NASTAVQENA HAP[EWA OSUMWI^ENIH ZA RATNI ZLO^IN U ... · borci i zakqu~uju da se "zloglasni lo-gor...

HAP[EWA Srba osumwi~enih za rat-

ne zlo~ine u Srebrenici odvijala su se mi-

nulih dana kao na teku}oj traci.

Na podru~ju Zvornika, [ekovi}a, Ske-

lana i Bratunca hap{ewa su po~ela u sri-

jedu i do petka je slobode li{eno 11 lica.

Svi su uhap{eni na osnovu naredbe Odjeqe-

wa za ratne zlo~ine Tuìla{tva BiH i

preba~eni u Sarajevo.

Ulice ovih gradova su naprosto opu-

stjele, a strah se uselio u Podriwe. Niko

ne zna ho}e li omrknuti u ku}i, a osvanuti

u - zatvoru.

Prema nezvani~nim informacijama, u

~etvrtak uve~e uhap{eni su {umar Veli-

bor Maksimovi}, zvani Veqa, zatim poli-

cajac Miladin Stevanovi} i zemqoradnik

Dragi{a @ivanovi}, zvani Kele, svi iz

Skelana. I oni su osumwi~eni za ratne zlo-

~ine u i oko Srebrenice, po~iwene u julu

1995. godine.

Porodica zemqoradnika Milovana Ma-

ti}a potvrdila je da je i on uhap{en u pe-

tak u Bratuncu. Mati} je iz Kravice, sela

koje su na Boì} 1993. godine napale bo-

{wa~ke jedinice pod komandom Nasera Ori-

}a. U ovom napadu ubijeno je 50 Srba civi-

la, a Kravica je sravwena sa zemqom.

Vijest da su u Srbiji uhap{eni Dragoqub

Simi} i Vaso Todorovi} nije potvr|ena.

Sedmorici ranije li{enih slobode,

preksino} je odre|en pritvor do 30 dana,

potvrdili su wihovi advokati po slu`be-

noj du`nosti Sretko Markovi}, Dragan Go-

tovac i Branko êgar.

Prvi je u srijedu ujutro uhap{en direk-

tor bratuna~ke Osnovne {kole "Branko Ra-

di~evi}# Jovan Nikoli}. Slobode su zatim

li{eni policijski inspektor Milo{ Stu-

par iz [ekovi}a, pa policajci Branko Xi-

ni}, iz Vlasenice, i Aleksandar Radovano-

vi}, iz Skelana.

Osim wih, uhap{eni su: biv{i polica-

jac Milenko Trifunovi}, Slobodan Jako-

vqevi} i Pero Mitrovi}, sva trojica iz Ske-

lana. I oni su osumwi~eni za genocid nad

Bo{wacima u julu 1995. godine na podru~ju

Srebrenice, konkretno za doga|aje u Kravi-

ci.

- Protiv wih se vodi istraga. Na prvom

saslu{awu neki su se branili }utawem, jer

nisu na vrijeme ostvarili kontakt sa advo-

katima. Sada }emo uloìti àlbu na rje{e-

we o pritvoru - rekao nam je Dragan Goto-

vac, branilac policajaca Aleksandra Rado-

vanovi}a i Milo{a Stupara.

Supruga Jovana Nikoli}a, Milosava,

rekla je da je zapawena vije{}u da je wen

mu` optuèn za genocid. Ona nam je kaza-

la da je od advokata saznala da }e u srije-

du mo}i da posjeti supruga.

- Znam da mu je odre|en pritvor do tri-

deset dana. Znam da nam predstoji teàk put

da dokaèmo istinu da Jovan nije kriv, ali

ja vjerujem da }e istina i pravda pobijedi-

ti - kaè Milosava.

Jovanov advokat Sretko Markovi} ta-

ko|e je uvjeren da }e navodi tuìoca u is-

trazi biti odba~eni, jer Jovan tvrdi da je

potpuno nevin. Markovi}, me|utim, nije

èlio da govori o izjavi koju je Nikoli}

dao istraìocima.

Prema izjavama koje je Jovan Nikoli}

dao policiji Republike Srpske, gotovo je

izvjesno da on nije imao nikakvog udjela u

likvidaciji zarobqenih Bo{waka u maga-

cinu Zemqoradni~ke zadruge u Kravici,

za {ta se, navodno, terete svi uhap{eni.

Prema ranijoj izjavi Jovana Nikoli-

}a, on se, kao direktor Zemqoradni~ke za-

druge, usprotivio ubijawu zarobqenika,

ali je otjeran sa lica mjesta, tako da Ni-

koli} nije bio ni svjedok onog {to se po-

slije toga de{avalo.

Osim Milo{a Stupara, imena ostalih

uhap{enih do sada se nisu pomiwala na su-

|ewima za ratne zlo~ine u Hagu. Stupara

je dva puta spomenuo Dragan Obrenovi}.

On je rekao da je Stupara vidio u Srebre-

nici. Tada su, navodno, razgovarali o zaro-

bqenim Bo{wacima. Ime Milo{a Stupa-

ra pomiwe se i u optu`nici protiv Dra-

gana Nikoli}a.

¥ S. R. T. - K. ].

25. i 26. jun 2005. Broj 10.715 , cijena 0,6 KM

Bawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com

HIDROMETEOROLO[KI

ZAVOD

Prognoza vremena

RIJE^ dana

- Imam slabu

cirkulaciju.

Sledila mi

se krv u ìlama

- Slobodan Simi}.

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.246846 1.249971 1.253096

Kanada 124 CAD 1 1.314650 1.317945 1.321240

Danska 208 DKK 1 0.261942 0.262598 0.263254

Hrvatska 191 HRK 100 26.641273 26.708043 26.774813

Norve{ka 578 NOK 1 0.244709 0.245322 0.245935

Slovenija 705 SIT 100 0.814827 0.816869 0.818911

[vedska 752 SEK 1 0.207514 1.208034 1.208554

[vajcarska 756 CHF 1 1.265858 1.269031 1.272204

V. Britanija 826 GBP 1 2.942595 2.949970 2.957345

SAD 840 USD 1 1.614750 1.618797 1.622844

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.358051 2.363961 2.369871

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.46395

broj 122

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 25.6.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

NASTAVQENA HAP[EWA OSUMWIÊNIH ZA RATNI ZLOÎN U SREBRENICI

U subotu }e preovla|ivati prete`no

sun~ano, veoma toplo i sparno vrijeme.

Sli~no vrijeme bi}e i u nedjequ dopodne. Od

podneva naobla~ewe sa ki{om, pquskovima

i lokalnim nepogodama. Meteorolozi za

ponedjeqak najavquju promjenqivo obla~no,

sa mjestimi~nom ki{om i pquskovima.

Jutarwa temperatura od 14 do 24, a dnevna

od 24 do 35 stepeni.

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848�

Milovan Mati} uhap{en u Bratuncu,

a u Skelanima li{eni slobode Velibor

Maksimovi}, Dragi{a @ivanovi}

i Miladin Stevanovi}

PODRIWE U STRAHU

\Bratunac: Nigdje ìve du{e

MUK U TU@ILA[TVU

MINISTARSTVO unutra{wih po-

slova Republike Srpske postupilo je po

svim nalozima Tuìla{tva BiH. Za osta-

le informacije o ovim privo|ewima nad-

le`no je Tuìla{tvo BiH, rekao nam je

u petak portparol direktora republi~ke

policije Radovan Peji}.

Portparol Odjeqewa za ratne zlo~i-

ne Tuìla{tva BiH Edita Pejovi} izja-

vila je u petak po podne "Glasu Srpske#

da ne zna kada }e se Tuìla{tvo oglasi-

ti u vezi sa ovim hap{ewima. ¥ V. J.

BRATUNA^KI BORCI

BORA^KA organizacija u Bratun-

cu ogor~ena je na policijske i sudske or-

gane Republike Srpske i BiH {to na

"kukavi~ki na~in, u ciqu rasvjetqava-

wa de{avawa u julu '95. godine, odvode

qude u Tuìla{tvo BiH i zadràvaju

ih u pritvoru bez davawa mogu}nosti da

se pripreme za odlazak i jave porodica-

ma#.

- Navodna svjedo~ewa preformuli-

{u se u osnovane sumwe za zlo~ine. Li-

ca koja su bila slu~ajni svjedoci posta-

ju osumwi~eni za najteà krivi~na dje-

la, {to je nedopustivo u normalnom, de-

mokratskom svijetu - navode borci u ju-

~era{wem saop{tewu.

Borci upozoravaju politi~are i pra-

vosudne organe da su, kada su u pitawu do-

ga|aji oko Srebrenice, krenuli obrnu-

tim redoslijedom.

- Od aprila 1992. do po~etka 1995.

godine svirepo je ubijeno vi{e hiqada

Srba na ovom prostoru. Sva sela su srav-

wena sa zemqom, mnoge porodice su pot-

puno nestale, a nekoliko stotina djece

ostalo je bez jednog ili oba roditeqa.

