Pravni fakultet Univerzitet u Zenici Katedra za graansko pravo

Ime prezime

Nevaljanost pravnih poslova (sa posebnim osvrtom na pobojnost)(seminarski rad)

Mentor:

Zenica, decembar 2010.g

SADRAJSADRAJ............................................................................................................................2 1. UVOD..............................................................................................................................3 1.2. POJAM I KARAKTERISTIKE NITAVIH PRAVNIH POSLOVA......................4 1.3. POJAM I KARAKTRISTIKE POBOJNIH PRAVNIH POSLOVA........................4 2. RAZLOZI POBOJNOSTI................................................................................................5 2.1. POSLOVNA SPOSOBNOST.......................................................................................5 OGRANIENA ILI DJELIMINA POSLOVNA SPOSOBNOST...................................5 2.2. PREDMET UGOVORA...............................................................................................6 2.3. SAGLASNOST VOLJA...............................................................................................8 NAIN IZRAAVANJA VOLJE...................................................................................8 MANE VOLJE...................................................................................................................10 2.3.1 PRIJETNJA...............................................................................................................10 2.3.2 ZABLUDA................................................................................................................10 2.3.3. PRIJEVARA............................................................................................................13 2.5.POVREDA NAELA JEDNAKE VRIJEDNOSTI INIDABA................................14 3.POSLJEDICE PONITENJA.........................................................................................14 3.1. KO I U KOJEM ROKU MOE TRAITI POBOJNOST PRAVNOG POSLA........14 KONVALIDACIJA ......................................................................................................15 ZAKLJUAK....................................................................................................................15 LITERATURA...................................................................................................................17

2

1. UVODObjektivno graansko pravo vee pravne uinke koje stranke namjeravaju postii pravnim poslom samo ako su za valjanost toga pravnog posla ispunjene njime predviene pretpostavke.1 Nije svaki sporazum ugovornih strana relevantan, nego samo oni ugovori kojima zakon (pravni poredak) priznaje svojstvo pravnog odnosa. Da bi poslu bilo priznato svojstvo pravnog posla ZOO zahtijeva da se saglasno l.25 st.3 za pravne poslove ispunjavaju sljedei uslovi valjanosti: 1.) pravna sposobnost subjekata; 2.) valjano i suglasno oitovanje volje; 3.) mogua, doputena, odreena ili odrediva inidba; 4.) doputena osnova; 5.) ponekad odreeni oblik pravnog posla (forma ugovora). Ukoliko se bilo koja od navedenih pretpostavki ne ispuni, pravni posao nije valjan i nee proizvoditi pravne uinke! Ovisno o okolnostima, pravni mosao moe biti nitav (apsolutno nitav) ili pobojan (relativno nitav).

1

Martin Vedri, Petar Kleri; Graanko pravo opi dio, Zagreb, 1996.g., str. 108.

3

1.2. POJAM I KARAKTERISTIKE NITAVIH PRAVNIH POSLOVANitavi su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uinke koje bi, das u valjani trebali proizvoditi2 Oni se jos nazivaju i apsolutno nitavim poslovima. Prema njima se ponaa kao da nikada nisu ni sklopljeni, tj. pravno ne postoje. Nitavou se tite temeljna naela drutvenog ureenja izraena u pravnim i moralnim normama drutva. Nitavost nastupa ex lege, a sud na nju pazi po slubenoj dunosti (ex offo). Budui da je nitavost vezana za zakonske norme, sud moe samo proglasiti posao nitavim ako su se za to stekli pravni uslovi (konstatacija nitavosti).

1.3. POJAM I KARAKTRISTIKE POBOJNIH PRAVNIH POSLOVAPobojni pravni poslovi su oni pravni poslovi koji proizvode pravne uinke kao da su valjani, ali se mogu, iz zakonom propisanih razloga i u predvienom roku ponititi (pobojiti). Posljedica ponitenja ugovora nastupa od trenutka ponitenja (ex nunc), to znai da iz eventualno obavljenih poslova nastaje obaveza vraanja stvari ili protuinidba.3 U ovom sluaju sud nije duan da pazi na valjanost posla ex offo i ponitenje nikada ne nastupa ex lege, nego samo iskljuivo, postupak ponitenja mogu pokrenuti strane u poslu ( samo izuzetno neke tree osobe).

