new age.pdf

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/66 43

New age: izazovi modernog doba

Haris IslameviSanski most, Bosna i Hercegovina

SaetakJedna od znaajnijih karakteristika postmodernog doba, u religijskom smislu, jeste pojava novih vidova religioznosti kao alternativa postojeim, tradicionalnim religijama. Inae, krajem XX i poetkom XXI st. religija doivljava ozbiljnu transformaciju, jer sa drutvenoreducirane prelazi u individualnosubjektivnu religioznost, to je dovelo, kako to sugerira prof. Adnan Silajdi, do znaajne krize religijskih institucija i krize tradicionalnih religijskih formi. To e rezultirati pojavom novih formi religiozne percepcije svijeta, tj. novih religijskih uenja i pokreta. U radu koji slijedi autor je ponudio kratki prikaz osnovnih karakteristika religije novog doba, kao i najznaajnije pokrete koji se ubrajaju u kategoriju religioznosti novog doba.Kljune rijei: nova religioznost, religija novog doba, New age

Uvod

Rije nov (eng. new) u modernom dobu iroko je prisutna i esto upotrebljiva. Ono to ima atribut novo prihvata se sa znatieljom i visokim interesom. Ta znatielja naroito je naglaena u oblasti ekonomije, novinarstva, mode, filma, te drugih sfera ivota.

UDK 289

ZNAKOVI_VREMENA dvobroj 65 i 66.indd 43 23.3.2015 23:13:02

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO JESEN-ZIMA 2014 GODINA XVII DVOBROJ 65/6644

HARIS ISLAMEVI

No, u toj opoj potrazi za novim, drugaijim, ona se nije zadrala samo na materijalnom aspektu ivota, ve se proirila i na domenu unutarnjeg ovjekova ivota, dakle na ovjekov duhovni habitus.

U svakodnevnom diskursu prisutne teme npr. novih vozila koji su bolji i savremeniji od starih, novi naini ivljenja, novi kozmetiki preparati i sl., samo su neki od pokazatelja koliko je savremeni ovjek okupiran novim, toliko da je i sami napredak uvjetovan neim novim.

Kako je to preneseno i u sferu ovjekove duhovnosti, neminovno postavljamo sebi pitanja ta je to ovjeka navelo, da pored objavljenih religija, njihovih naela, spas trai u neemu drugom, nekim drugim oblicima religioznosti?

Dati odgovor na ovo vano pitanje, podrazumijeva usmjeravanje istraivanja i razmiljanja na sveukupnost ivota modernog i postmo-dernog ovjeka, naravno i prema okolnostima (socijalnim, ekonomskim, religijskim) u kojima on ivi.

Zbog uroene potrebe za religioznou, te elje da istrai nova spiritualna iskustva, a usljed razoarenja ne samo u materijalni svijet, ve i u odreena iskustva unutar vlastite religije, ovjek se okree ka novim pogledima na duhovnost.

Upravo, neki od sljedbenika te simpatizera new age pokreta, zbog razoarenja u postojee religije (najee monoteistike), taj razlog navode kao razlog pristupanja njima.

Meutim, veina novopristalih sljedbenika new agea dolaze iz ateistikog svjetonazora u nastojanju da se odreknu svoje tradicije i svojih korijena.

U ovome radu predstavit emo osnovne odrednice, nastanak i razvoj ideje new agea, njene osnovne karakteristike, te neke pokrete koji se ubrajaju u ovu kategoriju.

U uvodu, radi boljeg shvatanja teme koju obraujemo, potrebno je definirati samu kovanicu new age. Ona je engleskog porijekla, koja se identino koristi i u naem govornom podruju, a oznaava novu religiju modernog doba. Zapravo, svi novi religijski pokreti koji se dotiu ljudske spititualnosti kroz prizmu koja je u nekim sluajevima liena ak i samog Boga, mogu se okarakterizirati kao religija novog doba.