Za ta zlodjela u Hagu je samo Naser Ori},

a i wemu bi, izgleda, dozvolili da se

brani sa slobode - isti~u bratuna~ki

borci i zakqu~uju da se "zloglasni lo-

gor 'Viktor Bubaw', trinaest godina ka-

snije, vra}a istoj namjeni#.

ZATVORENA VRATA

PORODICE Milo{a Stupara iz

[ekovi}a i Branka Xini}a, iz Vlase-

nice, uhap{enih prije tri dana i preda-

tih Tuìla{tvu BiH, ni u petak nisu

zvani~no obavije{tene o razlozima wi-

hovog pritvarawa.

- Na koja god vrata pokucamo, ostaju

nam zatvorena. Niko ni{ta ne}e da nam

kaè. âk ni wegove kolege iz policije

me nisu nazvale da mi kaù {ta je s wim.

Na{ ro|ak Vladan Xini} i{ao je u Sa-

rajevo, u nekada{wu kasarnu "Viktor Bu-

baw#, gdje su sada Sud i Tuìla{tvo BiH,

ali ga nisu pustili da vidi Branu. Neko

mu je na portirnici upisao da se zove

Mladen, a ne Vladan, tako da je on samo

saznao da je Brano u pritvoru - kroz su-

ze nam govori Branina majka Dragica Xi-

ni}.

Ni u porodici Milo{a Stupara ne

znaju {ta se doga|a sa glavom porodice,

ocem ~etvoro maloqetne djece.

- Telefonom mi se javio zvorni~ki

advokat Dragan Gotovac. Rekao mi je da

je svima odre|en pritvor do 30 dana i da

mu je on odre|en za advokata po slu`be-

noj du`nosti. Glogovac mi je kazao da je

moj mu` odlu~io da se brani }utawem -

ozloje|ena je Milo{eva supruga Borjan-

ka Stupar.

- Ako je ta~no da je Milo{ optuèn

za genocid u Srebrenici, onda je to be-

smisleno. Kad su vo|ene borbe za Sre-

brenicu, tad je Milo{ bio u Beogradu -

tvrdi Borjanka Stupar. ¥ Z. J.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.NOVOSTI2

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

SARAJEVO - U Sarajevu je

u petak odràna Osniva~ka skup-

{tina Konfederacije sindikata

BiH na kojoj su jednoglasno za

predsjednika i potpredsjednika

na mandat od 12 mjeseci izabra-

ni ̂ edo Vola{ i Edhem Biber, ja-

vila je Srna.

Konfederacija sindikata

BiH krovna je organizacija Save-

za samostalnih sindikata BiH i

Saveza sindikata Republike Srp-

ske i predstavqa jedinstvenu sin-

dikalnu organizaciju u BiH sa

oko 500 hiqada ~lanova.

Zahvaquju}i na izboru, Vo-

la{ je istakao da }e prvi potez

poslije formirawa Konfedera-

cije sindikata BiH biti osniva-

we ekonomsko-socijalnog savjeta

BiH i kontakti sa Savjetom mi-

nistara BiH.

- Danas slavimo ra|awe no-

vog oblika za{tite interesa svih

radnika u BiH. Zajedni~ki mo}-

nije i reprezentativnije }emo

kontaktirati sa me|unarodnim i

organizacijama BiH - rekao je

Biber. Biber je naglasio da }e

biti pruèna pravna pomo} rad-

nicima na prostoru ~itave BiH

i da }e sindikat insistirati na

reviziji privatizacije i stvara-

wu ambijenta za nova radna mje-

sta.

- Sve je vi{e stvari na nivou

BiH, ukqu~uju}i porez na dodat-

nu vrijednost. Osnovna okosnica

na{eg djelovawa bi}e da na nivou

BiH stvorimo jedinstven zakon o

radu, kojim }e biti ujedna~ena

prava svih radnika u BiH - na-

glasio je Biber.

Predstavnik evropske Kon-

federacije sindikata Peter Zaj-

denk istakao je da formirawe

Konfederacije sindikata BiH

predstavqa veliki korak, ali da

je neophodno da uslijede i nared-

ni koraci, pruìv{i podr{ku

ovoj vrsti ja~eg predstavqawa in-

teresa radnika u BiH. ¥

KONFEDERACIJA SINDIKATA BiH

Predsjednik êdo Vola{ Za potpredsjednika izabran Edhem Biber

BEOGRAD - Wegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle

boravi}e za Vidovdan, 28. juna, na Kosovu i Metohiji, saop{tila je

u petak Informativna slu`ba Srpske pravoslavne crkve, prenosi

Tanjug.

Patrijarh }e na praznik sluìti svetu arhijerejsku liturgiju u

manastiru Gra~anica, a parastos svim "postradalim za vjeru i ota-

~astvo# na Gazimestanu. ¥

PATRIJARH PAVLE ZA VIDOVDAN NA KOSOVU

Liturgija u Gra~anici

BEOGRAD - Podru~je plani-

ne [argan i Mokrogorske kotli-

ne stavqeno je Uredbom Vlade

Srbije pod za{titu kao predio

izuzetnih odlika, javio je Tanjug.

Uredbom, objavqenom u naj-

novijem broju "Slu`benog gla-

snika Republike Srbije#, predio

[argan - Mokra gora utvr|uje se

kao za{ti}eno prirodno dobro

od izuzetnog zna~aja, odnosno do-

bro prve kategorije.

Obrazloèno je da se podru~-

je stavqa pod dràvnu za{titu

radi o~uvawa i unapre|ewa ra-

znovrsnosti i qepote prirode, a

posebno ugroènih i rijetkih vr-

sta biqaka, ìvotiwa, visokih

starih {uma crnog i bijelog bo-

ra, o~uvawa kvaliteta vode, va-

zduha zemqi{ta...

Uredbom je zabraweno da se

na ovom podru~ju podiù indu-

strijski objekti, skladi{ti in-

dustrijska roba, eksploati{u mi-

neralne sirovine, prekomjerno

sije~e {uma, odlaè sme}e i ot-

pad... ¥

UREDBOM VLADE SRBIJE

Za{ti}eni Mokra gora i [argan

ATINA - U~enik Druge gim-

nazije iz Sarajeva Vedran Kara-

hoxi} osvojio je srebrnu medaqu na

Devetoj juniorskoj balkanskoj ma-

temati~koj olimpijadi, koja se

odràva u Gr~koj.

Wegovom uspjehu pridruì-

la su se jo{ ~etiri u~enika - Mar-

ko Jovovi} (Druga gimnazija),

Alem Mali~i} (Sarajevo kolex),

Vlado Uqarevi} i Jelena Rado-

vi}, osnovci iz Bile}e i Nevesi-

wa, koji su osvojili bronzane me-

daqe, rekao je Feni asistent na

Prirodno-matemati~kom fakul-

tetu, vo|a tima BiH u Gr~koj i

~lan me|unarodnog ìrija [a-

ban Zenad.

- Time je BiH u konkurenciji

od deset zemaqa koje su u~estvova-

le na ovom takmi~ewu osvojila pe-

to mjesto. To je najboqi rezultat

mladih matemati~ara iz BiH do

sada - rekao je Zenad.

Ispred BiH bila je Rumunija,

Srbija i Crna Gora, Turska i Bu-

garska, a BiH je uspjela pobijedi-

ti Moldaviju, Gr~ku, Makedoniju,

Kipar i Albaniju u ekipnoj kon-

kurenciji.

Mladi matemati~ari u BiH

}e se vratiti 27. juna. ¥

BALKANSKA MATEMATI^KA OLIMPIJADA

Srpskoj dvije medaqe

DOBOJ - ^lanovi Predsjed-

ni{tva BiH razgovarali su u petak

popodne u Doboju s predstavnici-

ma vladaju}ih stranaka o krizi u

Savjetu ministara BiH, izazvanom

odlukom predsjedavaju}eg Adnana

Terzi}a da prihvati ostavku min-

istra spoqnih poslova Mladena

Ivani}a, koju je podnio u decembru

pro{le godine.

- Konstatovano je da je to poli-

ti~ki problem i traìo se jedan

ovakav sastanak. Danas smo ponovo

~uli informaciju od Adnana

Terzi}a, kao i odgovor ministra

inostranih poslova Mladena

Ivani}a. Svoje mi{qewe iznijeli

su i predsjednici pojedinih poli-

ti~kih partija. Mogu vam re}i da

je situacija dosta ozbiqna i da

nismo do{li do zadovoqavaju}eg

rje{ewa i da razgovor nastavqamo

u ponedjeqak u Sarajevu - rekao je

poslije razgovora u Doboju pred-

sjedavaju}i Predsjedni{tva BiH

Borislav Paravac.

On je istakao da postoji mnogo

kombinacija i da bi bilo te{ko da

odgovara na pojedina pitawa nov-

inara.

- Jednostavno smatramo da je

potrebno jo{ malo da se unutar

politi~kih partija do|e do konkret-

nih stavova i uslova pod kojim bi u

ponedjeqak mogli rije{iti ovo

pitawe - istakao je Paravac.

