KAZALO:1. UVOD11.1. Problem i predmet istraivanja11.2. Radna i pomone hipoteze11.3. Svrha i ciljevi istraivanja11.4. Znanstvene metode21.5. Struktura rada22. POVIJEST PROVOZA32.1. Razvoj provoznog sustava kroz povijest32.2. Provozni sustav Europske zajednice43. NOVI KOMPJUTERIZIRANI PROVOZNI SUSTAV (NCTS)63.1. Teorijske znaajke NCTS-a63.2. Otpremna carinska ispostava93.3. Odredina carinska ispostava103.4. Provozna carinska ispostava103.5. Promjena provozne ili odredine carinske ispostave113.6. Rezervni postupak NCTS-a114. RAZVOJ E-CARINE145. ZAKLJUAK18POPIS SLIKA19LITERATURA20

1. UVOD

Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine ula u Europsku uniju kao 28. lanica te integracije. U toku pregovora Hrvatska se obvezala prilagoditi gospodarstvu i propisima u Uniji. Stoga je bila potrebna i prilagodba u podruju carinskog sustava kako bi se mogla osigurati jedna od etiriju sloboda u Uniji, a to je sloboda kretanja roba. U Europskoj uniji se koristi carinski sustav NCTS koji je uveden sa ciljem bolje povezanosti izmeu drava lanica te boljeg i sigurnijeg protoka roba. U ovom radu je analiziran taj novi sustav provoza koji je nedavno uveden u carinski sustav Hrvatske. 1.1. Problem i predmet istraivanjaProblem istraivanja je ispitati i analizirati NCTS sustav u carinskom sustavu Republike Hrvatske.Iz problema istraivanja proizlazi predmet istraivanja: to je NCTS sustav te njegove odrednice kao i nain funkcioniranja u Republici Hrvatskoj kao dravi lanici Europske unije.1.2. Radna i pomone hipotezeRadna hipoteza odreena je problemom i predmetom istraivanja: NCTS sustav je novi sustav u carinskom sustavu Republike Hrvatske koji je uveden u okviru ulaska u Europsku Uniju. Iz tako postavljene temeljne hipoteze proizlazi vie pomonih hipoteza:1) U Europi su kroz povijest postojali razni carinski sustavi.2) NCTS sustav je novi sustav koji je uveden u okviru projekta e-carine.1.3. Svrha i ciljevi istraivanjaSvrha istraivanja je znanstvenim metodama istraiti NCTS sustav u carinskom sustavu Republike Hrvatske i Europske unije te ocijeniti najvanije odrednice toga sustava kao razvoja e-carine. Ciljevi istraivanja su istraiti i analizirati povijest provoza i novi NCTS obrazac te carinske ispostave. U zavrnom radu dani su odgovori na slijedea pitanja:1) Kako je tekao razvoj provoznog sustava u Europi?2) to je NCTS?3) Koje su vrste carinskih ispostava?4) Kako e se u budunosti razvijati e-carina?1.4. Znanstvene metodePrilikom izrade zavrnog rada prouila sam strunu literaturu te koristila sljedee znanstvene metode: metodu analize i sinteze, metodu klasifikacije, metodu komparacije, dokazivanja i deskriptivnu metodu.1.5. Struktura rada U Uvodu su navedeni problem i predmet istraivanja, radna i pomone hipoteze, svrha i ciljevi istraivanja, znanstvene metode i obrazloena je struktura rada.U drugom dijelu rada analizirana je Povijest provoza.Naslov treeg dijela rada je Novi kompjuterizirani provozni sustav (NCTS) u kojem je objanjeno kakav je to sustav i to su carinske ispostave te rezervni postupak. etvrti dio nosi naslov Razvoj e-carine te su analizirani daljnji pravci razvoja e-carine.U Zakljuku je sinteza rezultata istraivanja kojima je dokazivana radna hipoteza.