2 3

Martin Vedri, Petar Kleri; Graanko pravo opi dio, Zagreb, 1996, str. 109. PP prezentacija preuzeta na www.pravo.hr

4

2. RAZLOZI POBOJNOSTIlan 111. ZOO govori o tome kada je ugovor pobojan. Tako se navodi: Ugovor je pobojan kad ga je zakljuila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je pri njegovom zakljuenju bilo mana u pogledu volje strana, kao i kad je to ovim zakonom ili posebnim propisom odreeno.

2.1. POSLOVNA SPOSOBNOSTPoslovna posobnost je sposobnost da se izjavama volje zasnivaju, mijenjaju i gase ugovorene obligacije.4 Punoljetna fizika lica koja nisu pod starateljstvom (a niti im je oduzeta poslovna sposobnost), kao i pravna lica imaju potpunu poslovnu sposobnost. Za razliku od potpune pravne sposobnosti postoji i potpuna poslovnu nesposobnost. Potpuno poslovno nesposobna lica su svi maloljetnici ispod 14 godina starosti, kao i punoljetna lica kojima je u potpunosti oduzeta poslovna sposobnost. Za lica bez poslovne sposobnosti, ugovore zakljuuju njihovi roditelji. Od pravila da lica koja nisu poslovno sposobna ne mogu zakljuiti pravni posao, pa ni ugovor postoje izuzeci. To je u praksi ope prihvaeno, tako da ta lica mogu obavljati tzv poslove od manje vrijednosti (svakodnevna kupovina).5 Drugi izuzetak je sklapanje dobroinih ugovora (iz kojih proizilaze prava, ali ne i obaveze). Iako ovaj sluaj nije normiran zakonom, tj. zakon ne predvia valjanost ali ni nevaljanost ovakvih ugovora, moemo koritei opta pravila zakljuiti da ovaj pravni posao nije valjan jer je sklopljen od strane poslovno nesposobnog lica. No mnogi autori, ukljuujui i prof. Abedina Bikia, podravaju teoriju valjanosti ovakvog pravnog posla, uz dodatak da se roditeljima da pravo da ponite dati ugovor.

OGRANIENA ILI DJELIMINA POSLOVNA SPOSOBNOST

4 5

Anti Oliver, Obligaciono pravo, Beograd, 2009. Str. 235. Biki Abedin, Obligaciono pravo (opi dio), Sarajevo, 2007. Str 73.

5

Maloljetnik sa navrenih 14 godina stie ogranienu poslovnu sposobnost. Ogranieno poslovno sposobna lica mogu bez suglasnosti zakonskog zastupnika zakljuivati samo one ugovore ije im je zakljuenje zakonom dozvoljeno zakonom (l. 56. st. 2 ZOO). Maloljetnik koji je navrio 15 godina ivota moe zasnovati radni odnos i svojom zaradom slobodno raspolagati.6 Ovi maloljetnici imaju specijalnu poslovnu sposobnost i mogu punovano, bez odobrenja roditelja ili staratelja , zakljuivati sve pravne poslove koji se odnose na njihovu zaradu. Prema nekim autorima ova kategorija lica bi trebala moi zakljuiti ugovor o djelu i isto tako slobodno raspolagati naknadom koja je proizila iz takvog ugovora. Pravni posao koji je sklopilo lice sa ogranienom poslovnom sposobnou, a koje ne pripada u gore navedene kategorije, je pobojan. Poslovna sposobnost pravnih lica Poslovna sposobnost pravnih lica mjeri se sposobnou njegovih organa, preko kojih pravno lice realizira svoju poslovnu sposobnost. U principu je poslovna sposobnost pravnih lica izjednaena sa poslovnom sposobnou fizikih lica. Razlika je u tome to kod pravnog lica nema stepenovanja poslovne sposobnosti dok kod fizikih lica ima. Pravno lice ima ovlasti da sklapa ugovore koji proizilaze iz njegove poslovne sposobnosti. Ukoliko ugovor prelazi okvire njegove poslovne sposobnosti , on nema pravno dejstvo. Znai ugovor sklopljen izvan okvira pravne sposobnosti nije vaei, ali lice koje je prilikom sklapanja postupa savjesno ima pravo na naknadu tete.

