Lokalna samouprava

Izv. prof. dr. sc.

Mirko Klarić

Uvodna pitanja

• Pojam lokalne samouprave i lokalne

zajednice

• Vrste jedinica lokalne samouprave

• Razine organizacije lokalne samouprave:

regionalna razina i lokalna razina

• Regije i regionalizam

• Lokalna samouprava drugog stupnja

(općine, gradovi)

• Lokalna samouprava drugog stupnja

(kotari, okruzi, ţupanije)

• Sublokalna ili submunicipalna

samouprava (mjesna samouprava u koju

se ubrajaju mjesni odbori, gradski

kotarevi i gradske četvrti)

• Koncept višerazinskog upravljanja (multi-

level governance)

• Primjena načela supsidijarnosti na

obavljanje javnih poslova u zajednici

Europska povelja o lokalnoj

samoupravi Vijeća Europe

• Temeljna obiljeţja Europske povelje o

lokalnoj samoupravi Vijeća Europe

• Uloga Europske povelje o lokalnoj

samoupravi u promociji obavljanja

lokalnih društvenih poslova

• Načelo supsidijarnosti u Europskoj povelji

o lokalnoj samoupravi

Koncepcije o ulozi jedinica

lokalne samouprave

• Koncepcija političke decentralizacije i njoj

suprotstavljena koncepcija o potrebi

političke centralizacije i poloţaju lokalnih

jedinica kao pomoćnog instrumenta vlasti

• Koncepcija upravne decentralizacije

• Koncepcija primjene načela

supsidijarnosti

• Marksistička koncepcija

• Druga značajna obiljeţja lokalne

samouprave (socijalna, gospodarska,

razvojna i ekološka uloga u razvoju

zajednice)

Čimbenici koji određuju

veličinu lokalnih jedinica

• Zemljopisni

• Gospodarski

• Politički

• Upravni

• Urbanizacijski

• Sociološki (atrakcijski)

Zemljopisni čimbenik

• Konfiguracija terena

• Hidrografska mreţa i blizina mora

• Klima

• Veličina teritorija

• Rudna bogatstva

Gospodarski čimbenik

• Fiskalni kapacitet

• Gospodarska snaga

• Mogućnost organizacije obavljanja

različitih gospodarskih servisa za potrebe

odreĎene zajednice

• Sposobnost generiranja gospodarskog

razvoja zajednice

Politički čimbenik

• Utjecaj povijesno-političke tradicije

• Dinamika odnosa centralna-lokalna vlast

• Tendencija ka (de)centralizaciji

• Pojava tzv. lokalnih interesa

• Društvene i političke okolnosti u kojima se

dogaĎa odnos izmeĎu središnje vlasti i

lokalne samouprave

Upravni čimbenik

• Alternativa u obavljanju društvenih

poslova – centralno ili lokalno

• Pitanje korisnika sluţbe

• Pitanje predmeta sluţbe

• Pitanje sredstava za njezino obavljanje

• Pitanje ekonomičnosti obavljanja sluţbe u

odreĎenom prostoru

Urbanizacijski čimbenik

• Korijeni nastanka i intenzivnog razvoja

urbanizacije

• Urbanizacija kao svjetski proces

• Utjecaj urbanizacije na stvaranje novog

tipa lokalne jedinice

• Prva faza urbanizacije (prostorna

koncentracija)

• Druga faza urbanizacije (prostorna

dekoncentracija)

• Pojava metropolitanskih područja

• Specifični problemi metropolitanizacije:

dobrovoljna metropolitanska vijeća,

urbanizacija okruga, metareritorijalna

ovlaštenja gradova nad područjem

gradskog ruba, spajanje grada i okruga,

pripajanje ruba gradu, metropolitanska

federacija, nodalna regija

Sociološki čimbenik

• Tradicionalne lokalne zajednice

• Lokalne zajednice ruralnog tipa

• Nastanak i razvoj lokalnih zajednica

urbanog tipa

• Primjeri koji ukazuju na postojanje

lokalnih zajednica

• Gradski tip lokalnih jedinica

• Utjecaj urbanizacije i industrijalizacije na

tradicionalni tip lokalne zajednice

• Relacija izmeĎu lokalne zajednice i

submunicipalnih oblika organiziranja u

prostoru

Glavne uloge lokalne

samouprave

• Upravna uloga, prema kojoj jedinice

lokalne samouprave sluţe za lokalno

obavljanje upravnih poslova središnje

drţave

• Politička uloga, gdje jedinice lokalne

samouprave predstavljaju ujedno i

političke institucije kroz koje se ostvaruju

lokalni interesi graĎana

• Ekonomska uloga, gdje jedinice lokalne

samouprave sluţe kao agregatori

gospodarskog rasta i razvoja jedinice

lokalne samouprave

• Socijalna uloga, gdje jedinice lokalne

samouprave sudjeluju u okviru sustava

socijalne skrbi u osiguravanju različitih

vidova socijalne pomoći. Do razvoja ove

komponente dolazi posebice nakon II.

svjetskog rata

• U posljednje vrijeme govori se i o

ekološkoj ulozi jedinica lokalne

samouprave. Danas jedinice lokalne

samouprave osiguravaju čitav niz javnih

servisa kojima je cilj samoodrţivi razvoj te

uspostava tzv. cirkularne ekonomije,

kojom se umanjuju negativne posljedice

industrijalizacije kao i čovjekovog utjecaja

na okoliš

Kriteriji koje treba ispuniti

lokalna teritorijalna jedinica

• Teritorij zemlje treba u potpunosti biti

razdijeljen na manje organizacijske

jedinice, na način da svaki dio teritorija

bude u sastavu neke lokalne teritorijalne

jedinice

• Grenice je meĎu teritorijalnim jedinicama

potrebno jasno odrediti kako ne bi došlo

do preklapanja teritorijalne nadleţnosti u

obavljanju lokalnih poslova

• Lokalna teritorijalna jedinica treba biti

ureĎena u skladu sa unaprijed utvrĎenim

zahtjevima koji se moraju ispuniti s

njezinim osnivanjem, a koji osiguravaju

njezino racionalno i transparentno

poslovanje

• Lokalna teritorijalna jedinica se osniva na

način da omogućuje odgovarajuću

identifikaciju lokalne zajednice s njome, i

povezivanje graĎana koji tu ţive sa

njezinim postojanjem

• Lokalna teritorijalna jedinica bi trebala biti

financijski samoodrţiva, posebno ukoliko

ima autonomne političe ovlasti. Iznimka

od ovog načela moţe postojati jedino u

slučajevima onih lokalnih teritorijalnih

jedinica koje su osnovane za veliko

područje koje je rijetko naseljeno

• Lokalna teritorijalna jedinica mora biti

tako ustrojena da moţe svojim graĎanima

osigurati dostupnost javnih servisa koje

pruţa

Pristupi u organizaciji

prema vrsti zadataka

• Lokalne jedinice, prema vrsti poslova koje

obavljaju, mogu se podijeliti na opće i

specijalne

• Opće lokalne jedinice obavljaju jednaki

djelokrug posla, neovisno o broju

stanovnika i velečini teritorija

• Specijalne obavljaju samo jednu vrstu

posla, ali se osnivaju za optimalnu

veličinu i broj stanovnika

Vrste općih lokalnih

jedinica

• Moţe postojati jedna ili vše vrsta lokalnih

jedinica

• Ako postoji jedna vrsta lokalnih jedinica

govorimo o monotipskom ureĎenju

lokalne samouprave

• Ako postoji više vrsta lokalnih jedinica,

govorimo o politipskom ureĎenju lokalne

samouprave

• Monotipsko ustrojstvo lokalne

samouprave znači da sve jedinice lokalne

samouprave imaju jednake ovlasti i

djelokrug poslova

• Politipsko ustrojstvo lokalne samouprave

znači da različite vrste lokalnih jedinica

imaju različite ovlasti i djelokrug poslova,

što pak ovisi o kriterijima prema kojima su

osnovane

• Monotipska organizacija lokalne

samouprave je karakteristična za

Francusku

• Politipska organizacija je karakteristična

za Njemačku, Austriju i Englesku

• Monotipska organizacija osigurava

jednake ovlasti svim lokalnim jedinicama

neovisno o broju stanovnika i veličini

teritorija i formalnu izjednačenost prava

graĎana u svim jedinicama lokalne

samouprave

• Politipska organizacija lokalne

samouprave osigurava različite ovlati

različitim vrastama lokalnih jedinica,

temeljem različitih kriterija, kao što su broj

stanovnika, veličina teritorija, gustoća

naseljenosti, okolnosti prevladava ili ne

ruralni ili urbani način ţivota, te općenito

da li se radi o manjim ili pak o većim

urbanim jedinicama

Razine organizacije lokalne

samouprave

• Lokalna samouprava moţe biti ustrojena

na jednom ili više stupnjeva

• Stupnjevanje lokalne samouprave

predstavlja stvaranje dva ili više

stupnjeva u ustrojstvu lokalne

samouprave u odnosu na središnju

drţavnu vlast

• Stupnjevanje lokalne samouprave

karakteristično je za veće drţave, dok

manje drţave imaju obično organizaciju

lokalne samouprave u jednom stupnju

(Slovenija, Crna Gora, Makedonija,

Austrija)

• Veće drţave ili srednje velike drţave koje

nemaju federalnu strukturu odlučuju se

na stupnjevanje lokalne amouprave

(Švedska, Danska, Norveška)

• Stupnjevanje je potrebno kako bi jedinice

šire razine preuzele na sebe obavljanje

sloţenijih lokalnih poslova (npr. opskrba

toplom vodom, zbrinjavanje komunalnog

otpada i sl.)

