgovorio da po tomscenariju Sjedinjene Drlave ne bi imaledrugog izbora nego da Iranu priznaju ististatus kao i Pakistanu i Indiji.

Ameridki general komentirao je da

kinesko-iransko-ruski savez mijenjageopolitidku situaciju na tom podrudju.ZbliLavanje Rusije i Kine bilderbergov-ci smatraju vaLnim dogadajem kojeg ne

treba olako shvatiti, iako mu na Zapadu

nije poklonj ena v eta medijska paLnja.

Citiran je tajni izvje5taj ameridke vla-de po kojem su, prema izvorima, Kine-zi potroSili nekoliko milijardi dolara na

kupnju najnovije i najsofisticiranije ru-

ske vojne tehnologije. Netko je istaknuo

da kinesko-ruski savez nije ograniden na

trgovinu oruZjem, i da je nevojna raz-

mjena dobara porasla za 100 posto otkadje Bush postao predsjednik.

Jedan izaslanik na konferenciji, koji biprema izvorima Tajne sluZbe mogao bitiAnatoly Sharansky, biv5i izraelski mi-nistar za Jeruzalem i dijasporu, tijekomkoktela u petak naveder kategoridki jeustvrdio da je savez SAD-lzrael-TurskaprotuteZa osi Moskva-Peking-Teheran.Financijski strudnjak iz jedne europske

zemlje intervenirao je izjavom da Rusijadanas financijski stoji puno bolje nego

prije detiri godine zato Sto su prihodi od

poreza stvoreni proizvodnjom goriva i

oruLjate izvozkao rezultat snaZnog na-

glaska na vojnoj proizvodnji financiralibrz rast plata i penzija, Sto je potaknuloprivatnu potro5nju.

Jedan njemadki bilderbergovac otvo-reno je upitao Richarda Perlea hoie li se

<rat protiv terorizma> intenzivirati tije-kom Bushovog drugog mandata. Perle

navodno nije odgovorio, nego se namr-Stio i odvratio pogled.

Osjecaj <Sto je previSe, pleviSe je> nijebio ograniden samo na europske bilder-bergovce, umorne od Bushovih delirid-nih, hitlerovskih proglasa o ruSenju re-

Zima po cijelom svijetu. Ugledni bilder-bergovac Richard Haass tijekom koktelau subotu naveder bez okoli5anjaje rekao

Richardu Perleu da je Bushova admini-stracija precijenila svoju sposobnost da

mijenja svijet. Haass je, prerna nekolikoizvora sa konferencije, navodno ustvrdioda ruSenje reLima moZe biti atraktivnozato Sto je <manje odbojno od diplorna-cije i manje opasno od Zivota s novimnuklearnim drLavan'ta>>. Meilutim, pri-

mijetio je: <Postojisamo jedan problem:

vrlo je mala vjerojatnost da 6e se Zeljeni

udinak postici dovoljno brzo.>

Mogudi napad na iranska nuklearnapostrojenja

Prisutnost ameridkog generala Jamesa L.

Jonesa, glavnog zapovjednika NATO-a u

Europi, i umirovljenog ameridkog generala

Johna M. Keanea na sastanku grupe Bilder-

berg u Njemadkoj dala nam je naslutiti da

6e sljedeca fazaosvalanja uskoro podeti.

Kontakt broj:

o981906s-981

Opie informacvijemogu se dobiti i na

internetuwww.bruno-groening.

or9

Jednostavan, prirodan i besplaton put,ispiton od lijeiniko

Qastom svijesti za medicinu koja obuhvaia citavog iovjeka,f\moguinost iscjeljenja duhovnim putem i u strutnim

krugovima privlaii sve vetu pozornost. U vezi s tim uvijek se

iznova pojavljuje jedno ime; Bruno Griining (1906-1959). On

je svojim uspjeinim iscjeljenjima pedesetih godina izazvao

pozornost svjetske javnostite ostavio znanje o primanju duhovne

iscjeljujute snage, "spasonosne struje" (Heilstrom)' Velik broj

lijeinitki dokumentiranih izvjeitaja o uspjehu dokazuje aktualnu

djelotvornost njegovog uienja.Medicinsko-znanstvena struina grupa kruga prijatelja Brune

Grdninga je medunarodno udrulenje nekoliko tisuta lijeinika i

pripadnika drugih znanstvenih struka iz preko 60 zemalja koja

od 1992. godine istra2uje iscjeljenja i pomoti duhovnim putem

koja su nastala po utenju Brune Groninga.Sve aktivnosti u krugu prijateljab obavljaju se bez naknade, svi

troSkovi pokrivaju se dobrotvornim prilozima'

68. NEXUS www.nexusmagazlne.com KOLOVOZ-RUIAN 2oos

scan by krista

Jedan ameridki neokonzervativac je uz

popodnevno pi6e izjavio daje uvjeren da

ce <iranski opozicijski pokreb svrgnu-ti mule. Nicolas Beytout iz Le Figaroauzviknuo je: <Nije valjda da stvamo tovjerujete!> Visok, 6elav, lijepo odjevenSvicarski gospodin, vjerojatno Pascal

