' -llilllllllllilllillllillilil

.U POZADINI VIJESTI .ZDRAVIJE .ZNANOST BUDUCNOSTI .MISTERIJE .

IIIAGAZIN cuENA ra

ffi -l IJ IlVl I J;\ f+\ t\[T' C

&-tlJ jtr[;\ S I itlfls i(A

S YJET'SJffi,'XR

EIIOE S,

tvlls'.J'IiUJ 5J,

. ZATASKANA ISTINA O CJEPIVIMA. UFO IZNAD INDIJE .

scan by krista

vTjivavodatehnologijom hydronic (znanost o utjecaju na ljauajuiu sposobnost uode. Voda mijenig moleku-osobini uod.e)-uod.u je iz neiiue moguie pro- larnu stru.kturu, mijenjaiu se L)eze izrnedu uodika imijeniti u iiuu. Informacije (ili kodoui) utisnute kisika. Zbog toga je ona bolja za sue iiue organizme.

u staklo, deljezo, glinu, plastiku... pokreiu samooziu- daFeHydronic I,H/Eza lnriuPoboljSavavodovodnu vo-duukuiiisma-njuje njezino Stetnodjelovanje do 70 posto-taka. Kroz hydronic zakuiu oZivliena voda takoderizluduje 70 postotaka manje vo-denog kamenca i tako Stiti instalacijei kuianske strojeve. OZivljena vodapoveiava Zivotne sposobnosti ljudi, bilja-

"1

ka i Zivotinja. Pospje5uje izludivanje klora.Takoder je prikladan za plastenike i farme. Filtrirado 80 mikrona velike destice (sitni pijesak, glinu,Leljezne strugotine...) i ispire ih. Cijena: 5480 KN

Norad plus*Informirana samoljepiva bakrena plodica kojase nalijepi na straZnju stranu rudnog satakako bi bila u kontaktu s koZom. lmadvostruki udinak: Do 70 postota-ka smanjuje rizik od neionizirajuiegzratenja (mobilnih i prijenosnihtelefona, elektridnog napona, ekrana...).Bakar iz plodice kroz koZu ulazi u tijelo ipomaZe (kao i bakene narukvice) kod reume,lumbaga, iSijasa... Cijena:120 KN

|Za manje satove je 0 24 mm, za veie Q 28 mm.

Norad do 70 postotaka sma-njuje rizik od zradenja mo-bilnih i prijenosnih telefona.Samoljepiva kodirana bake-

Plava informirana iaia poboljiava vodu i sma-njuje njeno Stetno djelovanje do 40 postotaka.OZivljena voda povefava Zivotne sposobnostidovjeka, a i biljaka i Zivotinja. Cijena: 120 KNZelena informirana ia5a ima dodane informa-cije za lak5e mrSavljenje. Uz ia5u dobrjete iupute za zdravo mrsavljenje. Cijena: 150 KNCn'ena informirana taia ima dodane informa-cije protiv stresa. Cijena: 150 KN

Informirane posude su namijenjene pobolj-Sanju hrane, bilo daje kuhana u neoZivljenojvodi, ili na elektridnom Stednjaku gdjeelektromagnetni valovi lo5e utjedu navodu. Informirane posude poboljlavajuhranu i smanjuju Stetno djelovanjevode u hrani do 40 postotaka.

U kompletu informiranogservisa za jelo su duboki,plitki i desertni tanjur.

Cijena: 185 KN

Informirana Salicapobolj5ava vodu ismanjuje njezino

OZivljena voda iz vrda nam-ijenjena je za piie ljudima teZivotinjama i zalijevanju sob-nog bilja. Vrd imakapacitet odI litre. Cijena: 370 KN

VrE

Senris zajeto

rli:',ltli'r'.l.i

Itllir

t;lrlrl:lit:

l:r':li

::

{.i):lI.t,i,'.

I ir i1r,

:rl

Norad za slavinu SalicaMinihydronicPobolj5ava vodovodnu vodu ismanjuje njeno Stetnodjelovanje do 70 postota-ka. Smanjuje potro5njuvode za najmanje 50 po-

tStetno djelovanjedo 40 postotaka. Upotreblja-

naplodica(O 16mm) pritijepi r,*utu. u'-i"irtto.";icu oZivljena ,u ," )u sve vrste ioplih napitaka, jersenasfraZnju stranu telefona' vodaizluduje do T0postotakamanjevo- toplinane smanjuje oZivljavanjetekuiine.

Cijena:120 KN denog kamenca. Cijena: 1580 KN Cijena:120 KN

PfOdajna mjesta: Zagreb:Trgovina Orhideja u Importane centru, tel.: Oll457 ':,4 22,Trgovna Kristal, Trg banaJelaEila7, tel.: 0U481 69 34,Huped,Zelengaj 5, t"1., 011483 82 71; Novigrad: Idea by Elektromarket tel.: 0521758 012, Rijeka: Drubtvo Radha, tel.: 098/928 68 51,Ortopedski centar Rijeka, Kresimirova 60/D tel.: O5ll212 240; Velika Gorica: Bioavena tel.:011625 16 06; Porei: Biomarket dietetica(Gradska trznica), tel.fis2l 438 113POStOm pfodaie uvoznik za Hrvatsku Aurelia d.o.o, Umag, tel.: 052f721 gl2,098/33 60 51, e-mail:info@foska.netZastupnici: osrllt rcl.: o3lt2L3 wi, og8tzz 32 4l;rrira ter:.052t22 33 79, split 098/596 363 i 0211324 257, 098/950 83 88

scan by krista

ADD.ADHD POJAVA FANTOMSKIHBOLESTI. ........ 11Nema nikakvih dokaza da su kod djece bilo ito drugo nego normalni oblicifudskog ponaianja, pa ipak lijeinici sve veti brojdjece etiketiraju ovom dijagnozom i daiu im opasnestimulativne lijekove za kontrolu niihovog ponaianja.

PRINdEVI PLJAEKEMotni europski, britanski i ameriiki obitef ski i poslovnikoncerni koji su prije rata poslovali s HitlerovomNjemaikom pojagmili su se i za izvlaieniemfinanciiskekoristi iz pada Berlina te za iuvaniem nocistiikog ratnogplijena podafe od ruku savezniikih vlada.

ZATASKANA ISTINA O CJEPIVIMA (2) .......... 2sMedicinski struinjaci koji su na konferenciji 2000.prouiili istraiivanje MreZe podataka o sigurnosti ciepivaiute o neuroloikoj iteti koiu uzrokuiu ciepiva koia sadrieiivu, aluminij i druge tol

, ,, ', '.,KARIKATUREPhil Somerville

NASLOVNASTRAMCAJ9ft4 Qook, jscook@ozeqqil.com.au

NAKLADNIK HRVATSKOGIZDANJA

TELEdisk d.o.o., Potodnjakova 410020Zagreb, Tel: 0l 6683630

: e.mail:'teledisk@g.htnet.hr

I{RVATSKAREDAKCIJAUrednik: Darko Imenjak

Prevoditelji: Kresimir Juki6, TamaraBoZidevii-Haban

NAKLADNIK ZASLOVENIJUARA d.o.o., Ljubljana

GLAVNIUREDPO Box 30, Mapleton, QId 4560Australia; Tel (07) 54429280;

fax: (07) 54429381E-mail : editor@nexusmagazine.com

Website:htp ://www.nexusmagazine.com

PRIPREMAZATISAKTELEdisk d.o.o., Zagreb

TISAK

IZIAVA O NAMJERJNEXUS uvida da dovjedanstvo prolazi

kroz veliku preobrazbu.Imajuii to na umu,NEXUS nastoji pruZiti "te5ko dostupne".

informacije kako bi time ljudima pomogaoda lakSe podnesu ove promjene. NEXUS

nije povezan s bilo kakvom vjerskom,filozofskom ili politidkom ideologijom ili

orgaruzac{om.UPOZORENJE

lzdava1 zadriavapravo odbiti bilo kakavoglasni materijal zbog bilo kojeg razloga.

Rijei urednikaQ urfam danas po lnternetu u potrazi za vru(im izanimljivim temama za ljude po-Jput onih koji iitaju NEXUS, ividim da su ogromni potres blizu Zapadne Sumatre

i tsunamiji koji su nakon toga uslijedili i zahvatili lndijski ocean joi uvijek na vrhu liste.Toinije, primam puno e-mailova itelefonskih poziva s pitanjem mislim li da je potresprouzroiila . Puno ljudi se sad okomilo na antenu HAARP na Aljasci kaomoguiem mehanizmu kojije pokrenuo ovakav potres. ltako odgovaram da, iako vje-rujem da vojno-industrijsko-obavjeStajni kompleks ima pristup ovoj vrsti tehnologije,sumnjam da je upotrijebljena u ovom slutaju. Vidim mnoga izvjeS(a koja govore kakosu lokalne divlje Zivotinje znale da se pribliZava potres ilitsunami i pobjegle s priobal-nih podrutja. Meni ovo ukazuje na gomilanje poreme(aja u Zemljinoj kori, ito dovodido fluktuacija u magnetskom polju Zemlje, s iim dolazi i ultrazvuk - a iini se da sveovo mogu osjetiti Zivi organizmi. (Moram istaknuti da i puno ljudi doZivljava fiziikesenzacije prije potresa, ali nema puno onih koji su to u stanju s njim povezati.)

Tema potresa koje su izazvali ljudi, predvielanje potresa i praienje Zemljinih signalanavela me na objavljivanje zanimljivog ilanka ELFRAD-ovog istraZivaia BenjaminaLonetreea koji je utroSio neizrecivo puno vremena na geografsko pra(enje aktivnostite preko puno spektara ifrekvencija. Primijetio sam da ljudi ukljuieni u grupu ELFRADpreko lnterneta nisu izvijestili o bilo kakvim abnormalnim skokovima ili talasanjimakoji bi bili povezani s ogromnim potresom od 26. prosinca.

Zanimljivo je usporediti dva globalna danainjice. Broj tragiino stra-dalih Zrtava od potresa i tsunamija sluZbeno iznosi 150.000, ali neki sad govore da (eon iznositi viie od 200.000. Broj tragitno preminulih u invaziji na lrak puno je veii odtoga. Da su mediji prikazali u2as i patnje neduZnih iraikih civila, popraiene telefon-skim izvje5tima s terena, priiama o spaiavanju preZivjelih i prikupljanju financijskihsredstava, pitam se bi li Zapadne zemlje iiji ljudi su umijeSani u ovaj protuzakoniti ratpokazale jednako toliko suosjeianja i velikoduinosti kao 5to su pokazale za Aziju?Cini se da malo toga moZemo uiiniti kako bi sprijeiili potrese itsunamije, ali mo2emouiiniti puno da bismo zaustavili rat - naroiito kad tako puno vas koji iitate ove retke2ivite u zemljama bespravnih osvajaia, tj. u Americi, Velikoj Britaniji i Australiji'

U svakom sluiaju, kao i obiino pripremili smo vam odliine i informativne ilanke zarazmiiljanje. Naii ilanci o zdravlju i opet istiiu kako suvremeni medicinski sustav nijesiguran po zdravlje, da je korumpiran i da se sve viSe temelji na profitu nego li na zna-nosti. Kao srediSnju temu ovog problema iznosimo kako medicinski sustav po najno-vijem izmiSlja bolesti koje ne postoje ni po kojem znanstvenom mjerilu samo da bi sepovetalo trZi5te za nove lijekove. U ovom broju osvriemo se na potpuno fiktivne bo-lesti ADD i ADHD i istra2ujemo kako lijekovi za lijeienje ovih izmi5ljenih poreme(ajasmanjenja pa2nje ubijaju djecu. Osvriemo se i na znanstveno ludilo davanja djeci, iaki malim bebama, injekcija cjepiva koja sadr2e 2ivu, formaldehid i aluminij-hidroksid.

Na5a dva ilanka o (urotama) vrlo dobro nadopunjuju jedan drugog. Joi jednom,vidimo kako vladaju(a elita stvara urote i mehanizme kojima (e nas, mase, drZati ujos vetem neznanju o tome Sto se uistinu dogada u svijetu. U iznesene su neke zanimljive spoznaje o pokojnom princu Bernhardu od Nizozemskei njegovim bliskim prijateljima iz velikih korporacija od kojih mnogi danas podupiruBusha, Cheneya i Rumsfelda. Ho(emo li ikad shvatiti?

ldemo sad na temu 5ire prirode: neobja5njeno. I dalje nastavljamo fascinantnu priiuo misterioznoj konstrukciji u Sibiru povezanoj s uniitenjemTunguskog objekta 1908.Clanak koji mije takocler privukao paZnju je nevjerojatna priia Charlesa Jamesa Halla.Toliko me zaintrigirala da sam naruiio sve tri njegove knjige (vidi dio s recenzijama)koje su tako zanimljive da ih stalno titam. Preporucam vam da obratite paZnju naCharlesa i njegovu priiu, o iemu informacije moZete prona(i na nekoliko mjesta nalnternetu.