Osnovni elementi i odrednice New agea

Iako je New age odrednica koja se u posljednje vrijeme sve vie susree, slobodno moemo konstatirati da je to tema ije je puno



NEW AGE: IZAZOVI MODERNOG DOBA

znaenje i dalje u domenu izuavanja eksperata (sociologa, teologa i dr. istraivaa), i koji se, vrlo esto, samoinicijativno bave takvom vrstom istraivanja. Nasuprot tome, u praktinom smislu, svakodnevno situacija bitno je drugaija. Vjerujemo da je malo onih koji nisu uli, proitali ili imali direktni kontakt s nekim koje je spreman govoriti o novim oblicima vjerovanja (tj. novim religijama).

New age ini skupina duhovnih pokreta koji se u moderno vrijeme pojavljuju u svijetu. Po tvrdnjama osnivaa, njihov cilj jeste duhovno pomoi ovjeku da se realizira kao osoba, da spozna istinu i da postigne spasenje. Svakako, sporna injenica u ovakvim idejama jeste ostvarenje spasenja bez Boga, tj. postizanje spasenja lino. Iako esto upotreblja-vaju rije Bog, pravo pitanje jeste da li doista misle na Boga na nain kako se Njegova egzistencija i odnos prema svijetu razumijevaju u monoteistikim tradicijama?!1

Uenje o dolasku Novog doba pripada apokaliptinom mentali-tetu kao svjetonazoru kraja svijeta i djelatnog poetka budunosti kao obeanog i svetog vremena nove faze u povijesti ovjeanstva.2 New age pokreti direktna su posljedica modernog naina ivljenja, koji se manifestira kroz osamljenost, beznadenost, duhovnu izgubljenost i materijalistikom pogledu na svijet. Takoer, new age povezan je i s ideolokim procesima koji su nekada egzistirali, ili jo uvijek postoje, kao to je agresivna sekularizacija, ateizacija, institucionalizacija religije, te globalizacija koja pod platom prividnog jedinstva, ima tendencije nametanja jedinstvene, rekli bismo uniformne svjetske kulture. Za jedne, to je nova religija, dok je to, pak, za druge, tek iskrivljena znanost.3 New age nastavlja se iriti i pod okriljem postmodernog doba.

Pokreti koji iz njega proizlaze postaju dio svakodnevnice, ponajvie zahvaljujui velikim korporacijama, koje opet, zbog svojih interesa, podravaju njihovo irenje. Koristei se prije svih jezikom monotei-stikih religija, novi religijski pokreti nastoje unijeti neto novo u ivot ovjeka, pruiti mu utoite, pruiti mu ruku spasa i izlaza iz zamrene situacije u kojoj se ovjek nalazi danas. Nastoje se prikazati kao nova nada za ujedinjenje i spas ovjeanstva. Crkva i vjerske zajednice koje

1 Lakroa, M., New age ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.2 M. M. Grakali, Duhovnosti Novog doba: historiozofska monografija, Arkadia, Zagreb, 1994.3 Lasi, H., New age nova religija modernog doba, u: Silajdi A. Savremene akaidske teme I, FIN, Sarajevo, 2007, str. 111.



HARIS ISLAMEVI

nisu uspjela privui, a ni zadrati vjernike, s razoaranjem posmatraju kako njihovi pripadnici sve vie prilaze novim oblicima religioznosti.

Usljed mjesta nastanka ovih pokreta (SAD, Zapadna Evropa), zapadna crkva posebno se suoila s teorijskim i praktinim izazovima ovih pokreta.

Nastanak i razvoj New age ideje

Sredinom sedamdesetih godina XX st. u lancima i naslovnicama asopisa Times, objavljuju se tekstovi koji govore o neobinom, stranom i udnovatom to se pojavljuje na svim podrujima ljudskog ivota, posebno na onom psihomatskom, te se polahko naziru poeci novoga doba (new age).4 Iako se poetak problematiziranja fenomena novog doba tano ne moe utvrditi, pretpostavlja se da korijeni toga pokreta lee u kontrakulturi 1960-ih i 1970-ih godina, a koja je preplavila zapadnu Evropu i Sjevernu Ameriku, ostavivi iza sebe utjecaje i u drutvenim krugovima drugih civilizacija (npr. marginalno u istonoazijskim i ju-noazijskim, snanije u junoamerikim, te zanemarivo u muslimanskim i afrikim drutvima).5

Ta kontrakultura, izraavana preko medija rok-kulture, importa istonoazijskih mediativnih tehnika i irokom upotrebom droga i raznih opijata, bila je od samog poetka politizirana, karakterizirana seksu-alnom anarhijom i promiskuitetom, napadom na klasinu zapadnu jezgrenu porodicu i protestom protiv dominantnih ideologija vladajuih elita savremenih postindustrijskih zapadnih drutava.