Couchepin, nadelnik moinog Ministar-stva unutamjih poslova, refleksno je od-

govorio da 6e samo uspjeti natjerati Iran-ce da se priklone njihovoj vladi. Zavr5ioje dodajudi: <Ne znate vi lrance.>

Strasti su se u trenutku razbuktale kadaje jedan francuski bilderbergovac, podi-gav5i glas, rekao Kissingeru da ie <na-

pad na Iran eskalirati izvan kontrole>.Prema izvoru kojiradi zaClA-u i speci-jalnu jedinicu ameridke vojske zaduLenu

za zaltitu ameridke delegacije u Rottach-Egernu, i CIA i FBI otvoreno su revolti-rane protiv Bushove Bijele kuie.

ilan grdkog parlamenta upitao je Ei-vala Giladya, strate5kog savjetnika izra-elskog premijera Ariela Sharona: <Sto bise dogodilo kada bi Iran poduzeo mje-re odmazde?> Netko je istaknuo da dak

i kad bi se Sjedinjene Dr1ave ili lztaelobuzdali u upohebi taktidkog nuklear-nog oruZja, napad na iranska nukleamapostrojenja sigurno bi ne samo zahvatioi susj edne drLav e, povecavaj u6i opasnost

od Sireg rata, nego bi uspio izazvati i nu-kleamu katastrofu zbog radijacije koja bi

se pro5irila Sirokim podrudjem.

Nadovezujuii se na temu, netko jeupitao: <Koliko ovaj rat ima veze s ame-

ridkim nastojanjima da sprijedi pretvara-

nje Irana u regionalnu silu?> Francuskibilderbergovac Zelio je znati da li bi upredstojeiem napadu na lran SjedinjeneDrLaveilzrael radilikao tandem, ili bitobila NATO-ova operacija. Pitanje je biloupu6eno NATO-ovom glavnom tajniku,Jaapu G. de Hoop Schefferu. Neki dru-gi europski bilderbergovac Zelio je znati

kako se SAD planiraju nositi s tri simul-tana rata, misle6i na Irak, Afganistan, asada i lran.

iitateqa treba podsjetiti da je u Irakutrenutno razmje5teno I 50.000 ameridkihvojnika koji nisu u stanju krenuti u nove

operacije zbog djelotvome taktike otpo-ra. Izraelska delegacija morala je pod

pritiscima odgovoritije li Izrael spreman

upotrijebiti nuklearno oruZje protiv Ira-na. Odgovorje bio nesuvisao.

Ono Sto toliko uZasavauvezi s Iranomkao popri5tem operacijaje to Sto su, pre-

ma naSim dubokim izvorima (od kojihoba pripadaju grupi Bilderberg), utvr-dena dva alternativna datuma invazije.

Najraniji moguii datum bio bi <u najmr-

tvijem dijelu ljetu, negdje u kolovozu,

a druga altemativa je kampanja u kasnujesen. To u velikoj mjeri potvrduje in-formacije Scotta Rittera, biv5eg marinca

koji je postao LINSCOM-ov inspektor za

oruZje, koji je izjavio da je <George W.

Bush potpisao planove za bombardira-

nje Irana u lipnju 2005> (Aljazeera, 30.

oZujka 2005), iako je pojasnio da datum

u lipnju sugerira da su SAD i Izrael <u

stanju pripravnosti>.

Ruska protiv ameriike vanjske politi-ke

Politidku raspravu zapodeo je europski

strudnjak za medunarodne odnose koji jeistaknuo da je Rusija spremna afirmiratisvoj autoritet u sljedecih nekoliko godi-

Djelo "Gnostidka

evandelja" jedan je odnajp oznatijih svj etskih

osvrta na misterijgnosticizma. Na

stranicama ove knjigeautorica Elaine Pagels,

profesorica povuestireligije na SveudiliStu

Princeton, razotkrivasvijet ranog krS6anstva

i sudbinu kr56anskihgnostika.

za EitateljeNEXUSA POPUST

20 o/o

200 str., tvrdi uvez, 85 formatCijena 120 kn + po5tarina

Ovo jenezamjeniiva

knjiga za sve onekoje zanimaiugnosticizam i

rano krSdanstvouz PrePoruku dase Prodita prijeizvornih sPisa u"KnjiZnici Nag

Hammadi'1

NarudZbe na F ol/ 6683 630

KOLOVOZ-RUIAN 2OO5 www.nexusmagazlne. com NEXUS.69

scan by krista

na i sve jade se suprotstavljati vanjsko-politidkim ciljevirna Bushove vlade.