2.2. PREDMET UGOVORAPored sposobnosti ugovaranja i suglasnosti volja ugovornih strana, potrebno je da pravni ugovor ima svoj predmet i pravnu osnovu. Bogii je jednom napisao da je predmet6

l. 15 zakona o radu

6

ugovora ono o emu je ugovor. Na zakon ne daje decidnu definiciju ugovora, nego samo odreuje da se predmet ugovora moe sastojati u davanju, injenu, neinjenu ili trpljenju. Zakljuenjem ugovora ugovarai ele ostvariti neki cilj. Povjerilac ima pravo od dunika zahtijevati ispunjenje ugovorne obaveze, a dunik je obavezan to ispuniti. Kod dvostranih pravnih poslova postoje najmanje dva predmeta ugovora, odnosno dvije obligacije npr. kod ugovora o prodaji, prodavac je obavezan predati stvar, dok je kupac duan platiti tu stvar. Predmet ugovora je potrebno razlikovati od sadraja ugovora. Predmet ugovora je odreena radnja ili inidba, koja moe biti pozitivno ili negativno odreena. Pozitivno odreene su one radnje kojima se dunik obavazuje na odreeno davanje (dare) ili injenje (facere). Radnja, odnosno obaveza dunika da neto propusti (ne ini non facere) ili trpi (pati). Predmet ugovora ne moe biti svaka radnja, nego samo ona koja je u zakonu predviena i kao takva zakonom zatiena. Predmet ugovora, odnosno ugovorena obaveza mora imati odreene karakteristike. Predmet ugovora mora biti: - mogu - doputen i - odreen ili odrediv Predmet ugovora dovodi do pobojnosti samo u sluaju zablude.

7

2.3. SAGLASNOST VOLJASaglasnost izjava volje ugovaraa postoji kada su one u svemu podudarne. I najmanje razmimoilaenje izmeu izjava dovodi do nezakljuenja ugovora. Izjave treba da budu date slobodno i stvarno, te da iz njih nedvosmisleno proizilazi volja za zakljuenje ugovora (animus contrahendi).7 Volja koja dovodi do zakljuenja ugovora mora imati karakteristike pravno relevantne volje to podrazumijeva postojanje svijesti i namjere (htijenja). Svijest obuhvata znaaj i posljedice zakljuenja pravnog posla, a namjera znai da ugovorne strane ele zakljuenje upravo odreenog ugovora sa svim njegovim specifinostima. Pravno relevantna volja, pored toga to je slobodna, mora biti i ozbiljna i stvarna. Ozbiljnost volje se ogleda u tome da volja izraena u ali ne proizvodi pravno dejstvo. Sa izjavom volje date u ali poistovjeuje se i izjava volje data na pozornici ili drugoj situaciji gdje se jasno moe uoiti nesklad oitovane i stvarne volje, a u pravnom smislu, takva volja je neozbiljna. Pravno relevantna volja mora biti stvarna, a ne simulirana. Primjer za ovaj sluaj je kada dvije strane saglasnim voljama prema vani (treim licima) izjavile da sklapaju jedan (ug. o poklonu), a zapravo zakljuuju drugi ugovor (ug. o prodaji). Ovdje se ustvari radi o prikrivenom pravnom ugovoru, a prema lanu 66 st. 1. ZOO, prividan ugovor nema uinka meu ugovornim stranama. Meutim, ukoliko prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, drugi ugovor je vaei ako udovoljava uslovima za pravnu valjanost.8 NAIN IZRAAVANJA VOLJE9 Moderna prava poivaju na naelu privatne autonomije, a jedna od njenih posljedica je i ue naelo, naelo neformalnosti (konsenzualizma). To znai da kauzalno obeanje, odnosno namjera za zakljuenje ugovora ne mora biti pokrivena odreenom formom. Naprotiv, pravilo je da se animus contrahendi moe izjaviti ili rijeima, ili uobiajenim znacima ili pak drugim ponaanjem iz kojeg se sa sigurnou moe zakljuiti da takva volja, odnosno namjera zaista postoji. Oblik izraavanja volje, dakle, nije bitan, ali pod uslovom da se, prema okolnostima sluaja, pouzdano moe zakljuiti da volja za zakljuenje ugovora zaista postoji.7 8 9