Na pitawe novinara zbog ~ega

je odràn sastanak kada na wemu

ni{ta novo nije dogovoreno, Par-

avac je odgovorio:

- Od ne~ega mora da se po~ne.

Prema tome, vi{e ne bih ni{ta na

tu temu mogao re}i - zakqu~io je

blic-konferenciju za novinare

Borislav Paravac.

Sastanku, koji je po~eo u 17.20

~asova, osim Borislava Paravca,

prisustvovali su ~lanovi Pred-

sjedni{tva BiH Sulejman Tihi} i

Ivo Miro Jovi}, zatim predsje-

davaju}i Savjeta ministara Adnan

Terzi}, potpredsjednik Srpske

demokratske stranke Mladen Bosi},

predsjednik Partije demokratskog

progresa Mladen Ivani}, {ef

Hrvatske demokratske zajednice

Dragan ôvi} i predsjednik Pred-

sjedni{tva Stranke za BiH Safet

Halilovi}.

Sastanak u Doboju sazvan je

po{to je Ivani} uputio pismo

Predsjedni{tvu BiH u kome je za-

traìo da se izjasne o prihvatawu

wegove ostavke.

Prije po~etka sastanka u~es-

nici su bili uglavnom optimisti i

smatrali da }e se ve} danas rije{iti

ovaj problem.

Me|utim, o~igledno je da je

situacija znatno ozbiqnija. Da ni-

je tako, za ponedjeqak ne bi bio za-

kazan nastavak u petak zapo~etih

razgovora.

¥ Sl. PUHALO

SASTANAK ^LANOVA PREDSJEDNI[TVA BiH I PREDSTAVNIKAVLADAJU]IH STRANAKA Borislav

Paravac:Politi~kiproblem

PORTUGALIJA

Zaplijewen kokain

LISABON - U Portugaliji je zapli-

jewena najve}a koli~ina droge u Evropi

tokom ove godine - vi{e od ~etiri tone

veoma ~istog kokaina, saop{tila je u pe-

tak policija, prenosi Beta.

Droga je zaplijewena u srijedu u indu-

strijskom skladi{tu u Almeirimu, oko

80 kilometara sjeveroisto~no od Lisabo-

na. Narkotik je bio sakriven u duplom po-

du jednog kamiona.

Policija je uhapsila ~etiri mu{kar-

ca, me|u kojima dva vlasnika jednog pred-

uze}a za me|unarodni transport.

Policija je ju~e zaplijenila i pet mi-

liona doza kokaina u jednom skladi{tu

na jugu Lisabona i privela dva Portugal-

ca i dva dràvqana Angole.

Posqedwa najve}a zapqena droge je

bila 2004. godine, kada je prona|eno sko-

ro tri tone kokaina na jugu dràve. ¥

SREBRENICA - Ambasador

Wema~ke u BiH Arne Frejher fon

Kitlic otvorio je u petak u Srebre-

nici ure|eni i renovirani objekat

nazvan "Ku}a povjerewa#.

Objekat je zgrada nekada{weg

Narodnog univerziteta, koji je op-

{tina Srebrenica ustupila na bes-

platno kori{}ewe u idu}ih deset

godina, a obnovila ga je wema~ka

organizacija "AVO# uz finansij-

sku podr{ku vlade svoje zemqe.

U "Ku}i povjerewa# bi}e na-

rodna kuhiwa, organizova}e se pru-

àwe zdravstvenih usluga socijal-

no ugroènom stanovni{tvu, a ra-

di}e se i programi za brì opora-

vak i ekonomski razvoj op{tine.

Ove usluge i daqe }e finansi-

rati vlada Wema~ke.

- Ova ku}a }e pomo}i da se raz-

vija ekonomski ìvot u Srebreni-

ci kojoj treba pomo}i da jo{ oja~a

i sa vi{e optimizma gleda u budu}-

nost - rekao je ambasador Kitlic uz

obe}awe da }e wegova zemqa nasta-

viti pruàti pomo} kako bi taj op-

timizam postao realnost.

Poslije bogatog kulturno-za-

bavnog programa u ime bo{wa~kog

~lana Predsjedni{tva BiH Sulej-

mana Tihi}a govorio je ministar

za qudska prava i izbjeglice u Sa-

vjetu ministara Mirsad Kebo.

Pored velikog broja gra|ana

Srebrenice, ovoj sve~anosti pri-

sustvovali su i delegacije vlasti

Srpske i Federacije.

¥ K. ].

WEMA^KA POMO] SREBRENICI

Otvorena "Ku}a povjerewa"

\ Srebrenica: Na usluzisvima

SARAJEVO - Osu|enici Vla-

stimir Pu{ara, Ivan Bakovi},

Milorad Rodi} i Zoran Kneè-

vi}, koji kaznu izdràvaju u Kazne-

no-popravnom zavodu Zenica, na-

stavili su {trajk gla|u poslije

fizi~kog i psihi~kog maltretira-

wa od strane zatvorenika bo{wa~-

ke nacionalnosti.

Oni se, poslije intervencije

federalnog ministra pravde Bor-

jane Kri{to, od ~etvrtka nalaze

u stacionaru, ali su na izmaku sna-

ga, jer su u {trajk stupili jo{ 7.

juna.

Porodice osu|enika, razo~a-

rane odlukom ministra Kri{to

da ih smjesti u stacionar, ali da

ne sprovede nalog ministra prav-

de BiH Slobodana Kova~a da bu-

du iz bezbjednosnih razloga premje-

{teni u Kazneno-popravni zavod

"Kula# u Isto~nom Sarajevu, na-

javquju tu`bu Evropskom sudu za

qudska prava u Strazburu.

- U ponedjeqak }emo se u Ba-

woj Luci sastati sa opunomo}e-

nim advokatom Zoranom Male{e-

vi}em, koji }e nas zastupati pred

Sudom u Strazburu - kaè @eqko

Rodi}, sin Milorada Rodi}a i na-

pomiwe da se, zbog specifi~no-

sti, Evropski sud iz Strazbura

ve} zainteresovao za ovaj slu~aj.

@eqko dodaje da ga je otac us-

pio pozvati telefonom u ~etvr-

tak uve~e i àlio se na neprimje-

rene postupke upravnika zatvora

Hidajeta Jabanxi}a.

- Rekao im je da,

{to se wega ti~e,

mogu i da crknu, da

}e ih vezati i na si-

lu hraniti infu-

zijom kroz nos i da

}e im zabraniti

telefonske razgo-

vore sa porodicama

i tome sli~no - upo-

zorava @eqko Ro-

di}.

Advokat Vlastimira Pu{are

Vesna Rujevi} u petak je uspjela

u Zenici razgovarati sa svojim

klijentom, koji je, prema wenim

rije~ima, u veoma te{kom fizi~-

kom i psihi~kom stawu.

- Posqedice su vidne. Vla-

stimir je jako smr{ao, oslabio

mu je vid i opala koncentracija.

Nada se da }e dobiti pomo} i bi-

ti, zajedno sa ostalima, premje-

{ten u drugi zatvor - rekla je Ru-

jevi}eva, koja izraàva nadu da

}e pomo} u razrje{ewu ove situ-

acije pruìti ombudsmani za

qudska prava, Crveni krst, Oebs

i druge organizacije.

Dijana Bakovi}, supruga Iva-

na Bakovi}a, navodi da su poro-

dice zatraìle prijem i pomo} od

Kancelarije visokog predstavni-

ka, ali da im je re~eno da ih on

ne moè primiti u narednih 14

dana.

- Poku{ali smo i na ovoj

adresi, ali se nismo mnogo ni na-

dali da }e nam pomo}i. Ostaje

nam da se borimo i da spasimo

wihove ìvote - rekla je Dijana

i dodala da je wenom muù, ali i

drugima, svakog dana sve teè da

do|u i do telefona i da izgovo-

re nekoliko re~enica o svom

zdravstvenom stawu.

¥ N. ZELENOVI]

ZATVORENICI U ZENICI NASTAVILI [TRAJK GLA\U

STRAZBUR JEDINA NADA Evropski sud iz Strazbura ve} se zainteresovao za ovajslu~aj. Upravnik zatvora Hidajet Jabanxi} im je rekao da,{to se wega ti~e, mogu i da crknu, tvrdi @eqko Rodi}

IZVJE[TAJ Ombudsman za qudska

prava BiH Vitomir Po-

povi} izjavio je u petak

Srni da je izvje{taj ove

institucije u vezi sa sta-

wem u Kazneno-popravnom

zavodu Zenica pripre-

mqen i da }e, po{to ga pot-

pi{u i druga dva ombudsma-

na Mariofil Qubi} i

Safet Pa{i}, bi-

ti objavqen, naj-

vjerovatnije, po-

~etkom sqede}e

nedjeqe.

- Taj predmet

smo razmotrili,

ali vi{e detaqa

trenutno ne mo-

gu saop{titi -

naglasio je Vi-

tomir Popovi}.