Netko je otvoreno upitao odbor da lije svi-iet danas sigurniji nego Sto je bio2001, i hoce li biti sigurniji za detiri godi-ne. Jedan Nizozemac odgovorio je da jeprilidno jasno da je gruba politika ame-ridke vlade na Srednjem istoku znatnooja(,ala mealunarodni terorizam. Danskibilderbergovac pitao se Sto se dogodilos ameridkim obedanjem da ie u Irakuprimijeniti suzdrZaniji pristup - Irrisle6ina brutalnu taktiku ameridkih trupa u op-sadi Falluje, koja je igrala vaZnu uloguu otudivanju velikog dijela umjereniharapskih zemalja. Osim toga, istaknuoje Danac, terorizam nije ostao ogranidenna popriSte sukoba u Iraku, negoje eska-lirao Sirom Azije, Afrike i veieg dijelaSrednjeg istoka.

Plavokosa Zena za koju se vjeruje daje Th6rdse Delpech, direktorica za stra-te5ka pitanja Komisije za atomsku ener-giju, rekla je da ce arneridka politikajednostranih poteza samo uspjeti odbitiprijateljske nacije i osmjeliti neplijatelj-

ske borce. <SAD nisu sventoine. Onemoraju koordinirati svoju politiku s dru-gim velikirn silama kako bi postigle svojcilj.)

Jedan strudnjak za naftu za kojeg se

vjeruje da jeiz Britanrje, rnoguce sir JohnKerr iz Royal Dutch Shella, fokusirao se

na naftovod od Sibira do sjeverne Kine.Bilderbergovci su se otvoreno pitali o

reperkusijama ovog posla u doglednojbuduinosti. Jedan arneridki investicijskibankar upitao je koliki 6e biti odekiva-ni protok nafte kroz taj naftovod. Nekidrugi dlan naftnog kartela spomenuo je65-80 milijuna tona godiSnje kao grubuprocJenu.

Indijski raketni pokusiU subotu naveder, trjekom koktela u

baru, neokonzewativac Richard Perle vi-den je kako razgovara s grupom bilder-bergovaca, rnedu kojima su bili PhilippeCamus, predsjednik Europske kompanijeza aeronautidku obranu i svemir, DonaldGraham iz Washington Posta i general

James L. Jones, o skorom pokusnom is-paljivanju indijskog Agni 3, balistidke ra-

kete srednjeg dometa sposobne za no5enje

nukleame bojeve glave. General Jones do-dao je da bi takvo oruZje uvelike povecaloindijske mogucnosti jer bi. prema gene-

ralu sa detiri zvjezdice, indijska oruLja za

zastra5ivanie i odvracanje mogla pogoditiciljeve duboko u unuh-aSn-iosti sLlsjedne

Kine. U stvari, dr. M. Natarajan. dilek-tor prestiZne Organizacije za oblambenaistraZivanja i razvol, rekao je to isto dva

tjedna kasnije, 17. svibnja u New Delhiju.

Njemaiki izbori 2005.Bilderbergovci su takoder raspravl.jali

o tome kako popraviti <dosadni> imidZAngele Merkel, njemaike <budude Iide-rice>, prije njemadkih izbora 18. rujna2005.

Ukratko, vrlo krupni bilderbergovaciznio je miSljenje da bi za prihvacanjeMerke love (delnice opozicij e KrSianskojdemokratskoj uniji) na mjestu kancelaraod strane Siroke njemadke javnosti, bilovaZno dati novu definiciju pojmu <obi-teljske vrijednosti>. Njemadki bilderber-govci koji su dobro upoznati s konzerva-tivnom bavarskom kolektivnom psihonr

KNJIZNICA NAG HAMMADIPrvo hrvatsko izdanje KnjiZnice Nag Hammadi sadrii

cjelovite prijevode sljede6ih spisa:

. TAJNA KNJIGA JAKOVLJEVA

. EVANDELJE ISTINE

.RASPRAVA O USKRSNUCU

.EVANDELJE PO TOMI

.EVANDELJE PO FILIPU

.O PODRIJETLU SVIJETA

.PRVO OTKRIVENJE PO

JAKOVU.DRUGO OTKRIVENJE PO

IAKOVU.GROM:SAVRSENI UM

.DRUGA RASPRAVA VELIKSETA

.OTKRIVENJE PO PETRU

.PETROVA POSLANICAFILIPU.ALOGEN. EVANDELJE PO MARIJI

za ditateljeNEXUSA POPUST 20 %

NarudZbe na F ot/ 6683 630

220 stranica,

tvrdi uvez,

85 formatCijena 150 kn +poStarina

TO.NEXUS wwwnexusmagazrne. com KOLOVOZ-RUJAN 2oos

scan by krista

vjeruju da razvedena Merkel s doktora-tom iz fizike nema dovoljno <pouzdan>imidL za privladenje dovoljnog b'rojaglasova u ovom nepokolebljivo konzer-vativnom dijelu zemlje. Prema ljudimakoji su se nalazili dovoljno blizu da dujuraspravu, ideja u <predstojedoj kampanjibila bi naglasiti vaZnost obitelji, a ne bra-ka kao institucije>.