2. POVIJEST PROVOZA

Brzi rast trgovine robom doveo je do razvoja provoznog sustava u Europi. Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do obnove trita te stvaranja trgovinskih veza meu zemljama. U ovom dijelu rada opisan je razvoj provoznog sustava od Drugog svjetskog rata u Europi te razvoj istoga u Europskoj zajednici, dananjoj Europskoj Uniji.2.1. Razvoj provoznog sustava kroz povijestPostanak meunarodne pedicije, kao djelatnosti koja se bavi organiziranjem otpreme, dopreme i provoza robe u vanjskotrgovinskom prometu, bio je uvjetovan razvojem meunarodnog robnog prometa. Veliko poveanje opsega meunarodne robne razmjene nametnulo je potrebu meunarodne podjele rada, to je nadalje zahtijevalo podjelu rada meu pojedinim djelatnostima, odnosno njihovu specijalizaciju. Jer, jedino se na taj nain moglo osigurati racionalno funkcioniranje meunarodnog privrednog sustava, nacionalnih privrednih sustava i njihovih privrednih djelatnosti. (Zelenika, 1996. str. 23)Provoz je carinsko sredstvo raspoloivo gospodarskim subjektima koji prevoze robu preko granica ili podruja, u naelu bez plaanja davanja, kada roba ulazi u (ili naputa) podruje i na taj nain zahtijeva samo jedan (konani) carinski postupak (Carinska uprava, 2010, str. 27). Po zavretku Drugog svjetskog rata, dolo je do brzog porasta trgovine robom u Europi. Opseni i komplicirani carinski postupci pri svakom prelasku robe preko granice predstavljali su veliki napor i optereenje za trgovinu. Stoga, imajui u vidu jaanje duha suradnje meu zemljama, zapoeli su pregovori pod okriljem Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu, s ciljem sastavljanja meunarodnog sporazuma koji e olakati kretanje robe na podruju Europe. Godine 1949. sastavljen je prvi TIR Sporazum. Kao rezultat tog Sporazuma, u brojne je europske zemlje uveden sustav jamstava koji pokriva rizike plaanja carine i ostalih davanja na robu koja se kree na podruju Europe u meunarodnoj trgovini. Uspjeh TIR Sporazuma iz 1949. doveo je do stvaranja TIR Konvencije[footnoteRef:2] 1959. godine. Konvencija je revidirana 1975. Godine (Carinska uprava, 2010, str. 27). Trenutano TIR Konvencija broji 68[footnoteRef:3] ugovornih strana. TIR Konvencija doputa meunarodni prijevoz robe cestom iz jedne carinske ispostave u jednoj zemlji u carinsku ispostavu u drugu zemlju, kroz vie zemalja, bez ikakve pogranine provjere stvari koje se prevoze. To, naravno, zahtijeva niz mjera predostronosti, kao to su carinske kontrole i sigurno brtvljenje ili dizajn prtljanika i spremnika, kako bi se izbjeglo krijumarenje. Meunarodni jamstveni lanac je osnovan na temelju Konvencije za pokrie carine i poreza na rizik tijekom cijelog putovanja. Meunarodna udruga cestovnog prijevoza (IRU - International Road Transport Union) ovlatena je za distribuciju meunarodnog tranzita i jamstveni dokument, takozvanu TIR karneta i upravljanje meunarodnim sustavom jamstava. Ukupni nadzor TIR Konvencije i njegove primjene u svim drava lanicama spada u nadlenost TIR Upravnog odbora, meuvladina organa koji obuhvaa sve ugovorne stranke, i Izvrnog odbora TIR (TIRExB), koji obuhvaa devet izabranih lanova iz ugovornih stranaka (http://www.unece.org/trans/tir/about.html). TIR Konvencija je znaajno pridonijela olakavanju meunarodnog transporta i trgovine u UNECE[footnoteRef:4] regiji, posebno izmeu drava lanica EU-a i ne-lanica EU-zemalja, kao i meu zemljama koje nisu lanice EU-a. [2: Carinska Konvencija o meunarodnom prijevozu robe] [3: oujak, 2014. godine] [4: United Nations Economic Commission for Europe, odnosno Ekonomsko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za Europu]

2.2. Provozni sustav Europske zajedniceUgovor kojim se zasniva Europska zajednica potpisan je 1957.godine, a na snagu je stupio 1. sijenja 1958. Zemlje osnivaice bile su: Belgija, Francuska, Njemaka, Italija, Luksemburg i Nizozemska.Potreba za posebnim sustavom provoza za Europsku zajednicu postala je izraenija 1968. godine kada je uvedena Zajednika carinska tarifa. Provozni sustav Zajednice uveden je 1968. godine te se istim unutar Europske zajednice olakalo kretanje robe iz Zajednice, ali i robe koja nema status robe Zajednice. Tada su se po prvi puta upotrijebile oznake T1 za robu Zajednice, a T2 za robu koja nema status robe Zajednice. (Carinska uprava, 2010, str. 28)Zajedniki provozni postupak omoguuje da se carinske i troarinske pristojbe, PDV i ostala davanja na robu obustave tijekom njezinog kretanja od otpremne carinske ispostave do odredine carinske ispostave. Uslijed poveanog stupnja trgovine i u cilju olakavanja kretanja robe u Europi, provozni sustav Zajednice proiren je 1972. godine temeljem dvaju Sporazuma koji obuhvaaju trgovinu s Austrijom i vicarskom. Te dvije zemlje, s vanim geografskim poloajima u Europi, bile su lanice Europskog udruenja slobodne trgovine (EFTA[footnoteRef:5]).(Carinska uprava, 2010, str. 28) [5: Europsko udruenje slobodne trgovine koje ine slijedee zemlje: Island, Norveku, vicarsku i Lihtentajn.]