• Analiza obavljanja pojedinih lokalnih

djelatnosti je pokazala da neke od njih se

najjednostavnije, najoptimalnije i

najekonomičnije obavljanju ukoliko se

njima zadovoljava potreba šire lokalne

zajednice (npr. zbrinjavanje komunalnog

otpada)

Europska Unija i njezina

nomenklatura

• U Europskoj Uniji postoji hijerarhijski

sustav za identifikaciju i klasifikaciju

prostornih jedinica za potrebe sluţbene

statistike u zemljama članicama EU

• NUTS u prijevodu sa francuskog jezika

znači “Nomenklatura prostornih jedinica

za statistiku”

• LAU u prijevodu znači lokalne upravne

jedinice

• Postoje NUTS I regije (3 – 7 milijuna

ljudi), NUTS II (800.000 – 3 milijuna ljudi),

NUTS III (150.000 – 800.000 ljudi)

• Hrvatska je prijavila ţupanije i grad

Zagreb kao NUTS III jedinice, koje ujedno

nose oznaku LAU I jedinice

• Općine i gradovi imaju status LAU II

jedinica (u pravilu manje od 150.000 ljudi

Regionalizam i

regionalizacija

• Govoreći o različitim karakteristikama

koje obiljeţavaju regije moţemo reći kako

je moguće odrediti slijedeće tipove

regionalnih jedinica: a) upravne

administrativne, b) planske, razvojne, c)

političke, d) statističke, e)kulturne,

etničke, povijesne, f) ekonomske i g)

funkcionalne (Đulabić, 2007.: 271).

Upravne regije

• Upravne regije predstavljaju izraz

drţavne upravne politike koja je

usmjerena na odreĎeno područje

• Većina drţava dijeli teritorij na upravne

regije kako bi se otvorio prostor za

racionalno i kvalitetno upravljanje

• Primjer upravnih regija su departmani u

Francuskoj

• Upravne regije se moţe naći i u

Njemačkoj i u Austriji, gdje pored Ländera

(odnosno saveznih zemalja, imamo i

Bezirkove (upravne okruge).

Planske razvojne regije

• Planske razvojne regije imaju uvedene su

od strane pojedinih drţava u procesu

pristupanja Europskoj uniji

• Svrha uvoĎenja je prevladavanje

neadekvatne administrativno-teritorijalne

podjele drţavnog teritorija te poticenje

partnerstva izmeĎu različitih razina vlasti

• Planske razvojne regije nastale su na

poticaj Europske Unije koja je traţila

uspostavljanje adekvatnih teritorijalnih

struktura za planiranje i voĎenje razvojne

politike

• Njihov cilj je postavljanje programskog

okvira za ostvarivanje aktivnosti koje su

vezane uz regionalni razvoj i poticanje

jedinica lokalne samouprave u

meĎusobnoj suradnji

• U svakoj planskoj regiji obično je

ustrojena razvojna agencija koja

predstavlja operativno tijelo za pripremu i

provoĎenje razvojnih dokumenata

• Od drugih institucionalnih tijela običnio se

uspostavlja razvojno vijeće, koje se

sastoji od predstavnika jedinica lokalne

samouprave, ključnih drţavnih tijela koja

potiču razvoj, te predstavnika

gospodarstva i nevladinih udruga

• Osnivanjem planskih, razvojnih regija

nastoji se olakšati planiranje razvoja

pojedinog područja

• Kao nedostaci navode se pretjerana

politizacija ovih tijela kao i nedostatak

adekvatnog legitimiteta, pa njihovo

funkcioniranje obično ovisi o političkim

prilikama na niţim razinama vlasti

Političke regije

• Političke regije imaju veliki stupanj

političke samostalnosti

• Imaju vlastita politička i izvršna tijela

• Imaju veći ili manji stupanj samouprave s

mogućnošću ureĎenja poslova iz svog

djelokruga

• Obično imaju vlastite izvore prihoda i

druga prava

• Stupanj samouprave političkih regija ovisi

o ustavnopravnom ureĎenju odreĎene

zemlje

• Političke regije su vrlo heterogen tip

lokalnih jedinica, jer je moguć različiti

stupanj autonomije u okviru upravno-

političkog sustava neke zemlje

• u nekim se unitarno ureĎenim drţavama

nalaze jake regije sa izabranim

predstavničkim i izvršnim tijelima

• U unitarnim drţavama koje su

decentralizirale neke od svojih funkcija

takoĎer moţemo naći političke regije

• U takvom tipu regija mogu se naći

podruţnice središnje drţavne vlasti, pa

dolazi do stvaranja paralelnih upravnih

sustava

Statističke regije

• Statističke regije sluţe potrebama

EUROSTATA za prikupljenje podataka za

odreĎenu teritorijalnu razinu

• Statističke regije obuhvaćaju odreĎenu

podjelu teritorija, kao i broj stanovnika koji

ţivi na tom teritoriju, kako bi se dobili

usporedivi i mjerljivi podaci meĎu

drţavama članicama Europske Unije

Kulturne, etničke, povijesne

regije

• Ovakva regije predstavlja područje sa

specifičnim kulturnim, etničkim,

povijesnim i drugim sličnim

karakteristikama

• Obiljeţje svake suvremene demokratske

drţave je da ima takva područja koja se

mogu kategorizirati kao zasebna regija

• Ta se područja znaju protezati na

nekoliko upravno-teritorijalnih jedinica

• Ponekad takve regije se proteţu preko

granica dvije ili više drţava, stvarajući

tako transgranične regije

• Ponekad regije sa prepoznatljivim

etničkim ili kulturnim identitetom, te

povijesne regije predstavljaju osnovu za

uspostavu posebnih političkih

samoupravnih jedinica

• Poseban primjer je Španjolska, gdje

imamo primjer tzv. povijesnih zajednica

• Navedenim je povijesnim zajednicama

priznat autonoman status automatizmom

na samom početku regionalizacije

Španjolske. U ovu grupu regije spada

Katalonija, Baskija, Galicija i Andaluzija

• Ovdje je primjenjen sustav asimetrične

devolucije prema kojem se nadleţnost

regija utvrĎuje na temelju pregovora

izmeĎu regija i središnje vlasti, pa izmeĎu

regija postoje razlike u pogledu njihove

nadleţnosti

Gospodarske regije

• Kod gospodarskih regija radi se o

područjima koja su odreĎena temeljem

odreĎenih gospodarskih pokazatelja

• Kao gospodarski parametri koji pomaţu

odreĎenje regija mogu se navesti stupanj

industrijalizacije, stupanj urbaniziranosti,

struktura gospodarstva, njegova

povezanost, mogućnost stvaranja

regionalnih klastera, i dr.