Ako bilderbergovci odbace GerhardaSchroedera u korist novog kandidata,to bi lako moglo znatiti da je, nakontri godine neslaganja izmedu ameridkihi europskih bilderbergovaca oko rata uIraku, tajno druStvo spremno krenuti na-prijed s uvelike revidiranom i puno ko-hezivnijom politikom. Treba se sjetiti daje Schroeder, zajedno s francuskim pred-sjednikom Chiracom, bio jedan od naj-glasnijih europskih kritidara Amerikompredvoilene intervencije u lraku.

I Schroedera, koji predstavlja ljevicu, iMerkel, koja predstavlja desnicu, posje-duju bilderbergovci. Politika ove grupeod njenog osnutka 1954. bilaje da posje-duje oba konja u utrci.

Usput redeno, svi ameridki predsjed-nici pripadali su grupi Bilderberg ili s

njom povezanoj sestrinskoj organizaciji,Vije6u za inozemne odnose. Iako Bushmlatli nije osobno prisustvovao sastankuu Rottach-Egernu, ameridka vlada bilajedobro zastupljena Williamom Lutijem,Richardom Perleom, Dennisom RossomiAllanom Hubbardom.

Kretanje prema svjetskoj vladiPovijest udi pomo6u analogija, a ne

identidnih sludajeva. Povijesno iskustvone stjede se tako da se ostane u pro5lo-sti i gleda unatrag, vei tako da se otideu pro5lost i vrati u sada5njost s Sirom iintenzivnijom svije5iu o ogranidenjimana5ih prij a5nj ih nazora.

Ako je demokracija vladavina na-roda, onda tajni vladini programi imradne, manipulatorske klike koje suolidenje lukave sebidnosti nisu kom-patibilne s njom. Cijela ideja nezako-nitih utjecajnih sfera koje vode tajnekampanje stoga je strana pojmu demo-kracije i mora se suzbijati sa svesrd-nom odludnoS6u.

Kroz laLi i zamagljivanja, bilderber-govci odajnidki poku5avaju svjetskojpopulaciji nametnuti totalitaristidkusvjetsku vladu, jednu globalnu valutu isinkretistidku univerzalnu religiju.

Oni medu nama kojima je dubokostalo do buduinosti politike - doma6ei medunarodne - ne mogu si dopustitiignoriranje dinjenice da zabrinjavajuiepolitidki usmjerena svjetska vlada vi5enije samo supkultura u sjeni. Ona je, ustvari, postala dominantna sila u svjet-skim poslovima.

O autoruDaniel Estulin je nagrailivani istraZivaiki

novinar koji vei vi5e od 13 godina istraZujebilderbergovce. On je jedan od samo dvo-jice novinara koji su prisustvovali i izvijestili(izvan strogo iuvanog kruga) o supertajnomsastanku grupe Bilderberg u Dorint SofitelSeehotelu u Rottach-Egernu, Mtinchen, Ba-

varska, Njemaika, od 5. do 8. svibnja 2005.G. Estulina mo2e se kontaktirati e-mailom

na d.estulin@ctconsultoria.com. Puni tekstnjegovog ilanka, koji ukljuiuje popis sudio-nika, i druge priie o grupi Bilderberg moguse na(i na http://wwwonlinejournal.com.

Narudibe na F ol/ 6683 630

Prvo izdanjeknjigeobjavljenoje 1966. Dokraja stolje6aobjavljeno jejo6 30 novihizdanja knjigei prijevoda nastotinu jezrka.

za ()tateljeNEXUSA POPUST 20 %

Raiireno je vjerovanjeda razvoj dovjedanstva iz

sjene nadgleda tajno brat-stvo, red iniciranih i pros-

vijetljenih ljudi. Dokazigovore da ovom redu

prosvijetljenih pripadajui Magi, tri mudraca koja

su u rodenju Isusa Kristaprepoznali dolazak Mesije.

Tko su bili Magi i jesu Iiuistinu pripadali tajnom

bratstvu otkriva nam ovaknjiga.

85 format,350 str.

150 kn - tvrdi uvez

Adrian G. Gilbertformat A,5, 240 stranica,tvrdi uvez -120,00 [n +po5tarina MAGI

KOLOVOZ-RUIAN 20os www. nexusmagazine. com NEXUS.71

scan by krista

Rf,SMNJZ[Jf,

THE SECRET TEACHINGS OFPLANTS

(Tajno uienje biljaka)Autor: Stephen Harrod BuhnerBear & Co., SAD, 2004.ISBN l-59143-035-6 (318 str. meki

uvez)NarudZbe: Australija-Brumby Bo-

oks, tel. (03) 9761-5535; SAD-InnerTraditions, http://www.innertradi-tions.com

U ovoj studiji koja pruZa duboki uvidu svijet prirode, travar i pjesnik Stephen

Buhner tvrdi da znanost nede napredovati

ako se nastavi oslanjati na analitidke, li-nearne, redukcionistidke, determin istidke