RAZGOVOR BEZDOGOVORAU ponedjeqak u Sarajevu nastavak razgovora, jer u petak u Doboju nijerije{ena kriza u Savjetu ministara

25. i 26. jun 2005. DOGA\AJI

3

®N

VO

"A

LT

ER

" - S

TU

DI

O

Da je mnogima Republika

Srpska trn u oku i nije ni{ta no-

vo. Tabla sa natpisom "Dobro do-

{li u Republiku Srpsku# iz

pravca Gora`da prema Ustipra-

~i zbog toga je "platila# ceh.

Nepoznati pisac, kojem Dej-

tonski sporazum o~igledno nije

ja~a strana, zelenim sprejom pre-

ko natpisa Srpska zapisao je -

BiH.

Ni{ta boqe nisu pro{le ni

ostale table na granici izme|u

Srpske i Federaciji u razme|i-

ma u Gorwedrinskom regionu.

¥ Slavko HELETA

FOTO-VIJEST

BEOGRAD - Predsjednik Vla-

de Srbije Vojislav Ko{tunica i

predsjednik i premijer Republi-

ke Srpske Dragan âvi} i Pero

Bukejlovi} u petak su najo{trije

osudili ratne zlo~ine po~iwene

prema pripadnicima drugih naro-

da, ukqu~uju}i "masovni zlo~in u

Srebrenici#, kao i sve zlo~ine

po~iwene nad srpskim narodom, ja-

vila je Beta.

Na sastanku u Beogradu "istak-

nuto je da srpski narod ima poseb-

nu moralnu obavezu, kao narod ko-

ji je u ratovima tokom pro{log vi-

jeka pretrpio najve}e `rtve, da se

rasvijetle i osude svi ratni zlo-

~ini#, saop{tila je Kancelarija

Vlade Srbije za saradwu s mediji-

ma.

- Zbog toga se najo{trije osu-

|uju i svi izvr{eni zlo~ini to-

kom gra|anskog rata prema pripad-

nicima drugih naroda i po~iweni

masovni ratni zlo~in u Srebreni-

ci - navedeno je u saop{tewu.

Najo{trije su osu|eni i "svi

po~iweni zlo~ini prema srpskom

narodu# i ukazano da su ostali ne-

rasvijetqeni i neka`weni zlo~i-

ni po~iweni u "Bqesku#, "Olu-

ji#, Sarajevu, Tuzli, Bratuncu i

drugde - navedeno je u saop{tewu.

Ocijeweno je i da je "izuzetno

va`no {to su sve relevantne poli-

ti~ke snage u Srbiji i Republici

Srpskoj osudile sve ratne zlo~i-

ne#, uo~i godi{wica 11. jula u Sre-

brenici i 12. jula u Bratuncu.

Nagla{eno je i da su po~ini-

oci ratnih zlo~ina "uvijek poje-

dinci#, da "kao pojedinci moraju

odgovarati za po~iwene zlo~ine#.

- Da se zlo~ini ne bi ponovi-

li, nijedan zlo~in ne smije osta-

ti neka`wen - nagla{eno je na sa-

stanku, na kojem su u~estvovali i

ministri policije Srbije i Repu-

blike Srpske Dragan Jo~i} i Dar-

ko Matija{evi}, kao i ministar

privrede Srbije Predrag Buba-

lo.

Na sastanku je ocijeweno i da

je dosada{wi model saradwe sa Ha-

{kim tribunalom dao "zna~ajne re-

zultate i istaknuto da }e se sarad-

wa nastaviti kako bi se do kraja

rije{ilo pitawe ispuwavawa me-

|unarodnih obaveza#.

U razgovoru je istaknut i zna-

~aj dosqednog po{tovawa Dejton-

skog sporazuma, kao me|unarodnog

garanta stabilnosti BiH.

Posebna pa`wa posve}ena je i

privrednim temama, pri ~emu je

obostrano iskazan interes za ve}u

privrednu saradwu i dogovoreno

da se intenziviraju kontakti dvi-

je vlade i nadle`nih ministarsta-

va kako bi se unaprijedila sarad-

wa u oblasti privrede. ¥

PREMIJER SRBIJE I PREDSTAVNICI SRPSKE OSUDILI SVE ZLOÎNE

Za vjeru

se trpi

BITOQ - Arhiepiskop

Ohridske arhiepiskopije Jo-

van rekao je u petak agenciji

Beta da }e se odazvati pozivu

na odsluèwe zatvorske kazne

od 18 mjeseci.

Krivi~no vije}e bitoq-

skog Apelacionog suda potvr-

dilo je ju~e izre~enu kaznu od

godinu i po zatvora vladici

Srpske pravoslavne crkve Jo-

vanu zbog "{irewa mr`we na

vjerskoj i nacionalnoj osno-

vi#.

Vladika Jovan rekao je da

je u Makedoniji i da ne}e bje-

àti od izdràvawa kazne.

- Ako su mogli mnogi mo-

ji prethodnici da stradaju za

vjeru, mogu i ja malo da pretr-

pim - rekao je arhiepiskop Jo-

van.

Prema wegovim rije~ima,

progoni ne mogu uni{titi cr-

kvu, ve} je samo u~initi ja~om,

kao {to je i bio slu~aj u pr-

vim vijekovima hri{}anstva.

- Krv mu~enika sjeme je za

nove hri{}ane - rekao je vla-

dika Jovan i dodao da }e ga za

vrijeme odsustva mijewati je-

dan od vladika iz Ohridske

arhiepiskopije.

- Ako treba bi}e hiroto-

nisani i novi episkopi - rekao

je vladikaJovan.

Protiv vladike Jovana

krivi~nu prijavu podnijela je

kanonski nepriznata Make-

donska pravoslavna crkva, te-

rete}i ga da je "otpe~atio i

rasturao vjerske kalendare i

kwige u kojima se vrije|a ar-

hijerej te crkve i naziva se

raskolnikom#.

Episkop Jovan u roku od

osam dana treba da se pojavi u

zatvoru u Bitoqu na izdrà-

vawu kazne, a ako to ne uradi

onda }e ga u zatvor sprovesti

policija. ¥

PODVUÊNO

DA ODGOVORNE STIGNE KAZNA

Susret u Beogradu: Nastavak saradwe sa Hagom

MILI]I - Od ~etvrtka u 23 ~asa pono-

vo je uspostavqen telefonski saobra}aj u is-

to~nom dijelu Republike Srpske.

Do prekida je do{lo u petak oko 12 ~a-

sova, jer su, kako saznajemo u slu`bi "Tele-

koma# u Vlasenici, radnici na novoj benzin-

skoj pumpi na ulazu u Mili}e prilikom is-

kopavawa o{tetili opti~ki telekomunika-

cioni kabel.

Stru~waci "Telekoma Srpske# otklawa-

li su kvar vi{e od deset ~asova.

- Investitor nove benzinske pumpe kod

Mili}a naàlost nije imao saglasnost "Te-

lekoma# za izvo|ewe zemqanih radova, ina-

~e do ove havarije i zastoja u telefonskom

saobra}aju ne bi do{lo, jer bi uz saglasnost

dobili i skicu terena pa bi znali kuda pro-

lazi opti~ki kabel - rekli su nam u vlase-

ni~koj slu`bi "Telekoma Srpske#.

¥ Z. J.

POPRAVQEN KVAR NA OPTI^KOM KABELU U MILI]IMA

VA[INGTON - Predstav-

ni~ki dom ameri~kog Kongresa

raspravqa}e u ponedjeqak o Na-

crtu rezolucije kojom se "osu|u-

je masakr po~iwen u Srebrenici

u julu 1995. godine, kao i zlo~i-

ni i genocid po~iwen tokom ra-

ta u BiH, od 1992. do 1995#, javi-

la je Beta.

Rezolucija u kojoj se isti~e

da "svi optuèni za ratne zlo~i-

ne pred Ha{kim tribunalom mo-

raju bez odga|awa biti predati

tom sudu# ve} je, prije dva dana,

usvojena u Senatu.

U tekstu Rezolucije pod bro-

jem SRES 134 IS navodi se da je

"masakr u Srebrenici jedan od

najteìh zlo~ina koji su se dogo-

dili tokom konflikta u BiH, od

aprila 1992. do novembra 1995#.

- Politika agresije i etni~-

kog ~i{}ewa, koju su tokom tog

konflikta sprovodile snage Sr-

ba iz BiH, uz direktnu podr{ku

vlasti tada{we Savezne Repu-

blike Jugoslavije, ima za posqe-

dicu vi{e od dva miliona rase-

qenih, oko 200 hiqada ubijenih,

na desetine hiqada silovanih i

zlostavqanih, kao i nedu`ne ci-

vilne `rtve koje su u Sarajevu i

drugim gradovima izlagane bom-

bama i snajperima - navodi se u

tekstu.