Sto se tite tiska, diljem planeta prijavljen je nevjerojatan broj sluiajeva susreta sNLO-ima, od Meksika do Australije, od Amerike do lndije (naroiito na lndijsko-Kine-skoj granici). Broj sluiajeva opaZanja NLO-a od strane vojske i civila u lndiji naveo jeneke od masovnih medija na objavljivanje nevjerojatnih priia. Piie se o podzemnimbazama za NLO-e s kojima su Zapadne vlade upoznate, iznose se mi5ljenja da su lndijai mali zeleni stupili u kontakt, pa iak i nagatlanja da ie uskoro doti i do javnih objava'

Zivimo u zanimljivom vremenu. (P5: Ne zaboravite na naiu konferenciju u Amster-damu u svibnjul)

Duncan

4.NEXUS wwwnexusmagazrne.com TRAVANJ-SVIBANJ 2OO5

scan by krista

B IBLIOTEKA DUHO'\TNA ZNANO S TpRoertRltE,za globalnom dominacijom ) Domovinskasigurnost prijeti gradanskim slobodama )Amerika protuzakonito uklanja stranice izizvjeS6a UN-a o Iraku ) Rumsfeldov planza izazivanje teroristatupa informacijskoj tehnologiji ) Ameridkei britanske snage nastavljaju s upotrebomoruLjakoje sadrZi osiromaieni uran ) Afrikasuodena s prijetnjom novog kolonijalizma )Ameridki vojni rat na Zemlji ) Ameridkidolar nasup rot eura: jo 5 j edan. r azlog irw azlj ena Irak ) Politika strogosti prema Treiemsvijetu: uskoro u vaSem gradu ) Argentinskakriza potide kooperativni rast ) Ameridkapomo6 Izraelu rasplamsava represivnuokupaciju PalestinePLUS nove informacije iosvrti navaLne priie koje subile cenzurirane proteklihgodina) Politika SAD-a podupiremasovna ubojstva u Kolumbiji) Bushova vlada sprijedilaistragu o bin Ladenovojobitelji prije 11. rujna> SAD namjerno uniStiosustav voda u Iraku) Vlada SAD potide povrataknuklearnog oruLjaI Zapadne kompanijeizrabljuju KongoCENZURIRANO 2004 donosi i) Vijesti iz Lutog tiska kaozlouporaba medija) Uloga hip-hop kulture) Mediji

- oruLje za masovnu

prijevaru) Rat u iraku, prije i poslijenjegaD Indeks on Censorship, omedijskim (ne)slobodama usvijetu

TRAVANJ_SVIBANJ 2005

NakladnikTELEdisk d.o.o

format 85,336 stranica

meki uvez - 140,00 kntvrdi uvez -160,00 kn

NarudZbe na tel.0l 6683630

za ditateljeNEXUSAPOPUST

20 0h

A kako sada stojimo nc pragu gubitka slobodeizvjeiiivanja, moramo pogurati nai vlastiti sustavslobode govora i lokalnih vijesti.Stoga ova knjiga

predstavlja osvrt na svijet zahvaien ratom, nacijuu strahu i represivnu, tajnovitu Vladu. Nas 200koji zajedniiki radimo na ovogodiinjem izdanjustojimo uz naiu braii i sestre diljem svijeta kojitraie jedn*ost, slobodu, gradanska prava i mir

Peter Philips, voditelj projekta

Peter Ptrittips & Projekt Cenzuriranoror,nrdrr grnrP - ToH roilonros

Svake godine, tim Projekta Cenzurirano s DrZavnog sveuiiliStaSonoma u Kaliforniji, odabire i procjenjuje tisuie novinarskihpriia objavljenih u nacionalnom i medunarodnom tisku, TV i

radio izvjeidima, kao i u alternativnom tisku. Studenti profesorii struinjaci za druStvo sudjeluju u ovome procesu koji na krajuodluduju o najvainijih 25 priia koji su Zapadni mediji najvi6e

zanemarivali.

d"'

www. n exusmagaz r ne.c()r11 NEXUS.5

scan by krista

NANOTEHNOLOGIJA PRIJETIHRANI I POLJOPRIVREDI

ETC grupa, medunarodna orga-l)nizaclja za ishaZivanje i javno

zagovaranje sa sjedi5tem u Ottawi,Kanada, nedavno je najavila objavlji-vanje izvje5taja

... VIJEST' IZ SVIJETA...dia, Poor Democracy, vodeii strudnjak zamedije Robert McChesney sa Sveudili3ta uIllinoisu predstavlja statistike i analize kon-centracije svjetskih i ameridkih medija kojaima zlosutne implikacije po funkcioniranjedemokracije.

Od 1999, kaZe McChesney, samo osamdivovskih globalnih korporacija posjedujepreko 70% svjetskih medija

- ne samo tele-

vizije, nego i novine, magazine, radio posta-je, satelitske sustave, kablovske televizijskekanale, objavljivanje knjiga, produkciju idistribuciju filmova, lance kino dvorana,glavne aspekte Intemeta, reklamne panoe izabavne parkove. Tih osam korporacija veije u stanju obra6ati se stotinama milijunaljudi na svim kontinentima svakoga dana isvakoga sata, a to i dine.

Osam najveiih globalnih divova su:AOL Time Wamer, Disney, FoxA.{ews Ltd,Viacom, Seagram, General Electric, Sony iBertelsmann. Prva tri s ovog popisa posje-duju preko 50% kombiniranog vlasni5tvasvih osam kompanija. A s izuzetkom Bertel-smanna, te iste korporacije takotler vladajumedijskim trZi5tem SAD-a.

Toliki stupanj medijske koncentracije nijeodmah primjetan povr5nom promatradu,budu6i da veiina lokalnih, pa dak i medu-narodnih ogranaka nastavlja djelovati poddrugim imenima. Na primjer, CNN je za-pravo u vlasni5tvu AOL Time Warnera, kojitakotler posjeduje HBO, Court TV, WamerBrothers i Cinemax films, te magazine Timei Fortune, pored stotina drugih. Disney po-sjeduje televizijsku i radijsku mreZu ABC, itakve globalne kablovske televizijske kana-le kao 5to su ESPN, Lifetime, A&E, Histo-ry, i E! Entertainment, pored stotina drugihmreLa i postaja i raznih drugih medijskihaktivnosti Sirom svijeta. FoxA{ews Ltdposjeduje 22 ameriEke televizijske postaje,vi5e od 130 dnevnih listova Sirom svijeta,23 magazina, britanski Sky TV, satelitskiAsian Star i Latin Sky Broadcasting, poredudjela u stotinama drugih kompanija.

U modernom svijetu, mediji su postaliglavni izvor javnog znanja. Kao Sto kaZeizreka, >.

(Izvor: Jerry Mander Common Groundmagazine, prosinac 2004. Jerry Manderje,zajedno s Johnom Cavanaghom, kouredniknovoobj avlj enog profirenog izdanj a lorj igeAlternatives to Economic Globalization: ABetter World is Possible, u nakladi Berrett-Koehlera.)

TRAVANJ-SVIBANJ 2OO5

STALAN RAST NALOGAOTAJNOSTI TZU]NIA

Ukupan broj naloga o tajnosti patenataizdanih po Zakonu o tajnosti izuma iz1951. pro5le je godine blago porastao na4.885. Ve6ina podede iz prethodnih godina.Tijekom pro5le godine dodana su 124 novanaloga o tajnosti.

Zakon 6 tajnosti izuma jedan je od dvazakona po kojima vlada uZiva pravo naogranidavanje objavljivanja privatno stvo-renih informacija zbog razloga nacionalnesigurnosti. (Drugi zakon je Zakon o atom-skoj energiji.) Ustavnost ove prakse nikadanije ispitana.

Iako veiinu tajnih izuma stvaraju osobei kompanije koje imaju ugovor s vladomili su financirane od strane vlade, to nijeuvijek sludaj. Nalozi o tajnosti nametnutiprivatnim pojedincima ili poslovima koji susvoju ideju razvili bez vladinog sponzorstvazovu se nalozi.

Pro5le godine izdan je 61 novi nalog o tajnosti, Sto predstavlja porastu odnosu na prethodnu godinu, kada ih jebilo 51.

Tablidni prikaz najnovijih statistika otajnosti izuma, objavljen prema Zakonu oslobodi informacija, nalazi se ovdje: htp://www. fas. org/spg/othergov/invention/stats.html.(Izvor: Secrecy News, sv. 2004, br. 93, 26.I istopada 2 00 4, http : //www.fas. org)

ZAGONETKA(PRANJA)>MARSOVOGROVERA

Marsov rover (malo istraZivadko vozi-lo) Opportunity agencije NASA kao da je

nai5ao na neSto slidno autopraonici, Sto jenjegove solame plode ostavilo puno distiji-ma od onih na njegovom blizancu, roveruSpirit.

Marsovskoj autopraonici moZemo zahva-liti za ntz neodekivanih porasta proizvodnjeelektridne energije u solamim plodama ro-vera Opportunity.

Roveri su na Mars sletjeli u sijednju 2004,opremljeni solamim plodama sposobnim zaproizvodnju vi5e od 900 vat sati struje dne-vno.

Spiritova proizvodnja energije palaje naoko 400 vat sati struje, djelomidno i zatoSto je marsovska pra5ina prekrila njegovesolarne plole. Opportunityeva proizvodnjatakoder je u podetku opala

- na oko 500

vat sati -

ali je tijekom pro5lih Sest mjesecipodela ponovno rasti. U posljednje vrijeme,njegove solarne plode daju ne5to vi5e od900 vat sati.

Voda tima rovera Jim Erickson iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon izPasadene u Kaliforniji, izjavio je za NewScientist da je neki zasad jo5 nepoznat pro-ces opetovano uklanjao praiinu sa solarnihploda.

Kakav god to proces bio, dogadao se dokje Opportunity bio parkiran tijekom mar-sovske noii.

U barem detiri navrata tijekom Sestomje-sednog razdoblja, roverova proizvodnjaenergije preko noii se povedala do petposto zbog uklanjanja pra5ine sa solarnihploda.

(lzvor: New Scientist, brojevi 2479/80, 25.prosinca 2004-1. sijennja 2005)

www. nexusmagazine. com NEXUS. T

scan by krista

... VIJESTI IZ SVIJETA...) UZROKOVALA

NEUSPJEH AMERIdKOG TESTARAKETNE OBRANE

ViSe milijuna dolara wijedan ameridki le-tni test raketne obrane propao je danas I I 5.prosinca 2004] kada presretadka raketa nijepoletjela i sustav se iskljudio, novinarima jeobjavila Pentagonova Agencija za raketnuobranu.

Neuspjeli letni test trebao se odigrati nadTihim oceanom, i ciljana raketa uspje5no jelansirana s Aljaske, ali do njenog presreta-nja nad Tihim oceanom nije doSlo. Premarijedima Richarda Lehnera, glasnogovorni-kaAgencije za raketnu obranu, nepoznatog porijekla uzrokovala je auto-matsko iskljudivanje presretada u njegovojkomori na poligonu Kwajalein na Marshal-lovim otocima.

Testje prije toga ve6 detiri puta odgadanzbograznih razloga, ukljudujuii i loSe vri-jeme. Neuspje5ni test ko5tao je 85 milijunadolara, i predstavlja joS jedan veliki korakunatrag za Raketni obrambeni Stit namije-njen presretanju dalekometnih balistidkihraketa.

Ameridki predsjednik obeiao je da ie dioprojekta biti zavr5en do kraja 2004, i ode-kuje se da ce ga on proglasiti operativnimusprkos tome Sto nisu provedeni testovi.

Prema Pentagonovim duZnosnicima, Agen-cija za raketnu obranu imala je pet uspjeSnihtestova, pri demu je presretanje ciljanih rake-ta ostvareno u pet od osam pokuSaja.

Ali to je bilo prije dvije godine, i stru-dnjaci otada dovode u pitanje sposobnostisustava zbog nedavnih neuspjeha i destogodgadanja nastavka testiranja.

, rekao je Philip Coyle, Pentagonovglavni ispitivad oruZja za wijeme pokojnogpredsjednika Ronalda Reagana, u razmjenie-maila s novinskom agencijom Reuters.

Sustav je ne5to skromnija veruija

.II VIJESTI IZ SVIJETA "'pojedincirna koji pate od paranoidnih idejau vezi s prijevarama glasada, politidkimprogonima ili praienjem od strane FBI-ada od Medicarea dobiju naknadu za bilokoje psihijatrijske hetmane koje prime,piSe Hermione Slatkin, medicinski dopisnikSwift Reporta.

Rick Smith, glasnogovornik zastupnikaFrista, kaZe da postoji ozbiljna mogudnostda rnjera bude usvojena

- Sto moZe samo

pomoci dijelu populacrje koji pati od ozbilj-ne tjeskobe.

, kaZe Smith.

(lzvor: The Swift Report, sijeianj 2005,http : //sw iftrep ort. b I o gs. c om/new s /h ea I t h/)

iuvane sE vLADIJA!Velike istraZivadke institucije nedavno

su objavile otkri6e najteZeg kemijskogelementa dosad poznatog znanosti. Novielement privremeno je na lan .

Vladrj ima jedan neutron, 12 pomoinihneutrona, 75 zamjenidkih neutrona i I I po-moinih zamjenidkih neutrona, koji mu dajuukupnu atomsku masu 312. Tih 312 desticana okupu drZe sile zvane ((moroni>, koje suokruZene ogromnim kolidinama leptonimaslidnih destica zvanih .

Buduii da vladij nema elektrona, on jeinertan. Medutim, njegova prisutnost moZese otkriti po ometanju svih reakcija s kojimadode u dodir.

Siiu5na kolidina vladija uzrokuje da nekareakcija koja normalno traje manje od se-kunde potraje vi5e od detiri dana.

Vladij irna normalni poluvijek od ietirigodine; ne raspada se, nego prolazi krozreorganizaciju u kojoj dolazi do rnedusobnezamjene mjesta dijela pomoinih i zamjen-skih neutrona.

