Prof. dr. sc. Želimir DulčićProf. dr. sc. Želimir Dulčić

PredavanjaPredavanja ožujak 2006.ožujak 2006.

Kako ljudi zarađuju na idejama

KREATIVNOST sposobnost stvaranja nečeg novog, stvaranje “nečega ni iz čega”, davanje nečemu novi karakter, to je talent, prirođena sposobnost.

EKONOMIJA uobičajeno se definira kao sustav za proizvodnju, razmjenu i potrošnju dobara i usluga.

Veza između kreativnosti i ekonomije se dogodi kad se god neka ideja identificira, imenuje i učini izvedivom pa se kao rezultat toga može posjedovati i tržiti.

KREATIVNI PROIZVOD definiran kao ekonomsko dobro ili usluga što rezultira iz kreativnosti i ima neku ekonomsku vrijednost.

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO – oblici

Autorsko pravo

Patenti

Dizajn

Zaštitni znakovi

7 načela intelektualnog vlasništva:

VLASNIŠTVO

NEOPIPLJIVOST

DRŽAVA

MEĐUNARODNE KONVENCIJE

OPRAVDANJA

VLASNIČKI UGOVOR

POVLAČENJE

JEDNADŽBA KREATIVNOSTI

kreativna ekonomija je ekvivalentna vrijednosti kreativnih proizvoda pomnoženoj s brojem transakcija

KE = KP x T

ELEMENTI KREATIVNOSTI:

osobno

originalno nužni elementi

značenje

Kreativnost je iznenađujuća, osnovni element života, univerzalni talent, zabava...

PATENTI

- najjasniji primjer intelektualnog vlasništva kao imovine

- nisu samo vlasništvo, oni su monopoli

- pokazuju sklonost država i djelatnosti prema privatiziranju kreativnih proizvoda

- riječ “patent” potječe od latinske riječi za “otvoren” i skraćenica je za “kraljevski patent”dokumente koji se mogu lako otvoriti i pregledati

REGISTRACIJA

- registracija patenta razvila se od jednostavnog upisa u registar do potpunog procesa prijave,

- izumitelji moraju ispuniti prijavu da bi dobili zaštitu tj.moraju dokazati da je njihov izum doista nov

- odlučujuću važnost ima “Datum prava prvenstva” tj.kad ja prijava nastala

- prijava mora biti u kategoriji materije koja se može patentirati

- prvi je test novina

- drugi je test inventivni korak

- treće, patent mora biti koristan

AUTORSKO PRAVO- postoji samo za djela koja se mogu grupirati u tri kategorije : književni, dramski, glazbeni i likovni radovi, filmski i TV programi; izvedbe i radijske i televizijske emisije, i tipografsko uređenje tiskanih djela

- rad se mora uklapati u kategoriju, mora biti originalan i mora sadržavati autorovo umijeće i trud

- ideja može biti kopija; ali izraz mora biti originalan

- pruža dugoročnu zaštitu, obično za autorova života plus sedamdeset godina

- nije monopolsko pravo nego pravo sprečavanja drugih da nešto naprave

- postoji 5 logičnih faza pojma autorskog prava kao sile u kreativnoj ekonomiji:

1. AUTOR

2. AUTOROVO POSTUPANJE

3. DJELO: tekst, slika, izvedba...

4. ZAKON SPECIFICIRA VRSTE PRAVA KOJA SU

ZAŠTIĆENA

5. DOLAZI DO TRANSAKCIJE U KOJOJ IMATELJ

PRAVA DOPUŠTA, ILI ZABRANJUJE DRUGIMA DA

RADE KOPIJE

OSNOVNE KREATIVNE DJELATNOSTI

POSLOVANJE IDEJAMA

-kreativnostnajvažnije neobrađeno bogatstvo i najvrijedniji ekonomski proizvod

-kreativne proizvode je teško kvantificirati i vrednovati

GLOBALNI RAST

- kreativna ekonomija bila je vrijedna 2,2 bilijuna $ u 1999.godini i raste po stopi od 5% na godinu

-Čini 7,3% globalne ekonomije

-Najveće je tržište Amerika iza koje slijedi Japan, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo itd.

OGLAŠAVANJE

- Danas je suočeno s jednom velikom prilikom. Prilika je proširivanje rada, nasuprot tradicionalnih medija; tiska, televizije, radija itd.,u područja visoke i niske tehnologije.