Sporazumi iz 1972. godine s zemljama lanicama EFTA-e, vicarskom i (u to vrijeme) Austrijom zamijenjeni su 1987. godine dvjema Konvencijama sklopljenima izmeu Europske zajednice i svih drava lanica EFTA-e. Cilj tih Konvencija bio je olakavanje uvoza, izvoza i kretanja robe u, iz i izmeu Europske zajednice i EFTA-e, ali takoer i izmeu pojedinih lanica EFTA-e. Jedna Konvencija je uspostavila zajedniki provozni postupak[footnoteRef:6], dok je druga regulirala pojednostavnjenje postupaka uvoza, izvoza i provoza uvoenjem Jedinstvene carinske deklaracije (JCD)[footnoteRef:7] (Carinska uprava, 2010, str. 30). Te Konvencije su poznate kao Konvencija i JCD Konvencija. [6: Konvencija Europske zajednice/EFTA-e o zajednikom provoznom postupku od 20. svibnja 1987.] [7: Konvencija Europske zajednice / EFTA-e o pojednostavnjenju postupaka vezanih uz trgovinu robom (ukljuujui Jedinstvenu carinsku Deklaraciju koja se primjenjuje u takvoj trgovini)]

Konvencije su proirene 1. srpnja 1996. godine kako bi ukljuile etiri viegradske zemlje (eku Republiku, Maarsku, Poljsku i Slovaku Republiku) do njihovog pristupanja Zajednici. Sve budue ugovorne strane smatraju se lanicama EFTA-e' u smislu ovih Konvencija. Mnoge druge zemlje su izrazile elju za pristupanjem zajednikom provoznom sustavu.Od uvoenja provoza Zajednice 1968. godine, carinski status robe je prije svega faktor koji odreuje kree li se roba u provozu pod provoznom deklaracijom T1 ili T2. Stvaranje jedinstvenog trita 1993. godine, zajedno s promijenjenim politikim okruenjem u sredinjoj i istonoj Europi, postavilo je nove izazove koji trae preispitivanje sustava provoza.

3. NOVI KOMPJUTERIZIRANI PROVOZNI SUSTAV (NCTS)

U dananjem svijetu, carinske se uprave moraju prilagoditi potrebama trgovine na brz i prilagodljiv nain te pratiti stalne promjene u poslovnom okruenju. NCTS e posluiti kao alat za upravljanje i nadzor provoznog sustava. Temeljen na primjeni naprednih informatikih sustava i elektronike obrade podataka, takav sustav jami modernije i uinkovitije upravljanje od sustava koji se temelji na papirologiji i koji ima dokazane nedostatke. U ovom dijelu rada analizira se NCTS te carinske ispostave i rezervni postupak NCTS-a.3.1. Teorijske znaajke NCTS-aNCTS (New Computerised Transit System - Novi kompjuterizirani provozni sustav) podrava neprekinuti postupak provoza robe pod carinskim nadzorom to ga primjenjuju carinske administracije lanica Unije i EFTA zemalja, odnosno lanica Konvencije o zajednikom provoznom postupku i to je prvi interoperabilni trans-europski carinski sustav. (CURH, 2013, str. 5)U Europskoj uniji je, od 1.7.2009. godine, u produkciji NCTS faza 4.0 (http://www.carina.hr/Aplikacije/ecarina.aspx). Ta verzija sustava obuhvaa postupke na otpremnoj, odredinoj i provoznoj carinarnici, te upravljanje jamstvima, postupak potrage i naplate, sigurnosne i zatitne podatke. To omoguava elektroniki prihvat i slanje svih poruka koje su potrebne za pokretanje i uspjeno