U stvari, masa vladija se s vremenompoveiava, buduii da prilikom svake reorga-nizacije neki nroroni postaju neutroni, stva-rajuii .To obiljcZje promicanjalnorona naveloje neke znanstvenike na spe-kulacije o teoriji da se vladij forurira uvijekkada dode do odredene razinc koncentracijenrorona. Ta hipotetska razinanaziva se

Uvod u Obiteljskiraspored prema Bertu

Hellingeru

- unutarnji mir- tjelesno i du5evno zdravlje- otkriti vlastite korijene- rije5iti se balasta strahova, tuge,krivice, predbacivanja i bijesa

- razjasniti privatna i poslovnapitanja

- nadi dobro mjesto u Zivotu

nam je neophodna za rjeSavanjesvakodnevnih zadataka.Bit ovog rada nije u traganju zakrivcem. Cilj je da se postojeda, destoskrivena dinamika obitelj skih odnosashvati onakvom kakva ona jest. Minismo u stanju promijeniti ono Sto sedogodilo, ali svakako moZemo tomepogledati u odi. VidjevBi dogatlajeonakvima kakvi jesu, dolazimou kontakt sa svime Sto oni u sebisadrZe

- kako lo5im, tako i dobrim.

Sveobuhvatna sila ne izdvaja ni5tai nikoga, a uvid i po5tovanje onogaSto je, onakvim kakvo je, omogudavapomirenje sa sudbinom. Tek tada du5amoZe ponovno nadi dugo i5dekivanimir.Da bi se dosegao ovaj nivo svijesti,neophodno je pomirenje sa svim onimStoje bilo i Stoje.Kroz Obiteljski raspored otvara se

Prijave za uvodno predavanje o Obiteljskim rasporedima koje bi uZagrebu odrZao g.Vlado llii moZete ostaviti na broj 098/913 54 83.Dodatne informacije takocfer potraZite na istom broju.

biteljski rasporedi svojimi scj elitelj skim dj elovanj emnadilaze granice klasidnog

terapeutskog rada. NaSa je podsvijestneprekidno spremna raditi za nas.Medutim, vrlo desto joj na putu stojikognitivna (racionalna) svijest. Kadau okviru seminara postane jasnogdjeje do5lo do energetskog zastojai kakav je u stvari prirodni poredak,otvara se put djelotvornim snagamai one mogu opet nesmetano raditi zanas. To se moZe primijeniti u svimsferama metluljudskih odnosa. Bitpostavlj anj a Obitelj skog rasporedaje sagledati gdje se zapravonalazepovrede ili blokade. Nakon Sto ihshvatimo i spoznamo, one gubesvoju moi nad nama. Priznavanjemnajdubljih povreda i mirenjem sasudbinom oslobadamo energiju kojaje imor na5e vlastite snage, koja

Vlado llifPsiholoiki savjetnik i sistemskiterapeut.Radi u Komunikativnom institutuza edukaciju, Centru za sistemskoobiteljsko savjetovaliSte iPsiholoikom savjetovaliitu zaomladinu i parove u Gaimersheimu,Njemaika.Roden je 1962. Otac je dvoje djece.

put k ljubavi, koja boravi u svakomod nas. Upravoje razrje5enje blokadaono Sto omogudava ljubavi da savladabranu i ponovno potede.Ljubavi treba pruZiti neophodanprostor da bi mogla djelovati, a tomoZete udiniti samo ako ste slobodni:od predrasuda, predbacivanja ivlastitih predodZbi. Ljubav jesveobuhvatna i odituje se samo uslobodi.

IO. NEXUS www. nexusmagazlne.com vELlAeA-OzVItXzoos

scan by krista

ADN IADHDH PI DEfifi IJA FANITOIVISKH &ALESTI

Bob Jacobs, lijetnik psiholog,diplomirani pravnik

@ rujan 2004

E-mail: DrBobQA@aol.com

Preveo: Kre3imirJuki(

psluot-oSrE, socIJALNr, pot ttIeKE I PRAVNE IMPLIKAcIJEoremedaj paZnje (Attention Deficit Disorder, ADD) potpuno je nedokazana i vrloupitna dijagnoza, ipak ona predstavlja osnovu za davanje opasnih stimulativnihlijekova desecima tisuia australske djece. ADD i njegov popularni podtip, poreme-(,aj pai:nje s hiperaktivnoSiu (Attention Deficit Hyperactivity Disorder, ADHD),

bili su izmi5ljeni a ne otkriveni, a poku5aji populariziranja ovih dijagnoza temelje se napolitici i ekonomiji, i nemaju puno veze s medicinom.

U Australiji 21. stolje6a, kada dijete ima naviku da se , kaZe se da je. Nema apsolutno nikakvih organskih ili fiziolo5kih otkrida koja bi potkrijepilapostojanje bilo kakve . ove ukljuduju takve stvari kao Stoje stajanje kada se djetetu kale da sjedne, (crve u straZnjici> i nezadovoljstvo pjevanjem uzboru ili pisanjem domaie zadate. Kadaie to ovakvo dieije ponaianje, u rasponu od nor-malnog do neposluinog, postalo bolest?

Svatko s imalo zdravograzuma moZe proditati dijagnostidke kriterije ADD-a ili ADHD-ai vidjeti apsurdnost ove izmi5ljene . Kada medicinska zajednica i farmaceutskekompanije

-

glavni proponenti ovog modela bolesti -

priznaju da ne znaju Sto ovu dudnu bolest te da ne mogu uop6e dokazati da ona postoji, smijuljenje izazvano Eita-njem dijagnostidkih kriterija pretvara se u muk nevjerice. Kada saznamo da desetke tisuiaaustralske djece drogiraju snaZnim i opasnim lijekovima zbog ove izmi5ljene ,muk se pretvara u uzvike ogordenja.

Etiketiranja djece kao zbog pona5anja koje se smatra nepoZeljnim i njihovodrogiranje do posluSnosti imaju Siroke implikacije. Zelimo li da djeca odrastaju vjerujuii da{e5enje za sve njihove probleme leZi u uzimanju lijekova? lelimo li da djeca ude da nisuodgouo*u za vlastito pona5anje i da za njega mogu kriviti zagonetnu ? Zelimo liorganiziranoj psihijatriji, koja je jo5 do prije 25 godina tvrdila da je homoseksualnost

informirani pristanak prije podetka tretiranja stimu-lansima.

' (ADHD) ostaje popularan i zavodljiv koncept, i ne bude liintervencija, vjerojatno je da ie upotreba dijagnoze i stimulativnihlijekova nastaviti rasti.

Popularnost -aBroj djece kojoj je dijagnosticiran ADHD ili ADD zapanjuju6e

je velik i nastavlja rasti. Populamost ovih dijagnoza u Australijirezultirala je time da sve viSe i vi5e djece prima stimulativne lije-kove. Lijednici vei godinama opaZaju da stirr.rulansi irnaju parado-ksalan udinak na djecu. Izneseno je bezbroj teorija o fizioloikirnrazlozimazato, ah nijedna nije uspjela postati univerzalno prihva-6ena. U proteklim desetljeiima farmaceutska industrija govorilanam je da se ADHD nastavlja i u odrasloj dobi, i zagovarala jeprimjenu stimulansa i stimr.rlansima slidnih lijekova takoder i kododraslih osoba. Iz toga moZemo naslutiti da bi to Sto stimulativniudinak naizgled moglo viSe biti povezano s intenzivniurfokusiranjem na jednu stvar (ili ni na Sto), nasuprot svjesnosti izaokupljenosti raznim aspektima okoline.

Prerna Sydneyskom Sun-Heraldu od30. svibnja 2002.: r Taj broj raste upravovrtoglavom brzinom.

.2

>3

Drogirana djeca postaju popustljivija i poslu5nija, i tnanje , na zadovoljstvo roditelja i uditelja. Ali po kojucijenu? Djeca ponekad plaiaju najveiu rnogu6u cijenu:

?

8

Na neki nadin, ne bi nas trebalo iznenaditi Sto upotreba psiho-stimulansa moZe biti opasna, pa dak i fatalna. Ti lijekovi spadajumedu najkontroliranije i najstroZe ogranidene lijekove zbog nji-hove priznate opasnosti. U Queenslandu, kao i u nekim drugimaustralskirn drLavarna, hjednici rnoraju dobiti odobrenje za svakirecept za stimulativna sredstva koji napi5u, a ako lijedenje potrajeduZe od dva mjeseca, moraju dati obja5njenje. e

Najpopularnijistimulativni lijekovi kojise koriste kod - Ritalin (metilfenidat)i deksamfetamini

- farmakoloiki su sliinikokainu.

Povjerenstvo za djecu i mladeZ Novog JuZnog Walesa zatraLiloje mi5ljenje zajednice, i odgovorili su mu mnogi zabrinuti glasovi:a

Brisbanski Courier-Mail od l. srpnja 2002. istide da, po glavistanovnika, .5 Uz prevalenciju ADHD-a u Sjedinjenim Dr-Zavama u rasponu od dak l5-18% djece Skolskog uzrasta, ovajtrend je zastra5ujud i predstavlja hitan problem javnog zdravlja uAustraliji.

Opasnosti od stimulativnih lijekovaNajpopulamiji stimulativni lijekovi koji se koriste kod - Ritalin (metilfenidat) i deksamfetamini -

farmakolo5ki suslidni kokainu. BaS kao i kokain, ovi lijekovi imaju znadajneudinke. Oni djecu dine popustljivijom i poslu5nijom. To vrijedi zasva djecu, jer su vei odavno raspr5eni i zadnji ostaci mita da samodjeca s reagiraju na ovaj nadin.

otkrili su da Ritalin stvara promjene u mozgovima Stakora slidneonima videnim kod stimulativnih sredstava kao Sto su amfetaminii kokain. Autor sfudije, profesor John Balzer, rekao je da ta otkridaopovrgavaju vjerovanje da Ritalin, poznat pod generidkim ime-nom metilfenidat, ima kratkotrajno dj elovanje.> | a

'5

>r6

kako je primijetilo Povjerenstvo za kriminal i loSe ponaSanje:re

U Novom JuZnom Walesu, .20

Medunarodni odbor za kontrolu narkotika (International Nar-cotics Control Board, INCB) Ujedinjenih Naroda upozorio je nasve veiu rekreativnu zloupotrebu rnetilfenidata Sirom svijeta.2lRekreativna upotreba psihostirnulansa takoder se povezuje s dru-

Spektar ovih negativnih utlecaja na rasti razvoj djeluje joi zlokobnije u svjetludinjenice da se djeci mladoj od Sest godi-na rutinski prepisuju stimulansi, usprkosjasnog upozorenja da njihova primjenakod tako male djece nije siguma. Postojeizvje5taji o tome da su australskoj djecistaroj sarno I 5 do I 8 mjeseci pisani receptiza psihostimulanse, a na Konferenciji oomladini drZave Queensland jedna je maj-ka tvrdila da je njen lijednik zakljudio danjena devetomjesedna beba ima i da ju treba tretirati lijekovima (nasre6u, onaje to odbila).

Gotovo je jo5 stra5niji od potencijalnih dugorodnih udinakapsihostimulansa relativno dest udinak koji oniizazivaju kod djece. Zapanjujude je Sto dva vode6a zagovomikabiopsihrjatrije u Sjedinjenim DrLavama, L Eugene Arnold i PeterS. Jensen, priznaju postojanje

oblici , kao Sto su obiteljsko savjetovanje, privremenapomoi njegovatelja i edukacija o roditeljstvu. Nijedan od tihmodaliteta ne ukljuduje dovodenje tjelesnog zdravlja djeteta uopasnost. Posebno u svjetlu nedavne metaanalize kojaje pokazalada djeca u pogledu odgoja i udenja nemaju nikakvih koristi odtretiranja psihostimulansima,25 potpuno je besmisleno riskirati nesamo dobrobit djeteta tretiranog lijekovima, nego i zdravlje djeceditavog dru5tva nastavkom nekritidne distribucije ovih opasnihlijekova.

Nepouzdanost dij agnoze drjagnozi odnosi se na stupanj u kojem je ona

ovisna; to jest, na stupanj u kojem se moZemo pouzdati u dinjenicuda ie dijagnoza biti ista bez obzira tko obavlja pregled ili gdje seon obavlja. Na primjer, slornljena ruka se dijagnosticira pomoiurendgenskih zraka, i ako posjetite I 00 ortopeda s istom rendgend-skom snimkom, velika je vjerojatnost da iesvih 100 postaviti istu dijagnozu.

njem'? Tko odluduje kada se od nekoga 'odekuje da sjedi'? Stoznadi'pretjerivati' s trdanj em, penjanjem ili pridanjem?>33

Neki od najortodoksnijih ameridkih proponenata medicinskogmodela ADHD-a, vjerujuii da se radi o stvamom medicinskomporemedaju, priznali su nedostatak dijagnostidke pouzdanosti.1988. Nacionalni institut za zdravlje odrZao je Konferencijuza postizanje konsenzusa oko dijagnoze i tretiranja ADHD-a isaslu5ao svjedodenje odreclenog broja , od kojih sudoslovno svi podrZali medicinski model. Na kraju konferencije,predsjedatelj dr. David Kupfer piznao je da ,3a a jo5 jedan sudionik kratko jeprimijetio .35

Nedostatak validnosti dijagnoze dijagnoze odnosi se na stupanj u kojern ona opisuje

ne5to Sto je stvamo i dokazivo. 36

Nevjerojatno je, ali ima mnogo vrlouglednih strudnjaka na raznim poljimakoji javno tvrde da nema dokaza o posto-janju ADHD-a. Razmislite o sljedecern...

' Profesorica psihologije Diane McGu-inness, dr. sc.: 37

' Psiholog Richard DeGrandpre, dr. sc., citirajudi studiju obja-vljenu u ameridkom medicinskom dasopisu Pediatrics, koja poka-zuje da je 80% djece koja se kod ku6e i u Skoli navodno ponaSahiperaktivno u lijednidkoj ordinaciji pokazala uzomo vladanje i nitraga od hiperaktivnosti: 46

' Psihijatar Peter R. Breggin, dr. med.: ai

' Senatorica Sjedinjenih DrLava Hillary Rodham Clinton: 48

' Psihijatar Sidney Walker III, dr. rned.: ae

' Edukator i istraZivad Brenton Pros-ser, dr. sc.: 50

' Neurolog Fred A. Baughman, dr. med.: i .ao

'PsihijatarDenis Donovan, dr. med.: at

' Lqednik William B. Carey, dr. med., iz Djedje bolnice Phila-delphia: 42

' Psiholog John Breeding, dr. sc.: >43

'Tunku Varadarajan, urednik uvodne stranice Wall Street Jour-nala:

Ostaje dinjenica da, u znanstvenim terminima, nema opravdanjaza izmiSljanje zvane ADHD.