i materijalistidke nadine spoznavanja. Put

naprijed vodi kroz holistiiki, <dubinski>

nadin koji viSe odgovara onom kako su

domorodadki narodi stjecali znanje o svi-jetu oko sebe. Njegova namjera je pribli-Ziti nas ideji da je srce organ percepcije

i inteligencije, mozak koji osjeia, kojidjeluje na fizidkom, mentalnom, emoci-onalnom i duhovnom planu. Domorocii senzitivni pojedinci stolje6ima su bilisposobni uditi direktno od biljaka - Sto

znali da su o njihovoj upotrebi kao sred-

stavazalijedenje udili od samih biljaka, a

ne kroz obidne pokuSaje i pogreSke - a da

bi to mogli, morali su se sluZiti percepci-jom iz srca.

Da bi to objasnio, Buhner se u Prvojpolovici kryige Taino uienie biljaka(<Sistolu) sluZi analitidkim pristupom,

ali raspravlja o informacijama na o5trici

znanosti, bavedi se nelineamo5iu priro-de, samoorganizacijom Livota t bioener-getike kao i specifidnostima srca kao vi-Sedimenzionalnog organa.

Druga polovica (<Distolu) vodi nas na

unutraSnje putovanje kroz prirodu, kao i

naSu vlastitu prirodu, a sadrZi i zrnca mu-

drosti znamenitih ljudi koji su udili direk-tnom srdanom percepcijom - Goethe, na

primjer, koji je proudavao metamorfozubiljaka.

72. NEXUS

Buhner tvrdi daje biognoza, to <znanje

Zivotu, urocleni aspekt na5e ljudskosti i

neSto Sto svi imamo sposobnost razviti.Zatonam daje vjeZbe koje 6e nam pomo-

ii da budemo bolje usklatleni i da smo

o svemu, od na5eg fizidkog sebstva do

cjelokupnog svijeta oko nas, vi5e u sta-

nju <prikupiti znanja iz srca svijetu. U

stvari, ova inteligencija srca je nadin biv-stvovanja i omogu6ava nam osjecaj bli-ske povezanosti s prirodom.

Eksperimentirajte s Buhnerovim sa-

vjetima i zasigurno iete se osje6ati i bitipuno Zivlji!

PYRAMID OFFIRE:The Lost Aztec Codex

(Vatrena piramida lzgubfeni Asleikikodel<s)

Autor: John Major Jenkins & Mar-tin Matz

Bear & Co., SAD, 2004.

ISBN l-59143-032-l- (175 str. mekiuvez)

NarudZbe: Australija-Brumby Bo-

oks, tel. (03) 9761-5535; SAD-InnerTraditions, http://www.innertradi-tions.com

Vatrena piramida je <izgubljeni>Astedki kodeks (hijeroglifski rukopis)koji je vjerojatno napisan prema kraju15. stolje6a i otad ga Stiti meksidki Ma-zatec. Medutim, 1961. ameriikog vizio-narskog pjesnika Martya Matza, koji jeod kaja pedesetih povremeno Zivio uMeksiku, Saman don Daniel inicirao jeu mazatesko tajno znanje te mu proditao

i izveo tekst kodeksa za transkripciju u

izvorni Nahuatl. Matz je i transkribiraooriginalni piktografski oblik te preveo

tekst na engleski. SadrZaj teksta podijelioje jedino sa svojim pjesnicima bitnicima,godinama duvajuii prijevod kodeksa, sve

do 1995. kad se na prijedlog Terencea

McKenne udruZuje sa strudnjakom za

astedku i mayansku kulturu, John Ma-jor Jenkinsom, da bi ovaj materijal izniopred Siroku publiku.

Jedna od fascinantnih stvari u vezi ko-

deksa - prijevod kojeg se nalazi u ovojknjizi -je nadin na koji se on poklapa s

onim Sto bi mogli nazvati <vjednom fi-

lozofijom>: <vizionarskom uzdiZuiomknjiZevno56u> koju nalazimo u mnogimtradicijama diljem svijeta od kabalistid-ke, gnostidke i alkemijske do udenja Gu-

rudjieva. U zavr5nom poglavlju Jenkins

koncept Vatrenih piramida usporeduje s

Taoizmom i Hinduizmom. Osnovna pre-

misa je da je osobno Zftvovanje nuZni

preduvjet duhovnog rasta.

Matz daje fascinantnu pozadinu krozkratku pridu o svojoj potrazt za Pattiti

- legendamim rajskim gradom u kojem

zavrSava duhovna potraga - i nedovrSe-

nom pridom strukturiranom na svih I 3

stranica kodeksa (Matz 1e urnro 2001.).