okonanje provoznog postupka.Glavni ciljevi NCTS-a su: poveati uinkovitost i uspjenost provoznih postupaka; poboljati spreavanje i otkrivanje prijevara; ubrzati transakcije koje se obavljaju u postupku provoza i omoguiti im sigurnost. (http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=1569)Razmjena elektronikih poruka dogaa se na tri razine: Izmeu gospodarskih subjekata i carine ('vanjska domena'); Izmeu carinskih ispostava jedne zemlje ('nacionalna domena') ; i Izmeu nacionalnih carinskih uprava i Komisije ('zajednika domena'). (Carinska uprava, 2010, str. 178)NCTS se primjenjuje na sve postupke zajednikog provoza/ provoza Zajednice bez obzira o kojem se nainu prijevoza radi, s izuzetkom pojednostavnjenih postupaka provoza gdje komercijalna isprava slui kao provozna deklaracija(kao to je na primjer u pojednostavnjenim postupcima u zraku, moru ili eljeznici, gdje zasebno manifest ili CIM otpremnica slue kao provozna deklaracija). (http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabautils/onlineusluge/b2g/e_carina)Gospodarskim subjektima mogu biti ponuene sljedee mogunosti pristupa NCTS-u: izravan unos podataka gospodarstvenika (ukljuujui unos preko internetskih stranica carine); elektronika razmjena podataka (EDI) i unos podataka u carinskoj ispostavi (http://www.misljenja.hr/novosti/ncts-uputa-za-gospodarstvenike-v291/25/)Postupci u sustavu NCTS se provode u potpunosti bez papirnate dokumentacije. Iznimka je Pratea provozna isprava (PPI/TAD), koja mora pratiti robu u NCTS postupku. Obrazac STVL/FORM A (do ulaska u konvenciju ili EU koristi se FORM A obrazac, STVL/FORM A je obrazac bez sigurnosnih podataka) neformalne je naravi te slui iskljuivo za identifikaciju broja provoznog postupka (MRN broj ispisan na obrascu).MRN (referentni broj provoznog postupka) je kljuni element NCTS. To je jedinstveni broj, koji dodjeljuje carinski informacijski sustav nakon zaprimanja pravilno ispunjene i predane provozne deklaracije. MRN broj, dakle, jedinstveno oznaava svaku poiljku robe u provozu. (Anada, 2011, str. 4)Ako je MRN broj dodijeljen, svaka carinska ispostava, povezana u NCTS sustav, bilo gdje u Europi ima dostupne podatke carinske provozne deklaracije i moe provesti kontrolu nad provozom, bez obzira na to, jeli ili nije deklarirana kao odredina carinarnica ili kao provozna ispostava.Glavni obveznik moe zatraiti doputenje da izmijeni provoznu deklaraciju nakon to je carina prihvati. Izmjenom se deklaracija ne smije moi primijeniti na robu razliitu od robe koju je prvotno obuhvaala.Glavni obveznik podnosi Zahtjev za izmjenom deklaracije (IE013) i alje ga otpremnoj carinskoj ispostavi koja odluuje hoe li se zatraena izmjena prihvatiti (IE004) ili odbiti (IE005). Izmjene i dopune nee se dopustiti ako nadlena tijela, nakon primitka provozne deklaracije, da namjeravaju pregledati robu, ili utvrde da postoje nepravilnosti, ili ako je roba ve putena.Slijedea slika prikazuje NCTS obrazac.Slika 1: NCTS obrazac