Krajem ezdesetih i poetkom sedamdesetih godina zabiljeeni su masovni studentski protesti, pojava kulta linosti Mao Ce Tunga i idealizacije, kako totalitarnih azijskih drutava, tako ak i primitivnih, to su ivotarili po zabaenim krajevima Azije, Australije, Afrike. To su godine naivne vjere da je apokalipsa blizu i da e simboli omrznutog patrijarhalnoga autoriteta nestati sami od sebe, ustupajui mjesto harmoninom i nekonfliktnom poretku koji e se uspostaviti nekako sam od sebe.6

4 Ibid., str. 116.5 Ibid., str. 116.6 Partridge, C., Enciklopedija novih religija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.




Na pitanje o razlozima irenja vjerskih pokreta i sekti po itavom svijetu, to ga je predstavilo papinsko vijee, stiglo je sedamdeset i pet odgovora nacionalnih biskupijskih konferencija.7 Kao prvi razlog navedeno je traganje za pripadnou (odnosno osjeaj za zajednicu to ga sekte i pokreti nude). Ovaj razlog samo je dio kljunog razloga identificiranog kroz krizu identiteta o emu smo govorili. Meutim, drugi razlog koji se spominje u zakljucima biskupskih konferencija, traganje za odgovorima, pokazao se kao uistinu bitan faktor u regruti-ranju sektakog lanstva. 8

Naime, svijet u kojem ivimo kompliciran je i kompleksan i esto, naroito za mlade i neiskusne ljude, tavie zbunjujui. Mladi ljudi imaju veliki broj dilema o svijetu oko sebe.

Iako se u sektama i novim religijskim pokretima vlastiti identitet gubi u kolektivnom identitetu zajednice, taj novi steeni kolektivni identitet i dalje ostaje prepoznatljiv unutar ire drutvene zajednice to njegovu nosiocu daje osjeaj posebnosti. esto, mladi ljudi koji se ukljuuju u nove religijske pokrete to ine kako bi skrenuli panju na sebe i kako bi pokazali svoju vlastitost, nesvjesni da e se ta posebnost vremenom utopiti u unitarizmu sekte i pokreta koje ne toleriraju bilo kakvu individualnost.

U svakom sluaju, sekte i novi religijski pokreti nude aktivizam koji sam po sebi daje osjeaj da je svaka osoba bitna te da njen angaman moe utjecati na izvanjski svijet. To svakome aktivisti daje osjeaj moi i drutvenog utjecaja, neto to veini ljudi, naroito u totalitarnim i nedemokratskim drutvima, naprosto nedostaje.

7 Vie v.: Zbornik radova sa naunog simpozija FFDI o novim religijskim pokretima, Fenomen sekti, 1.1. 1997, kao i: Fenomen sekti, Kranska sadanjost, Dokumenti 82, Za-greb, 1986, br. 1.1.8 Pored ovih razloga navedeni su i sljedei: 1. traganje za pripadnou (osjeaj za zajednicu); 2. traganje za odgovorima; 3. traganje za cjelovitou (holism); 4. traganje za kulturnim identitetom; 5. potreba za priznanjem i osobitou; 6. traganje za transcendencijom; 7. potreba za duhovnim vodstvom; 8. potreba za vizijom, za novim svijetom; 9. potreba za sudjelovanjem i angamanom. Vidi: Mijo Niki, Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim pokretima, Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove, Zagreb, 2010.