Nedostatak informiranog pristankaNema osnovnijeg ljudskog prava od prava na tjelesni integritet.

Glavna znalajka ve6ine pravnih sustava je da su neduZni ljudiza5tiieni od toga da se njihovim tijelima bilo 3to dogodi bez nji-hovog pristanka. Prema dlanku u DePaul Journal of Health CareIaw: 54

Pitanje pristanka na zdravstvenu njegu mladih ljudi bilo je temavelikog izvje5taja kojeg je 1996. izradila Queenslandska komisijaza zakonsku reformu.5s Takoder su ga kao vaZno pitanje identifici-rali predstavnici raznih organizacija Sirom Australije:

56

Pristanak bez informiranosti nije ni-kakav pristanak, a roditeljima kojimase kaZe da njihovo dijete ima (ADHDDdoslovno se nikada ne kaZe za nedostatakznanstvene pouzdanosti i validnosti dija-gnoze. Obidno im se ne govori da nemaorganskih ili fizioloSkih otkri6a povezanihs dijagnozom, niti im se govori da nitkodak nije uspio ni dokazati da postoji. Roditeljima se takoder desto ne go-

Novartis Pharmaceuticals -

koji je bio vlasnik izvomog patentana metilfenidat (Ritalin), najpopularniji ameridki lijek za ADHD-

naveliko se ogla5avao kako u strudnim dasopisima tako i u po-pulamim medijima, reklamama koje su u potonjim bile usmjereneiskljudivo na uvjeravanje roditelja da bi njihova djeca mogla imatikoristi od uzimanja stimulansa. Novartis je takoder bio velikodu-San financijski pomagatelj nacionalne roditeljske grupe za podr-Sku oboljelima od ADHD-a, pod nazivom Djeca i odrasle osobe sporemedajem paZnje (Children and Adults with Attention DeficitDisorder, CHADD).

MoZda najviSe od svega uznemiruje zabrinutost koju je izrazioneuroznanstvenik i umirovljeni profesor psihologije sa SveudiliStau Michiganu: s?

2)LijeCnici. Glavni razlog za5to su lijednici zavedeni idejomo ADHD-u kao biomedicinskom entitetu je taj Sto oni Zele po-

modi roditeljima te djece. Svo njihovo

vori o opasnostima od psihostimulansa. Australsko obidajno pra-vo, medunarodno pravo (posebno Konvencija Ujedinjenih narodao pravima djeteta, dija je potpisnica i Australija) i osnovni smisaoza ljudski moral zahtijevaju da svaki pojedinac ima pravo dati svojpristanak na prodor u njen osobni/tjelesni integritet.

Djeci se skoro nikada ne daje moguinost da daju svoj pristanakna tretiranje psihostirnulansima, niti ih se upuiuje u debate kojebjesne u strudnoj zajednici u vezi s ovom dijagnozom. To potpunokrSenje osnovnih ljudskih prava ne bi bilo tolerirano kad bi se vr-Silo izravno, ali pod krinkom postajeneuhvatljivije i teSko savladivo.

Za5to je dijagnoza ADHD-a tako popularna?Porast broja australske djece kojoj je dijagnosticiran ADHD u

posljednjih 25 godina nije ni5ta manje nego astronomski. Uzima-juii u obzir priznati nedostatak poznatih etiolo5kih ili organskih/biolo5kih markera za ADHD, ostaje pitanje za5to je ova dijagnozatako popularna. Postoje detiri primarne

PnrNerw PuneKE

-Daivd G. Guyatt @ 2OO4

c/- NEXUS Office55 Queens Road

East Grinstead, W. Sussex RH 1 9 1 BGUnited Kingdom

Web-stranica:http://wwwdeepblacklies.co.u k

Prevela: Tamara Haban Boiiievii

LICE IZDAJE I MOST NAARNHEMUAko George W. Bush i dalje bude radio po svome, ameridki sustav demokracije 6e se

nastaviti ubrzano mnoZiti po svijetu. Meilutim, ima onih koji tvrde da ameridki oblik ima malo zajednidkog s istinskim demokratskim zastupanjem vei da vi5e slidiponovnom povratu fa5istidke diktature kojaje u interesu bogate elite i krupnog biznisa.r

U osnovi ovog oblika vladavine, kako se fvrdi, stoji europski sinarkistidki pokret kojeg1870. osniva Joseph Alexandre Saint-Yves d'Alveydre. Saint-Yves srednjovjekovne vi-tezove templare smatra vrhovnim sinarkistima njihova vremena zbog Eega kod kreiranjasvojih ideja preuzima templarske ideale.

Sain-Yvesovpokretdobiojezamahranih 1920.-ihnakonzavr5etkaPrvogsvjetskogrataipotpisivanjaVersajskog sporazuma.2 U svojoj su5tini sinarkijazagovataideju da drZavomtreba upravljati tajno dru5tvo ili kabala

- .3 Kako opisuju Lynn Picknett i Clive Prince:

Je li stvar samo u tome da lijeva ruka ne zna Sto radi desna ili jeovo obidan primjer hegelovske dijalektike stvaranja sukoba u svrhukreiranja buduieg oblika i smjera ljudske povijesti?

U svakom sludaju, osim Maxa Warburga koji financira Paneurop-ski pokret, u sve ovo umijeSan je jo5 jedan njemadki bankar u likuHjalmara Schachta koji je odrZao govor na prvom masovnom skupuPaneuropskog pokreta odrZanom u Berlinu. Nakon toga Schacht ienastaviti raditi za Hitlera kao Ministar gospodarstva i direktor Re-ichsbanke. Ako vjerujete u sludajnost, tad je se drZtte i dalje: MaxWarburg zajedno s Hitlerom potpisuje dokument koji HjalmaraSchachta imenuje direktorom Reichsbanke. Zamislite to! Maxovbrat, Paul Warburg, bio je direktor ameridke podruZnice IG Farbenakao i prvi direktor Banke saveznih rezervi u New Yorku.e

Poznat jednostavno kao (po angliciranim grdkim slovimaAlpha i Omega), Auslandsorganisati-on inozemni je obavje5tajni ogranakNacistidke stranke koji se bavi 5pt1u-naZom, petom kolonom, propagandomi aktivnostima za po-dupiranje nacistidkih ciljeva. Inozemnidlanovi AO-a uglavnom djeluju prekoprekomorskih kompanija koje posjedu-je i kontrolira Njemadka. Medu njimanalazi se puno zaposlenika IG Farbenakoji djeluju i kod kuie i u inozemstvu.U stvari, Farben ne samo Sto vodi AOvei ga i financira.r0 Jedan od najvi5e po-zicioniranih Farbenovih ljudi ukljuden uaktivnosti AO-a bio je Max Ilgner, neiakFarbenova direktora Hermanna Schrnit-za

- dlja ambicija je

jom Saveznika na Normandiju 6. lipnja1944., s Danom-D. Kako Nijemcinisu uspjeli potisnuti saveznidke sna-ge natrag u more, svima je bilo jasnoda su Hitlerovi dani odbrojeni.

Dva mjeseca nakon Dana-D u ot-mjenom hotelu u Strasbourgu odrZanje tajni sastanak s ciljem osiguranja iza5tite bogatstva nacistidke Njema-dke i njezinih odanih bankara i indu-strijalaca. Ujutro, 10. kolovoza 1944.,u hotel Maison Rouge smje5ten ustrasbour5koj rue des France-Bour-geois stiZe SS-ov obergruppenfiihrerScheid, generallajtnant u Waffen-SS-u kao i direktor industrijske kon.rpani-je Hermansdorff & Schenburg.

fa5istiike drlav e, ako j e moguie, bez rata>>.| |Ilgner, uniformirani dlan Gestapoa koji sije strah, stvara savez

izrnedu Farbenove obavje5tajne jedinice, poznate kao , iAO-a i regrutira vojsku od 5.000 ljudi koja operira preko ameridkeIG.12 JoS jedan dlan Farbenove NW7 bio je i Giinther Frank-Fahle,roden u Bradfordu u Engleskoj. Iako je sluZbeni voditelj AO-aErnst Wilhelm Bohle, on je zapravo pod svakodnevnom kontrolomWaltera Schellenberga * voditelja SD-a, Gestapove protuobavje-Stajne sluZbe

- koji nakon rata pred istraZiteljima o Farbenu govori

kao o . Medutim, Sef cjelokupnog AO-a jefirerov zamjenik Rudolf Hess.

Industrijalci i bankari koji financiraju Hitlerov uspon na vlast1933. svoje priloge uplaiuju preko Hjalmar Schachtova raduna uprivatnoj banci Delbruck Schickler Bank u Berlinu. Fondovima sovog raduna upravlja Hitlerov zamjenik Rudolf Hess. DelbruckSchickler Bank podruZnica je Metallgesellschaft AG-a (),daleko najveie metalur5ke kompanije u Njemadkoj od onih koje sene bave preradom \el1eza. Metallgesellschaft zajednidki posjedujuIG Farben i British Metal Corporation.r3

Jedan od dva britanska direktora bio je Oliver Lyttel-ton koji obnaia duZnosti kontrolora neZeljeznih metala od 1939. do1940., ministra proizvodnje od 1942. do 1945. i dlana Churchilloveratne vlade. Lytteltonova majka bilaje, pukom sludajno5iu, dlanicaRhodes-Milnerove Oxfordske (grupe), dok je najstariji sin petogbaruna Lytteltona bio osobni tajnik lorda Selbornea tokorn godinanjegova boravka u JuZnoj Africi. Nakon Alfred Milnerove smrti1925. vodstvo preuzet ie lord Selborne. Kako sam veispomenuo, on je i ratni upravitelj Britanskog izvr5nog odjela zaspecijalne operacije, Sto odgovara ameridkom Uredu za strate5keposlove.la

Dr. Scheida je da odrZi sastanak poslao nitko drugi do li reichsle-iter Martin Bormann

- tada drugi najmoiniji dovjek u nacistidkoj

Njemadkoj, nakon Hitlera.Bormannov uspon na vlast proizaSao je iz zlosretnog Rudolf

Hesseova leta i spu5tanja padobranom u Skotsku 1941. da bi se po-tajno naSao s vojvodom Hamiltonom. S gubitkom svog prijatelja, iraspadom planova za stvaranje tajnog saveza s Britanijom za borbuprotiv Rusije, Hitler sve Hessove duZnosti i odgovornosti

- osirn

pozicije zamjenika firera, koju ukida * tovari na Bormannova Siro-ka, bikovska pleia. Bormann preuzima i kontrolu nad AO-om.

Prije slanja u Strasbourg, Bormann dr. Scheidu u povjerenjusaopiava da ie , dodajuii kakoje krajnji plan osigurati .r7 Nasastanku su, osim dr. Scheida, prisutni i predstavnici Kruppa, Mes-serschmitta, Rheinmetalla, Bussinga, Volkswagenwerka te inZenje-ri koji zastupaju razlidite tvomice u Posenu, u Poljskoj, ukljuduiuciBrown Boveri

- valan dio njernadke elektridne industrije koju

jednim dijelom posjeduju dvije ameridke kompanije, General Elec-tric i International Telephone & Telegraph. Danas je Brown Boveri(sada Asea Brown Boveri) ogromna multinacionalna korporacijakoja zapo5ljava gotovo 200.000 ljudi diljem svijeta i jo5 uvrjekodrZava uske kontakte s Amerikom. Prije njegova imenovanja zaministra obrane u vladi Georgea W. Busha, Donald Rumsfeld bio jedlan odbora direktora ove korporacije.r8

Bormannov nalog je da industrijalci uspostave nove kontaktei saveze sa stranim firmama te da jadaju vec postojeie, ali da totreba napravitibezizazivarya bilo kakvih sumnji. Jednako vaZanje i program premje3tanja drZavnog kapitala i imovine korporaci-ja izvan zemlje u sigurna utodi5ta diljem svijeta, za Sto naredenje

18.NEXUS www.nexusmasazlne.com TRAVANJ_SVIBANJ 2OO5

scan by krista

izdaje Bormann. Tako je zapodela operacija Orlov let u kojoj jepresudnu ulogu odigralo Bormannovo uvjerenje da mu za do-vr5enje planiranog programa izno5enja kapitala iz zemlje trebadevet mjeseci.re

To znadi da njemadke snage moraju pruZati otpor napredovanjusaveznidkih snaga tokom ditave zime 1944. sve do podetka ili sre-dine svibnja 1945. Nevjerojatnim preokretom sudbine, rat u Europizavr5ava 8. svibnja 1945., dva dana prerano u odnosu na Borman-novu procjenu.

UPS!Medutim, rnanje od dva tjedna nakon sastanka u Crvenoj kuii,

britanski feldnar5al Bemard L. Montgomery iznosi smioni plankoji bi, da je uspio, u potpunosti uni5tio Bor-mannov presudni devetomjesedni program.

23. koiovoza 1944., kad je vrhovni zapo-vjednik saveznidkih snaga general Dwight D.Eisenhower posjetio Montgomeryev glavnistoZer gdje je odrZan sluZbeni rudak, a nakontoga i privatna konferencija, Montgomeryje tvrdio da su njemadke snage u potpunomrasulu i da bi odludni upad u Ruhr doveo dozavr5etka rata prije BoLi& 1944. Na Mont-gomeryevo inzistiranje Eisenhowerov 5efStaba, general Walter Bedell Smith, nije pri-sustvovao sastanku, Eto je izazvalo gnjev2o,a Eisenhower napu5ta MontgomeryevstoZer neodludan i bez vjere u ostvari-vost plana.