Uz podsje}awa na doga|aje u

Srebrenici u qeto 1995. godine,

u rezoluciji se navodi da je "u

toj zoni pod za{titom Ujediwe-

nih nacija ubijeno najmawe se-

dam hiqada qudi#. ¥

REZOLUCIJA O SREBRENICI PRED KONGRESOM

Rasprava u ponedjeqak

SARAJEVO - Predstavnici

Savjeta Evrope, Evropske komi-

sije i rektori osam univerzite-

ta u BiH ocijenili su u petak da

je nedostatak zakonodavnog okvi-

ra za visoko obrazovawe najve}a

prepreka ispuwavawu obaveza

prema Bolowskom procesu, kao

i da su politi~ari najmawe u~i-

nili da ovaj proces zaìvi u BiH.

BE^ - Austrija }e prvi put

preuzeti komandu nad trupama

Evropske unije u BiH u decem-

bru, saop{tio je u petak austrij-

ski ministar odbrane Ginter

Plater.

BE^ - Predsjednik Saveza ne-

zavisnih socijaldemokrata Mi-

lorad Dodik prisustvova}e zasje-

dawu Savjeta partije evropskih

socijalista koje se odràva 24. i

25. juna u Be~u. ¥

UKRATKO

BAWA LUKA - Delegacija Sa-

veza logora{a Republike Srpske,

ukoliko sve bude teklo po planu,

po~etkom idu}eg mjeseca otputo-

va}e u Va{ington na poziv najsta-

rijeg ~lana ameri~kog Kongresa,

sudije Teda Poa iz Teksasa.

Ovo je na{em listu kazao pot-

predsjednik Saveza logora{a Slav-

ko Jovi~i}, napomiwu}i da je sudi-

ja Po u zvani~nom pozivu predlo-

ìo da delegacija Saveza u Va{ing-

ton do|e 25. juna, kako bi se do 30.

juna sastali sa nekoliko drugih

kongresmena i predstavnika ame-

ri~ke vlasti.

- Budu}i da se nismo mogli pri-

premiti za tako va`nu posjetu do

25. juna, odlu~ili smo da zamolimo

sudiju Poa i druge kongresmene da

pomjere termine sastanaka sa na-

{om delegacijom za po~etak jula -

kazao je Jovi~i}.

To zna~i da bi, objasnio je on,

delegacija Saveza logora{a u Va-

{ington otputovala odmah posli-

je ameri~kog nacionalnog prazni-

ka Dana nezavisnosti, koji se obi-

qeàva 4. jula.

Govore}i o pozivu kongresme-

na Teda Poa, Jovi~i} je kazao da je

to veliko i zna~ajno priznawe za

Savez logora{a Republike Srpske,

koji ne odustaje od namjere da svi-

jetu predo~i istinu o stradawu srp-

skog naroda tokom rata u BiH.

U tome }e im pomo}i, smatra

Jovi~i}, dokazni materijal, odno-

sno video-zapisi i dokumentacija,

ali i svjedo~ewe ~lanova delegaci-

je - biv{ih logora{a - koji su pre-

ìvjeli pakao muslimanskih logo-

ra {irom BiH.

Jovi~i} napomiwe da }e u de-

legaciji Saveza biti i Srpkiwa

koju su silovali pripadnici bo-

{wa~ke vojske u Srebrenici. We-

na pri~a, navodi on, mogla bi bi-

ti kqu~na stvar, poslije koje }e se,

sasvim sigurno, po~eti mijewati

slika doga|aja u Srebrenici i pri-

je jula 1995. godine.

Sudija Ted Po ujedno je i ~lan

kongresnog Komiteta za me|una-

rodne odnose. Da bi delegaciji Sa-

veza logora{a olak{ao dolazak u

Va{ington kongresmen Po je 22. ju-

na uputio generalnom konzulu ame-

ri~ke ambasade u Sarajevu Kirku

Smitu, u kojem ga moli da se u {to

kra}e vrijeme rije{i pitawe iz-

davawa viza pozvanim gostima.

Navode}i da je posjeta ~lano-

va Saveza logora{a Va{ingtonu

"veoma va`na za rad Kongresa#, su-

dija Po zahvalio je konzulu Smitu

i ostalim slu`benicima ambasade

na razumijevawu.

¥ D. MAJSTOROVI]

DELEGACIJA SAVEZA LOGORA[A USKORO U VA[INGTONU

ISTINA ]E PROGOVORITI Logora{i ne odustaju od namjere da svijetu predo~e

istinu o stradawu Srba tokom rata u BiH. U delegaciji

}e biti i Srpkiwa, koju su silovali bo{wa~ki vojnici

u Srebrenici

BAWA LUKA

Advokati

dobili

spise

BAWA LUKA - Nadle`ni

iz republi~kog Sekretarijata

za odnose sa Ha{kim tribuna-

lom i istraìvawe ratnih zlo-

~ina ustupili su u petak svu

raspoloìvu dokumentaciju

advokatima Nata{i Ivanovi} i

Draganu Krgovi}u koji brane

generale Radivoja Mileti}a i

Milana Gveru u postupku pred

Sudom u Hagu.

U saop{tewu Sekretarija-

ta navodi se da su advokati za-

traìli da im se omogu}i uvid

i ustupi materijal koji }e ko-

ristiti kao dokaz u su|ewu dvo-

jici generala.

Jo{ se navodi da je dogovo-

rena daqa saradwa i istaknuta

spremnost Sekretarijata da i

ubudu}e udovoqi zahtjevima

advokata kada je rije~ o ustupa-

wu dokumentacije u ovim proce-

sima.

Generale Radivoja Mileti-

}a i Milana Gveru optu`nica

tereti za zlo~ine nad Bo{wa-

cima u Srebrenici i @epi 1995.

godine.

¥ G. K.

\Mili}i: Radnici

"

Telekoma" na terenu

Deset ~asova muke

Po~inioci ratnih zlo~ina uvijek su pojedinci.

Nerasvijetqeni i neka`weni zlo~ini po~iweni

u

"

Bqesku",

"

Oluji", Sarajevu, Tuzli, Bratuncu...

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.DOGA\AJI4

BAWA LUKA - Radi o~uva-

wa vlastitog nacionalnog iden-

titeta, za djecu pripadnika na-

cionalnih mawina potrebno je u

osnovnim {kolama organizovati

dodatne ~asove materweg jezika.

Ovo je stav ve}ine u~esnika

javne rasprave "Obrazovawe dje-

ce pripadnika nacionalnih ma-

wina#, koja je odràna u ~etvr-

tak u Klubu nacionalnih mawi-

na u Bawoj Luci.

Skup, na kojem je razgovara-

no o potrebama pripadnika ma-

wina u obrazovawu i primjeni

zakona u ovoj oblasti, organizo-

vali su Helsin{ki parlament

gra|ana Bawa Luka i Savez na-

cionalnih mawina Republike

Srpske.

- Iako je republi~ko Mini-

starstvo prosvjete i kulture u

januaru ove godine donijelo Pra-

vilnik o obrazovawu djece pri-

padnika nacionalnih mawina, do

sada je dodatna nastava iz mater-

weg jezika organizovana samo u

pojedinim osnovnim {kolama u

Prwavoru - rekao je predsjednik

Saveza Ukrajinaca Republike

Srpske Aleksandar ôrni.


pripadnici nacionalnih mawi-

na, pored uvo|ewa dodatnih ~a-

sova materweg jezika, zalaga}e se

i za uvo|ewe sadràja iz oblasti

kulture i istorije svog naroda.

- Na taj na~in, pomo}i }emo

na{oj djeci da ne zaborave svoje

porijeklo i da ostanu vjerni svo-

joj tradiciji - rekao je ôrni.

On je dodao da, prema poda-

cima Me|unarodne organizacije

za za{titu spomenika i kultur-

nog nasqe|a Ujediwenih nacija -

Uneska, godi{we i{~ezne na de-

setine lokalnih jezika, narje~ja

i dijalekata malih naroda, et-

ni~kih grupa i zajednica.

- Zato moramo pomo}i na{oj

djeci da ne zaborave jezik svojih

roditeqa i predaka - naglasio je

Aleksandar ôrni.

Na~elnik Odjeqewa za osnov-

no obrazovawe u Ministarstvu

prosvjete i kulture Republike

Srpske Ranko Savanovi} kazao

je da ima vrlo malo nastavnika

koji bi mogli predavati na jezi-

ku odre|ene nacionalne mawine.

- Isto tako, jo{ nemamo na-

stavnih planova i programa za

organizovawe dodatne nastave za

djecu pripadnika nacionalnih

mawina - naglasio je Ranko Sava-

novi}.

On je dodao da u Republici

Srpskoj nema {kole u kojoj djeca

pripadnika nacionalnih mawi-

na ~ine ve}inu.