HARIS ISLAMEVI

Bitna obiljeja New agea

New age oznaen je kroz vie razliitih imena i izraza, kao npr.: Novo doba, Novi religijski pokreti, Nova religioznost, Blaga zavjera, Novi savez itd. Nastoji se pribliiti Jedinstvu kroz razne tehnike i vjebe. U New ageu Bog je neosoban, ljudi su dijelovi boanskoga, svijet je iluzija, spasenje je doivljaj Boijeg prosvjetljenja do kojeg se dolazi kroz obrede razliitih oblika, a zlo je poistovjeeno sa stanjem neprosvijetljenog bitka. On zapravo religiju svodi na antropologiju: ovjek stvara Svemir i Boga, Svemir i ovjek su jedno, ovjek je Bog.9

Prvo obiljeje New agea jeste cjelovitost. Njome se proteira stav da svemir i ovjeanstvo treba promatrati ne kao mehaniki mehanizam, ve kao ivi organizam i skladnu mreu dinaminih odnosa. Drugo obiljeje New agea jeste preobraaj svijesti kroz uvezivanje onih koji tee ka spasenju, a tree bitno obiljeje jeste rasprostranjenost na sve religijske pokrete koji su povezani u izgradnji nove svijesti i svijeta, koje je u duhu poznate krilatice Misli globalno, djeluj lokalno.

New age zapravo je elektiki sinkretizam, mjeavina raznoraznih svjetonazora, istonjakih i zapadnjakih. Ono obuhvaa itav splet ideja, od panteizma, preko animizma sve do naturalizma. Veza s natura-lizmom ini ga zanimljivijim i privlanijim od istonjakog misticizma. Uenje o transcednosti Boga strano je new ageu, on ga negira kao to to ini i naturalizam.

Bog je sila kojemu sve tei, a osobnost je u centru panje New agea, i ona je kao pojam vieznana. Osobnost je svjesno sredite ljudskog bia i svemira, i u tom su pogledu saglasni. Sporno je samo odreivanje osobnosti: ta je osobnost? Je li to ideja ili duh, ili psihosomatsko polje, ili neka cjelina koja je sinteza razliitih kosmikih energija?10

Postoji samo zatvoreni svemir koji je dvovrstan: vidljivi, koji je do-stupan obinoj svijesti, i nevidljivi, a to je Sveobuhvatni Um. Okultizam, gnosticizam i panteizam nalazi se u korijenima teorije New agea, ali najtea kvalifikacija ovih pokreta jeste da oni predstavljaju ak uvod u novi oblik totalitarizma.11

9 Lasi, H., New age nova religija modernog doba, u: Silajdi A. Savremene akaidske teme I, str. 121.10 Ibid., str. 123.11 Lakroa, M., New age ideologija novog doba, str. 63.




New age pokreti

Meu pokrete koji se nalaze unutar New agea moemo istai jogu, reiki, scientologiju, transcendalnu meditaciju, pokret Brune Grninga, Sai Babe, Crkva ujedinjenja, te uenje Sri Chinmoya, kao i niz drugih duhovnih pokreta i duhovnosti.

Porijeklo veine ovih pokreta vee se za Daleki Istok, te Indiju. No, neki od njih porijeklom su sa Zapada, npr. scientologija, koja je nastala u SAD-u, ili pokret Brune Grninga, koji je nastao u Njemakoj.12 Mnogi od tih pokreta propovijedaju mir, kao to ini Sai Baba, premda se oko njega dogodilo jako puno ubistava. Utemeljitelji drugih religija bili su bliski prijatelji sa sotonistima, preporuujui njihove knjige, kao to je to sluaj kod scientologije. Sve ovo pokazuje da se radi o lanim religijama i lanim uenjima koja zapravo zavode ljude. Neke od pokreta posebno emo prezentirati.

Joga je skupina tjelovjebi i meditacija koje dolaze iz hinduizma. Cilj joge jeste postii nirvanu stanje blaenstva, a ono se postie kroz vjebe, meditacije i post. Mnogi uitelji joge odreuju svojim uenicima i mantre, a to su rijei (obino na sanskrtu) koje osoba neprestano treba ponavljati za vrijeme meditacije. Najei je sluaj da ljudi iz Evrope i SAD-a uope ne znaju to ponavljaju, a ono to su im odredili njihovi duhovni uitelji moe biti za njih i vrlo tetno. Takoer, imaju i tehnike disanja koje se zovu pranajama. Uitelji joge tumait e da su te tehnike neto blagotvorno, ali je upravo suprotno. Jedna tehnika disanja zove se zmijski dah i ve prelazi u okultne prakse, ije je prakticiranje vrlo opasno. Uitelji joge najee pripadaju kasti Brahmana, a oni u hinduizmu sebe smatraju bogovima. Uz hinduizam (varijanta brahma-hinduizma) vee se i pojam inkarnacije te reinkarnacije.13

Reiki je metoda u kojoj ovjek meditacijom, te razliitim poloajem ruku prikuplja ivotnu energiju koja je rasprostranjena u svemiru.