Loza Bogdan, Obligaciono pravo, Sarajevo , 1981. str 93-94. Biki Abedin, Obligaciono pravo (opi dio), Sarajevo, 2007. Str 75. Anti Oliver, Obligaciono pravo, Beograd, 2009. Str. 299-300.

8

Ipak, poto je izjava volje nain za ostvarivanje privatne autonomije i ujedno sredstvo ostvarivanja prometnosti subjektivnih graanskih prava, pravilo je da se volja izraava aktivnim ponaanjem, ali kao i svako pravilo, i ovo trpi neke izuzetke. Aktivno ponaanje kojim se izraava namjera za zakljuenje ugovora ostvaruje se na dva naina: izriito i preutno (konkludentno).

9

MANE VOLJENeke mane volje uzrokuju nitavost pravnih poslova (kolski primjer, ala, simulacija, nesporazum), ali u ovom radu su interesantne one koje dovode do pobojnosti pravnog posla a to su:

2.3.1 PRIJETNJAO prijetnji kao razlogu pobojnosti govori se kad jedna strana ili neko trei, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge strane zbog ega ona zakljui odreeni pravni posao.10 Strana koja je pod prijetnjom zakljuila pravni posao ima pravo traiti njegovo ponitenje. Pri tome mora dokazati da su joj druga strana ili trea osoba prijetile prije ili u vrijeme zakljuenja posla; prijetnja mora biti nedoputena; da je prijetnja izazvala opravdan strah koji je u uzronoj vezi sa zakljuenjem pravnog posla ije ponitenje se trai. Strah je opravdan ako se iz raspoloivih injenica vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili tree osobe (drugo znaajno dobro - ugled, ast, imovina, zaposlenje). Oitovanje iznueno prijetnjom predstavlja oblik svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja. Razlikuje se prijetnja kao tzv. psihika prisila (vis compulsiva) i fizika sila (vis absoluta) koja podrazumijeva izvravanje akta nasilja nad nekom osobom u trenutku oitovanja i radi iznuivanja oitovanja volje. lan 117. ZOO odreuje da pravo zahtijevati ponitenje pobojnog ugovora prestaje istekom jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti odnosno prinude. Zanimljivo je to da je koriten pojam prinude, a ne prijetnje, a razlog je u tome da prinuda podrazumijeva i fiziku silu. Takoer, i nae nasljedno pravo predvia prijetnju i silu kao osnove za oborivost oporuke, to se u pravnoj teoriji kvalificira pobojnou.

2.3.2 ZABLUDA10

Martin Vedri, Petar Kleri; Graanko pravo opi dio, Zagreb, 1996.g., str. 123.