Sa zatvaranjem DZepa kod Falaisea,Montgomery odluduje da neie dopusti-ti da Eisenhower uni5ti zlatnu prilikudovrSetka rata u 1944. godini. 4. ruj-na Montgomery Salje kodirani signal

JoS vi5e govori dinjenica da kad nakon izbijanja rata dolazi u En-glesku i tralidapodne raditi za britansku obavje5tajnu sluZbu, nje-gow ponudu odbijaju dlanovi Admiraliteta zato Sto u njega nemajupovjerenja. A ne vjeruje mu niti vrhovni zapovjednik saveznidkihsnaga, general Eisenhower koji mu ne dozvoljava pristup osjetlji-vim obavje5tajnim informacijama. Medutim, nakon intervencijekralja Georgea VI, princu Bemhardu se na kraju dopu5ta da radi uvijedima zaratne planove. Ups!

Da bismo razumjeli vrlo specifidan odnos izmedu princa Bern-harda i generala Waltera Bedell Smitha

- koji zasigurno ima po-

tpuni pristup obavjeStajnoj sluZbi generala Eisenhowera -

moramo

se pomaknuti nekoliko godina unaprijed. Nakon Drugog svjetskograta vladalo je mi5ljenje kako princ Bemhard dobro zaraduje naumjetninama ukradenim tokom rata. Gerben Sonderman, kojegprinc Bernhard opisuje kao (Adolf je u to vrijeme valjda vei zaboravljen?), prema TonBiesemaatu koji u svom ekspozeu MisterijaCorreggio26 pi5e o umjetnidkom kartelu,obavlja posao prindeva privatnog pilota zaprijevoz ukradenih umjetnina.

1941. Sonderman, nizozemski pilot Fok-kera, stvara veze s Nijemcima umijeianima ukradu nizozemskih umjetnidkih djela. Njegovabliska veza bio je Alois Miedl, koji bi povremenonosio SS-olu uniformu.2? Nakon rata, Miedlradi za ODESSU, SS-ovu mreZu koja organi-zira bijeg nacistidkih ratnih zlodinaca na sigur-no, u JuZnu Ameriku

- narodito u Argentinu u

kojuje, kako se vjeruje, pobjegao i Bormann.Ovo je nakon rata i omiljeno odredi5teprinca Bernharda, a s njim u dru5tvu obi-dno je i njegov najbolji prijatelj, GerbenSonderman.

JoS jedan od odito umije5anih u ovukliku trgovaca ukadenim umjetninamabio je i madarski plemenitaS princ Alfredzur Lippe-Weissenfeld, rodak princaBernharda. JoS jedna od ovih nevjero-jatnih sludajnosti je da je kierka princaAlfreda bila Zena baruna Hansa Hein-richa Thyssen-Bomemisza de K6szon,sina Fritz Thyssenova brata i nasljednikabogatstva obitelji Thyssen.

Kako smo prethodno vidjeli, WalterBedell Smith je u bliskom kontaktu s princem za vrijeme dokMontgomery sastavlja svoj inicijalni plan za zauzimanje nizozem-skih mostova nakon dega bi preko Ruhra uslijedio udar na Berlin.Koliko je to prijateljstvo s princem Bemhardom dvrsto moZe seprosuditi po tome Sto nakon rata Bedell Smith i princ Bernhardzajedno ulaze u posao kojeg bi se moglo opisati kao > jer je u njega ukljudena i kompanija za trgovinuumjetninama pod imenom Bernard Ltd koja za letove izmedu So-esterberga - nedaleko od princ Bernhardove palaie Soestdijk

- i

Amerike koristi vojni avion.Dakako, u kolovozu 1945. Bedell Smith svoj privatni avion ustu-

pa Sefu nacistidke Spijunske mreZe Reinhardu Gehlenu i petoricidlanova njegova osoblja za let u Washington na tajne razgovore.Ovaj potez u potpunoj je suprotnosti s prevladavaju6om ameridkompolitikom, a prema autoru Charlesu Highamu, mogao je rezultirati iizvotlenjem Bedella Smitha pred vojni sud.28

Obiteljske veze princa Bemharda s Thyssenovima mogu doodredene mjere objasniti za5to princ, zajedno s nizozemskom oba-vje5tajnom jedinicom, 1945. putuje u Rusku zonu Berlina da bi sedokopao hrpe zakopanih koje pripadaju Fritzu Thyssenu i koje sadrZe dokaze o .

Ova mala usluga obavljena je pod maskom da odvaZni princ idevratiti natrag nizozemske kraljevske dragulje koje su ukrali nacisti.Spisi su vra6eni u Nizozemsku i poloZeni u banku Bank voor Han-del en Scheepvaart u Rotterdamu, kojaje u tajnom Thyssenovu vla-sni5tvu. Poznat pod nazivom Operacija Juilana, ovaj lukavi planzadaje teLak udarac saveznidkim istraZiteljima koji gorljivo traZe.2e

Ameridki odvjetnik Rotterdamske banke bio je Allen Dulles kojiizlJredaza strateske poslove u Bemu, Svicarska, prelazi na mjestoSefa ameridke obavjeStajne sluZbe u poslijeratnoj Njemadkoj.

OKRILJE RUZEeini se da obitelj Lippe ima sve moguie

veze s poslovima koji ukljuduju obavjeitajnuzajednicu. Uzmite, na primjer, Red ruZe odLippea, vite5ki red dodrjeljen Njemadkojplemi6koj kuii Lippe. Izdanak ovog reda jePlemenito dru5tvo ruZe kojeg osnivaju EmstAugust Prinz z:ur Lippe, prvi rodak princaBemharda, i sir Rodney Hartwell. Danasse Plemeniti red ruZe dodjeljuje iskljudivoi samo po pozivu dlanovima neobidnogistraZivadkog instituta imenom Augustinskodruitvo, osnovanog 1957., koji se bavi gene-

alogijom, kraljevskim i plemenita5kimlozama, viteStvom, nasljedcm i s ovimpovezanim temama, a smje5ten je naimanju u pustinji Mojave blizu Daggettau Kalifomiji.

Ovdje je zanimljivo spomenuti da sumnogi od prvih dlanova Augustinskogdruitva i neki od njegovih osnivada zavrijeme rata bili dio obavjeitajne slu-Zbe, uglavnom OSS-a. Medu njih spa-daju Crolian Edelen, Robert Formhals,Robert Gayre, John Driscoll, GeorgeBalling i Forest Barber. a svi su oni prijetoga pripadali vitezovima Shickshinny-

tzv. redu koji je tvrdio dasvoje porijeklo l'ude od Ruskog velikog priorija Reda sv. Ivana odJeruzalema. Vitezovi Shickshinny dide se nekim engleskim i ameri-dkim pronacistidki orijentiranim vojnim i obavje5tajnirn duZnosni-cima zaista velikog kalibra.3o

Pretpostavlja se da je najvalnija aktivnost Augustinskog druStvaprikupljanje obavje5tajnih podataka i daje nekoliko dlanova dru5-tva podelo raditi zajedno tri ili detiri godine prije njezina sluZbenogukljudivanja u sustav kao pravnog entiteta (Sto ga smjeSta negdje u1945.

- o ovom podatku viSe kasnije). Govorilo se da je ono para-

van za obavje5tajne aktivnosti SMOM-a (Sovereign Military Orderof Malta), Vrhovnog vojnog malteskog reda, sluZbenog vatikan-skog Reda malteskih vitezova. Augustinsko druStvo je prvobitnobilo smje5teno u Torranceu, Kalifomija

- lokaciji na kojoj je nastala

interna izreka, . U Via Condotti u Rimu nalazi se Malte5ka palada,sjediSte SMOM-a.

Pretpostavlja se da jenajvaZnija aktivnost

Augustinskog druStvaprikupljanje obavje-Stalnih podataka i

da je ono paravan zaobavjeitajne aktivno-sti SM0M-a (Sovere-ign Military Order of

Malta), Vrhovnog voj-nog malteSkog reda,sluZbenog vatikan-

skog Reda malteikihvitezova.

20. NEXUS wwwnexusmagazlne.com TRAVANJ-SVIBANJ 2OO5

scan by krista

Prilidno je zanimljiva i veza SMOM-a s ovom pridom. U ilanoveovog reda spadaju i takvi nacistidki uglednici poput dr. HermanaAbsa, direktora IG Farbena i Njemadke banke poznatog i pod ime-nom

ispred kamere Moffatta Burrissa koji je bio zapovjednik satnije 504. postrojbe i koji je bio prisutan kad je engleski general Hor-rocks zapitao pukovnika Tuckera, zapovjednika 504. hoie li zauzetisnaZno branjeni most vr5enjem napada preko rijeke Waal. PremaBurrissu, general Horrocks je izjavio: Tucker je odgovorio: Honocks je odgovrio: 34

Kadje most zauzet, upravoje kapetan Burriss dodekao i pozdra-vio prve tenkove i ostao zapanjen kad su se zaustavili. Zapitao 1enarednika kojije zapovijedao nad prva hi tenka

- kojima se ubrzo

pridruZio detvrti pod zapovjedniStvom dasnika Prve pukovnije pje-Sadijske tjelesne straLe

- za5to su stali.

On mu je odgovorio da se ispred nalazinjemadki protutenkovski minobacadi .

Burriss je rekao: . Ali, ova ponuda nljeprihvaiena jer je narednik odgovorio:3s Ova situacija u madajnojje suprotnosti s namjerama generalaHorrocksa i njegova direktnog obeianjapukovniku Tuckeru.

Prema sluZbenom ratnom dnevnikuPrve pje5adijske pukovnije, Nijmegen-ski most je samo .

Izmedu Prve pjeSadijske i Amhema nije bilo praktidki nidegana osam milja udaljenosti. Na sjevemoj strani Amhemskog mostajo5 uvijek su se borile britanske padobranske jedinice. Nakon Stoje pukovnik Frost ranjen, njegov zamjenik, major Tony Hibbert izPrve padobranske brigade, nastavio se dalje boriti. U daljinije duo

na svoj I 6. roclendan obi5la Prvu pukovniju.iasnik Prve pukovnije o kojem govori Hibbert je Peter Alex-

ander Rupert Smith, iz izuzetno moine i udecajne obitelji Smith-javnosti gotovo nepoznate dinastije bankara dija povijest seZe 350godina unatrag. 1650.-ih Thomas Smith osniva bankarsku kompa-niju Samuel Smith & Co. u Nottinghamu koju se smatra prvim en-gleskim bankarskim slediStem izvan Londona. Generacije obiteljiSmith niZuii sejedna za drugom osigurale su cvjetanje obiteljskogbiznisa, a do 1902. posluje l0 poslovnica.

Ne samo Sto je vodeii dlan obitelji Smith pomagao lordu Rothsc-hildu, nego je izmedu dvije obitelji sklopljen i jedan brak. Sljedeie

BIUESKE1. Pod mislim na

to da, bez obzira tko pobjedi na ameriikimpredsjedniikim izborima, ameritkainozemna politika u osnovi ostajenepromijenjena.

2. Ovdje je od prilitnog znataja tinje;nica da su nakon potpisivanja Versajskogsporazuma mnogi njemaeki industrualci,ukljutujud Thyssene i Dorniere, prvorazradili odredene financijske tehnikekojima (e zaititi svoju imovinu.

3. Vidi predavanje Lynn Picknett i CliveaPrincea, , simpozijSauni6r3kog druiwa, 19. rujna, '1999. Vidi ibrojne tlanke o sinarkizmu i sinarkistitkojagendi objavljene u Executive lntelligenceReview.

4. Picknett i Prince, ibid.5. Vidi: Antony C. Sutton, Tojni kult reda,

Veritas, Auckland, 1986., str. 326. Vidi tlanak Johna Loftusa,

dinastijsko vjendanje biloje s dobro poznatom bankarskom obiteljiBaring. Utlecaj dinastije Smith neprekidno se Siri. Frances DoraSmith udaje se za sir Claudea Lyon-Bowesa, a oni su djed i bakapo majci lady Elizabeth Bowes-Lyon koja se 1923. udala zaprincaAlberta (

najviSeg reda od Gartera -

najstarijom i najuglednijom britanskomviteskom titulom koja seZe gotovo 700 godina unatrag. ilan kra-ljevske krvne loze, lord Carrington imao je glasovitu karijeru. Onje, ni vi5e ni manje, biv5i predsjednik Pilgrimskog dru5wa koje je1902. osnovano u Londonu (a u New Yorku 1903.) kao posljednjaZelja Cecila Rhodesa. Lord Canington se i I 983. nalazi na poloZaju-

kao predsjedavajuii tajnovite i elitne Bilderberg5ke grupe.Osnovana u svibnju I 954., Bilderberg5ka grupa organizira konfe-

rencije na kojima se sastaje svjetska elita da bi do5la do konsenzusaoko rje5avanja globalnih pitanja. Mnogi na njih gledaju sa sumnjomkao na one koji djeluju izvan demokatskih procesa da bi nam na-metnuli diktatorski svjetski poredak posveien ispunjavanju interesamalobrojnih privilegiranih.

Metlu pomagade osnivanju Bilderberg5ke grupe spadaju gene-ral Walter Bedell Smith, Allen Dulles, ultradesniiarski francuskipreimjer Antoine Pinay,aa i Otto Wolff iz kompanije Otto WolffAG sa sjedi5tem u Cologneu diji je otac Hitleru davao znadajnedonacije.