12 Partridge, C., Enciklopedija novih religija.13 Inkarnacija znai utjelovljenje Boga (u konkretnom sluaju Vine) u druga bo-anstva, reinkarnacija znai slanje dua iz umrlih predaka u novoroene potomke. Tj. reinkarnacija je uenje i vjerovanje u ponovno utjelovljenje, odnosno, ponovno vraanje dua predaka u zemaljska tijela potomaka. (Islamevi H., Povijesne i svjetske religije, skripta za internu upotrebu za uenike JU Gimnazija Sanski Most iz predmeta Vjeronauka, str. 7.)



HARIS ISLAMEVI

Tom energijom ovjek se moe izlijeiti od raznih bolesti, a takoer moe lijeiti i druge. To je metoda koju je poetkom 20. stoljea razvio japanski budist Mikao Usui. On je nakon dugotrajnog posta i meditacije doao do zakljuka da je dobio sposobnost lijeiti ljude od razliitih bolesti. Ime reiki dolazi zapravo iz kineskog jezika. Rei znai dua, a

ki odnosno chi jeste energija ili ivotna energija.14

Scientologija je skup vjerovanja i praksi, koje je osmislio Lafayett Ron Hubbard (19111986.), inae autor romana naune fantastike. On je 1950. godine napisao knjigu Dianetics (Dijanetika), koja bi trebala biti moderna znanost o mentalnom zdravlju. Hubbardove knjige meu scientolozima smatraju se pismima.15 Kasnije je scientologiju nazvao religijom koju je objedinio u Scientoloku crkvu sa sjeditem u New Jerseyu. Scientologija pouava ljude da su besmrtna bia koja su zaboravila svoju pravu narav. Ona eli duhovno rehabilitirati ovjeka kroz savjetovanja koja se zovu auditi. Postoji sedam stadija, a kada se doe do posljednjeg stadija, ovjek postaje prosvijetljen. Nakon toga slijede usavravanja, sve dok ovjek ne postane operating thetan to mu omoguuje transcendiranje i nadilaenje fizikog univerzuma. Savjetovanja, odnosno auditi, kako ih zovu u scientologiji, izuzetno su skupi, tako da u Italiji jedan sat savjetovanja kota od 800 do 1.200 dolara.

Transcendentalnu meditaciju razvio je 1957. godine indijski guru Maharishi Mahesh Yogi (roen kao Mahesh Prasad Varma), i to je zapravo jedan oblik meditacije uz mantru, a moe se rei jedna vrsta joge. On je ovu tehniku opisao u knjizi Znanost o postojanju i umijee ivota kao jednu mentalnu proceduru koja omoguuje umu da se smiri, a sve to, prema njegovim rijeima, potjee iz vedske tradicije.16

Sathya Sai Baba (roen 1926. kao Sathyanarayana Raju Ratnaka-ram) indijski je guru. Njegovi sljedbenici smatraju ga udotvorcem i duhovnim uiteljem. On sebe naziva Avatar, to bi znailo boanska inkarnacija poslana na Zemlju. Godine 1944. sagradio je hram u svome

14 Opirnije: http://www.reiki.org 15 http://www.new-age-movements.com/scientologija_.html, uitano: 7. 2. 2014. Opirnije: http://www.scientology.org16 Opirnije: http://www.tm-savez.hr/sto_je_tm.php




selu, a 1948. poeo je gradnju svetita Prashanthi Nilayam za svoje tovatelje. U sklopu toga izgradio je i Univerzitet, tri doma za smjetaj studenata i dvije bolnice.17