• Kod gospodarskih regija moguća je

koncentracija na odreĎeni dio ili tip

proizvodnje. Moguće su tako regije koje

proizvode odreĎeni tip dobara ili sirovina,

ili pak pruţaju odreĎenu kategoriju usluga

• Takva područja ne moraju se nuţno

preklapati sa administrativno-

teritorijalnom podjelom drţave

• Ona mogu obuhvaćati nekoliko različitih

organizacijsko-teritorijalnih jedinica unutar

drţave ili pak djelove više drţava

Funkcionalne regije

• Funkcionalne regije se odreĎuju kao

područja koja su nastala kao rezultat

posebnih društvenih i ekonomskih

odnosa, a njihove granice ne odraţavaju

geografske posebnosti ili pak povijesne

okolnosti

• Najpoznatije su regije koje se formiraju

temeljem atrakcije radne snage

• Za takve je regije karakteristična velika

svakodnevna fluktuacija i migracija radne

snage, a radnici obavljaju poslove unutar

te funkcionalne regije

• Te se regije ne moraju u cijelosti

poklapati sa formalno utvrĎenim

administrativnim jedinicama u kojima bi

se trebalo odvijati kretanje stanovnika, pa

se pojavljuje problem oteţanog praćenja i

prikupljanja podataka kod takvog tipa

jedinica

Regionalizam

• Regionalizam predstavlja ideološko

uvjerenje prema kojem stvaranje i jačanje

regionalne razine vlasti dovodo do

kreiranje protuteţe središnjoj drţavnoj

vlasti

• Regionalizam je u pravilu izraz nastojanja

lokalnih razina vlasti za što većom

samostalnošću u kreiranju društvenih,

gospodarskih i socijalnih prilika

• Regionalizam usmjerava procese

političkog odlučivanja sa središnje

drţavne razine na niţu, regionalnu razinu,

koja omogućuje artikulaciju različitih

interesa regionalne zajednice kroz proces

autonomnog i samostalnog političkog

odlučivanja

• On predstavlja jačanje kapaciteta

političkog odlučivanja lokalnih jedinica u

ukupnoj strukturi drţavne vlasti

• Jačanje kapaciteta političkog odlučivanja

uključuje i jačanje demokratskog

legitimiteta regionalnih političkih tijela kroz

neposredan izbor njihovih predstavničkih i

izvršnih tijela

• Time se jača verikalna dimenzija podjele

političke vlasti

• ovim regionalizam nastoji inicirati i ojačati

samostalni razvoj političkih procesa na

razini niţoj od drţavne i višoj od lokalne

razine

• Regionalni pokreti nastali su krajem 19.-

og stoljeća, kada su se pojavili otpori

koncepciji nacionalne drţave

• Regionalisti tog doba su se zalagali za

zadrţavanje tradicionalnih društvenih i

političkih struktura, koje su im osiguravale

čuvanje stečenih privilegija

• Postupno se regionalizam razvio kao

pokret koji zagovara uspostavu srednje

razine vlasti, koja bi bila subnacionalna,

ali iznad lokalne razine vlasti

Regionalna samouprava

• Regionalna samouprava predstavlja

pravno-politički i organizacijski odraz

regionalizma kao ideološkog opredjeljenja

• Regionalan samouprava uključuje

postojanje organizacijskih jedinica na

razini koja je niţa od razine središnje

drţavne vlasti i viša od lokalne vlasti

• Pravo na regionalnu samoupravu

uključuje pravo i odgovornost

organizacijskih jedinica ustrojenih na toj

razini za obavljanje dijela javnih poslova

koji su stavljeni u nadleţnost ovoj razini

vlasti

• Ovdje je ključno načelo subsidijarnosti

koje postavlja zahtjev da se javni poslovi

obavljaju na razini vlasti koja je najbliţa

graĎanima

• Regionalne jedinice u pravilu se nastoje

izboriti za veće ovlasti u donošenju

propisa kao i za što veći udio u strukturi

javnih financija, mogućnost djelovanja i

povezivanja s istovrsnim jedinicama na

meĎunarodnoj razini, slobodu ureĎenja

svog unutarnjeg organizacijskog

ustrojstva

• Drţavni nadzor se obično ograničava na

nadzor ustavnosti i zakonitosti djelovanja

regija

• Regionalne jedinice nastoje ostvariti

potpunu kontrolu nad obavljanjem javnih

poslova na način da nastoje preuzete

lokalne ekspoziture drţavnih tijela

• Regionalne jedinice pored toga na sebe

preuzimaju provedbu zakona i drugih

propisa koje donosi središnja vlast, dok

drţavna tijela zadrţavaju kontrolu nad

njihovim izvršavanjem

Regionalizacija

• Regionalizacija je proces stvaranja

regionalnih jedinica od strane središnje

drţavne vlasti

• Drţava ovim procesom uvodi novu

upravno-teritorijalnu podjelu zemlje te

stvara regionalne jedinice s većim ili

manjim stupnjem autonomije

• Taj se proces provodi kroz preoblikovanje

postojećih institucija

• Regionalizacija ne mora nuţno voditi ka

stvaranju regija, jer se mogu koristiti

različiti postojeći institucionalni oblici

kojima se stimulira regionalna suradnja

• Ključni cilj regionalizacija je mobilizacija

razvojnih aktivnosti i povezivanje različitih

teritorijalnih područja u jedinstvenu mreţu

koja sinergijski doprinosi gospodarskom

rastu i razvoju

• Ovaj je proces naročito značajan u

kontekstu Europskih integracija

• Europska Unija prepoznaje i potiče ove

procese, te izdvaja značajna novčana

sredstva za poticanje razvoja regionalnih

politika

• Tome pridonosi i činjenica da u većini

novih članica Europske Unije prevlada

tendencija da glavni gradovi tih drţava

imaju snaţan potencijal za razvoj za

razliku od ostatka zemlje

Klasični modeli lokalne

samouprave

• Četiri su glavna povijesna modela lokalne

samouprave: njemački, francuski,

nordijski i anglosaksonski

• Noviji model lokalne samouprave je

srednjoeuropski

• Pored njih u literaturi se navode

višegradski, baltički i juţnoeuropski model

Francuski model

• Zasniva se na primjeni načela koje

odreĎuje da svako naselje ima status

jedinice lokalne samouprave

• Prosječna veličina općina općina je jako

mala

• Struktura lokalnih jedinica je jako

fragmentirana, a njihov broj je veći od

36.000

• Nadzor nad lokalnim jedinicama dugo je

bio snaţan, a odvijao se u u okviru

upravnog nadzora središnjih tijela

drţavne vlasti

• Krug lokalnih poslova razmjerno je nizak,

a svi poslovi koje obavljaju jedinice

lokalne samouprave smatra se da su u

njihovom samoupravnom djelokrugu

• Iako je Francuski model dugo

karakterizirala snaţna centralizacija

sustava, pokrenuta je njegova značajna

decentralizacija

Njemački model

• Obiljeţava ga politipska struktura lokalne

samouprave

• Karakteristična je podjela na ruralne i

urbane jedinice lokalne samouprave

• Veći gradovi se izdvajaju iz upravno-

teritorijalne organizacije kao zasebne

jedinice lokalne samouprave

• Načelno je organizacijska podjela na

općinu i grad u prvom stupnju te kotar u

drugom stupnju

• Njemački model je poseban i zbog bottom

up pristupa, koji je polazio od procesa

denacifikacije, pa je kao prva razina

upravljanja bila ustrojena lokalna

samouprava, a tek iza toga druge razine

vlasti

• U Njemačkoj je prihvaćen neposredan

izbor načelnika i gradonačelnika

• Postoji razlika izmeĎu poslova koji su u

nadleţnosti jedinica lokalne samouprave i

poslova iz prenesenog djelokruga

• Različite su procedure glede obavljanja

poslova iz prenesenog djelokruga u

odnosu na poslove iz samoupravnog

djelokruga

• Za njemačku lokalnu samoupravu je

karakteristično da predstavlja politički

izvršujuću organizaciju, koja provodi

političke odluke neovisno koja ih razina

vlasti donosi

Nordijski model

• Nordijski model karakterističan je za dvije

nordijske zemlje: Švedsku i Dansku

• Posebno ga karakterizira ustrojstvo

velikih monotipskih općina

• Na drugom stupnju su kotarevi, kao

jedinice lokalne samouprave u drugom

stupnju

• Lokalni su poslovi ureĎeni općom

klauzulom, a u njihovu obavljanju jedinice

lokalne samouprave su samostalne

• Udio jedinica lokalne samouprave u

ukupnim javnim rashodima je izrazito

visok, čime se pokazuje i visok raspon

poslova i odgovornosti lokalnih jedinica

Engleski model

• Ne postoji ustavno jamstvo na lokalnu

samoupravu

• Smatralo se da je svaka aktivnost jedinica

lokalne samouprave koja nije odobrena