10

Zabluda (error) je pogrena predodba o nekoj okolnosti. Razlikuje se vie vrsta zablude: zabluda o pravu (error iuris), zabluda o injenicama (error facti), zabluda u motivu (error in motivo) itd. Zabluda u pravu se po pravilu ne uvaava, kao ni zabluda u motivu, dok se zabluda o injenicama uvaava. Zabluda spada u oblike nesvjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja. U naelu je zabluda relevantna za valjanost posla ako se odnosi na njegove sastavne elemente, a iznimno i na motive koji su bili odluni za preuzimanje obaveze. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla moe se nazvati pravnoposlovnom zabludom. Pravnoposlovna i zabluda u motivu su dvije razliite vrste zablude, mada je razlika meu njima vrlo teko ustanovljiva. Pravnoposlovna zabluda moe se podijeliti na dvije vrste: Zabluda u oitovanju postoji kada stranka izjavi neto to ne odgovara njenoj pravoj volji. Neki autori smatraju da postoje dvije vrste zabluda u oitovanju: u jednom sluaju stranka nije htjela ni sam akt koji predstavlja njeno oitovanje, a naravno ni sadraj tog akta. U drugom sluaju stranka je htjela sam akt oitovanja, ali nije htjela sadraj koji je tim aktom izjavila. Poslovna zabluda u uem smislu. U ovom sluaju ne postoji direktni nesvjestan nesklad izmeu volje i oitovanja, ve je volja stvorena i oitovana zato to je stranka bila u zabludi u pogledu jednog elementa pravnog posla. Da bi zabluda bila uzrokom pobojnosti pravnog posla, mora biti bitna i neskrivljena.11 Bitnost zablude. Centralni problem kod odreivanja bitnosti zablude jeste kriterij njenog razlikovanja od nebitne. Prema klasinom shvatanju, koje zastupaju Savigny i Zitelmann, kriterij razlikovanja je subjektivni (psiholoki). Bitna zabluda je ona bez koje se posao uope ne bi zakljuio, odnosno da je stranka znala injenicu za koju je bila u zabludi, ne bi ni sklopila ugovor. Smatra se da ovaj kriterij nije dovoljno precizan. Bitnom se po ZOO smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: 1. bitna svojstva predmeta misli se na predmet koji je objekat inidbe davanja; 2. osobu sa kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona); 3. okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odluujuim, a strana koja je u zabludi inae ne bi sklopila posao takvog sadraja;

11

Martin Vedri, Petar Kleri; Graanko pravo opi dio, Zagreb, 1996.g., str. 129.

11

4. pobudu koja je bila odluna za preuzimanje obaveze. Ovo se iskljuivo odnosi na besplatne pravne poslove. Zabluda u motivu sklapanja pravnog posla po pravilu ne izaziva nevaljanost. Izuzetak postoji u sluaju besplatnog pravnog posla i ako je zabluda bitna, tj.ako je bila odluujua za preuzimanje obaveze.12 Neskrivljenost zablude. Zabluda je neskrivljena ako je stranka u zabludi prilikom sklapanja posla postupila sa panjom koja se zahtijeva u prometu. U privrednim obaveznim odnosima zahtijeva se panja dobrog privrednika, a u ostalim panja dobrog domaina. Prema opeusvojenom modernom konceptu zablude, uope se ne postavlja pitanje da li je onaj ko je u zabludi mogao izbjei zabludu da je upotrijebio obinu panju. U njemakoj teoriji se smatra da uope nije bitno da li je zabluda skrivljena ili ne. Tvrdi se da pravo pobijanja posla postoji ak i u sluaju grube nepanje. Uinak zablude Uz pretpostavku da je bitna i neskrivljena, zabluda izaziva pobojnost pravnog posla. Izuzetak je sluaj kada je druga ugovorna strana spremna izvriti ugovor kao da zablude nije ni bilo. Kada je u pitanju odnos izmeu volje i oitovanja u smislu pravnih uinaka, razlikuju se 3 teorije: Teorija oitovanja, prema kojoj je vano ono to se oitovalo. Prema ovoj teoriji, pravni posao zakljuen u zabludi bio bi valjan. Danas je ova teorija uglavnom naputena. Teorija volje, prema kojoj je bitno ono to se htjelo, a ne ono to se oitovalo. Po njoj bi pravnoposlovna zabluda uvijek uzrokovala nevaljanost pravnog posla. Preteno se prihvata u nasljednom pravu. Teorija povjerenja, koja vai na podruju stvarnog i obveznog prava, podrazumijeva da se redovno uvaava ono to je oitovano. Samo u sluaju spora se ispituje i pod odreenim pretpostavkama uvaava ono to se htjelo. Dakle, kod zablude e se uvaiti prava volja stranke ukoliko se dokae da je zabluda bitna i neskrivljena. Ako zbog zablude doe do ponitenja ugovora, druga ugovorna strana ima pravo traiti naknadu pretrpljene tete, bez obzira na krivicu stranke u zabludi. Neznanje kao oblik nesvjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja ima iste uinke kao i zabluda.12