Izvor: Anada software d.o.o., Zagreb, 2011.Postoje dvije kategorije zajednikog provoznog postupka, T1 i T2, koje odraavaju razliit status robe u kretanju. Postupak T1 obuhvaa kretanje robe koja nema status robe Zajednice, odgaajui mjere koje su obino primjenjive na takvu robu pri uvozu, dok postupak T2 obuhvaa kretanje robe Zajednice, odgaajui mjere koje su obino primjenjive na takvu robu pri uvozu u zemlju lanicu EFTA-e. Zajednikim provoznim postupkom upravljaju carinske uprave razliitih ugovornih strana preko mree carinskih ispostava, poznatih kao otpremne carinske ispostave, provozne carinske ispostave, odredine carinske ispostave i uredi za izdavanje jamstava.Postupak provoza zapoinje glavni obveznik slanjem elektronike deklaracije IT sustavu carine, a postupak je okonan kada odredina ispostava, koja je u istoj ili drugoj dravi, poalje otpremnoj ispostavi poruku da je poiljka stigla na odredite i da je s robom sve u redu. Kada otpremna ispostava dobije obavijest o okonanju od odredine ispostave, glavni obveznik je obavijeten o tome od strane nacionalnog sustava.3.2. Otpremna carinska ispostavaOtpremna carinarnica/ispostava je carinska ispostava koja zaprima deklaracije za putanje robe u provozni postupak.Provozna deklaracija se podnosi u otpremnoj carinskoj ispostavi, u papirnatom ili elektronikom obliku. Elektronike se deklaracije mogu sastaviti u otpremnoj carinskoj ispostavi ili u prostorijama gospodarstvenika. Bez obzira na oblik podnoenja, deklaracija mora sadravati sve potrebne podatke i biti u skladu sa specifikacijama sustava, budui da sustav automatski kodira i potvruje podatke. Ako postoji nedosljednost u podacima, sustav e na to ukazati. Gospodarstvenik e biti obavijeten, kako bi mogao izvriti nune ispravke prije konanog prihvaanja deklaracije.Nakon to se izvre ispravci i deklaracija prihvati, sustav e deklaraciji dodijeliti jedinstveni broj, referentni broj kretanja.Zatim, nakon obavljanja provjera u otpremnoj carinskoj ispostavi ili u prostorijama ovlatenog poiljatelja i nakon prihvaanja jamstava, roba e biti putena u provoz. Sustav e ispisati prateu provoznu ispravu i, po potrebi, popis stavki u otpremnoj carinskoj ispostavi ili u prostorijama ovlatenog poiljatelja. Pratea isprava i popis stavki moraju uvijek biti pratiti robu, te biti podneseni u svakoj provoznoj i odredinoj carinskoj ispostavi. (Carinska uprava, 2010, str. 41)Prilikom ispisivanja pratee provozne isprave i popisa stavki, otpremna carinska ispostava e istovremeno poslati najavu oekivanog dolaska poiljke prijavljenoj deklariranoj odredinoj carinskoj ispostavi. Ta poruka e uglavnom sadravati podatke iz deklaracije, to e omoguiti odredinoj carinskoj ispostavi kontrolu poiljke kada stigne na odredite. Odredina carinska ispostava treba imati pristup najboljim moguim podacima i informacijama o provoznom postupku kako bi mogla donijeti ispravnu i pouzdanu odluku o vrsti radnje koju treba poduzeti kada roba stigne. Ukoliko kretanje poiljke ukljuuje i provoznu carinsku ispostavu, otpremna carinska ispostava poslat e takoer i najavu oekivanog provoza, tako da svaka provozna carinska ispostava unaprijed dobije prethodnu obavijest o odnosnoj poiljci, te da na taj nain moe kontrolirati tijek kretanja poiljke. (Carinska uprava, 2010, str. 41)3.3. Odredina carinska ispostavaOdredina carinarnica/ispostava je carinska ispostava kojoj treba dostaviti robu u provoznom postupku kako bi se isti mogao zakljuiti.Po dolasku, roba se mora podnijeti u odredinoj carinskoj ispostavi ili ovlatenom primatelju zajedno s prateom provoznom ispravom i prema potrebi popisom stavki. Nakon primitka najave oekivanog dolaska carina e imati potpune podatke o postupku i stoga e biti u mogunosti unaprijed odluiti o potrebnim kontrolama poiljke.Po upisivanju referentnog broja kretanja (MRN) u sustav, automatski e se locirati odgovarajua najava oekivanog dolaska, koja e sluiti kao osnova za bilo kakvu radnju ili kontrolu, a poruka obavijest o dolasku bit e poslana otpremnoj carinskoj ispostavi. Nakon obavljanja odgovarajue kontrole, odredina carinska ispostava e o rezultatima kontrole izvijestiti otpremnu carinsku ispostavu slanjem poruke rezultati kontrole na odreditu, u kojoj se navodi koje su sve nepravilnosti uoene, ukoliko postoje. (Carinska uprava, 2010, str. 42)Poruka rezultati kontrole na odreditu nuna je za zakljuivanje provoznog postupka u otpremnoj carinskoj ispostavi i za otpust koritenih jamstava.3.4. Provozna carinska ispostavaProvozna ispostava je carinarnica na ulazu u dravu potpisnicu Konvencije o zajednikom provoznom postupku, koja nije lanica EU ili carinarnica na ulazu u EU, u