Bruno Grning njemaki je iscjelitelj koji je roen 1906. u blizini Danziga u Njemakoj a umro je 1959. u Parizu. Njegovo uenje bilo je da duhovne sile imaju utjecaja na utjelovljena bia. Usporeivao je ovjeka s baterijom. ovjek u sebi ima ivotnu energiju koja se troi. Ako se ivotna energija ne obnavlja, posljedice su umor, iscrpljenost, nervoza, tjeskobe i bolesti. Da bi se u ovjeku obnovila njegova ivotna energija, ovjek treba biti u sjedeem poloaju, s dlanovima okrenutim prema gore kako bi kroz njega mogla proi ozdravljujua struja. Ova duhovnost koristi se izrazom ozdravljujua struja, a to je isto to i ivotna energija, prana, boanska energija i sl. Nain na koji se ta energija odnosno

ozdravljujua struja provodi kroz tijelo gotovo je identian onome to nudi reiki, u kojem se takoer meditacijom i poloajem ruku prikuplja

ivotna energija koja ozdravlja. U krugu prijatelja Brune Grninga njegovi sljedbenici iskazuju mu najvee tovanje. Oni se okupljaju na sastanke na kojima zazivaju duh pokojnika, tvrdei da od njega dolazi energija koja je u stanju lijeiti ljude. To je zapravo spiritizam, odnosno zazivanje duhova.18

Sun Myung Moon korejski je vjerski voa i utemeljitelj tzv. Crkve ujedinjenja. Roen je u porodici s trinaestero djece. Otac mu se zvao Kyung-yoo Moon, a majka Kyung-gye Kim. On je odgojen prema konfuijanizmu, ali se cijela porodica kasnije obratila na kranstvo i pridruila Prezbiterijanskoj crkvi. Dobio je vrlo dobro obrazovanje u Koreji i Japanu, gdje je studirao za inenjera elektrotehnike. U to vrijeme poeo je sam studirati Bibliju, to ga je dovelo do mnogih krivih interpretacija. Poslije Drugog svjetskog rata vratio se u Koreju, gdje je poeo propovijedati. Smatrao se znaajnijim od Isusa Krista, te da su greke Adama i Isusa ispravljene pojavom Istinskih Roditelja.19

17 http://www.new-age-movements.com/sai_baba_.html, uitano 7. 2. 2014. Opirnije: http://www.cosmicsaibaba.com/hr/18 Opirnije: http://www.bruno-groening.org19 Rev. Moon, Todays World, Januar, 1995, str. 8.



HARIS ISLAMEVI

Sri Chinmoy indijski je uitelj duhovnosti. Tvrdio je da je avatar ili direktno utjelovljenje Boga, te da mu je Bog naredio da donese prosvjetljenje s Istoka na Zapad. Povezivao je sebe s Krinom, jer je tvrdio da je reinkarnacija Arjuna, njegovog najdraeg sljedbenika. Svoju volju poistovjeivao je s Boijom, jer se smatrao direktnim Boijim predstavnikom na Zemlji.20

Kritiki osvrt na New age pokrete

New age pokret moemo posmatrati kao jednu varijantu glavnih drutvenih sila s kojima se, ve preko tri stoljea, bore monoteistike religije: sekularizma, relativizma i antitradicionalizma.

Na Novo doba ne gleda se kao na snani svjetonazor, ukorijenjen u glavnim tokovima Zapada,21 niti kao na potencijalnoga konkurenta na religijskom polju, nego na struju u opoj dekadenci Zapada. Primjetno da je meu sljedbenicima New agea izostavljena siromana populacija, kao i istaknutiji predstavnici bilo koje religije. To nas upuuje na zakljuak da se radi o psiholokoj i svjetonazorskoj krizi imunijih ljudi, kojima nedostaje istinska vjera.

Imajui u vidu raznorodnost New agea, otre i eksplicitne kritike koje se upuuju na njihov raun dijelom promauju cilj, jer kao egzem-plari krimogenih i pokvarenih sekti navode se neke nove religijske i pseudoreligijske sekte koje uope nisu dio ovog pokreta.

Drugi dio primjedbi odnosi se na kritiku nezaobilaznih stilova iv-ljenja u New ageu, poput kultovskog sektatva, konzumiranja droge i sl.