Tu je i sir Colin Gubbins, ratni voditelj Izvr5nog odjela za speci-jalne operacije koji je osnovao i obudavao zapokret otpora u sludaju nacistidke invazije. One su, s druge strane,bile povezane s tzv. vojnim koje se bave sa-botaZom. Jedna takva goveda jedinica bila je prisutna u Berriedaleuu vrijeme pada aviona vojvode od Kenta.as

ilanovi Bilderberg5ke grupe su brojni i vrlo utjecajni. Medunjima su, na primjer, David Rockefeller, Walter Boveri ml., sinosnivada Brown Boveri, sir Eric Roll iz Warbur5ke trgovadke bankesa sjedi5tem u Londonu i dr. Herman Abs iz IG Farbena

- da spo-

menem samo neke koji su vaZni za ovu analiztt Prvi predsjedateljBilderberga bio je princ Bernhard od Nizozemske koji predsjedavasastancima sve do 1976. kad daje ostavku nakon Sto si je okaljaoobraz primanjem mita u aferi Lockheed.a6

Zna(,ajno je da je prvi sastanak Bilderberg5ke grupe odrZan 10godina nakon neuspjeha Operacije trini vrt u hotelu (koji se zoveBilderberg otkuda i naziv ove grupe) u Oosterbeeku, Nizozemska,samo nekoliko kilometara udaljenom i od Arnhema i od Nijmegena-

i to todno usred mjesta na kojem se odvijala borba za zauzimanjeAmhemskog mosta.

Je li mogude da je Oosterbeek odabran za pwi sastanak Bilder-berga da bi se potajno proslavio uspjeh odnoSenja bogatstva nacisti-dke Njemadke na sigurno kako je to planirao Bormann? Vjerojatno.U prve dvije godine njezina postojanja Grupa je odrZala detiri

sastanka, svakih pola godine.aT 1954. sastanci su odrZani u svibnjui rujnu; 1955. u oZujku i rujnu. Nakon toga, sastanci su odrZavanisamojednom godi5nje, u svibnju. Rujan 1954. je, naravno, mjesecneuspjeha

- ili izdaje

- Operacije trini vrt.

1954. je znalajna i iz drugih razloga -

zato Sto je to godina kadsu saveznici konadno pristali vratiti Zapadnoj Njemadkoj statussuverene drZave. Njemadke kompanije su definitivno oslobodenesaveznidke kontrole 5. svibnja, 1955. Imovina Thyssena, Kruppa iostalih koja je tajno iznesena u inozemstvo sad je mogla biti aktivi-rana i vraiena naliragza ponovnu izgradnju Njemadke

- kako je to

zamislio Bormann.asSporazum kojim je zavr5ena okupacija Zapadne Njemadke po-

tpisan je u Parizu u listopadu 1944.4ePro5lost je buduinost. Na Zalost.

O autoruDavid Guyatt je 28 godina radio kao bankarski investitor u sre-

diitu Londona. Posljednje je obavljao posao odjelnog riznidara zajednu vode(u medunarodnu banku. David sada gradi karijeru no-vinara, piSu(i za brojneiasopise i istraZujuii i pi5uii o sluZbenimdokumentima koji se odnose na Siroki raspon medusobno pove-zanih tema. Ovo je njegov jedanaesti ilanak za NEXU5, najnoviji,, objavljen je u broju 10/05-06.

Osim pisanja o aktualnim temama, David za Meclunarodniodbor crvenog kriZa priprema i dokumente o elektromagnet-skom oruZju protiv Zive sile, a sudjelovao je i u radu ProjektaSlrUS Medunarodnog odbora crvenog kriZa koji je imao za ciljutvrditi kriterije za procjenu

Znrn5rnNA lsrr NXAO CIEPIVIMA

Russell Blaylock, dr. med.@ 2004

Web-lokacija:http//www.russell blaylockmd.com

Preveo: KreiimirJuki(

zlxrrutcr rsrnlZwnixn cRupna kraju konferencije [

Razlog za5to je ovo tako vaLno je taj Sto postoji obilje do-kaza daje kronidna imunoloika aktivacija u mozgu (aktivacijamikroglija stanica u mozgu) glavni uzrok Stete u brojnim dege-nerativnim poreme6ajima mozga, od multiple skleroze do klasi-dnih neurodegenerativnih bolesti (Alzheimerove i Parkinsonovebolesti te ALS-a). U stvari, iznio sam dokaze da je kronidnaimunolo5ka aktivacija mikroghja sredi5njeg Zivdanog sustavaglavni uzrok autizma, poremecaja paLnje (ADD-a) i sindromaZaljevskog rata.

Dr. Gherardi nagla5ava da imunolo5ka aktivacija nakonubrizgavanja aluminija u mi5i6 traje godinama. Pored toga,moramo uzeti u obzir udinak aluminija koji putuje do samogamozga. Brojne studije dokazale su Stetne udinke akumuliranjaaluminija u mozgu. Sve brojniji dokazi govore da su visoke ra-zine aluminija u mozgu najvaZnrji uzrok Alzheimerove bolesti,a moZda i Parkinsonove bolesti i ALS-a (bolesti Loua Gehri-ga). To moZda obja5njava i desetorostrukiporast Alzheimerove bolesti kod osoba kojesu primile cjepivo protiv gripe pet godina zaredom (Dr. Hugh Fudenberg, u tisku, Journalof Clinical Investigation). Takoder je zanimlji-vo dodati da je jedno nedavno istraZivanjeotkrilo da aluminijev fosfat izaziva tri putave6u razinu aluminija u krvi od aluminijevoghidroksida (Flarend R.E., Hem S.L. et al.,"Invivo absorption of aluminum-containing vac-cine adjuvants using 26 Al", Vaccine 1997;' 15:1314-1318).

Dr. Isabelle Rapin izrazila je zabrinutost okotoga kakvo ie biti mi5ljenje javnosti kadaova informacija jednoga dana dospije ujavnost. Ona kaZe (str. 197) da 6e se na6iu sredi5fu paZnje javnosti i da se morajupobrinuti objave? Zato, kakoje rekao,jer 6e . Podtime je mislio na signal da postoji problem s cjepivima kojasadrZe thimerosal. Iz ovoga pretpostavljam da Zeli dokument ukojem se kaZe samo da shrdija nije otkrila niSta. Kao Sto iemovidjeti, Zelja mu se ostvarila.

Pored toga, dr. Rapin dodaje (str. 198) da je jedna studija uKalifomiji pokazala da se autizam pove6ao 300 puta nakonuvodenja odredenih cjepiva. Ona je to brzo pripisala boljemprepoznavanju bolesti od strane lijednika. Od presudne je va-Znosti na ovom mjestu primijetiti dvije stvari. Kao prvo, onapostavlja ovu tvrdnju o boljem prepoznavanju od strane lijedni-ka bez ikakvih podataka, radi se o njenim pustim Zeljama. Kad

bi netko ukazivao na opasnosti od cjepivas takvim argumentima, ona bi vikala . Kao drugo, dr. Bill Weilnapao je ovaj nadin razmi5ljanja rekav5i(str.207): Drugim rijedima, kako moZete opovrgavatirezultate koji pokazujujak odnos dozahe-akcija izmedu doze Zive i neurorazvojnihporemeiaja? Sto su razine Zive kod djeceviSe, to je ve6i broj neurolo5kih problema.

Dr. Weil nastavlja govoreii da jepoveianje broja neurobihevioralnihproblema vjerojatno stvarno. On imgovori kako radi u Skolskom sustavusa posebnim obrazovnim programi-ma. On kaZe (str. 207):

iini se da je i dr. Dick Johnson im-presioniran ovim otkri6ima. On kaLe

(str. 199): Nevjerojatno, ali on brzo dodaje:

potomak u sljede6oj generaciji i ja ne Zelim da taj unuk primicjepivo s thimerosalom dok ne saznamo Sto se dogatla. Zato 6evjerojatno trebati puno vremena. U meduvremenu, a znam da 6eto vjerojatno imati medunarodnih implikacija, ali u meduvre-menu mislim da Zelim da se tom unuku daju samo cjepiva bezthimerosala.>

Dakle, imamo znanstvenika koji sudjeluje u ovoj raspravi nakojoj se donosi politika koja se tide sve djece u ovoj zemlji, kaoi drugih zemalja, kojeg uZasava mogu6nost da njegov novoro-deni unuk primi cjepivo s thimerosalom

- ali koji nije dovoljno

zabrinut za vaiu djecu da se javno izjasni i poku5a zaustavitiovu ludost. On dopu3ta da se nakon ovog sastanka sve zata5kai ostaje tih.

Takoder je zanimljivo primijetiti da dr. Johnson misli daiemo dugo dekati na odgovor, ali ie u meduvremenu njegovunuk biti za5tiien. Ameridka pedijatrijska akademija, Ameridkaakademija obiteljskih lijednika, Ameridko lijednidko udruZenje,Centar za konffolu bolesti i sve druge organizacije podrZavat 6eova cjepiva i tvrdit 6e da su sigurna kao izvorska voda, ali dr.Johnson ijo5 neki i dalje 6e Sutjeti.

Tek posljednjeg dana konferencije saznajemo daje veiina pri-govora u vezi pozitivnog odnosa izmetlu cjepiva s thimerosalomte ADD-a i ADI{D-a laZna. Na primjer, dr. Rapin spominje (str.200) da su sva djeca u studiji bila mlada od Sest godina i da jeADD i ADHD vrlo te5ko dijagnosticirati kod pred5kolske djece.Ona takoder primjeiuje da su neka djeca praiena samo krozkra6e razdoblje.

Dr. Marfy Stein dodaje da je, u swari, prosjedna dob u kojoj sedijagnosticira ADHD detiri godine i jedan mjesec

- Sto mora da

je stvarno te5ko dijagnosticirati -

i da smjernice kojeje objavilaAmeridka pedijatrrjska akademija limitiraju dijagnozu na djecuod Sest do dvanaest godina. Naravno, on Zeli reii daje preveli-kom broju djece drjagnosticiran ADIID. Ipak, nedavnoistraZivanje otkrilo je daje slavna danska studija,* kojaje dovela do toga da je Institut za medicinu objavio dane postoji vezaizmedv autizma i MMR cjepiva, koristilaistu taktiku: u nastavku istraZivanja ogranidili su dob naSest godina (*Madsen K.M., HviidA.,Vestergaard M. etal., "A population-based study of measles, mumps andrubella vaccinations and autism", New Eng. J. Med.2002;347:1477-1482). Poznato je da se, posebno kodADD-a i ADHD-a, mnogi sludajevi javljaju nakon dobiove gnrpe. U stvari, ve6ina problema oko udenja javljase kada se dijete podinje baviti sloZenijim intelektualnimmaterijalom. Zato postoje veliki izgledi da su autori stu-dije propustili dijagnosticirati velik broj sludajeva zatoSto su prerano prekinuli istraZivanje.

Razvoj mozga i neurolo5ki uiinciNekoliko sudionika pokuSalo je sugerirati da je auti-

zam genetski poremeiaj i dazato ne moZe imati nikakveveze s cjepivima. Dr. Weil je to opovrgnuo ovim ko-mentarom: Drugim rijedima, kako moZemo iznenadavidjeti 300%-tno poveianje poremedaja uzrokovanih ge-nima u tako kratkom razdoblju? Takoderje poznato dapostoje dva oblika autizma: jedan koji je vidljiv odmahpo rodenju, i drugi koji se razvlje kasnije u djetinjstvu.

Incidencija prvog nije se promijenila otkad se vode statistike;drugi je postao epidemija.

Jedna zanimljiva razmjena mi5ljenja, koja je na kaju zavrSilakao njihovo opravdanje za gledi5te da Liva ne predstavlja opa-snost za djecu koja primaju cjepiva s thimerosalom, ukljudujedvije studije djece roilene od majki koje su konzumirale velikekolidine ribe zagailene Zivom. Jedna studija, objavljena u daso-pisu Neurotoxicolog,,, proudavala je djecu koja Zive u RepubliciSejSeli. Autori su analizirali udinak prenatalne izloZenosti Zivikroz majdino konzumiranje ribe zagailene metil-Zivom. Prove-den je niz testova kojima je praien razvoj prema pokazateljima,i nikakvi Stetni udinci nisu navedeni u studiji kojuje objavio dr.Tom Clarkson (i suradnici), ista osoba kojaje sudjelovala u ovojkonferenciji. On nikada nije spomenuo da je nastavak praienjaiste djece ipak pokazao pozitivnu korelaciju izmedu izloZenostimetil-Zivi i lo5ih rezultata na testovima pamdenja. U kasnijojstudiji o djeci s otodja Faroe izloZenoj metil-Zivi, istraZivadi suotkrili da postoji naruSavanje neuroloikog razvoja. Taj pokusproveli su znanstvenici iz Japana.

Tijekom ostatka rasprave, dr. Clarkson i drugi pozivaju sena ove dvije studije. Kad su ih podsjetili da je studija na oto-dju Faroe otkrila da postoji neurolo5ka Steta kod djece, oni sebrane tvrdnjom da je tu rijed o prenatalnoj izloZenosti Zivi

- a

ne izloZenosti nakon rodenja, kao Sto bi bio sludaj kod cjepiva-

pri demu se oslanjaju na to da prije rodenja mozak prolazikroz neuroloSko formiranje irarvoj, Sto ga dini ranjivijim. KaoSto sam ve6 spomenuo,tajbrzi rast i razvoj mozga nastavlja sedvije godine nakon rodenja; dak i u dobi od Sest godina, mozakje formiran samo 80%o.