- Ipak, u skladu sa pravima

koja im garantuju na{i strate-

{ki dokumenti i zakonska i pod-

zakonska akta, nastoja}emo da po-

boq{amo uslove obrazovawe dje-

ce pripadnika nacionalnih ma-

wina - naglasio je Ranko Sava-

novi}. ¥ M. FILIPOVI]

SAVEZ NACIONALNIH MAWINA REPUBLIKE SRPSKE

BAWA LUKA - Ratni na~el-

nik Glavnog {taba Vojske Repu-

blike Srpske, general-pukovnik

u penziji Manojlo Milovanovi},

predstavio je u ~etvrtak u bawo-

lu~kom Domu vojske svoju kwigu

"Istine i zablude o ratu u BiH

1992-1995#. Kwigu je izdalo Udru-

èwa defendologa Republike

Srpske.

- Milovanovi} nije uzeo li~-

no uvjerewe za nau~nu istinu, ve}

je, kao u~esnik rata, nau~nu isti-

nu, objektivnost, usvojio za li~-

no uvjerewe - rekao je izdava~ dr

Du{ko Vejnovi}.

Recenzent kwige dr Mi}o

Stojanovi} smatra da je Milova-

novi} pri utvr|ivawu globalne

strukture rata polazio od ~iwe-

nice da je po dru{tveno-politi~-

kim i vojno strate{kim karak-

teristikama u BiH bio svojevr-

sni lokalni i gra|ansko-vjerski

rat, koji se razlikuje od mnogih

ratova modernog doba i po ratnoj

vje{tini i strategiji, bez pri-

premqenih doktrinarnih na~e-

la.

- Milovanovi} se nije odlu-

~io da pi{e vojnu istoriju, nije

sveo rat na bitke, ali u zgusnu-

toj seriji, kao na dlanu, u zgusnu-

toj formi, iznosi seriju doga|a-

ja oslobo|en bilo kakvih dogmat-

skih predrasuda, sve pi{e na

osnovu svojih autenti~nih doku-

menata - rekao je recenzent kwi-

ge dr Mi}o Stojanovi}.

Prema Milovanovi}u, plane-

ri i izvr{ioci "globalne poli-

tike# tokom razbijawa biv{e

SFRJ zaboravili su na nacional-

nu komplikovanost i izmije{a-

nost stanovni{tva u woj, a po-

sebno u BiH kao centralnoj re-

publici biv{e zemqe.

Formirawe Vojske Republi-

ke Srpske Milovanovi} vidi kao

odgovor na formirawe takozva-

ne Armije BiH i Hrvatskog vi-

je}e odbrane i prelazak regular-

ne hrvatske vojske na prostore

BiH.

U svojoj kwizi Milovanovi}

tvrdi da je ciq stvarawa "bez-

bjednosnih zona u BiH# bio samo

jedan - da se za{tite musliman-

ske jedinice i komande od dejstva

Vojske Republike Srpske po wi-

ma#.

Ubrzo po stvarawu bezbjed-

nosnih zona iz wih su po~eli raz-

bojni~ki ispadi, prvo mawih gru-

pa prema okolnim srpskim seli-

ma, a zatim ve}ih vojnih sastava

prema jedinicama VRS.

- Ko ne misli da kritikuje

ovu kwigu, ne treba ni da je ~ita

- rekao je na kraju promocije Mi-

lovanovi}, pozivaju}i prisutne

na promociji, kao i budu}e ~ita-

oce, da svojim istinama doprine-

su razobli~avawu zabluda prote-

klog rata u BiH.

¥ M. Mi.

PREDSTAVQENA KWIGA GENERALA MANOJLA MILOVANOVI]A

Istine i zablude o ratu

BR^KO - Za upis u prvi raz-

red sredwih {kola u Br~kom ove

godine obezbije|eno je 1.038 mje-

sta u 43 odjeqewa, kaè {ef Odje-

qewa za obrazovawe u Vladi di-

strikta Vuka{in Pani}.

Prema wegovim rije~ima, mje-

sta ima za svih 864 u~enika koji

su ove godine na podru~ju distrik-

ta zavr{ili osnovnu {kolu.

Razlika izme|u toga i ukup-

nog broja |aka prvih razreda ko-

je mogu primiti ~etiri sredwe

{kole u Br~kom bi}e popuwena

u~enicima iz susjednih op{tina,

koje su ve} decenijama usmjerene

na br~anske sredwe {kole.

- Tako }e se u na{e sredwe

{kole mo}i upisati i svr{eni

osnovci iz Pelagi}eva, Doweg

@abara, Lopara, Srebrenika, kao

i Guwe, naseqa koje se nalaze u

susjednoj Hrvatskoj - istakao je

Pani}.

Prijem dokumenata zavr{en

je u petak, 24. juna, a kandidati ko-

ji su se prijavili u neku od ~etvo-

rogodi{wih sredwih {kola po-

laga}e prijemni ispit 27. i 28. ju-

na.

U osam odjeqewa Gimnazije

"Vaso Pelagi}# bi}e primqeno

176 u~enika, ali }e, kako kaù u

Odjeqewu za obrazovawe, zbog ve-

likog interesovawa svr{enih

osnovaca najvjerovatnije biti odo-

bren upis jo{ jednog odjeqewa. U

sredwoj Ekonomskoj {koli pred-

vi|en je upis 312 |aka, zatim 300

mjesta ima u Tehni~koj, a 250 u Po-

qoprivrednoj {koli.

[ef Odjeqewa za obrazova-

we Vuka{in Pani} najavio je za

po~etak idu}e, 2005/2006. {kol-

ske godine kona~no otvarawe i

drugog dijela zgrade Gimnazije, u

kojoj bi od septembra trebalo da

se organizuje nastava. ¥ M. \.

UPIS UÊNIKA U SREDWE [KOLE U BR^KOM

Hiqadu klupa ~eka |akeU br~anske sredwe {kole mogu da se upi{u i svr{eni osnovciiz Pelagi}eva, Doweg @abara, Lopara, Srebrenika,kao i iz Guwe, naseqa koje se nalazi u Hrvatskoj

BILE]A - U petak je

po~elo otpu{tawe mladih

vojnika iz nastavnog centra

u kasarni "Bile}ki borci#

u Bile}i, koji skidaju voj-

ne uniforme i odlaù i

razduùju naoruàwe kojim

su bili zaduèni za vrije-

me sluèwa vojnog roka.

Prema rije~ima koman-

danta tog nastavnog centra

potpukovnike Miodraga

Novokmeta, nije rije~ ni o

kakvom vanrednom otpu{ta-

wu ove generacije mladih

vojnika. On kaè da se ra-

di o redovnom otpu{tawu

poslije odsluèwa predvi-

|enog vojnog roka i zavr-

{etka predvi|ane vojne obu-

ke, a po nare|ewu vi{e voj-

ne komande.

- Svi vojnici ove kla-

se, koji su bili na obuci u

Bile}i, po}i }e svojim ku-

}ama najkasnije za desetak

dana. Oni koje sada otpu-

{tamo, a takvih je veliki

broj, nisu koristili odsu-

stvo, pa im je za isto toli-

ko dana skra}eno sluèwe

vojnog roda. Osim toga, ima

i veliki broj vojnika koji

su, zbog zalagawa tokom obu-

ke i primjernog vladawa,

dobili nagradna odsustva

koja ne}e koristiti, zbog

~ega ranije skidaju vojne

uniforme - isti~e potpu-

kovnik Novokmet.

Prema wegovim rije~i-

ma, svi vojnici odlaze svo-

jim ku}ama sa solidnim voj-

nim znawem koje su stekli

za vrijeme obuke u Bile}i.

¥ [. A.

NASTAVNI CENTAR U BILE]I

Vojnici svoje odsluìli AKCIJA AUTO-MOTO SAVEZA

REPUBLIKE SRPSKE

Kakve automobilevozimo

BAWA LUKA - Auto-moto savez Republi-

ke Srpske i redakcija "Saobra}aj i mi# ovih

dana organizuju akcije "Provjerite vozite li

tehni~ki ispravan auto# i "Koliko poznajemo

saobra}ajne propise#.

Ciq akcija je da se ukaè na negativna kre-

tawa u saobra}aju i saobra}ajnoj bezbjednosti.

Akcije se sprovode u saradwi sa Ministarstvom

unutra{wih poslova i Asocijacijom tehni~kih

pregleda Republike Srpske.

- Obje akcije se realizuju na cijelom podru~-

ju Republike Srpske i obje su dobrovoqne, a ciq

je provjera tehni~ke ispravnosti vozila, pogoto-

vo {to smo pred sezonom godi{wih odmora - ka-

è urednik u Redakciji "Saobra}aj i mi# Miro

Gligorijevi}. - Ovo je poku{aj da se voza~i in-

formi{u o tehni~kom stawu svojih vozila, a ujed-

no i da provjere vlastito poznavawe saobra}aj-

nih propisa - kaè urednik Redakcije "Saobra-

}aj i mi# Miro Gligorijevi}. ¥ M. Mi.

Kako plate,tako i penzijeBIJEQINA - Upravni odbor Udruèwa penzio-

nera iz Bijeqine podrào je premijera Bukejlovi}a

da stvori uslove za punu isplatu penzija, a da se zao-

stala primawa nadoknade iz sredstva koja se ubiru pri-

vatizacijom.