Zanimljivo je da je 13. stranica Matzo-

vog kodeksa nedostajala sve dok je Jen-

kins nije uspio transkribirati iz bilje5kikoje je Matz sadinio ranih Sezdesetih s

Jackom Kerouacom! U knjizi se nalaze i

dodatni Jenkinsovi komentari na kodeks,

a on je uvjeren da kodeks posjeduje moimantre i da je vaLan za naSe doba.

THE MYSTERY OFTHE TWOJESUS CHILDREN and the Descent

of the Spirit of the Sun

(Misterij dva djeteta Isusa i silazakDuha Sunca)

Autor: Bernard Nesfield-CooksonTemple Lodge, Vel. Brit.' 2005.

ISBN l-902636-65-1 (82 str. mekiuvez)

NarudZbe: Temple Lodge, httP:/lwww.templelodge.com

www.nexusmagazlne. com KOLOVOZ_RUIAN 2OO5

scan by krista

Rf,gMNJZ[Jf,

Prema jednoj tajnoj misterioznoj tradi-

ciji bila su dva djeteta Isusa. Ovoj postav-

ci u prilog idu dvije potpuno razlilite ge-

nealogije dane u sluZbenom Matejevom i

Lukinom evandelju, kaZe britanski autor

i uditelj Bernard Nesfi eld-Cookson.

On tvrdi da se genealogije koje daju

Matej i Luka razilaze nakon kralja Da-

vida. Matejevo stablo ide od Solomona,

Davidova starijeg i kraljevskog sina, dok

Lukino ide od Natana, svedenika-pro-

roka, jo5 jednog od Davidovih sinova.

Postojale su dvije Marije i dva Josipa,

kaZe on, kao i dva Isusa./kandidata za

mesiju koji su bili godinu dana razlike,

tako da pride o Isusovu djetinjstvu uova dva evandelja opisuju Zivote dvoji-ce razliditih ljudi, nastavlja on. Koncept<dvaju Isusu zabiljeZen je u razliditimapokrifnim i gnostidkim tekstovima, bioje poznat u arapskom svijetu, prikazanjena nekim slikama iz vremena Renesanse,

a potvrden je i u tzv. Svicima s Mrtvogmora koji su otkiveni 1947. u Qumranu.

U stvari, Nesfield-Cookson je udenik

Rudolfa Steinera kojije od 1908.-1909.,

puno desetlje6a prije nego li su svitciotkriveni, javno raspravljao o ovoj diho-

tomiji. Merlutim, Steinerova tvrdnja je

da su tokom duvena tri dana nestanka u

Hramu, mudrost i spomajne sposobnosti

Isusa Solomona prenijete na senzitiv-

nijeg, osjeiajnijeg dvanaestogodiSnjeg

Isusa Nathana u magijskom obredu ko-

KOLOVOZ-RUIAN 2oo5

jim su ispunjena prorodanstva, ali s time

da je prethodnog Isusa napustila Zivotna

sila te je umro. iinlenica da su ovakvisludajevi preneseni i zabilleheni u rene-

sansnoj umjetnosti dodaje na teZini au-

torovoj tvrdnji da je postojala tako jaka

tajna ezoteridna struja daje nastavila teiistoljeiima.

POWERDOWN: Options and Actionsfor a Post-Carbon World

(Pad izvora energiie: Opcrje i akcije za

postnafini svijet)Autor: Richard HeinbergNew Society Publishers, Kanada,2004.ISBN 0-86571-510-6 (208 str. mekiuvez)NarudZbe: New Society Publishers,http : //www. n ewsocietY.com

Nezavisn i <analitidar informaciju Richard

Heinberg se pita koliko jo5 upozorenja o

nadolaze6oj ekonomskoj i krizi okoliSa

moramo dobiti da bismo naPravilipromjene kojima 6emo sprijediti pojavu

energetske gladi i dru5tveno-ekonomskog

rasula. Ukratko ponoviv5i svoju tvrdnju odosezanju krajnje todke naftne proizvodnje

iz knjige Zabava je gotova (vidi 10/0a),

u Padu ittora energije on predlaZe

strategije za no5enje s iscrpljivanjem

resursa, klimatskim Promjenama,popu lacijskim pritiscima, padu proizvodnje

hrane, neodrZivim stopama dugova i

medunarodnom nestabilno5du koji samo

Sto nas nisu preplavili.Sto se tide ovog predviclanja energetske

gladi, Heinberg vjeruje da fosilno gorivo

nije obnovljivo i da su njegovi izvorikonadni te da su ve6 prisutni znakovi kojigovore da je tempo globalnog crpljenja

nafte dosegao krajnju todku i da 6e unutar

nekoliko narednih godina podeti padati, bez

obzira na bilo kakav tehnoloSki napredak u

istraZivanju ili obnavljanje izvora. Ipak,

naSi zahtjevi za naftom nemaju granica.