Dr. Clarkson se stalno poziva na studiju sa Sej5ela, koja je po-kazalada su djeca dosegnula normalne neurorazvojne pokazate-lje, Sto je dokazano brojnim testovima. Dr. Weil istide (str. 216)

.'i-''t\y'C

(\' Y /

-\,--J !J

da nam to ne govori puno o buduiem funkcioniranju mozga ovedjece. On kaZe:

Drugim rijedima, ni studr.la sa SejSela ni ona s Faroa ne govo-re nam niSta o stvamom razvoju moZdanih funkcrja ove djece,osim da su dosegnule najosnovnije pragove. Redeno na druginadin, va5e dijete moZe biti u stanju slagati kockice, prepozna-vati oblike i imati osnovne jezidne vjeStine, ali kasnije u ZivotumoZe biti znatno hendikepirano kada dode do vi5e matematike,naprednijih jezidnih vjeStina (razumijevanje) i sposobnosti da senatjede u vrlo kompetitivnoj intelektualnojokolini kao Sto je koledZ ili visoko obrazo-vanje. Njegova buducnost bit ce ogranidenana jednostavnije i intelektualno nezahtjevneposlove.

Postnatalni razvoj mozga -

to jest, odrodenja do dobi od Sest ili sedam godina

-

ukljuduje fino pode5avanje sinaptidkih veza,razvoj dendrita i ugadanje Zivdanih puteva,Sto su sve procesi koji pripremajumozakzasloZenije razmi5ljanje. Ti moZdani elementivrlo su osjetljivi na toksine i pretjeranu imu-nolo5ku stimulaciju u tom razdoblju.To nijednom nije spomenuto na ovo1konferenciji.

Takoder treba zapamtiti da su djecau ovim dvjema studijama bila izloLenasamo metil-Zivi, a ne kombiniranomneurotoksidnom udinku Zive, aluminijate suviSnoj i kronidnoj aktivaciji imu-nolo5kog sustava mozga (mikrogltja).Zbogtogaje tako nevjerojatno daje ne-koliko ovih i takozvanihstrudnjaka izrazllo sumnju u mogudnosti da thimero-sal ili bilo koji sastojak cjepiva uzrokujeneurorazvojne poreme6aje. Medicinskaliteratura krcata je takvim studijama. BioloSka prihvatljivostizuzetno je jaka.

Poznato je da Liva, na primjer, dak i u niskim koncentraci-jama, smanjuje proizvodnju energije preko mitohondrijskihenzima. Mozak je jedan od metabolidki najaktivnijih organa, islabljenje njegove opskrbe energijom, posebno tijekom tazvola,moZe imati razome posljedice. Pored toga, poznato je da Ltva,dak i u niZim koncentracijama, o5te6uje DNK i blokira enzimeza popravak DNK, koji pak imaju vitalnu ulogu u moZdanom ra-zvoju. iak i u vrlo niskim koncentracijama, Ziva slabi stabilnostneurotubula. Neurotubule su apsolutno neophodne za normalnofunkcioniranje moZdanih stanica. Ziva aktiviramikroglija stani-ce, pove6avaju6i ekscitotoksidnost i stvaranje slobodnih radika-la u mozgu, kao i peroksidaciju lipida - sredi5nje mehanizme uoite6ivanju mozga. Pored toga, ve6 i u dozamamanjim od onihkoje izazivaju vidljive stanidne Stete, Ziva ometa sustav za pnle-

nos glutamata, koji zbog toga tzaziva ekscitotoksidnost - sredi-Snji mehanizam u autizmu i drugirn neuroioSkim poremeiajin.ra.Ironidno je da aluminij takoder paralizira ovaj sustav.

Na str. 228 vidimo joS jedno priznanje da vladu nije zantma-lo dernonstriranje sigumosti cjcpiva s thimerosalom, usprkospostojanju vi5e od 2.000 dlanaka koji dokazuju Stetnc udinkeZive. Ovdje se spominje dinjenica da FDA raspoloZih za bilokakva istraZivanja koja mogu pruZiti odgovore na ova pitanjao sigurnosti. Veliko pitanje koje treba postaviti je za5to je vladaignorirala potrebu za istraLivanjima radi davanja odgovora naova pitanja u vezi sa sigurno5du thimerosala. Sjetimo se da suse na podetku konferencije sudionici Lalili da ima tako rnalo ilinimalo studrja o ovom .

Dr. Robert Brent opet negoduje zbog problema tuZbi (srt-229).On govori ostalima kako je bio ukljuden u trituZbe oko Steta od cjepiva koje su dovele dourodenih defekata, i zakljuduje: Nakon toga se Lali na tip znanstve-nika koji svjedode u ovim sludajevima. Ondodaje:

sustavima desto moZe pona5ati drugadije nego kao ion. To jezanimljivo u svjetlu otkn6a da fluorid kombiniran s aluminijemtvori spoj koji moZe uni5titi velik broj neurona hipokampusa ukoncentraciji od 0,5 ppm u vodi za pi6e. Cini se da se aluminijlako spaja s fluoridom i stvara taj toksidan spoj. Buduci da se uvi5e od 60 posto naselja voda za pice fluoridira, to postaje vrlovaZan problem.

Takoder je utvrdeno da se fluoroaluminijski spojevi mogupona5ati poput fosfata i mogu aktivirati G-bjelandevine. G-bje-landevine igraju vaZnu ulogu u brojnim biolo5kim sustavima,ukljudujudi i endokrini, te u funkciji neurotransmitera kao drugistanidni glasnici. Mehanizam G-bjelandevina upravlja i nekimreceptorima glutamata.

Kontrola SteteNa narednih l0 do 15 stranica oni raspravljaju o tome kako

kontrolirati ovu infonnaciju tako da ona ne dospije u javnost - aako dospije, kako umanjiti Stetu. Na str. 248. dr. John Clementsima za reii sljedede:

Drugim rijedima, on Zeli da se ovainformacija sakrije ne samo od javnosti,nego i od drugih znanstvenika i pedijata-ra dok im se ne daju odgovarajuii napu-

Prije nego ito su toksikolozipoieli olovo smatrati

moidanim toksinom koddjece, veiina pretpostavljala je da ononije toksiino iak ni u vrlo,, velikim kolitinama.

kolozi i regulatorne agencije snizili prihvatljivu razinu s 10 na5 pg. U stvari, neki tvrde da dak i niZe razine djeluju toksidnona mozak u razvoju. Prije nego Sto su toksikolozi podeli olovosmatrati moZdanim toksinom kod djece, veiina pretpostavljala je da ono nije toksidno dak ni u vrlo velikimkolidinama. Opet se pokazalo da mogu biti u krilu,ajavnostje ta koja plaia cijenu.

Dr. Bob Chen izrazio je svoju zabrinutost zbog moguinostida ova informacija dode do javnosti. On komentira (str. 256): Dr. Bemier slaZe se idodaje: Kasnijeju naziva i : zvudi li to kao da se radi o objektivnim znanstvenicimakoji su htjeli pogledati podatke otvorena uma, ili o znanstveni-cima koji su prije nego Sto je sastanak odrl.an bili uvjereni dathimerosal ili bilo koji drugi sastojak cjepiva ne predstavljajunikakvu opasnost za djecu?

U jednoj od zakljudnih primjedbi, dr. Bernier kaLe (str. 257): - pri demu mislina znanost koju su pokazali sudionici sastanka. Zatim dr. Oren-stein dodaje:

Ovdje se radi o sastanku kojeg su nazvalijednir.n od najvaZni-jih na kojirna su ikada bili, a doznajemo da je bio organiziranu kratkom roku. K tome, redeno nam je da 6e rezultati ovogsastanka u konadnici odrediti politiku ctlcpljenja.

Dr. Orenstein nakon toga ima obraza dodati:

TRAVAN]-SVIBANI 2OO5 www"nexusmagazlne.com NEXUS.29

scan by krista

Pa, ne volim biti glasnik lo5ih vijesti, ali on nije sve napraviokako treba. Na ovom sastanku znanosti je bilo malo ili nimalo;umjesto toga, on se sastojao od natezanja i cjepidladenja okoepidemiolo5ke metodologije i statistidkih tridarija u bezuspje-Snom nastojanju da se diskreditiraju podaci. U stvari, takozvanistrudnjaci za Livu priznali su da su morali na brzinu napisatizada(e kako bi osvjeZili pamienje i naudili pone5to o temi.

ZAKLJUECIOvaj supertajni sastanak odrZan je radi rasprave o studiji

koju je napisao dr. Thomas Verstraeten sa svojim suradnicimakoriste6i MreZu podataka o sigurnosti cjepiva koja je projektNacionalnog imunizacijskog programa (NIP) Centra za kontro-lu bolesti (CDC) u suradnji s detiri organizacije za zdravstvenoosiguranje (HMO). Studija je analizirala zapise o I 10.000 djece.U granicama podataka, proveli su vrlo detaljno istraZivanje iotkrili sljede6e:

l.IzloZenost cjepivima s thimerosalomu dobi od mjesec dana signifikantno jepovezana s (misery and unhappiness disorder)uz ovisnost o dozi; to jest, Sto je dijete bilovi5e izloZeno thimerosalu, to je udestalostporeme6aja bila ve6a. Za laj poremedaj ka-rakteristidno je da je dljeterazdraZljivo i ne-kontrolirano plade, de5ie nego Sto se to moZevidjeti kod normalnih beba, tj. bezpoznatihneurolo5kih ozljeda.

2. Skoro signifikantno povedanjerizika od ADD-a kod izloZenosti doziod I 2,5 pg u dobi odjednog mjeseca.

3. Kod izloZenosti koja podinje s trimjeseca, s poveianjem izloZenosti thi-merosalu raste rizik od neurorazvojnihporeme6aja. Ovo je statistidki signifi-kantno i ukljuduje govorne poreme6a-je.

VaZno je sjetiti se da kontrolna sku-pina nije obuhvacala djecu koja nisublla tzloLena thimerosalu, ve6 onuizloZenu dozi od 12,5 1t'g. To znadi dapostoji znatna vjerojatnost da bi biloprimijeceno joS vi5e neurorazvojnihporemeiaja da je kori5tena ptav^ kontrolna populacija. Nitkonije poricao da su ova otkri6a zna(ajna i uznemiruju(a. Paipak, kad je konadna studrja objavljena u dasopisu Pediatrics,dr. Verstraeten i suradnici izvrjestili su da nije utvrdena kon-zistentna veza izmedu izloZenosti cjepivima s thimerosaiom ineurorazvojnih poreme6aja. K tome, on je sebe predstavio kaozaposlenika CDC-a, pre5utjev5i dinjenicu da je u vrijeme kadaje dlanak prihva6en radio za GlaxoSmithCline, kompaniju kojaproizvodi cjepiva.

Dakle, kako su oni izveli taj madionidarski trik? Jednostavnosu podacima dodali joS jedan HMO, Harvard Pilgrimage. ilanZastupnidkog doma Dave Weldon u svom je pismu direktoruCDC-a primrjetio da je drl.ava Massachusetts tom HMO-u uvelaprisilnu upravu zato Sto su njegovi arhivi bili u rasuiu. Medutim,

ova studija uspjela je posti6i da neugodni podaci iz prethodnestudije nestanu. Brojni poku5aji zaslupnika Weldona da prisiliCDC da preda podatke nezavisnom istraZivadu, dr' Marku Ge-ieru

- istraZivadu sa savr5enim kvaiifikacijama, dija djela desto

objavljuju strudni dasopisi -

bili su bezuspjedni.Odigledno je da je u tijeku golemo zata5kavanje, kakvo smo

vidjeli kod tako mnogo drugih skandala - fluorida, ekscitoto-ksina iz hrane, pesticida, aluminija, a sada i cjepiva. Upozoriobih one koji su kritidni prema trenutnoj politici cijepljenja dane stave sve na jednu kartu

- to jest, da ne uzimaju zdravo za

gotovo da je thimerosal glavni krivac. Nema sumnje da on igravaZnu ulogu, ali postoje i drugi faktori koji su takoder od presu-dne vaZnosti, ukljuduju6i aluminij, komplekse fluoroaluminija ikronidnu imunoloiku aktivaciju moZdanih mikroglija.

U stvari, suvi5na, kronidna aktivacija mikroglija moZe obja-sniti mnoge posljedice velikog izlaganja cjepivima - kao Sto

sam istaknuo u dva nedavno objavljenadlanka. Jedno od svojstava i aluminija i Ziveje aktivacija mikroglija. Kod kronidne akti-vacije mikroglija oslobadaju se velike ko-lidine ekscitotoksina, kao i neurotoksidnihcitokina. Dokazano je da te tvari uni5tavajusinaptidke veze i dendrite te izazlaju ra-zvoj nenormalnih Zivdanih puteva u mozgukoji se razvija, kao i u odraslom mozgu.

Jednostavno redeno, djeci se daje previ5ecjepiva u razdoblju najbrZeg rasta mozga.U cjepivima se koriste dokazano toksidni

metali, koji naruSavaju metabolizammozga i antioksidantne enzime, o5te-6uju DNK i enzime za popravak DNKi izaziv aju ekscitotoksidnost.

Uklanjanje Live bit ie korisno, alinece rijeSiti problem zato Sto ie pre-jaka aktivacija imunoloSkog sustavamozga uzrokovati razlidite razineneurolo5ke Stete izuzetno osjetljivommozgu u razvoju.

O autoru:Certificirani neurokirurg dr. Russell

Blaylock bavi se neurokirurgijomzadnjih 26 godina, i vodi usPjeSnu

privatnu nutricionistiiku praksu. e lan je uredniitva tasopisaJournal of the Americon Nutraceutical Associatlon i urediva-ikog od bora iasopisa Jou rnal of Physicians and Surgeons, slu-Zbenog iasopisa UdruZenja ameriikih lijeinika i kirurga. Nje-gova prva knj i ga, Excitotoxi ns: Th e Ta ste That Ki I I s, objai njavavezu izmeclu prehrambenih aditiva i degenerativnih bolesti'Dr. Blaylock je i koautor tri medicinska prirutnika, a napisaoje i ilustrirao broiure o multiploj sklerozi i bioterorizmu. Ta-koder je autor dviju nedavno objavljenih knjiga, Health andNutrition Secrets That Can Save Your Life i Natural Strategiesfor Cancer Patients. Njegov ilanak objavljen je u Nexusu, br.7 /04-a5 (australskoizdanje). Dr. Blaylocka moZe se kontaktirati putem njegoveweb-lokacije: http://www.russellblaylockmd.com.