od strane parlamenta nezakonita

• Sustav je uglavnom upravljan

centralistički od strane vlade Ujedinjenog

Kraljevstva

• Britanska je vlada mogla radikalno

utjecati na sustav lokalne samouprave,

što je tijekom osamdesetih godina

prošlog stoljeća i činila ukidanjem i

spajanjem čitavog niza jedinica lokalne

samouprave

• Jedinice lokalne samouprave u Velikoj

Britaniji danas su najveće u čitavoj

Europi, s prosječno 170.000 stanovnika

po jedinici

Francuski model

• Podrijetlo francuskog moela seţe u doba

graĎanske revolucije i Napoleonova

Carstva

• Dominira teorija o prirodnim pravima

općine kao temeljne teritorijalne jedinice

lokalne uprave i samouprave

• Sve francuske ppćine načelno imaju

jednak pravni status i ureĎenje

• Za francusku lokalnu samoupravu je

karakterističan gogentni nadzor nad

njezinim radom

• Model za njezino ustrojstvo polazi od

načela jedno naselje – jedna općina

• Francuski model bio je polazišna osnova

za ureĎenje lokalne samouprave u

Republici Hrvatskoj

• Kasnije se uočava konvergencija

hrvatskog sustava lokalne samouprave

prema njemačkom modelu

• Ovaj trend konvergencije prama

njemačkom modelu nastavlja se i danas,

jer se priča o organizacijskom spajanju

ureda drţavne uprave u ţupanijama sa

postojećim ţupanijama i preuzimanju

poslova drţavne uprave u ţupanijama

• Francuski je model utjecao na

organizaciju lokalne samouprave i u

drugim europskim zemljama: Italiji,

Španjolskoj, Grčkoj i Belgiji

Usklađivanje sustava

lokalne samouprave u

Europi – proces

konvergencije

• Trend prema neposrednom biranju

čelnika lokalne samouprave od strane

graĎana

• Lokalna samouprava postaje instrument

za kanaliziranje sukoba i odnosa u

lokalnoj zajednici

• Pojačava se uloga u dinamiziranju

gospodarskog razvoja kako na lokalnoj

tako i na regionalnoj razini

• Dolazi do razrade instrumenata

financiranja lokalnih jedinica i njihovih

organizacijskih oblika

• Dolazi do privatizacije obavljanja

komunalnih usluga, sukladno konceptu

sluţbi od općeg gospodarskog interesa

• Ujednačava se krug poslova koje lokalne

jedinice obavljaju za lokalnu zajednicu

• Dinamizira se trend prosječnog

povećanja veličine lokalnih jedinica te se

traţe novi načini njihova povezivanja i

suradnje

• Jača proces ureĎenja suvremenih

urbanih područja, posebno po dimenziji

odnosa grad i gradski rub

• Postoji dodatna tendencija ka

decentralizaciji temeljem uvoĎenja

doktrine dobre uprave

Lokalna samouprava u

republici Hrvatskoj

• U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o

lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi

• Jedinice lokalne samouprave su općine i

gradovi

• Jedinice područne (regionalne)

samouprave su ţupanije

• Oba tipa lokalnih jedinica osnivaju se

zakonom

• Općina je jedinica lokalne samouprave

koja se osniva za područje više

naseljenih mjesta koja predstavljaju

prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu,

te koja su povezana zajedničkim

interesima stanovništva

• Grad je jedinica lokalne samouprave u

kojoj je sjedište ţupanije te svako mjesto

koje ima više od 10.000 stanovnika, a

predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu,

gospodarsku i društvenu cjelinu

• U sastav grada mogu biti uključena i

prigradska naselja koja s gradskim

naseljem čine gospodarsku i društvenu

cjelinu te su s njim povezana dnevnim

migracijskim kretanjima i svakodnevnim

potrebama stanovništva od lokalnog

značenja

• Iznimno, gdje za to postoje posebni

razlozi (povijesni, gospodarski,

geoprometni), gradom se moţe utvrditi i

mjesto koje ne zadovoljava uvjete za

status grada

• Ţupanija je jedinica područne

(regionalne) samouprave čije područje

predstavlja prirodnu, povijesnu,

prometnu, gospodarsku, društvenu i

samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi

obavljanja poslova od područnoga

(regionalnog) interesa

• Veliki gradovi su jedinice lokalne

samouprave koje su ujedno gospodarska,

financijska, kulturna, zdravstvena,

prometna i znanstvena središta razvitka

šireg okruţenja i koji imaju više od 35.000

stanovnika

Ovlasti općina i gradova

• ureĎenje naselja i stanovanje,

• prostorno i urbanističko planiranje,

• komunalno gospodarstvo,

• briga o djeci,

• socijalna skrb,

• primarna zdravstvena zaštita,

• odgoj i osnovno obrazovanje,

• kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

• zaštita potrošača,

• zaštita i unapreĎenje prirodnog okoliša,

• protupoţarna i civilna zaštita,

• promet na svom području

• ostale poslove sukladno posebnim

zakonima

Ovlasti velikih gradova

• ureĎenje naselja i stanovanje,

• prostorno i urbanističko planiranje,

• komunalno gospodarstvo,

• brigu o djeci,

• socijalnu skrb,

• primarnu zdravstvenu zaštitu,

• odgoj i obrazovanje,

• kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

• zaštita potrošača,

• zaštita i unapreĎenje prirodnog okoliša,

• protupoţarna i civilna zaštita,

• promet na svom području

• odrţavanje javnih cesta,

• izdavanje graĎevinskih i lokacijskih

dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju,

te provedbu dokumenata prostornog

ureĎenja,

• druge poslove sukladno posebnim

zakonima.

Ovlasti županija

• obrazovanje,

• zdravstvo,

• prostorno i urbanističko planiranje,

• gospodarski razvoj,

• promet i prometnu infrastrukturu,

• odrţavanje javnih cesta,

• planiranje i razvoj mreţe obrazovnih,

zdravstvenih, socijalnih i kulturnih

ustanova,

• izdavanje graĎevinskih i lokacijskih

dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju

te provedbu dokumenata prostornog

ureĎenja za područje ţupanije izvan

područja velikoga grada,

• ostali poslovi sukladno posebnim

zakonima.

• Veliki gradovi koji imaju više od 35.000

stanovnika kao i gradovi koji su sjedišta

ţupanija mogu obavljatti i poslove iz

djelokruga ţupanije

• Odlukom predstavničkog tijela jedinice

lokalne samouprave u skladu s njezinim

statutom i statutom ţupanije, mogu se

pojedini poslovi iz samoupravnog

djelokruga jedinice lokalne samouprave

prenijeti na ţupaniju, odnosno mjesnu

samoupravu

• Predstavničko tijelo jedinice lokalne

samouprave moţe traţiti od ţupanijske

skupštine da joj, uz suglasnost središnjeg

tijela drţavne uprave nadleţnog za

poslove lokalne i područne (regionalne)

samouprave, povjeri obavljanje odreĎenih

poslova iz samoupravnog djelokruga

ţupanije na području te jedinice, ako

moţe osigurati dovoljno prihoda za

njihovo obavljanje

Neposredno sudjelovanje

građana u odlučivanju

• GraĎani mogu neposredno sudjelovati u

odlučivanju o lokalnim poslovima putem

referenduma i mjesnog zbora graĎana, u

skladu sa zakonom i statutom jedinice

lokalne i područne (regionalne)

samouprave.

• Referendum se moţe raspisati radi

odlučivanja o prijedlogu o promjeni

statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog

pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela

kao i o drugim pitanjima odreĎenim

zakonom i statutom

• raspisivanje referenduma moţe predloţiti

najmanje jedna trećina članova

predstavničkog tijela, općinski načelnik,

gradonačelnik ili ţupan, 20% ukupnog

broja birača u jedinici za koju se traţi

raspisivanje referenduma

• U općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina

vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih

četvrti ili gradskih kotareva na području

općine, grada, odnosno Grada Zagreba

• Ako je raspisivanje referenduma

predloţilo 20% od ukupnog broja birača u

jedinici, predsjednik predstavničkog tijela

duţan je dostaviti zaprimljeni prijedlog

središnjem tijelu drţavne uprave

nadleţnom za lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu u roku od 30

dana od zaprimanja prijedloga

• Središnje tijelo drţavne uprave nadleţno

za lokalnu i područnu (regionalnu)