Sasvim je jasno da je to neodrZivo, a

Heinberg smatra da je neki oblik kolapsa ve6

neizblelan, iako industrij alizirana druStva

mogu poduzeti korake za odabiranje oblikau kojem 6e se on manifestirati.On predstavlja i analizira detiri opcijekoje pokazuju <ogranidenja i moguinosti

naSeg jedinstvenog trenutka u vremenu)):

Posljednje Sto je ostalo, ili put natjecanja

za preostale izvore; Pad izvora energije,

put suradnje, oduvanja i metlusobnog

dij elj enj a (uklj uduj u6i razvoj alternativni h

energetskih iw ora i pravednij u distribucijuresursa); iekanje na darobni eliksir,

gdje gradenje kula u zraku, laZne nade i

poricanje odvlade dovjedanstvo od te5kog

rada na sprjedavanje katastrofe; i Gratlenje

damaca za spa5avanje, put solidarnosti i

oduvanja u zajednici, Sto pretpostavlja da

na5a civilizacija ne moZe biti oduvana ni u

demu Sto je nalik sadaSnjem obliku.

Heinberg kao rjeSenje odbacuje <uobidajeni

nadin poslovanju i tvrdi da bi kombinirana

strategija Pada izvora energije i lzgtadnjedamaca za spa5avanje mogla oEuvati ono

najbolje Sto smo postigli te istovremeno

ublaZiti na5u uZasnu sudbinu.

Heinberg zakljuduje da male, odrZive,

decentralizirane zajednice koje vode brigu

o pojedincima i rade na oduvanju svoje

kulture uz istovremenu za5titu okoli5apredstavljaju odgovor Eovjedanstvu kako

prebroditi nadolazede izazove - ali to od

nas zahtijeva velike Zrtve i trud.

Ovoje alarm koji poziva na hitno djelovanje

ako Zelimo izbleli desetlje6a ratova,

ekonomskog kolapsa i ekoloSke katastrofe.

wwwnexusmagazlne.com NEXUS.73

scan by krista

Rf,gf,N1Z[Jf,

THE CHARLIE HALLSTORY(Priia Charliea Halla; lnteruju s

Charlesom J. Hallom kojeg su vodiliPaola Leopizzi Harris i David Coote)

Producent: Paola Leopizzi Harris@ 2005. www.paolaharris.it (150 min.)NarudZbe: Paola Harris, preko njeneweb-stran ice: http://www.paolaharris.it

Na podetku ovog milenija Charles JamesHall, fizidar i strudnjak za informacijskutehnologiju, iskoristio je vrijeme dokje bio nezaposlen za pisanje svojeautobiografije u tri dijela. Veliki dio uovim knjigama posveien je biljeSkamanjegovog stvarnog Zivotnog iskustvas vanzemaljcima. Svoju seriju knjigatazvao je Milenijska gostoljubivost (vidiNexus l2102) i objavio je kao fikciju da biza5titio imena ljudi koji su s njim radili.On jasno tvrdi da su se dogadaji o kojimapiSe zaista i odigrali.Ovaj jedinstveni intervju voClen tokom2003. i 2004. prvaje snimka i znahjninastup Charelsa Halla. Kao meteorologu Ameridkim zradnim snagama poslan jena zadatak u pustinjska podrudja u bliziniduvene super-tajne <Zemlle iz snova>,podrudja imenom Area 51. Hall ne samoda tvrdi da je bio svjedokom kontakataizmedu <visokih bijelih> vanzemaljaca

74.NEXUS

i ameridkih vojnih duZnosnika, vei ida je na kaju odigrao malu ali ipakmadajnu ulogu u tom zajednidkomzemaljsko-vanzemaljskom projektu.To je fascinantna studija protokola iljudsko-vanzemaljske interakcije naegzopolitidkoj razini.

CIRCLE SPEAK: A Journey into theHeart of Crop Circle Country

(Krugovi govore: Putovanje u srcezemlje krugova u iitu)

O 2005. New Land Films (217 min.)Producent: Laurence NewnamNarudibe: New Land Films, PO Box32660, Los Angeles, CA 90032, USAweb-stranica: http://www.circlespeak.com

Ovaj film dolazi uz velike pohvaleod doslovno svih glavnih ludono5aiz podrudja istraZivanja krugova u

Zitu (oprostit iete igru rijedi). Moramse sloZiti da je to najsveobuhvatnijidokumentarac o temi koja je <tamovani)). Kroz izno5enje povijesti ovogfenomena, reZiseri nas upoznaju sa svimglavnim likovima - onima koji vjeruju,skepticima, onima koji rade krugove teistraZivadima. Film vjeSto obuhvaia svaosobna stajaliSta ali ipak uspijeva uhvatiti<veliku sliku> svega Sto se dogatlalo odkasnih osamdesetih nadalje.Ima odlidnu grafidku i produkcijskukvalitetu i daje veliki broj inserataintervjua sa svima umijeSanima.Pokrivena su sva moguda obja5njenja,a gdje je potrebno izneseno je i punoznanstvenih detalja.Obavezno za sve ljubitelje krugova u Zitu!