Istovremeno je od poslanika Penzionerske stranke Ru-

è Niki} i poslanika sa podru~ja Semberije Dimitrija Iva-

ni}a zatraèno da prilikom rasprave o izmjenama i dopu-

nama Zakona o penzijsko-invalidskom osigurawu zahtije-

vaju uskla|ivawe rasta penzija sa porastom li~ih do-

hodaka.

- Prema sada{wem rje{ewu, penzije bi se uskla-

|ivale sa inflacijom. Me|utim, po{to inflacije

zvani~no nema, ne bi bilo ni pove}awa. Zbog toga smo

mi od poslanika zatraìli da prilikom usvajawa

izmjena i dopuna zakona zahtijevaju da se penzije

uskla|uju sa rastom plata u teku}oj godini, za rje-

{ewe koje je na snazi u svim republikama biv{e

SFRJ - kaè predsjednik Udruèwa penzionera u

Bijeqini Savo Panteli}.

¥ M. S.

ZAHTJEV PENZIONERA IZ BIJEQINE

VI[EGRAD - Iz buxeta op-

{tine Vi{egrad izdvojeno je 300

hiqada maraka za otvarawe novih

radnih mjesta. Na taj iznos Razvoj-

na banka jugoisto~ne Evrope, pre-

ko koje se ova sredstva realizuju,

dodala je jo{ toliko, potvr|eno

je u ~etvrtak na konferenciji za

novinare koja je odràna u op{ti-

ni Vi{egrad.

Na~elnik Odjeqewa za pri-

vredu i dru{tvene djelatnosti Ko-

viqka Markovi} i ~lanovi komi-

sija za raspodjelu ovih kredita

Marica Jovanovi} i Milijana

[kobo naglasile su da je iz po-

qoprivrede, od 62 zahtjeva, Kre-

ditni odbor Razvojne banke odo-

brio 32, a po konkursu zanatsko-

preduzetni~ke djelatnosti od 38

zahtjeva odobrena su 23.

- Pojedina~ni iznosi kredita

kre}u se od pet do 60 hiqada ma-

raka, a wihov rezultat }e biti

obaveza korisnika da zaposle no-

vih stotinu radnika - rekla je Ko-

viqka Markovi}.

Ona je podsjetila da je kama-

ta na kredite u poqoprivredi

{est odsto, ali }e se ti iznosi

refundirati iz podsticajnih sred-

stava Ministarstva poqoprivre-

de Republike Srpske.

Kamata na kredite za zanat-

sko-preduzetni~ku djelatnost je

jedan odsto, sa grejs periodom iz-

me|u {est i 12 mjeseci, a na izno-

se kredita preko 15 hiqada mara-

ka grejs period je ~ak 60 mjeseci.

Prema rije~ima na~elnika op-

{tine Vi{egrad Miladina Mi-

li}evi}a, bitna novina je {to se

poslije ugovora sa Razvojnom ban-

kom o realizaciji ovih kredita

prakti~no formirao stalni fond

za podsticaj novog zapo{qavawa,

koji }e se iz godine u godinu po-

ve}avati.

Op{tinski trì{ni inspek-

tor Dragan Mojevi} govorio je na

konferenciji za {tampu o stalnoj

i poja~anoj aktivnosti na suzbi-

jawu rada na crno.

Nagla{avaju}i da }e ovakve

konferencije za predstavnike

sedme sile biti stalni oblik ne-

posredne komunikacije sa javno-

{}u, portparol na~elnika op{ti-

ne Vi{egrad Zdravko @uà naja-

vio je za naredni susret sa novi-

narima analizu rada Odjeqewa za

urbanizam i gra|evinarstvo, kao

i aktivnosti na razvoju turizma

i saobra}ajne problematike u gra-

du.

¥ S. HELETA

RAZVOJNI KREDITI U VI[EGRADU

MARKA PO MARKA - POSAOKreditni odbor Razvojne banke odobrio 32 kreditau poqoprivredi, a po konkursu za zanatsko-preduzetni~kedjelatnosti, od 38 zahtjeva, odobrena su 23 kredita

\Rasprava o mawinama: O~uvati nacionalni identitet (Snimio M. ZUBOVI])

Manojlo Milovanovi}: îtaoci u slu`bi istine

JEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODJEZIK OKUPQA NARODMoramo pomo}i na{oj djeci da ne zaborave jezik svojihroditeqa i predaka, poru~io je UkrajinacAleksandar ôrni

STEFAN NEMAWAPredsjednik Saveza Ukra-

jinaca Aleksandar ôrni svo-

je uvodno izlagawe zapo~eo je

rije~ima Stefana Nemawe:

"Boqe izgubiti sve bitke i ra-

tove nego izgubiti jezik... Po-

slije izgubqenog jezika nema

naroda.#

Savo

Panteli}:

Penzije

ne smiju

zaostajati

JEZIK OKUPQA NAROD

SARAJEVO - Reforma poli-

cije i Javnog radio-televizijskog

sistema i saradwa sa Ha{kim su-

dom glavne su teme dvodnevnog za-

sjedawa Savjeta za sprovo|ewe mi-

ra u BiH, koje je u petak po~elo

u Sarajevu.

Prema rije~ima visokog pred-

stavnika me|unarodne zajednice u

BiH Pedija E{dauna, koji se ju~e

obratio novinarima, Upravni od-

bor Savjeta "àli {to je do{lo

do zastoja u saradwi sa Hagom u

posqedwim nedjeqama i {to je do-

{lo do zastoja u ispuwavawu uslo-

va iz Studije izvodqivosti za pro-

ces stabilizacije i pridruìva-

wa Evropskoj uniji#.

- Poslije vidnog napretka do-

{lo je do zastoja u saradwi sa Ha-

gom, ali se taj proces mora nasta-

viti i ubrzati, kako ne bi do{lo

do ozbiqnih posqedica. Ne treba

zaboraviti da ovaj proces nije

okon~an dok Radovan Karaxi} i

Ratko Mladi} ne budu u Hagu - is-

takao je E{daun.

On nagla{ava da bi BiH mo-

gla zaostati u odnosu na zemqe u

regionu u procesu pridruìvawa

Evropskoj uniji, ukoliko ubrzo ne

budu nastavqeni razgovori o re-

formama policije i Javnog radio-

televizijskog sistema, {to bi,

prema wegovim rije~ima, imalo

nesagledive posqedice za BiH.

- Ako se nastave razgovori o

reformi policije u skladu sa

evropskim standardima i kona~no

rije{i pitawe Javnog radio-te-

levizijskog sistema, BiH }e ima-

ti posqedwu {ansu da zapo~ne

proces stabilizacije i pridruì-

vawa Evropskoj uniji - rekao je

E{daun.

Naglasiv{i da je Upravni od-

bor Savjeta za sprovo|ewe mira

ponovo odao po~ast `rtvama Sre-

brenice, on je izrazio nadu da }e

ceremonija obiqeà-

vawa desetogodi-

{wice de{avawa

u Srebrenici pr-

o}i bezbjedno.

E{daun je re-

kao da je razgova-

rano i o krizi u

Savjetu mini-

stara BiH,

o ~emu

je ~lanove

ovog tijela

u p o z n a o

predsjeda-

v a j u } i

ovog zajed-

ni~kog or-

gana Adnan

Terzi}. Zak-

qu~eno je da

se kriza hit-

no mora pre-

vazi}i razgo-

vorom svih

p o l i t i ~ k i h

stranaka u vl-

asti.

- Konsta-

tovan je vi-

dan napredak

u reformi

o d b r a n e ,

Odjeqewu

za ratne

zlo~ine Suda BiH, zatim na

ekonomskom planu i razvoju

privrede - kazao je Pedi

E{daun i naglasio da je

proizvodwa imala rast od

20 odsto, odnosno vi{e od

svih zemqa u okruèwu i

da je stepen siroma{tva

smawen za 25 odsto.

Prema wegovim mi-

{qewu, privredni rast je

zna~ajan, ali je kriti~no

stawe u finansirawu or-

gana vlasti na svim nivo-

ima u BiH. To je, po we-

mu, posqedica krize fi-

nansirawa organa vlasti,

jer je deficit u buxetu

Federacije BiH izme|u

300 i 400 miliona mara-

ka, a Republici Srpskoj

upola mawe od toga.

¥ N. ZELENOVI]

25. i 26. jun 2005. POLITIKA

5

Ako napravi reformu policije i uspostavi Javni

radio-televizijski sistem, BiH }e iskoristiti

posqedwu priliku za pridruìvawe Evropskoj uniji

UPRAVNI ODBOR SAVJETA ZA SPROVO\EWE MIRA

OVLA[]EWA

Pedi E{daun je rekao da se

"mo`da najva`niji zakqu~ak

Savjeta na ju~era{wem zasjeda-

wu odnosi na budu}nost Kance-

larije visokog predstavnika#.

- Upravni odbor namjerava

da se nastavi preno{ewe ovla-

{}ewa na organe vlasti u BiH.