Struni rad Mr.sc. Mladen Pavlovi (http://www.pravnadatoteka.hr/hrv/aktualno.asp?datum=20050715)

12

2.3.3. PRIJEVARAO prijevari se radi kada jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s ciljem da je time navede na zakljuenje pravnog posla. Naziva se i izazvanom zabludom ili kvalificiranom zabludom, a i lukavstvom. Moe se uiniti kako aktivnim ponaanjem ( npr. prodavac pozlaene narukvice uvjerava kupca da je narukvica zlatna), tako i pasivnim radnjam ( ako uoi zabludu kod suprotne strane, on je savjesnim proputanjem ne upozori). Ne smatraju se prijevarom reklama i drugi oblici ponekad i pretjerane hvale odreene robe, ako su uobiajeni u prometu i ne uzimaju se suvie ozbiljno. Strana koja je prijevarom navedena na zakljuenje pravnog posla ima pravo zatraiti njegovo ponitenje, pri emu se ne trai bitnost zablude. Uz to ima pravo zahtijevati i naknadu pretrpljene tete. Jedno od pitanja je da li se moe ponititi ugovor ako je prijevaru uinila trea osoba? Moe, ako je suugovaratelj prevarene strane znao ili morao znati za prijevaru u vrijeme zakljuenja pravnog posla. Ipak ako se radi o besplatnom pravnom poslu a prijevaru je uinila trea osoba, ponitenje se moe traiti bez obzira na to da li je druga ugovorna strana znala ili morala znati za prijevaru.

2.4. PRAVNE RADNJE DUNIKA NA TETU VJEROVNIKA13Svaki vjerovnik ije potraivanje je dospjelo za isplatu, ima pravo pobijati radnju svog dunika koja je poduzeta na tetu vjerovnika, odnosno ako zbog njenog izvrenja dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potraivanja. Potraivanje se smatra dospjelim od trenutka kad je vjerovnik ovlaten zahtijevati njegovo ispunjenje. Za pravnu radnju koja se pobija, bitno je da zbog nje dunik postaje insolventan. Vjerovnik moe imati pravni interes pobijati samo onu radnju, odnosno pravni posao, ije pobijanje zaista omoguava namirenje njegovog potraivanja. Do pobijanja moe doi ako su se uz ope, ispunile i posebne pretpostavke koje se tiu vrste pravnog posla koja se pobija, odreene subjektivne okolnosti na strani dunika ili protivnika pobijanja, te rok za podizanje tube.

13

www.bh-pravnici.com (skriptarnica)

13

Tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika naziva se Paulijanska tuba (actio Pauliana). Postoje etiri vrste ove tube ali o tome vie rijei na obligacionom pravu.

2.5.POVREDA NAELA JEDNAKE VRIJEDNOSTI INIDABANaelo jednake vrijednosti inidbi (davanja, prestacija) je jedno od osnovnih naela obveznog prava. Smisao naela je da se osigura maksimalna ekvivalentnost vrijednosti inidbe i protuinidbe, odnosno da odstupanja ne prelaze zakonom ustanovljenu mjeru. Posljedice naruavanja naela ekvivalentnosti inidbi, zavisno od intenziteta naruavanja, mogu biti nitavost ugovora, mogunost raskida ugovora ili pobojnost ugovora, te instituta prekomjernog oteenja.