primjeru kad roba naputa dravu potpisnicu Konvencije ili treu dravu ili carinarnica na izlasku iz EU ili potpisnice Konvencije, kada poiljka u provozu naputa carinsko podruje te drave potpisnice ili EU i ulazi u treu dravu. (Carinska uprava, 2010, str. 42)Kada roba prolazi kroz provoznu carinsku ispostavu, tada se ta roba, njezina pratea provozna isprava i, po potrebi, popis stavki, moraju podnijeti carini. Najava oekivanog provoza, koja se ve nalazi u sustavu, automatski e se locirati unosom referentnog broja kretanja, te se slijedom toga moe odobriti prolaz kretanja. Potom se obavijest o prelasku granice alje otpremnoj carinskoj ispostavi.3.5. Promjena provozne ili odredine carinske ispostaveAko roba prolazi kroz provoznu carinsku ispostavu koja nije deklarirana, poruka koja je prvotno poslana deklariranoj provoznoj carinskoj ispostavi nije od koristi. U tom e sluaju stvarna provozna carinska ispostava poslati poruku otpremnoj carinskoj ispostavi, kojom trai da joj se poalje najava oekivanog provoza, tako da moe pristupiti relevantnim informacijama. Nakon provjere kretanja, poslat e obavijest o prelasku granice otpremnoj carinskoj ispostavi.Isto tako, roba moe biti podnesena i odredinoj carinskoj ispostavi koja nije ona deklarirana. Stvarna odredina carinska ispostava e zahtijevati od otpremne carinske ispostave slanje najave oekivanog dolaska kako bi nova odredina carinska ispostava mogla dobiti potrebne informacije o poiljci. (Carinska uprava, 2010, str. 43)Ako je dolo do promjene provozne ili odredine carinske ispostave, poruke koje su poslane deklariranim ispostavama nee biti od koristi i ostat e otvorene. Iz tog razloga, sustav e automatski poslati poruku deklariranim ispostavama, obavjetavajui ih o mjestu i vremenu podnoenja robe, tako da mogu zatvoriti poruke.3.6. Rezervni postupak NCTS-aRezervni postupak opisan regulira situacije u kojima carinski sustav ili sustav za gospodarstvenike nisu dostupni. Primjena rezervnog postupka podlijee nizu vanih opih pravila. Postupci provoza u NCTS-u i u rezervnom postupku moraju se razmatrati kao razliiti postupci to znai da se sva kretanja koja su pokrenuta i uspjeno putena u NCTS takoer moraju zavriti u NCTS-u, a sva kretanja koja su zapoeta u rezervnom postupku moraju se zavriti u skladu s odredbama o koritenju JCD-a. Ako je donesena odluka o vraanju na rezervni postupak, vano je osigurati da svaka carinska deklaracija, koja je unesena u NCTS, ali koja nije dodatno obraena zbog kvara sustava, mora biti ponitena.U sluaju rezervnog postupka moe se koristiti jedna od sljedeih isprava kao provozna deklaracija: Jedinstvena carinska deklaracija (JCD), JCD ispisana na obinom papiru u sustavu gospodarstvenika, kako je predvieno u lanku 205. UPCZZ/a prilogu A7 Konvencije ili Pratea provozna isprava (PPI) kad nadlena tijela smatraju da su potrebe gospodarstvenika opravdane. (Ako se koristi PPI, carinska deklaracija nema bar-kod ni referentni broj kretanja (MRN).) (Carinska uprava, 2010, str. 282)Papirnata carinska deklaracija koja se koristi u rezervnom postupku mora biti prepoznatljiva svim stranama ukljuenima u postupak provoza da bi se izbjegli problemi u provoznoj carinskoj ispostavi (ili ispostavama) i u odredinoj carinskoj ispostavi. Rezervni postupak se navodi na primjercima provozne deklaracije sa sljedeim peatom (dimenzije: 26 x 59 mm, crvena tinta) u polju A JCD-a ili umjesto MRN broja i bar-koda za PPI (Carinska uprava, 2010, str. 283). Ispravu peatom potvruje ili otpremna carinska ispostava u sluaju redovitog postupka ili ovlateni poiljatelj u sluaju pojednostavnjenih postupaka.Svako pribjegavanje rezervnom postupku moraju prethodno odobriti carinska tijela. U svrhu dobivanja ovog odobrenja, svaki glavni obveznik koji koristi standardni ili pojednostavnjeni postupak mora putem telefaksa, elektronike pote, ili drugih sredstava obavijestiti carinu o razlogu i vremenu poetka rezervnog postupka. U sluaju kada ovlateni poiljatelj podnosi vie od 2% deklaracija godinje u okviru rezervnog postupka zbog nedostupnosti sustava ili mree, odobrenje e se revidirati kako bi se provjerilo jesu li uvjeti za njegovo izdavanje jo uvijek ispunjeni.NCTS je kompjuterizirani provozni sustav temeljen na razmjeni elektronikih poruka koje zamjenjuju razliite papirnate dokumente. NCTS se primjenjuje na sve postupke zajednikog provoza/ provoza Zajednice bez obzira o kojem se nainu prijevoza radi, s izuzetkom pojednostavnjenih postupaka provoza gdje komercijalna isprava slui kao provozna deklaracija. Zajednikim provoznim postupkom upravljaju carinske uprave razliitih ugovornih strana preko mree carinskih ispostava.