STAIRWAYS TO HEAVEN: ThePractical Magic of Sacred Space

(Stepenice za nebo: Praktiina magijasvetog prostora)

@ 2004. Awaken Productions (5a min.)Producent i scenarist: Freddy SilvaNarudZbe: Freddy Silva, e-mail:lovely272@earthlink.net, web-stranica: http://www.lovely.clara.net

Gotiike katedrale, 200 tona te5kestijene, krugovi koji stoje, krugovi uZitu, sveta geometrija i cimatici, sve je tozajedno isprepleteno u ovom odlidnomdokumentarcu.Freddyu treba destitati na ovakvomprofesionalizmu, s obzirom da je samnapisao, producirao i reLirao ovaj film.Njegov izbor muziikih pozadina takoderje odlidan - i stalno sam se moraopodsjeiati da ne g\edam dokumentaracBritanske televizije.Ovo je vrlo informativni film kojipostavlja puno pitanja i sugerira nekeintrigantne odgovore.Na primjer, svidaju mi se misli na krajufilma gdje se sugerira da bi energija kojase koristi za stvaranje oblika u Zitu vrlovjerojatno mogla utjecati na dubokevodene bazene ispod tog dijela planeta,a koristeii se konceptom da je voda ustanju memorirati informacije, smatrase da sva voda na planetu moZda primaove informacije u obliku frekvencija.Stepenice za nebo se nadovezuju naFreddyevu odlitnu knjigu Tajne u p oljim a(vidi 9/06), koja istraZuje ulogu zvuka ustvaranju ovih intrigantnih oblika (vidinjegov ilanak u ovom broju).Ovaj film je prava vizualna i mentalnagozba na kraju koje iete Zeljeti jo5.

www. nexusmagazlne.com KOLOVOZ_RUIAN 2OO5

scan by krista

" B ri l.iuntno i eksplozivno>>

Erich von DanikenZadivllujuda potraga ljudi za besmrtnoSdu bogova

STEPENISTE DO NEBAZecharia Sitchin

Ljudski rod od pamtivijeka traii odgovore

na nedokuiive zagonetke svemira, Livota... r

zagrobnog Livota.]e li negdje naZemlji postojalomjesto gdje su se, nakon smrti,ljudi moglipridruZiti besmrtnim bogovima? Gdje je bilo tomjesto? Tko ga je utemeljio? I postoji li jo6 uvijek?

Nakon viSe godina temeljitog istraZivanja

- kombinirajudi nedavna arheolo5ka otkridas drevnim tekstovima i artefaktima - ugledniznanstvenik Zecharia Sitchin identifi cirao j e

legendarnu ZemIju bogova... i iznio zap anjujtcanova otkri6a o velikim piramidama, Sfingi idrugim zagonetnim spomenicima dije su pravo

znaienje i svrha tisu6lje6ima bili izgubljeni'

20%

Zemal j skaDVANAESTT PLANET

Planet Nibiru, njegovistanovnici i njihova

misija na Zemlji tema je

DVANAESTOG PLANETA,jedne od najditanijih

popularno znanstvenihknjiga svih vremena

POPUST ZA CITATETJE

NEXUSA

A'5 formattvrdi uvez400 str.Cijena 150 kn+ poitarina

kronika ZechREVIZIJA POSTANKA

Tisudama godina znanstvenici,

sve6enici, umjetnici postav-

Ijaju pitanje "Kako je nastao

Zivot?"REVIZIIA POSTANKA

odgovara, rjeSenje tajne nalazi se u

sumeranskim tekstovima zapisanim

na glinenim plodicama i pedatima

rie SitchinaIZGUBLJENA KRATJEVSTVA

Misterije i enigme Maya, Asteka,

Inka i njihovih prethodnikakoji su zbunili konkvistadorejoi uvijek ne mogu rijeiiti ni

znanstvenici ni laici, podjednakokao 5to je to bilo nemogu6e i

prije pet stoljeia.

A.5 formattvrdi uvez

376 slr.Cijenal5Okn+ poitarina

A.5 fbnnattvrdi uvez

28S str.

Cijenal5Okn+ poitarina

A.5 tornrirttvrdi nvez344 str'.

Cijenarl -50kn+ poitarina

NarudLbe na telefon 0116683-630

scan by krista

VASE

,4b K.e

,i

Y

*t

,iri"il,

za ditateljeNEXUSAPOPUST2Oo/o

NE I IJECITE ZED LIJEKOVII/IAI

PRIRUGNIK ZA PREVENCIJUI EDUKAGIJUNAI\4IJENJEN ONIMA

KOJI SE U L]JECENJURAD JE VODE LOGIKOM

PRIRODNOG ] JTDNOS'AVNOC

i:l:l:I t!ir rti BA|l,1Ai.Jcl-1ELiD-1 DR tlED

Til t:(ti\k

scan by krista