ARHITEKTURA

- po veličini 5.djelatnost u svijetu, iza obrane, obrazovanja, zdravlja i hrane.

- spada pod autorsko pravo

-Arhitektura je najistinskije međunarodna od 15 kreativnih djelatnosti.

LIKOVNE UMJETNOSTI

- tržište likovnih umjetnosti bavi se samo originalnim djelima koja su jedinstvena ili rijetka

- umjetnik zadržava autorsko pravo

- tržište umjetnina primjer je “ekonomije pogodbe” jer je svaka transakcija jedinstvena

- New York i London dominiraju tržištem

UMJETNIČKI OBRT

-2 otvorena tržišta:

tržište likovnih umjetnosti i

tržište turizma i dokolice

DIZAJN

Industrial Design Society of America definira industrijski dizajn kao :

“stvaranje i razvoj koncepcija i specifikacija koje optimiziraju funkcije, vrijednost i izgled proizvoda i sustava na uzajamnu korist korisnika i proizvođača.”

Npr. Logotip Coca-Cole, Nikeov položeni vršak strelice

-globalno tržište vrijedno 140 mlrd $

MODA

-dizajnerska moda posao je malih opsega, ali intenzivne konkurencije

- New York, Pariz, Milano i Ženeva

-globalno tržište vrijedno oko 12 mlrd $

FILM

-jedan od sektora gdje jedan uspjeh može biti dovoljan

-globalno filmska je industrija vrijedna 57 mlrd $ na godinu

GLAZBA

-najneopipljiviji od kreativnih proizvoda

REPRODUKTIVNE UMJETNOSTI (kazalište/opera/ples/balet)

-sve vrste izvedbi na pozornici i drugim prikladnim prostorima

-globalna djelatnost vrijedna 40 mlrd $

-središta su Broadway (New York) i West End u Londonu

NAKLADNIŠTVO

-najveća medijska djelatnost u svijetu

- knjige se poklanjaju najviše od svih drugih kreativnih proizvoda

-globalno tržište časopisa 1999. bilo je vrijedno 73 mlrd $

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

-globalno članice OECD-a izvijestile su o 495 mlrd $ bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj

-od 10 kompanija koje najviše troše na istraživanje i razvoj 4 su američke: Ford Motor Company, General Motors, IBM i Lucent

SOFTVER

-osmišljavanje i pisanje računalnih programa je kreativno ,ali je diskutabilno zaslužuje li vlastitu kategoriju

-globalna softverska djelatnost vrijedna je 489 mlrd $

TV i RADIO

-najbolje ocijenjeni novi program u svijetu posljednjih godina je “Tko želi biti milijunaš?”

VIDEOIGRE

-ATARI vs NINTENDO

-Japan dominantan na tržištu videoigara

-globalni ukupni promet videoigara je oko 17 mlrd $

Ed Mc Cabe, pisac reklamnih tekstova:Ed Mc Cabe, pisac reklamnih tekstova:

““Kreativnost je jedan od posljednjih preostalih Kreativnost je jedan od posljednjih preostalih legalnih načina za stjecanje nepoštene legalnih načina za stjecanje nepoštene

prednosti nad konkurencijom.”prednosti nad konkurencijom.”

2020.Godine uz sadašnju stopu rasta od 5%, možemo prognozirati ukupni iznos od 6,1 bilijun $. Neke će djelatnost rasti brže od drugih, međutim veličina kreativne ekonomije ovisit će o tome kako se proizvodima upravlja i kako se distribuiraju, kao i o tome što se proizvodi.

NAČELA KREATIVNOG UPRAVLJANJA

Kreativni ljudi – upravljanje intelektualnom imovinom, preuzimanje “kormila”

Posao mislioca – posao je “mislilac” ne “razmišljanje”

Kreativni poduzetnik – upotrebljavaju kreativnost da oslobode bogatstvo u njima

Poduzetnik čovjek koji oslobađa kapital vezan u zemlji i preusmjerava ga kako bi “promijenio budućnost”

5 zajedničkih karakteristika kreativnih poduzetnika: vizija, fokus, financijska pronicavost, ponos i hitnost.