4. RAZVOJ E-CARINE

Razvoj informatike tehnologije utjee na sve sfere ovjekova ivota na nain da pojednostavnjuje obavljanje poslova. Tako i u poslovnom svijetu, razvoj informatike tehnologije poboljava i olakava poslovanje. U poslovima carine koristi se elektronika oprema i razni informatiki sustavi kako si se ovaj posao to bolje i lake obavljao te kako bi se sprijeile kriminalne aktivnosti. U ovom dijelu rada prati se razvoj e-carine kao i faze razvoja te implementacija projekta Jedan prozor.Komisija i drave lanice EU se obavezuju, a u cilju uspostavljanja paneuropskog servisa eUprave, da osiguraju efikasne, efektivne i interoperabilne informacijske i komunikacijske sisteme javnih uprava, kako bi se razmjena poruka i proces javnog informiranja irom Europe obavljao na siguran nain. Kao dio ove obaveze, isti su se obavezali da e osigurati sigurnosne, integrirane, interoperabilne i pristupane elektronske carinske sisteme kako bi se olakala logistika u lancu snabdijevanja i olakale carinske formalnosti prilikom kretanja robe u/i van Europske unije te da se smanji rizik sa gledita bezbednosnih i sigurnosnih standarda graana, uspostavljanjem kompatibilnih IT carinskih sistema izmeu drava lanica EU. EU elektronski carinski sistemi e u osnovi biti izgraeni u skladu sa meunarodnim standardima u pogledu skupova podataka / modela i formata poruka, ime e se omoguiti budue interakcije sa carinskim sistemima treih zemalja.Komisija i drave lanice EU imaju za cilj osigurati strukturu i nain na koji Komisija, carinske uprave i druge granine slube u EU mogu razmjenjivati elektronske podatke, kako bi se: osigurala efikasna kontrola sa jedne strane i olakalo kretanje robe kroz efikasne procedure za izvoz i uvoz, osiguralo poveanje konkurentnosti europske privrede kroz smanjenje administrativnih trokova i poboljanje carinskih procedura; olakanje legitimne trgovine kroz koordiniran pristup svih kontrolnih slubi, a koje se odnose na kontrolu robe prilikom uvoza i izvoza; poboljala bezbednosti i sigurnost graana u vezi sa opasnom i ilegalnom robom; poboljala zatita financijskih interesa Europske unije i njenih drava lanica; doprinijelo borbi protiv meunarodnog kriminala i terorizma pruajui brze i relevantne informacije u vezi sa meunarodnim lancem opskrbe; omoguila nesmetana razmjena podataka izmeu relevantnih kontrolnih organa po pitanju uvoza i izvoza na osnovu Carinskog zakona EU i drugih relevantnih propisa. Da bi se postigli ovi ciljevi, Komisija i drave lanice EU imaju za obavezu da osiguraju: elektronsku razmjenu podataka izmeu carinskih ispostava za sve carinske postupke ili iz bilo kojih drugih razloga koje se odnose na kretanje robe preko granica EU; da ekonomski operater moe podnijeti svoje deklaracije u elektronskom obliku iz svojih prostorija, bez obzira u kojoj dravi lanici EU roba ulazi u /ili istupa iz EU; naplata ili povrat carinskog duga vri se prema mjesnoj nadlenosti u odnosu na glavno knjigovodstvo ili sjedite uvoznika ili izvoznika izbor robe za carinske kontrole na graninim i unutranjim carinskim ispostavama je zasnovano na analizi rizika, automatski koristei meunarodne, EU i nacionalne kriterije analize rizika koji se elektronski razmjenjuju izmeu drava lanica; privrednici e morati se registrirati samo u jednoj dravi lanici za carinske potrebe, ak i ako obavljaju carinski postupak u drugim dravama lanicama; ekonomski operateri imaju pristup informacijama putem portala i jedinstvene elektronske pristupne toke za uvoz i izvoz, bez obzira u kojoj se dravi lanici carinski postupak poinje ili se zavrava; svi postojei (npr. TARIC, NCTS, itd) i budui kompjuterizirani carinski sistemi e biti zasnovani na integriranoj arhitekturi; kad god je potrebno, ovi kompjuterizirani carinski sistemi se povezuju sa postojeim i buduim sistemima pored carinskih (npr. sistem za praenje i kontrola akciza (EMCS) za praenje kretanja unutar Zajednice akcizne robe); svim dravnim organima i agencijama ukljuenim u postupak uvoza i izvoza je omogueno ako je to meunarodnim ugovorom predvieno da elektronski razmjenjuju podatke, ukljuujui i sa treim zemljama,. carina e preuzeti vodeu ulogu u uspostavljanju jednog elektronskog prozora za ove organe i slube; sve fizike kontrole se sprovode u isto vrijeme i na istom mjestu (one-stop-shop). (Proti, 2012, str. 24)Drave lanice e implementirati ispod navedene sisteme unutar vremenskog okvira koji e omoguiti testiranje i putanje u rad svaki od navedenih sistema. Meutim, krajnji datum mogu je tek kada svi sistemi budu operativni u svim dravama lanicama.Slijedea slika prikazuje viziju e-carine.Slika 2: Shema vizije e-carine