Umjesto zakljuka

Pokreti proizili iz New agea predstavljaju izazov i na prostorima gdje su prisutni ne samo krani, ve i muslimani. U proteklom ratu u Bosni i Hercegovini mnoge su humanitarne organizacije bile prisutne na bh. tlu kako bi pruili pomo ugroenim graanima. No, evidentno je da su oni sa sobom donijeli i odreena uenja, ideje, vjerovanja i obiaje, te da su neke od tih organizacija muku i patnju naih naroda iskoristili kao metodu irenja svojih uenja.

20 Opirnije: http://www.srichinmoy.org/hrvatski21 Npr. kao individualistiki sekularizam i racionalizam




iroka je lepeza utjecaja i plasiranja uenja i ideja ovog pokreta. Pi-tanje je koliko e Bonjaci moi ostati po strani ovih ideja, jer vjerojatno odreeni broj zapravo ve pripada ovim zajednicama.

Kao to smo ve rekli, mnogi su naini plasiranja ideja New agea: od medija, filma, umjetnosti, pa do knjige. Ne tako davne, 2009. godine promoviran je film Avatar, iji je budet bio 237,000,000 dolara, a koji je prikazan u kinima diljem svijeta pa i kod nas, a u kojem se nazire metoda skrivenoga plasiranja ideja New agea. Koliko daleko u svojim idejama idu, moe se za primjer uzeti jedna knjiga autora iz Bosne i Hercegovine pod nazivom: Utoite je u nama, a koja pod maskom navoenja kuranskih ajeta, populizira ideje New agea kroz govor o samodostatnosti ovjeka.

No, ono to e pomoi vjernicima pred izazovima ovih pokreta jeste jaanje njihove subjektivne religioznosti, te identiteta, koji i jeste posebno na udaru Nove religioznosti.

New age: modern times challenges

SummaryOne of the most important characteristics of postmodern times, in the religious sense, is the phenomenon of new types of religiousness as an alternative to the existing, traditional religions. Anyway, at the end of the 20th and the beginning of the 21th century religion experiences a serious transformation, because it switches from a socially-reduced one to an individually-subjective religiousness, which led, as suggested by Prof. Adnan Silajdi, to a serious crisis of religious institutions and crisis of traditional religious forms. It will result in a phenomenon of new forms of religious perception of the world, that is, new religious teachings and movements. This paper offers a short overview of basic characteristics of a new age religion, as well as the most important movements included in the category of new age religiousness. Key words: new religiousness, new age religion, New age



HARIS ISLAMEVI

Izvori i literatura

1. Ani S., N. Klai, . Domovi, Rjenik stranih rijei: tuice,posuenice, izrazi, kratice i fraze, Zagreb, Sani-plus, 1998.

2. Islamevi, H., Povijesne i svjetske religije, skripta za internu upotrebu za uenike JU Gimnazija Sanski Most iz predmeta Vjeronauka, Sanski Most, 2012.

3. Grakali, M. M., Duhovnosti Novog doba: historiozofska monografija, Arkadia, Zagreb, 1994.

4. Lakroa M, New age ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001. 5. Marifi, D., Mo podsvesti, Mono i Manana, Beograd, 2003. 6. Niki, M., Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim pokretima, Filozofsko-teolo-

ki institut Drube Isusove, Zagreb, 2010. 7. Partridge, C., Enciklopedija novih religija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006. 8. Rev. Moon, Todays World, januar 1995. 9. Silajdi, A., Savremene akaidske teme I, FIN, Sarajevo, 2007. 10. Silajdi, A., Muslimani u traganju za identitetom, FIN, Sarajevo, 2006. 11. Zbornik radova sa naunog simpozija FFDI o novim religijskim pokretima, Fenomen

sekti, 1.1. 1997. 12. http://www.bruno-groening.org 13. http://bs.wikipedia.org/wiki/Hinduizam 14. http://www.cosmicsaibaba.com/hr/ 15. http://www.new-age-movements.com 16. http://www.reiki.org 17. http://www.srichinmoy.org/hrvatski 18. http://www.tm-savez.hr


new age.pdf

Documents

Transcript of new age.pdf