samoupravu će u roku od 60 dana od

dostave utvrditi ispravnost podnesenog

prijedloga, odnosno utvrditi je li prijedlog

podnesen od potrebnog broja birača u

jedinici i je li referendumsko pitanje

sukladno odredbama Zakona te odluku o

utvrĎenom dostaviti predstavničkom tijelu

• Ako središnje tijelo drţavne uprave

nadleţno za lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu utvrdi da je

prijedlog ispravan, predstavničko tijelo

raspisat će referendum u roku od 30 dana

od zaprimanja odluke

• Protiv odluke središnjeg tijela drţavne

uprave kojom je utvrĎeno da prijedlog nije

ispravan nije dozvoljena ţalba, već se

moţe pokrenuti upravni spor pred

Visokim upravnim sudom RH

Savjetodavni referendum

• Predstavničko tijelo moţe raspisati

savjetodavni referendum o pitanjima iz

svog djelokruga

• Pravo glasovanja na referendumu imaju

graĎani koji imaju prebivalište na

području općine, grada, odnosno ţupanije

i upisani su u popis birača

Konzultiranje s građanima

• Općinsko, odnosno gradsko vijeće moţe

traţiti mišljenje od mjesnih zborova

graĎana o prijedlogu općeg akta ili

drugog pitanja iz samoupravnog

djelokruga općine, odnosno grada, kao i o

drugim pitanjima odreĎenim zakonom ili

statutom

• Dobiveno mišljenje ne obvezuje općinsko,

odnosno gradsko vijeće

• GraĎani imaju pravo predstavničkom

tijelu predlagati donošenje odreĎenog

akta ili rješavanje odreĎenog pitanja iz

njegovog djelokruga

• predstavničko tijelo mora raspravljati o

prijedlogu ako ga potpisom podrţi

najmanje deset posto birača upisanih u

popis birača općine ili grada, odnosno

ţupanije te dati odgovor podnositeljima

najkasnije u roku od tri mjeseca od

prijema prijedloga

• Tijela jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave duţna su

omogućiti graĎanima i pravnim osobama

podnošenje predstavki i prituţbi na svoj

rad kao i na rad njihovih upravnih tijela te

na nepravilan odnos zaposlenih u tim

tijelima kad im se obraćaju radi

ostvarivanja svojih prava i interesa ili

izvršavanja svojih graĎanskih duţnosti

• Na podnijete predstavke i prituţbe čelnik

tijela jedinice lokalne samouprave,

odnosno upravnih tijela tih jedinica duţan

je graĎanima i pravnim osobama dati

odgovor u roku od 30 dana od dana

podnošenja predstavke, odnosno prituţbe

• Tijela su duţna u sluţbenim prostorijama

na vidnom mjestu osigurati potrebna

tehnička i druga sredstva za podnošenje

predstavki i prituţbi (knjiga za prituţbe i

sl.) i omogućiti usmeno izjavljivanje

predstavke i prituţbe

Predstavnička tijela u

lokalnoj samoupravi

• Općinsko vijeće, gradsko vijeće i

ţupanijska skupština predstavnička su

tijela graĎana i tijela lokalne, odnosno

područne (regionalne) samouprave

• Predstavnička tijela donose akte u okviru

djelokruga jedinice lokalne, odnosno

područne (regionalne) samouprave te

obavljaju druge poslove u skladu sa

zakonom i statutom jedinice lokalne,

odnosno područne (regionalne)

samouprave

• Broj članova predstavničkog tijela jedinice

lokalne, odnosno područne (regionalne)

samouprave je neparan, a odreĎuje se

ovisno o broju stanovnika

• Mandat člana predstavničkog tijela

jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave izabranog na redovnim

izborima traje do dana stupanja na snagu

odluke Vlade Republike Hrvatske o

raspisivanju sljedećih redovnih izbora koji

se odrţavaju svake četvrte godine

sukladno odredbama zakona kojim se

ureĎuju lokalni izbori

• Mandat člana predstavničkog tijela

jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave izabranog na prijevremenim

izborima traje do isteka tekućeg mandata

predstavničkog tijela izabranog na

redovnim izborima

• Članovi predstavničkog tijela nemaju

obvezujući mandat i nisu opozivi

• Član predstavničkog tijela ne moţe biti

kazneno gonjen niti odgovoran na bilo

koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili

iznesenih mišljenja i stavova na

sjednicama predstavničkog tijela

• Članu predstavničkog tijela koji za vrijeme

trajanja mandata prihvati obnašanje

duţnosti koja se prema odredbama

posebnog zakona smatra nespojivom, za

vrijeme obnašanja nespojive duţnosti

mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje

ga zamjenik

• Član predstavničkog tijela duţnost

obavlja počasno i za to ne prima plaću

• Član predstavničkog tijela ima pravo na

naknadu u skladu s odlukom

predstavničkog tijela

• Član predstavničkog tijela ima pravo na

opravdani neplaćeni izostanak s posla

radi sudjelovanja u radu predstavničkog

tijela i njegovih radnih tijela

• Predstavničko tijelo smatra se

konstituiranim izborom predsjednika na

prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina

članova predstavničkog tijela

• Predstavničko tijelo ima predsjednika i do

dva potpredsjednika, koji se biraju

većinom glasova svih članova

predstavničkog tijela

• Ako predstavničko tijelo ima dva

potpredsjednika, u pravilu se biraju tako

da se jedan potpredsjednik bira iz reda

predstavničke većine, a drugi iz reda

predstavničke manjine, na njihov prijedlog

• Predsjednik je duţan sazvati sjednicu

predstavničkog tijela na obrazloţeni

zahtjev najmanje jedne trećine članova

predstavničkog tijela u roku od 15 dana

od primitka zahtjeva

• Ukoliko predsjednik predstavničkog tijela

ne sazove sjednicu, na obrazloţeni

zahtjev najmanje jedne trećine članova

predstavničkog tijela, sjednicu će sazvati

općinski načelnik, gradonačelnik ili ţupan

u roku od 8 dana

• Ukoliko to ni oni ne učine u zadanom roku

sjednicu će u roku od 8 dana sazvati

čelnik središnjeg tijela drţavne uprave

nadleţnog za lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu

• Sjednica predstavničkog tijela mora se

odrţati u roku od 15 dana od dana

sazivanja

• Sjednica sazvana protivno odredbama

ovoga članka smatra se nezakonitom, a

doneseni akti ništavima

Poslovi predstavničkog

tijela

• Donosi statut jedinice lokalne, odnosno

područne (regionalne) samouprave

• Donosi odluke i druge opće akte kojima

ureĎuje pitanja iz samoupravnog

djelokruga jedinice lokalne, odnosno

područne (regionalne) samouprave

• Osniva radna tijela, bira i razrješuje

članove tih tijela te bira, imenuje i

razrješuje i druge osobe odreĎene

zakonom, drugim propisom ili statutom

• UreĎuje ustrojstvo i djelokrug upravnih

tijela jedinice lokalne, odnosno područne

(regionalne) samouprave

• Osniva javne ustanove i druge pravne

osobe za obavljanje gospodarskih,

društvenih, komunalnih i drugih

djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne,

odnosno područne (regionalne)

samouprave

• obavlja i druge poslove koji su zakonom

ili drugim propisom stavljeni u djelokrug

predstavničkog tijela

Način donošenja odluka

predstavničkog tijela

• Predstavničko tijelo donosi odluke

većinom glasova ako je na sjednici

nazočna većina članova predstavničkog

tijela

• Statut jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave, proračun i

godišnji izvještaj o izvršenju proračuna

donose se većinom glasova svih članova

predstavničkog tijela

• Poslovnikom predstavničkog tijela mogu

se odrediti druga pitanja o kojima se

odlučuje većinom glasova svih članova

predstavničkog tijela

• Sjednice predstavničkih tijela su javne.

Nazočnost javnosti moţe se isključiti

samo iznimno, u slučajevima predviĎenim

posebnim zakonima i općim aktom

jedinice

• Sjednicama predstavničkog tijela

prisustvuje općinski načelnik,

gradonačelnik, odnosno ţupan te njihov

zamjenik

• Na sjednicama predstavničkog tijela

glasuje se javno, ako predstavničko tijelo

ne odluči da se, u skladu s poslovnikom ili

drugim općim aktom, o nekom pitanju

glasuje tajno

• Sjednice predstavničkog tijela mogu se

sazivati i elektroničkim putem

• Predstavničko tijelo osniva stalne ili

povremene odbore i druga radna tijela u

svrhu pripreme odluka iz njegovog

djelokruga

• Sastav, broj članova, djelokrug i način

rada povremenih odbora i drugih radnih

tijela utvrĎuju se poslovnikom ili

posebnom odlukom o osnivanju radnog

tijela

Izvršna tijela jedinica

lokalne samouprave

• Izvršno tijelo jedinice lokalne i jedinice

područne (regionalne) samouprave u

općini je općinski načelnik, u gradu

gradonačelnik i u ţupaniji ţupan

• Izvršno tijelo je i zamjenik koji obnaša

duţnost općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana u

slučajevima propisanim ovim Zakonom

• Zamjenik koji obnaša duţnost općinskog

načelnika, gradonačelnika, odnosno

ţupana obnaša tu duţnost bez

provoĎenja novih izbora za izvršna tijela

ako je mandat općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana prestao

nakon isteka dvije godine mandata u toj

jedinici lokalne, odnosno područne

(regionalne) samouprave

• Općinski načelnik, gradonačelnik, ţupan i

njihov zamjenik biraju se na neposrednim

izborima sukladno posebnom zakonu

• Općinskom načelniku, gradonačelniku,

odnosno ţupanu i njihovim zamjenicima

mandat prestaje po sili zakona u

slučajevima propisanim posebnim

zakonom

• Pročelnik upravnog tijela nadleţnog za

sluţbeničke odnose će u roku od 8 dana

obavijestiti Vladu Republike Hrvatske o

prestanku mandata općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana radi

raspisivanja prijevremenih izbora za

novoga općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana, u

slučajevima propisanim ovim Zakonom

• U jedinicama lokalne samouprave koje

imaju do 10.000 stanovnika općinski

načelnik, odnosno gradonačelnik ima

jednog zamjenika koji se bira na

neposrednim izborima sukladno

posebnom zakonu

• U jedinicama lokalne samouprave koje

imaju više od 10.000 stanovnika, u

gradovima sjedištima ţupanija, odnosno

ţupanijama općinski načelnik,

gradonačelnik, odnosno ţupan imaju dva

zamjenika koji se biraju na neposrednim

izborima sukladno posebnom zakonu

• Općinski načelnik, gradonačelnik,

odnosno ţupan zastupa općinu, grad,

odnosno ţupaniju.