Izvor: Proti, O. Suvremeni koncept e-carine i evropske integracije, Beograd, 2012.Prva faza zasniva se na postojeem IT sistemu uz dalji razvoj prije svega Novog Kompjuteriziranog provoznog sistema (NCTS), posebno u oblasti bezbednosti i sigurnosti, rad u oblasti upravljanja rizicima, kao i razvijanje osnove za elektronske carinske deklaracije, dodavanjem sistema za kontrolu uvoza, sistema za kontrolu izvoza koji se obavlja u dive faze, NCTS-TIR, sistema za registraciju i identifikaciju privrednih subjekata i ovlatenih ekonomskih operatera. (Proti, 2012, str. 26)Druga faza podrazumijeva stvaranje carinskog informacijskog portala i integrirane carinske tarife i prije svega je namijenjena privrednim subjektima. Takoer u ovoj fazi planirano je i uspostavljanje jedinstvene baze podataka o izdanim ovlatenjima od strane carinskih organa za cijeli teritorij EU, funkcionalne specifikacije Jedinstvenog pristupnog altera, centraliziranog carinjenja i Jedinstvenog elektronskog prozora.U treoj fazi, rad e biti fokusiran na daljoj automatizaciji carinskih sistema koji se zasnivaju na konceptima Moderniziranog carinskog zakona EU. Ovi projekti e dovesti do zavretka potpuno automatiziranog sistema izvoza i uvoza (Automated Export System and Automated Import System AES/AIS), ukljuujui i centralizirano carinjenje.etvrta faza podrazumijeva uspostavljanje projekta Jedan prozor (Single Window). Jedan prozor e omoguiti ekonomskim operaterima da podnesu standardizirane informacije koje se zahtijevaju na osnovu zakonskih propisa kako carinskih tako i ostalih prilikom prekograninog kretanja robe samo na jednom mjestu, informacije e potom biti razmjenjivane izmeu svih organa i agencija ukljuenih u kretanju robe. Ovo je u skladu sa modelom e-Government. Modernizirani carinski zakon i Odluka o elektronskoj carini e osigurati zakonsku osnovu carinskim organima da surauju sa drugim organima i agencijama koje su ukljuene u kretanju robe preko granica Zajednice. EU carinski informacijski portali i Jedna elektronski pristupna toka bi mogli osigurati prvi korak za izgradnju jednog prozora, ija se implementacija oekuje od strane zemalja lanica i Unije poslije 2012 godine. Ipak, implementacija jedinstvenog prozora predstavlja daleko vei organizacijski izazov u odnosu na tehniku implementaciju, jer e zahtijevati ogroman napor i koordinaciju izmeu brojnih organa i agencija irom svih drava lanica i Komisije za zajednike i nacionalne domene.

5. ZAKLJUAK

Po zavretku Drugog svjetskog rata, dolo je do brzog porasta trgovine robom u Europi. Opseni i komplicirani carinski postupci pri svakom prelasku robe preko granice predstavljali su veliki napor i optereenje za trgovinu. Razvoj trgovine je doveo i do razvoja provoznog sustava u Europi. Godine 1949. Dolazi do prvoga provoznog sustava u Europi, odnosno sastavljen je TIR Sporazum. Kao rezultat tog Sporazuma, u brojne je europske zemlje uveden sustav jamstava koji pokriva rizike plaanja carine i ostalih davanja na robu koja se kree na podruju Europe u meunarodnoj trgovini. Uspjeh TIR Sporazuma iz 1949. doveo je do stvaranja TIR Konvencije1959. Godine koja doputa meunarodni prijevoz robe cestom iz jedne carinske ispostave u jednoj zemlji u carinsku ispostavu u drugu zemlju, kroz vie zemalja, bez ikakve pogranine provjere stvari koje se prevoze. Nastankom Europske zajednice javlja se potreba zajednikog provoznog sustava, te se 1968. godine uvodi Provozni sustav Zajednice te se istim unutar Europske zajednice olakalo kretanje robe iz Zajednice, ali i robe koja nema status robe Zajednice.Razvojem informacijske i informatike tehnologije, kao i rastu trgovine unutar Europske unije, ali i njezinim stalnim proirenjima javila se potreba modernog provoznog sustava kojim se dravama lanicama omoguilo lake i sigurnije carinske postupke. Tako je uveden NCTS (New Computerised Transit System - Novi kompjuterizirani provozni sustav) koji podrava neprekinuti postupak provoza robe pod carinskim nadzorom to ga primjenjuju carinske administracije lanica Unije i EFTA zemalja, odnosno lanica Konvencije o zajednikom provoznom postupku. U budunosti se oekuje daljnji razvoj e-carine u Europskoj Uniji koji e osigurati siguran i efikasan zajedniki provoz te unaprijediti rad carinskih sustava drava lanica Europske Unije.

POPIS SLIKA: Slika 1: NCTS obrazac6Slika 2: Shema vizije e-carine14

LITERATURA: 1. Knjige: Zelenika, R. Meunarodna pedicija, Ekonomski fakultet sveuilita u Rijeci, Rijeka, 1996.2. Struni lanci i literatura: Proti, O. Savremeni koncept e-carine i evropske integracije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2012. Carinska uprava, Prirunik o provozu, Zagreb, 2012. dostupno na: www.carina.hr/Dokumenti/Download.aspx?args (20.03.2014) Anada logistiki menadment, Uputstvo za uporabu aplikacije, Anada d.o.o., Zagreb, 2011. NCTS 4.0 - Upute za gospodarstvenike, CURH, Zagreb, 20133. Internet: http://www.carina.hr/Aplikacije/ecarina.aspx http://www.misljenja.hr/novosti/ncts-uputa-za-gospodarstvenike-v291/25/ http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabautils/onlineusluge/b2g/e_carina http://www.unece.org/trans/tir/about.html http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=1569

0