3.POSLJEDICE PONITENJAPosljedice ponitenja su restitucija i odgovornost za tetu. Posljedice nastupaju ex tunc, tj. od zakljuenja pravnog posla. Razlika u odnosu na restituciju kod nitavih poslova je u tome to kod pobojnih nije predviena mogunost oduzimanja datog ili primljenog u korist opine. Izuzetak od potpune restitucije predvien je u sluaju da pravni posao bude poniten zbog ograniene poslovne sposobnosti. U tom sluaju suugovaratelj moe traiti vraanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrijebljen u njenu korist. Takoe se moe traiti povrat onoga to je namjerno uniteno ili otueno. Kod pobojnosti stranke svojim sporazumom mogu odnose restitucije drugaije odrediti, npr.da se ispunjeno ne vraa do trenutka ponitenja. Ugovaratelj na ijoj strani je uzrok pobojnosti odgovara suugovaratelju za tetu, pod uslovom da nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti. Odgovornost postoji i u nekim sluajevima kada ugovaratelj na ijoj je strani uzrok pobojnosti nije kriv za pobojnost ugovora. Npr. kod zablude druga savjesna strana ima pravo traiti naknadu tete, bez obzira to strana u zabludi nije kriva za svoju zabludu. 3.1. KO I U KOJEM ROKU MOE TRAITI POBOJNOST PRAVNOG POSLA Naelno, to su stranke u poslu, a iznimno i neke tree osobe. Od stranaka ponitenje moe traiti ona u ijem interesu je pobojnost ustanovljena. Rok za zahtjev je 1 godina od saznanja za razlog pobojnosti (subjektivni rok), a najkasnije 3 godine od dana sklapanja 14

pravnog posla (objektivni rok). Za osobu koja je bez potrebnog odobrenja sklopila pravni posao za vrijeme svoje ograniene poslovne sposobnosti, rok je 3 mjeseca od dana sticanja potpune poslovne sposobnosti. Svi rokovi su prekluzivni, pa po njihovom isteku prestaje pravo na zahtjev za ponitenje. KONVALIDACIJA Konvalidacija je osnaenje nevaljanih pravnih poslova, tj. sluaj kada nevaljan pravni posao naknadno postane valjan. Nitavi pravni poslovi u naelu ne mogu konvalidirati. Izuzeci su u slijedeim sluajevima: Zabranjeni pravni poslovi e konvalidirati ako se ispune 2 pretpostavke: 1. da je zabrana manjeg znaenja 2. da je posao izvren. Zelenaki pravni posao e konvalidirati ako se ispune 3 pretpostavke: 1. da oteeni istakne zahtjev da se njegova obaveza smanji na pravian iznos; 2. da takav zahtjev podnese u roku od 5 godina od sklapanja posla; 3. da sud udovolji tom zahtjevu, a udovoljie mu ako je to mogue. Pobojni pravni poslovi u naelu mogu konvalidirati. Stranka u ijem interesu je pobojnost ustanovljena odluuje da li e se koristiti pravom ponitenja posla ili ne. Ako se odrekne tog prava, ili u zakonskom roku ne podigne tubu na ponitenje, pravni posao e konvalidirati. Posao koji je pobojan zbog ograniene poslovne sposobnosti stranke, konvalidirae i u sluaju naknadnog odobrenja takvog posla od strane zakonskog zastupnika ili od same stranke koja je u meuvremenu stekla punu poslovnu sposobnost. Mogunost konvalidacije izuzetno zavisi i od volje druge strane, npr.kod zablude ako je suugovaratelj strane u zabludi spreman izvriti ugovor kao da zablude nije bilo.

ZAKLJUAKRadei ovaj rad, stekao sam dojam da je institut pobojnosti izrazito vaan u pojedinim pravnim disciplinama. To je neto to sam elio da prenesem na kolege studente. Rad je iskljuivo deskriptivnog karaktera i kao takav moe da koristi onim studentima koji ele 15

proiriti svoje znanje iz date materije, a nemaju vremena da to pronalaze u veem broju knjiga. Prilikom rada na ovom seminarskom, konsultovan je veliki broj strunih radova na sline ili iste teme, te dostupna pravna literatura. Rad baziran iskljuivo na objektivnim injenicama, pretpostavka je da ima odreenu naunu snagu.

16

LITERATURAAnti Oliver, Obligaciono pravo, Beograd, 2009.g Biki Abedin, Obligaciono pravo (opi dio), Sarajevo, 2007.g Loza Bogdan, Obligaciono pravo, Sarajevo , 1981.g Martin Vedri, Petar Kleri; Graanko pravo opi dio, Zagreb, 1996.g. Internet: www.bh-pravnici.com www.pravo.hr www.pravos.hr www.hrcak.srce.hr

17