30. NEXUS wwwnexusmagazrne.com TRAVANI_SVIBANJ 2OO5

scan by krista

ZTMLJINA SI RENI 5KAPrEshlrA

Benjamin Lonetree@ svibanj 2004Web-lokacija:

http://siderealT.org

Uvod napisalalona MillerWeblokacija:

http//www.goeocities.com/iona_m.

Preveo: KreSimirJukid

Ukratko, koristim Zemlju kao antenu za promatranje i snimanje signala na uhraniskimfrekvenciiama dok oni prolaze kroz Zemlju. Poznato je da elektromagnetski signali ispod pri-bliino 3 Hz prolaze kroz Zemlju kao da nje nema. Drugim rijeiima, Zemlja je dobar vodii natimfrekvencijama. Moja nova posebna oprema otnogutuje mi ne samo da promatram signalekoji puluju kroz Zemlju, nego i poremecaje Zemljinih magnetskih polja, Sunievu aktivnostkoja pogada Zemlju, signale koji upozoravaju na potrese, kife meteorita, i tako dalje.

- Benjamin Lonetree

emlja se obrada svakome od nas svojom pulsirajuiom sirenskom pjesmom, Zele6inas kao Sto mi Zelimo Nju, upravljajudi na5om biologijom kako to samo onamoZe. , inZenjer elektrotehnike, umjetnik je i znanstvenik

U -

prirodni filozof -

i jedan od malobrojnih ljudi na planetu koji mogu detekti-rati i oditavati Zemljine prirodne signale u, na i Sirom atmosfere i Zemlje. On je dubokoproduhovljena osoba koja te signale voli zvati >, i on to misli u potpunodoslovnom smislu.

MoZda njegovo indijansko porijeklo i zadivljenost slavnim pokusima Benjamina F'ranklinas elektricitetom ukazuju na posebnu osjetljivost na taj sirenski zov; amoLdaje to posljedica kojeje doZivio u mladosti kad gaje pogodio grom. U svakom siudaju, sklonje slu5anju, paZljivom slu5anju. A sadaje ovaj tehno-Saman odludio govoriti, i ispridati priduo svojim razgovorima s Majkom Prirodom.

Ono Sto je ELFRAD-ov istraZivad Lonetree otkrio pofvrdilo je i opovrgnulo brojne popular-ne teorije o promjenama na na5em planetu i nadinu na koji Ona na najfundamentalniji nadinkomunicira s biiima koja udomljuje, ukljudujudi i nas. Benov rad odveo ga je do biofeedba-cka, vladinih projekata, visokotehnoloikih laboratorija s laserima, kao i u znanost o radunali-ma, snagu i mehaniku fluida, elektrotehniku, medicinski i eksperimentalni dizajn. Njegov radpohvalili su NASA i MIT.

Lonetree, koji radi u Arizoni, svoje pravo ime skriva samo kako bi za5titio svoju nevinost-

ne radi se o neosnovanoj paranoji, kako je otkrio na teZi nadin. On je tijekom svog origi-nalnog rada snimio i identificirao mnoge zagonetne signale

- tajno znanje

- i vidio neke jo5

dudnije pojave, od trokutastog broda do podzemnih postrojenja. Ali o nekim stvarima bolje jene govoriti. Dovoljno je reii, ovaj dovjek je hodajudi !

- Iona Miller

fSTRAZIVANJE TEORIJE VRTLOGA I EM SIGNALA S BENOM LONETREEO]VIy'ovem se "Benjamin Lonetree", i vei dugi niz godina promatram prirodne Zemljinell-rionosferske EM (elektromagnetske) energije na ULF (ultraniskim frekvencijama), ELF

(ekitremno niskim frekvencijama) i VLF (vrlo niskim frekvencijama). OdrZavam web-loka-ciju(http://siderealT.org) kako bih s drugima podijelio Zari5te svog istraZivanja o Schuman-novoj rezonanci (SR).

Taj rad usredotodenje na prirodne udinke, npr. nadin na koji geomagnetizam utjede na SRna odredenom lokalnom geografskom podrudju. Sluiajudi roswellski radar naudio sam damog,r duti i snimiti zvuk izgaranja meteorita dok on prolazi kroz atmosferu. Moja opremabiljeZila je ultraniske frekvencije izgaranja, ali samo pred kraj njegovog umiranja.

Moja oprema se takoater pokazala djelotvomom u promatranju i snimanju udinaka koro-nalnih izbadaja mase (coronal mass ejections, CME), ili solarnih bljeskova, na Schumannovurezonancu. Znanostje spekulirala da pri njihovom udaru u Zemljinu magnetosferu dolazi do

TRAVANJ-SVIBANJ 2OO5 www. nexusmagazlne. com NEXUS.3l

scan by krista

skraiivanja donjeg ruba prve Schumannove rezonance koja se ja-vlja na frekvenciji od pribliZno '7,83 Hz. Ta se frekvencija neznatnomijenja zbog sezonskih razlika u visini ionosfere iznad' Zemljinepovr5ine.

Munje i ja stari smo znanci. Jednom sam se , ali biloje i par . Njegova tvrdnja, kako iu kasnije dokazati,potpuno je istinita. Iako je to desta prida, njeno znanstveno dokazi-vanje ne5to je sasvim drugo.

Nedugo nakon na5eg susreta odludio sam pjesaditi po Sedoni imnogim kilometrima njenih staza po serpentinastim gudurarna iuskim kanjonima. Kao Sto sam dinio na veiini svojih pustolovina,sa sobom sam ponio svoj VLF prijemnik i kompas. Pje5adio samsve do kasno u noi, jer je nakon zalaska Sunca i prije zore najboljevrijerne za slu5anje na5e atmosfere na VLF frekvencijama. Na mojojweb-lokaciji raspravlja se vrlo detaljno o VLF fenomenu. Bilo je toza vrijeme ove prve Setnje, dok sam oslu5kivao atmosferu nekih satili dva nakon zalaska Sunca, kada sam duo i snimio HAARP-ov testkoji sam ranije spomenuo.

JoS jedna anomalija koju sam tada primijetio, a i u drugim pri-likama, bila je dinjenica da su atmosferske smetnje bile primjetno

jade (glasnije) na odredenim lokacijama

Koristeii d rug u osjetljivuopremu na vrlo niskim ,

frekvencija ma, snimio samjedan od prvih I-IAARP-

oviht$ testova u eteru 1999.

moZdanih valova, kao 5to neki neutemeljenospekuliraju bez preciznog praienja podataka. einjenice govore sameza sebe. Izvorno namijenjena turistidkom sajmu u Sedoni, knjiga sefokusira na nadin kako se prva Schumannova rezonanca moZe po-jadati u zadanom podrudju zahvaljujuii djelovanju geomagnetskihenergija svojstvenih tom podrudju.

Ako pogledate jednostavan nrudnik i rastavite ga, naii 6ete sto-Zac (papirnati dio), dijafragmu, i, smje5tenu iza dijafragme, Zidanuzavojnicu. lzazavojnice nalazi se veliki trajni magnet' Audio signalprolazi kroz zavojnicu smjeitenu izmedu dijafragme i trajnog ma-gneta. Dok zavojnica stuara vibracije dijafragme, te vibracije po-jadane su magnetskim poljem koje stvara trajni magnet. Zvuk kojistvara vibracija dijafragme zatim je pojadan papirnatim stoicem.Odretlena geofizidka stanja takotter djeluju kao pojadala i zvudnici,dineii da prirodni elekhomagnetski planeta bude glasniji.Mogao bih vrlo detaljno opisati ovaj princip, ali zadriat iu se na je-dnostavnom obja5njenju. VaZno je zapamtiti da trajni magneti imajuvaZnu ulogu u pojadavanju zwka u zludniku.

IstraZivanja vrtloZne energije u SedoniVelik dio mog istraZivanja odvija se u Sedoni, Arizona, poznatoj

po njenim takozvanim vrtloZnim energijama' Odabrao sam tu loka-ciju zato 5to je bogata Zeljeznim oksidom, silicijem i magnetitom'prirodnim magnetom Prirode. Sedona je jedno od najspektakulami-jih mjesta koja moZete posjetiti uAmerici, poznato po svojim priro-dnim ljepotama, crvenim planinama, kao i po tlu boje okera'

duZ puta. Medutim, to nije uvijek biosludaj. Podeo sam se pitati da li je pove-ianje snage atmosferskih smetnji imaloikakve veze sa slavnom vrtloZnom ener-gijom. Kako sam u du5i znanstvenik,nisam bai bio uvjeren da je tako. Aliprilikom kasnijih pjeiadenja primijetiosam da moj kompas nije usPijevaolocirati sjever. Prilikom pojadavanjaatmosferskih smetnji, takotler sam pri-mjeiivao da bi na istoj lokaciji na kojojse snaga (glasno6a) atmosferskih sme-tnji smanjivala, moj kompas ponovnopronalazio sjever.

U podetku sam mislio da zacijelo sje-dim na velikom leZi5ru magnetita. BaS kao Sto sam objasnio, trajnimagnet zvudnika dio je procesa pojadavanja u zvudnom sustavu, izato sam slutio da se pod mojim stopalima nalazi golema kolidinamagnetita. VLF prijernnik pripisivao je povedanje snage pojadanjuatmosferskih smetnji. Medutim, ta teorija nije mogla biti todna - jerda je bila, atmosferske smetnje bile bi pojaiane cijelo vrijeme doksam snimao na tom istom mjestu. To nije bio sludaj.

Kako moja izvorna teorija nije bila prihvatljiva, razmislio samo drugim mogu6im uzrocima ovog fenomena. Iako jo5 uvijek ni-sam vjerovao u postoja4ie v.f'lci-!e energjie' odludio sam ishaZitimogudnost dokazivaq'a ili opovrgavanja njenog postojanlb. .!fa-loistraZivanja o geom.rgnetizmu (magnetizmu koji stvara Zemljinarastaljenajezgra) pokazalo se kao moguci trag.

Mjerenja koja je obavio ameridki Zavod, za geolo5ka mjerenja(USGS) pokazala su da na nekim mjestima na ovom planetu postojevrtloZni priljevi i cdljevi nepolarizirane magnetske energije. znadi ca nema sjevernog ili juZnog pola kao na obidnommagnetu. Priljevi ili odljevi predstavljaju distu magnetsku energijuu dinamidnom kre;anju.

Kako bih dokrzao svoju teoriju, trebao sam dodatnu opremupoznatu kao fiutgate senzor. Tai instrument koristi se za mjerenjeZeml.jinog magnetskog polja, kao i drugih izvora magnetizma.

Dok sam deki'o dostavu dijelova potrebnih zaizradu fluxgate in-strumenta, provcdio sam vrijeme raspravljajuii o vrtloZnoj energijisa stanovnicima Sedone. Oni su opisivali kako su se, dok bi sjedili ili

32.NEXUS wwwnexusmagaztne.com TRAVANI-SVIBANJ 2OO5

scan by krista

jednostavno bili u prisutnosti vrtloga, njihovi umovi mijenjali; pre-plavljivao ihje osjeiaj spokojnosti i mira. lz svoje dana5nje perspe-ktive slaZem se s njima,jer sam u vi5e prilika i sam doZivio upravotakav osjeiaj. Ne radi se samo o mom subjektivnom iskustvu, negoi o onome Sto je zabiljeZila moja oprema.

Kao Sto sam ranije spomenuo, prva Schumannova rezonanca ja-vlja se na fiekvenciji od 7,83 Hz. Zanimljivo je da se ta frekvencijanalazi izmedu dvaju ljudskih moZdanih valova, alfa i teta. Dok senai mozak odmara u preteZno alfa-teta zoni, mi postajemo opu5te-niji ili mimiji. Ljudski mozak tunkcionira poput strujnog kruga kojise zove fazno zakljulana petlja Qthase-locked loop). Lokalni vanjski(izvan tijela) elektromagnetski signal, sve dok je jadi od na5ihmoZdanih valova, pokreie udinak rezonance u kojem se mozakuskladuje i rezonira na toj frekvenciji.

Moja prva pomisao bila je da kad bi prva Schumannova rezonancabila na neki nadin pojadanja na podrudju gdje sejavlja velik geoma-gnetski odljev, prva Schumannova rezonancatrebala bi mo6i djelovati na ljudsku moZdanuaktivnost. Taj prvi signal ponovno se nalaziizmetlu alfa i teta valova. Simultano proma-tranje i snimanje prve rezonance i lokalneterenske geomagnetske aktivnosti kori5tenjemfluxgate i.nsJ."r-','ne.nfa, doi- srnc sc oprenra j ,ianaiazili u vrtlogu u Sedoni, kasnije je dokazaloovu teoriju. Uspio sam uvjerljivo dokazati onoSto su drugi vei dugo naslu6ivali. Rezultateprikazane dijagramima moZete vidjeti u mojojon-line knjizi.

Takoder sam snimio ono za Sto vjerujem daudede na magnetsku energiju. Vidio samkako prva Schumannova rezonanca dobi-va na snazi dok se istovremeno pojadavageomagnetsko odlijevanje energije. Zani-ma me Sto se dogada za vrijeme prilivanjai odlijevanja, ali moja istraZivanja su tre-nutno ogranidena.

Konadno sam obradio podatke kojesam snimio: dva spektra, jedan od Kac-hina mu5karca i drugi od Kach