• Općinski načelnik, gradonačelnik,

odnosno ţupan odgovoran je središnjim

tijelima drţavne uprave za obavljanje

poslova drţavne uprave prenijetih u

djelokrug tijela općine, grada, odnosno

ţupanije

• Općinski načelnik, gradonačelnik,

odnosno ţupan obavlja poslove utvrĎene

statutom općine, grada, odnosno ţupanije

u skladu sa zakonom

• Općinski načelnik, gradonačelnik,

odnosno ţupan, u obavljanju poslova iz

samoupravnog djelokruga općine, grada,

odnosno ţupanije ima pravo obustaviti od

primjene opći akt predstavničkog tijela

• Općinskog načelnika, gradonačelnika,

odnosno ţupana u slučaju duţe

odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti

u obavljanju svoje duţnosti, zamjenjuje

zamjenik, u skladu sa statutom

• Općinski načelnik, gradonačelnik i ţupan,

u skladu sa statutom, moţe obavljanje

odreĎenih poslova iz svog djelokruga

povjeriti zamjeniku

• Povjeravanjem poslova iz svog

djelokruga zamjeniku, ne prestaje

odgovornost općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana za

njihovo obavljanje

• Izvršne poslove obavlja u općini općinski

načelnik, u gradu gradonačelnik i u

ţupaniji ţupan

• Izvršne poslove obavlja i zamjenik koji

obnaša duţnost općinskog načelnika,

gradonačelnika i ţupana u slučaju da

prestane mandat načelniku,

gradonačelniku i ţupanu, nakon dvije

godine od stupanja na duţnost

Ovlasti načelnika,

gradonačelnika i župana

• Priprema prijedloge općih akata

• Izvršava ili osigurava izvršavanje općih

akata predstavničkog tijela

• Usmjerava djelovanje upravnih tijela

jedinice lokalne, odnosno područne

(regionalne) samouprave u obavljanju

poslova iz njihovoga samoupravnog

djelokruga te nadzire njihov rad

• Upravlja nekretninama i pokretninama u

vlasništvu jedinice lokalne, odnosno

područne (regionalne) samouprave kao i

njezinim prihodima i rashodima, u skladu

sa zakonom i statutom

• Odlučuje o stjecanju i otuĎivanju

nekretnina i pokretnina jedinice lokalne,

odnosno područne (regionalne)

samouprave i drugom raspolaganju

imovinom u skladu s ovim Zakonom,

statutom jedinice i posebnim propisima

• Imenuje i razrješuje predstavnike jedinice

lokalne, odnosno područne (regionalne)

samouprave u tijelima javnih ustanova,

trgovačkih društava i drugih pravnih

osoba iz članka 35. stavka 1. točke 5.

ovoga Zakona, osim ako posebnim

zakonom nije drugačije odreĎeno

• Obavlja i druge poslove utvrĎene

zakonom i statutom

Upravni odjeli i službe

• Za obavljanje poslova iz samoupravnog

djelokruga jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave kao i poslova

drţavne uprave prenijetih na te jedinice

ustrojavaju se upravni odjeli i sluţbe

(upravna tijela)

• U općinama i gradovima moţe se ustrojiti

jedinstveni upravni odjel za obavljanje

svih poslova iz samoupravnog djelokruga

• Upravnim tijelima upravljaju pročelnici

koje na temelju javnog natječaja imenuje

općinski načelnik, gradonačelnik,

odnosno ţupan

• Dvije ili više jedinica lokalne samouprave

mogu obavljanje pojedinih poslova iz

svoga samoupravnog djelokruga

organizirati zajednički, osobito u svrhu

pripreme projekata za povlačenje

novčanih sredstava iz fondova Europske

unije

• O osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu

zajedničkog upravnog tijela odlučuju

predstavnička tijela jedinica lokalne

samouprave

• Temeljem odluke predstavničkih tijela

općinski načelnici i gradonačelnici sklopit

će sporazum o osnivanju zajedničkog

upravnog tijela kojim se propisuje

financiranje, način upravljanja,

odgovornost, statusna pitanja sluţbenika i

namještenika i druga pitanja od značaja

za to tijelo

• Statutom ţupanije mogu se za obavljanje

odreĎenih poslova iz njezinoga

samoupravnog djelokruga osnovati

upravna tijela i izvan njezinog sjedišta

• Upravne, stručne i ostale poslove u

tijelima jedinica lokalne i jedinica

područne (regionalne) samouprave

obavljaju sluţbenici i namještenici

• Sluţbenici obavljaju upravne i stručne

poslove iz djelokruga tijela u kojem rade,

a namještenici obavljaju prateće i

pomoćne poslove

• Prava, obveze i odgovornosti kao i druga

pitanja od značenja za rad sluţbenika i

namještenika u upravnim tijelima jedinica

lokalne samouprave i jedinica područne

(regionalne) samouprave ureĎuju se

posebnim zakonom

Mjesna samouprava

• Mjesni odbor osniva se statutom jedinice

lokalne samouprave kao oblik

neposrednog sudjelovanja graĎana u

odlučivanju o lokalnim poslovima od

neposrednog i svakodnevnog utjecaja na

ţivot i rad graĎana

• Mjesni odbor osniva se za jedno naselje,

više meĎusobno povezanih manjih

naselja ili za dio većeg naselja, odnosno

grada koji u odnosu na ostale dijelove čini

zasebnu razgraničenu cjelinu (dio

naselja)

• Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog

odbora mogu dati graĎani i članovi

predstavničkog tijela te druga tijela

odreĎena u statutu općine, odnosno

grada

• Statutom općine, odnosno grada moţe se

mjesnom odboru povjeriti obavljanje

pojedinih poslova iz samoupravnog

djelokruga općine ili grada, koja su od

neposrednog i svakodnevnog utjecaja na

ţivot i rad graĎana na području mjesnog

odbora

Tijela mjesnog odbora

• Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog

odbora i predsjednik vijeća mjesnog

odbora

• Vijeće mjesnog odbora biraju graĎani s

područja mjesnog odbora koji imaju

biračko pravo

• Za člana vijeća mjesnog odbora moţe biti

biran graĎanin koji ima biračko pravo i

prebivalište na području mjesnog odbora

čije se vijeće bira

• Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se

na neposrednim izborima, tajnim

glasovanjem, razmjernim izbornim

sustavom. Postupak izbora članova vijeća

mjesnog odbora ureĎuje predstavničko

tijelo općim aktom, odgovarajućom

primjenom odredaba zakona kojim se

ureĎuje izbor članova predstavničkih tijela

jedinica lokalne samouprave

• Mandat članova vijeća mjesnog odbora

traje četiri godine

• Jedinica lokalne samouprave koja ima

osnovane mjesne odbore duţna je

provoditi izbore za članove vijeća mjesnih

odbora

• Izbore za članove vijeća mjesnih odbora

raspisuje predstavničko tijelo

• Prigovore zbog nepravilnosti u postupku

kandidiranja i izbora članova vijeća

mjesnih odbora rješava nadleţno izborno

povjerenstvo, utvrĎeno općim aktom

predstavničkog tijela

• Protiv rješenja nadleţnog izbornog

povjerenstva podnositelj prigovora koji je

nezadovoljan takvim rješenjem, ima

pravo ţalbe nadleţnom uredu drţavne

uprave, odnosno nadleţnom gradskom

uredu u Gradu Zagrebu

• Vijeće mjesnog odbora donosi program

rada mjesnog odbora, pravila mjesnog

odbora, poslovnik o svom radu u skladu

sa statutom, financijski plan i godišnji

obračun te obavlja i druge poslove

utvrĎene zakonom i statutom

• Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava

većinom glasova svih članova bira

predsjednika vijeća na vrijeme od četiri

godine

• Predsjednik vijeća mjesnog odbora, u

skladu sa statutom, predstavlja mjesni

odbor i za svoj rad odgovara vijeću

mjesnog odbora

• Vijeće mjesnog odbora, u skladu sa

statutom, radi raspravljanja o potrebama i

interesima graĎana te davanja prijedloga

za rješavanje pitanja od mjesnog značaja,

moţe sazivati mjesne zborove graĎana

• Mjesni zbor graĎana saziva se za dio

područja mjesnog odbora koji čini

odreĎenu cjelinu (dio naselja, stambeni

blok i sl.)