Posao nakon zaposlenja

Pravodobna osoba – ljudi koje se angažira samo kad su i gdje potrebni.Posjeduju specifično znanje i društvenu sposobnost da zauzmu mjesto u skupini ljudi i uklope se u njezin način rada.

Privremena kompanija – ad hoc organizmi koji se osnivaju u svrhu ostvarivanja kratkoročnog cilja. “Minimalistička” kompanija usredotočena na sirove sastojke rada: cilj ljude i poslove-kao-ono-što-treba-napraviti. Vijek trajanja od 1 godine.

Mrežni ured i poslovni grozd

Timski rad – (vođeni rad i kolektivizam)-svaki pojedinac treba biti zainteresiran za napredovanje drugih članova, zajednički rad se mora potvrđivati u svakodnevnoj praksi

Financije – Trošak kreiranja nečeg je trošak ne kreiranja nečeg drugog, intelektualno vlasništvo se vrlo rijetko koristi kao jamstvo za financiranje zaduživanjem.

Poslovi i hitovi – poriv je kreativne ekonomije, kad se bavi neopipljivim idejama i pravima, stvoriti novu ideju i veličati njezinu jedinstvenost.

DESET PRAVILA ZA USPJEH

1. IZUMITE SAMI SEBE

2. DAJTE PRIORITET IDEJAMA, A NE PODACIMA

3. BUDITE NOMAD

4. DEFINIRAJTE SEBE PREMA VLASTITOM DJELOKRUGU (RAZMIŠLJANJA)

5. UČITE BEZ PRESTANKA

6. ISKORIŠTAVAJTE SLAVU I GLASOVITOST

7. POSTUPAJTE S VIRTUALNIM KAO SA STVARNIM I OBRATNO

8. BUDITE LJUBAZNI

9. DIVITE SE USPJEHU, OTVORENO

10. BUDITE VRLO AMBICIOZNI. NEUSTRAŠIVO KRENITE

11. ZABAVLJAJTE SE

U kreativnoj ekonomiji i deset pravila lako pređu u 11! Smijete kršiti vlastita pravila!

KAPITAL MOGA UMA

Kreativni kapital nastaje svaki put kad netko prikrije neku ideju, ili dio ideje za budućnost.

de Rivarol:

“Ideje su kapital koji nosi kamatu samo u rukama nadarenih.”

ČETVRTI KAPITAL

- ideja kapitala opisuje svaku imovinu koja omogućuje ili pojačava buduću ekonomsku aktivnost

- svako društvo zahtjeva novu vrstu kapitala

- TALENT KREATIVNOST: da li je to kapital?

LJUDSKI KAPITAL

Zadatak pojedinca je akumulacija i maximalno uvećavanje kvalitete, opsega i korisnosti svog unutarnjeg kapitala.

STRUKTURNI KAPITAL

-njegova svrha je stvoriti organizaciju, zajednicu odnosa gdje ljudi mogu pretvarati ideje u vlasništvo

INTELEKTUALNI KAPITAL

- znanje koje se može pretvoriti u profit

LJUDSKI KAPITAL + INFRASTRUKTURNI KAPITAL = INTELEKTUALNI KAPITAL

KONVENCIONALNE RAČUNOVODSTVENE METODE:

mjere što kompanija “ima” ,a ne što “zna”

KREATIVNI KAPITAL

-kreativnost je kapitalna imovina

KREATIVNA EKONOMIJA

sirovina = čovjekov talent = talent za nove i originalne ideje te pretvorbe tih ideja u ekonomski kapital i proizvode koji se mogu dobro prodati

ZAKLJUČAK

O novoj ekonomiji treba razmišljati kao o onoj sagrađenoj oko “kreativne industrije” koju autor knjige definira sektorom ekonomije kontrolirane jednim od 4 vrste intelektualnog vlasništva kojeg čine: patenti, autorska prava, zaštitni znakovi i dizajn.

U novom društvu radnici postaju fleksibilniji, privremeni i upravo oni identificiraju i rješavaju probleme te distribuiraju informacije.

Žestoka konkurencija zahtijeva konstantne inovacije potrebne za opstanak poduzeća.

Inovatori sami po sebi moraju biti kreativni i prodorni u ekonomiji u kojoj su ideje valuta, a informacijska tehnologija banka koja ih pokreće.

2x Marta, Martina, Antonija & Silvija