• Mjesni zbor graĎana vodi predsjednik

mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog

odbora kojeg odredi vijeće

• U gradovima se mogu statutom osnivati

gradski kotarevi ili gradske četvrti kao

posebni oblici mjesne samouprave

• Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je

oblik mjesne samouprave koji se osniva

za područje koje predstavlja gradsku,

gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je

povezano zajedničkim interesima

graĎana

• Djelokrug, ovlasti i tijela gradskih

kotareva, odnosno gradskih četvrti

ureĎuju se statutom grada shodno

odredbama ovoga Zakona koje se

odnose na mjesnu samoupravu u

mjesnim odborima

• Mjesni odbori, gradske četvrti i gradski

kotarevi pravne su osobe

Imovina i financiranje

lokalne samouprave u

Republici Hrvatskoj

• Sve pokretne i nepokretne stvari te

imovinska prava koje pripadaju jedinici

lokalne, odnosno područne (regionalne)

samouprave čine njezinu imovinu

• Jedinica lokalne, odnosno područne

(regionalne) samouprave mora upravljati,

koristiti se i raspolagati svojom imovinom

paţnjom dobrog gospodara

• Jedinica lokalne samouprave i jedinica

područne (regionalne) samouprave ima

prihode kojima u okviru svoga

samoupravnog djelokruga slobodno

raspolaţe

• Prihodi jedinice lokalne samouprave i

jedinice područne (regionalne)

samouprave moraju biti razmjerni s

poslovima koje obavljaju njihova tijela u

skladu sa zakonom

Prihodi jedinica lokalne

samouprave

• Općinski, gradski, odnosno ţupanijski

porezi, prirez, naknade, doprinosi i

pristojbe

• Prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i

imovinskih prava

• Prihodi od trgovačkih društava i drugih

pravnih osoba u njezinom vlasništvu,

odnosno u kojima ima udio ili dionice

• Prihodi od naknada za koncesije

• Novčane kazne i oduzeta imovinska

korist za prekršaje koje sama propiše u

skladu sa zakonom

• Udio u zajedničkom porezu

• Sredstva pomoći Republike Hrvatske

predviĎena u drţavnom proračunu

• Drugi prihodi odreĎeni zakonom

Proračun jedinice lokalne

samouprave

• Temeljni financijski akt jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave je

proračun

• Općinski načelnik, gradonačelnik,

odnosno ţupan, kao jedini ovlašteni

predlagatelj, duţan je utvrditi prijedlog

proračuna i podnijeti ga predstavničkom

tijelu na donošenje u roku utvrĎenom

posebnim zakonom

• Proračun donosi predstavničko tijelo

jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave u skladu s posebnim

zakonom

• Ako općinski načelnik, gradonačelnik,

odnosno ţupan ne predloţi proračun

predstavničkom tijelu ili povuče prijedlog

prije glasovanja o proračunu u cjelini te

ne predloţi novi prijedlog proračuna

• Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog

središnjeg tijela drţavne uprave

nadleţnog za lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu razriješiti

općinskog načelnika, gradonačelnika,

odnosno ţupana i njihovog zamjenika koji

je izabran zajedno s njima

• Vlada Republike Hrvatske imenovat će

povjerenika Vlade Republike Hrvatske za

obavljanje poslova iz nadleţnosti

općinskog načelnika, gradonačelnika,

odnosno ţupana i raspisati prijevremene

izbore za općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana

sukladno posebnom zakonu

• Novoizabrani općinski načelnik,

gradonačelnik, odnosno ţupan duţan je

predloţiti predstavničkom tijelu proračun

u roku od 45 dana od dana stupanja na

duţnost

• Predstavničko tijelo mora donijeti

proračun u roku od 45 dana od dana

kada ga je općinski načelnik,

gradonačelnik, odnosno ţupan predloţio

predstavničkom tijelu

• Ako predstavničko tijelo ne donese

proračun prije početka proračunske

godine, privremeno se, a najduţe za prva

tri mjeseca proračunske godine, na

osnovi odluke o privremenom

financiranju, nastavlja financiranje

poslova, funkcija i programa tijela jedinica

lokalne i područne (regionalne)

samouprave i drugih proračunskih i

izvanproračunskih korisnika u skladu s

posebnim zakonom

• Odluku o privremenom financiranju

donosi do 31. prosinca predstavničko

tijelo u skladu s posebnim zakonom na

prijedlog općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana ili

povjerenika Vlade Republike Hrvatske

• Ukupno materijalno i financijsko

poslovanje općine, grada i ţupanije

nadzire njihovo predstavničko tijelo

• Ministarstvo financija, odnosno drugo

zakonom odreĎeno tijelo, nadzire

zakonitost materijalnog i financijskog

poslovanja jedinica lokalne samouprave i

jedinica područne (regionalne)

samouprave

Akti jedinica lokalne

samouprave

• Predstavničko tijelo općine, grada i

ţupanije u svom samoupravnom

djelokrugu donosi odluke i druge opće

akte, u skladu sa svojim statutom

• Opći akt ne moţe imati povratno

djelovanje

• Upravna tijela jedinica lokalne

samouprave i jedinica područne

(regionalne) samouprave u izvršavanju

općih akata predstavničkog tijela donose

pojedinačne akte kojima rješavaju o

pravima, obvezama i pravnim interesima

fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari)

• Iznimno u izvršavanju općih akata

predstavničkog tijela kad je to odreĎeno

zakonom, pojedinačne akte kojima se

rješava o pravima, obvezama i pravnim

interesima fizičkih i pravnih osoba donose

prvostupanjska tijela drţavne uprave

• Protiv pojedinačnih akata koje donose

općinska i gradska upravna tijela, moţe

se izjaviti ţalba nadleţnom upravnom

tijelu ţupanije, a protiv pojedinačnih akata

koja u prvom stupnju donose upravna

tijela ţupanije i velikih gradova, moţe se

izjaviti ţalba nadleţnom ministarstvu, ako

posebnim zakonom nije drukčije

propisano

• Na donošenje akata iz ovoga članka

primjenjuju se odredbe Zakona o općem

upravnom postupku

• Protiv pojedinačnih akata iz ovoga članka

moţe se pokrenuti upravni spor sukladno

odredbama Zakona o upravnim

sporovima

• Odredbe ovoga članka odnose se i na

pojedinačne akte koje donose pravne

osobe kojima su odlukom predstavničkog

tijela, u skladu sa zakonom, povjerene

javne ovlasti

• Protiv pojedinačnih akata predstavničkog

tijela i općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana kojima

se rješava o pravima, obvezama i

pravnim interesima fizičkih i pravnih

osoba, ako posebnim zakonom nije

drukčije propisano, ne moţe se izjaviti

ţalba, već se moţe pokrenuti upravni

spor

• Nadzor zakonitosti pojedinačnih

neupravnih akata koje u samoupravnom

djelokrugu donose predstavnička i izvršna

tijela općina, gradova i ţupanija obavljaju

nadleţna središnja tijela drţavne uprave,

svako u svojem djelokrugu, sukladno

posebnom zakonu

Kada je akt jedinice lokalne

samouprave ništavan

• ako je akt donijelo neovlašteno tijelo

• ako je u postupku donošenja akta

povrijeĎen zakon, statut ili drugi opći akt

jedinice

• se akt odnosi na pitanje koje nije u

djelokrugu jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave

• ako je nepravilno primijenjen zakon ili

drugi propis, odnosno opći akt

Nadzor zakonitosti rada i

općih akata

• Nadzor zakonitosti rada predstavničkog

tijela obavlja središnje tijelo drţavne

uprave nadleţno za lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu

• Kada utvrdi nepravilnosti u radu

predstavničkog tijela, središnje tijelo

drţavne uprave nadleţno za lokalnu i

područnu (regionalnu) samoupravu

donijet će odluku kojom će sjednicu

predstavničkog tijela ili njezin dio

proglasiti nezakonitom, a akte donesene

na sjednici proglasiti ništavim

• Protiv odluke nije dopuštena ţalba, ali se

moţe pokrenuti upravni spor pred

Visokim upravnim sudom Republike

Hrvatske

• Nadzor zakonitosti općih akata koje u

samoupravnom djelokrugu donose

predstavnička tijela općina, gradova i

ţupanija obavljaju uredi drţavne uprave u

ţupanijama i nadleţna središnja tijela

drţavne uprave, svako u svojem

djelokrugu, sukladno posebnom zakonu

• Predsjednik predstavničkog tijela duţan

je dostaviti statut, poslovnik, proračun ili

drugi opći akt (u daljnjem tekstu: opći akt)

predstojniku ureda drţavne uprave u

ţupaniji (u daljnjem tekstu: predstojnik)

zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se

odnosi na postupak donošenja općeg

akta propisan statutom i poslovnikom, u

roku od 15 dana od dana donošenja

općeg akta

• Predsjednik predstavničkog tijela duţan

je akte bez odgode dostaviti općinskom

načelniku, gradonačelniku, odnosno

ţupanu

• Kad predstojnik ocijeni da je opći akt u

suprotnosti s Ustavom i zakonom ili da su

u postupku donošenja općeg akta

počinjene nepravilnosti, predstojnik će

bez odgode dati uputu predstavničkom

tijelu da u roku od 15 dana od primitka

upute otkloni uočene nedostatke

• Ako predstavničko tijelo ne postupi po

uputi predstojnika i ne otkloni nedostatke

u roku, predstojnik donosi odluku o

obustavi od primjene općeg akta, koja

mora biti obrazloţena

• Odluku o obustavi predstojnik je duţan

donijeti u roku od 15 dana od isteka roka

• Odluka o obustavi općeg akta dostavlja

se bez odgode predsjedniku

predstavničkog tijela jedinice lokalne,

odnosno područne (regionalne)

samouprave, općinskom načelniku,

gradonačelniku ili ţupanu, središnjem

tijelu drţavne uprave u čijem je

djelokrugu obustavljeni opći akt te

središnjem tijelu drţavne uprave

nadleţnom za poslove lokalne i područne

(regionalne) samouprave

• Odluku o obustavi općeg akta od

primjene mogu donijeti neposredno i

središnja tijela drţavne uprave u okviru

svoga djelokruga utvrĎenog posebnim

zakonom

• Odluka o obustavi od primjene koju je

neposredno donijelo središnje tijelo

drţavne uprave dostavlja se bez odgode

predsjedniku predstavničkog tijela koje je

donijelo obustavljeni opći akt, općinskom

načelniku, gradonačelniku ili ţupanu,

predstojniku i središnjem tijelu drţavne

uprave nadleţnom za poslove lokalne i

područne (regionalne) samouprave

ukoliko ono nije neposredno donijelo

odluku o obustavi

• Kada nadleţno središnje tijelo drţavne

uprave zaprimi odluku predstojnika o

obustavi, odnosno odluku predstojnika o

potvrdi odluke općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana o

obustavi općeg akta ocijenit će

osnovanost odluke u roku od 15 dana od

dana njezina prijama

• Ukoliko središnje tijelo drţavne uprave

odluku o obustavi, odnosno odluku

predstojnika o potvrdi odluke općinskog

načelnika, gradonačelnika, odnosno

ţupana o obustavi općeg akta ocijeni

neosnovanom, ukinut će odluku

predstojnika

• Odluka središnjeg tijela drţavne uprave o

ukidanju odluke predstojnika dostavlja se

bez odgode predsjedniku predstavničkog

tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt,

općinskom načelniku, gradonačelniku ili

ţupanu, predstojniku i središnjem tijelu

drţavne uprave nadleţnom za poslove

lokalne i područne (regionalne)

samouprave ukoliko ono nije neposredno

donijelo odluku kojom se ukida odluka

predstojnika

Nadzor nad obavljanjem

prenijetih poslova državne

uprave

• Nadleţno ministarstvo u obavljanju

poslova drţavne uprave koji su prenijeti

na tijela jedinice lokalne, odnosno

područne (regionalne) samouprave moţe

općinskom načelniku, gradonačelniku i

ţupanu davati naredbe

• Vlada Republike Hrvatske moţe tijelima

jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave oduzeti ovlast za obavljanje

prenijetih poslova drţavne uprave ako

općinski načelnik, gradonačelnik,

odnosno ţupan ne postupaju po

naredbama Vlade RH

Raspuštanje predstavničkog

tijela

• Ako donese odluku ili drugi akt kojim

ugroţava suverenitet i teritorijalnu

cjelovitost Republike Hrvatske

• ako predstavničko tijelo novoustrojene

jedinice lokalne, odnosno područne

(regionalne) samouprave ne donese

statut u roku od 60 dana od dana

konstituiranja

• ako učestalo donosi opće akte suprotne

Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog

učestalih, teţih povreda zakona i drugih

propisa

• ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez

broja članova potrebnog za rad i

donošenje odluka

• ako ne moţe donositi odluke iz svog

djelokruga dulje od 3 mjeseca

• ako ne raspiše referendum koji je

zatraţilo 20% od ukupnog broja glasača u

jedinici lokalne samouprave bilo za

referendum, bilo za opoziv

gradonačelnika

• ako u tekućoj godini ne donese proračun

za sljedeću godinu niti odluku o

privremenom financiranju te ako ne

donese proračun do isteka roka

privremenog financiranja

• Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske

o raspuštanju predsjednik raspuštenoga

predstavničkog tijela moţe podnijeti tuţbu

Viskom upravnom sudu Republike

Hrvatske u roku od 8 dana od objave

rješenja

• Visoki upravni sud Republike Hrvatske

odlučit će o tuţbi u roku od 30 dana od

primitka te presudu bez odgaĎanja

dostaviti Vladi Republike Hrvatske i

predsjedniku raspuštenoga

predstavničkog tijela

Istovremeno raspuštanje

predstavničkog i izvršnog

tijela

• ako nakon raspuštanja predstavničkog

tijela, novoizabrano predstavničko tijelo

ne donese proračun u roku od 90 dana

od konstituiranja

• ako predstavničko tijelo ne donese

proračun u roku od 45 dana od dana

kada ga kada ga je predloţio

novoizabrani općinski načelnik,

gradonačelnik, odnosno ţupan predloţio

predstavničkom tijelu, koji je izabran na

izborima za načelnika, gradonačelnika i

ţupana, koji su odrţani jer njihovi

prethodnici nisu htjeli predloţiti proračun

predstavničkom tijelu jedinice lokalne

samouprave

Povjerenik Vlade RH u

jedinici lokalne samouprave

• Povjerenika Vlade RH imenuje Vlada u

situaciji kada:

• raspusti njezino predstavničko tijelo

• u jedinici lokalne, odnosno područne

(regionalne) samouprave ne odrţe, u

skladu sa zakonom, izbori za novo

predstavničko tijelo

• kada se predstavničko tijelo ne konstituira

sukladno odredbama posebnog zakona

• kada prestane mandat općinskom

načelniku, gradonačelniku, odnosno

ţupanu i njihovom zamjeniku

• kada istovremeno raspusti predstavničko

tijelo i razriješi općinskog načelnika,

gradonačelnika, odnosno ţupana

sukladno odredbama ovoga Zakona

• Povjerenik je duţan osigurati ostvarivanje

prava i obveza graĎana i pravnih osoba u

jedinici lokalne samouprave do uspostave

njezinih tijela

• Središnje tijelo drţavne uprave nadleţno

za lokalnu i područnu (regionalnu)

samoupravu predloţit će Vladi Republike

Hrvatske imenovanje, odnosno

razrješenje povjerenika Vlade

Uvjeti koje Povjerenik Vlade

RH treba ispunjavati

• ima završen preddiplomski i diplomski

sveučilišni studij ili integrirani

preddiplomski i diplomski sveučilišni studij

ili specijalistički diplomski stručni studij

• protiv kojeg se ne vodi kazneni postupak

niti je osuĎivan za kaznena djela za koja

se postupak pokreće po sluţbenoj

duţnosti

• Donositi ili mijenjati opće akte jedinice

lokalne, odnosno područne (regionalne)

samouprave, osim proračuna, samo ako

je to potrebno radi provedbe zakona ili

drugog propisa ili usklaĎivanja sa

zakonom ili drugim propisom

• raspolagati imovinom jedinice lokalne,

odnosno područne (regionalne)

samouprave samo ako je to nuţno radi

izvršenja ranije preuzetih obveza ili

dovršenja ranije započetih poslova

• donositi odluke o imenovanjima samo

kada je to nuţno radi osiguranja

nesmetanog rada upravnih tijela jedinica

lokalne i područne (regionalne)

samouprave i pravnih osoba kojih je

osnivač ili vlasnik jedinica lokalne,

odnosno područne (regionalne)

samouprave, u kojem slučaju je ovlašten

imenovati vršitelje duţnosti

• zaključivati ugovore značajnije vrijednosti

samo ako bi nezaključivanje ugovora

prouzročilo znatnu materijalnu štetu,

odnosno ako je zaključivanje ugovora

nuţno radi provedbe zakona ili izvršenja

ranije preuzetih obveza ili dovršenja

ranije započetih poslova

Literatura

• Koprić, I. i dr.: Upravna znanost, Pravni

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,

2014.

• Đulabić, V.: Regionalizam i regionalna

politika, Društveno veleučilište u Zagrebu,

Zagreb, 2007.

• Cvitan, O.: Lokalna samouprava,

Veleučilište u Splitu, Split, 2003.

• Lozina, D.: Lokalna samouprava, Pravni

fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2004.

• Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi, Narodne novine br. 33/01,

60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09,

150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17