Tako|e, spreman je da prepo-

ru~i da visokog predstavni-

ka zamijeni specijalni

predstavnik Evropske

unije. Ovu odluku tre-

ba da podrì i ozvani-

~i Evropska unija - na-

glasio je E{daun i do-

dao da }e se to desiti

onda kada BiH potpi{e

dokument o po~etku

sprovo|ewa procesa sta-

bilizacije i pridruì-

vawa.

POSQEDWA [ANSA

STRANA^KA HRONIKA

BIJEQINA - Popuno

nipoda{tavawe odluke mi-

nistra pravde BiH Slobod-

na Kova~a - da se ~etvorica

zatvorenika, tri Srbina i

jedan Hrvat premjeste iz ka-

zneno-popravne ustanove u

Zenici - od strane federal-

ne vlasti, kao i tobo`we

prihvatawe ostavke Mlade-

na Ivani}a, potpuno potvr-

|uje stav Srpske radikalne

stranke "Dr Vojislav [e-

{eq# da u takozvane refor-

me treba i}i oprezno.

- Ako reforme nanose

bilo kakvu {tetu organima

Republike Srpske, treba ih

odbaciti - izjavio je u pe-

tak u Bijeqini predsjednik

Izvr{nog odbora Srpske

radikalne stranke "Dr Vo-

jislav [e{eq# Mirko Bla-

gojevi}.

Blagojevi} je govorio i

o saznawima o te{kom polo-

àju Srba koji kao poli-

cajci rade u Federaciji

BiH.

- Srpske policajce u

Federaciji BiH omalova-

àvaju, ignori{u i provo-

ciraju. Takav odnos prema

wima poja~ao se poslije pri-

kazivawa filma o pogubqe-

wu {estorice Bo{waka, ko-

je su izveli "[korpioni# -

upozorio je Blagojevi}.

Sve to, dodao je on, go-

vori da }e put do stvarawa

povjerewa me|u narodima u

BiH biti teàk i sada{wa

vlast ga ne moè izgraditi.

¥ M. S.

SRPSKA RADIKALNA STRANKA

"DR VOJISLAV [E[EQ"

Policija na mukama

POLITI^KI krugovi u Repu-

blici Srpskoj saglasni su da treba

osuditi zlo~in koji se prije dece-

nije dogodio u Srebrenici, ali su

protiv toga da se tragedijama koje

su se zbile, ne samo u BiH, nego u

prethodnoj Jugoslaviji prilazi na

razli~ite na~ine.

Za Srpsku demokratsku stranku,

kaè poslanik ove partije u Narod-

noj skup{tini Republike Srpske

Stanko Piva{evi}, svi zlo~ini -

pogotovo oni ~ije su ̀ rtve bili ci-

vili i zarobqenici - zasluùju osu-

du. Jedan zlo~in osu|ivati, a drugi

pre}utkivati, nije ni politi~ki,

ni qudski korektno.

- Ako nismo pravili deklaraci-

ju o `rtvama zlo~ina muxahedina u

Republici Srpskoj, ̀ rtvama "Bqe-

ska# i "Oluje# u Hrvatskoj, alban-

skih terorista na Kosmetu, Nato

bombardovawa u Srbiji, ne treba

praviti ni deklaraciju o Srebreni-

ci - rekao je Piva{evi}.

[to se ti~e Deklaracije o Sre-

brenici, koju je usvojila Parlamen-

tarna skup{tina Savjeta Evrope u

Strazburu, Piva{evi} je rekao da

je ̀ rtve nehumano dijeliti na vi{e

i mawe vrijedne, ve} im treba jed-

nako pristupati.

Poslanik Partije demokrat-

skog progresa u Parlamentarnoj

skup{tini BiH Jelina \urkovi}

kaè da je pona{awe ~lana parla-

mentarne delegacije BiH u Parla-

mentarnoj skup{tini Savjeta Evro-

pe Seada Avdi}a "lo{ znak za budu-

}e odnose u politici u BiH#.

Ona je navela da inicijativa

jednog ~lana delegacije pred evrop-

skim ustanovama, bez znawa drugih

~lanova delegacije iz ostala dva na-

roda, "nije dobra i ostavqa lo{ uti-

sak o BiH#.

- Avdi} je politi~ki zloupo-

trijebio svoje mjesto u delegaciji,

ali i zlo~in u Srebrenici - rekla

je \urkovi}eva i ponovila da bi bi-

lo dobro da je deklaracija proiste-

kla kao zajedni~ki prijedlog cije-

le parlamentarne delegacije BiH.

Jelina \urkovi} kaè da se Se-

ad Avdi} u Strazburu pona{ao u

stilu predsjedavaju}eg Savjeta mi-

nistara BiH Adnana Terzi}a#.

- Kao {to Terzi} poku{ava sa-

mostalno da vodi politiku, bez ob-

zira na srpske i hrvatske ~lanove

Savjeta ministara BiH, tako se i

Avdi} pona{a kao da je jedini pred-

stavnik delegacije BiH - rekla je Je-

lina \urkovi}. ¥

POVODOM DEKLARACIJE O SREBRENICI U EVROPSKOM PARLAMENTU

Avdi} kao Terzi}

Svi zlo~ini zasluùju osudu. Nekorektno

je jedno zlodjelo osuditi, a drugo pre}utati

Pedi E{daun:

Napredak, pa zastoj

NEPRISTRASNOPredsjednik Srpske radikal-

ne stranke Republike Srpske Mi-

lanko Mihajlica kaè da bi se pre-

ma svim `rtvama trebalo odnositi

na isti na~in. Tako bi trebalo da

se pona{a i me|unarodna zajedni-

ca, jer pristrastan pristup je put

ka novim sukobima.

DEMOKRATSKA STRANKA

Jeftina hajka

BIJEQINA - Negativne reakcije nekih ra-

dikalnih krugova u BiH na najavqeni dolazak na

komemorativni skup u Srebrenici predsjednika

Srbije Borisa Tadi}a govore o nespremnosti ovo-

ga prostora da prevazi|e traume iz rata, stav je

Demokratske stranke Republike Srpske.

Portparol demokrata Du{ko \uri} u petak je

u Bijeqini rekao da je veoma porazna generaliza-

cija zlo~ina kojom je obuhva}en i politi~ar koji

najvi{e zagovara politiku pomirewa na Balkanu.

- Vjerovatno bi istovetna reakcija bila i da

je Tadi} odbio da se pojavi 11. jula u Srebrenici,

{to nedvosmisleno pokazuje da nekim politi~kim

snagama u BiH srebreni~ka tragedija sluì samo

za sticawe najprizemnijih politi~kih poena - is-

takao je \uri}.

Demokratska stranka je zabrinuta zbog te ~i-

wenice, jer se u BiH ponovo razbuktava naciona-

listi~ka retorika i vje{ta~ki izazivaju doga|aji

koji ne vode pomirewu naroda, nego me|u wima stva-

raju jo{ ve}i jaz i nepovjerewe.

¥ M. S.

Jelina \urkovi}:

Zloupotreba `rtava

DOBOJ - Odràvawem sjedni-

ce Skup{tine Akcionarskog dru-

{tva Rudnik kre~waka i Fabrika

kre~a u Doboju na kojoj je izabra-

no novo rukovodstvo, u ovom kolek-

tivu je zavr{en proces privatiza-

cije zapo~et 2001. godine.

Tako je napokon dràvni kapi-

tal od 58,65 odsto postao privatni,

a kupac je, kao {to je poznato, "In-

tegral inìwering# iz Lakta{a.

ro razvija, a ulaskom "Kre~waka#

u wegov sastav dobio je mineralna

bogatstva, koja nema nijedna druga

firma. Nova djelatnost omogu}i}e

mu da osvaja nova trì{ta u okru-

èwu, {to zna~i da }e iza}i u

svijet - kaè direktor

Rudnika kre~waka i Fa-

brike kre~a Aleksandar

Simi}.

Ali, prije toga, u

"Kre~wak# je neophodno

uloìti znatna sredstva

kako bi se poslije tri de-

cenije obnovile zastarjele

i dotrajale ma{ine koje se

ve} godinama i ne koriste.

- Potrebno je uloìti

izme|u 13 i 15 miliona ma-

raka da bi krenula prava

proizvodwa. Prvo bi tre-

balo pokrenuti jednu ili

dvije kre~ne pe}i, jer to je

osnovna djelatnost ovog kolekti-

va. Kre~ je 11 puta skupqi od kre~-

waka i tu je prakti~no prava zara-

da - isti~e Simi}.

Pokretawem proizvodwe kre-

~a u isto vrijeme

potisnuo bi se

uvoz iz Ma|ar-

ske, a pers-

pektiva je i

u saradwi sa

@eqezarom

Zenica u ko-

joj dogodine

treba da se po-

tpali viso-

ka pe} koja tro{i velike koli~i-

ne kre~waka i kre~a. Tu je i sme-

derevska ̀ eqezara sa kojom "Kre~-

wak# tako|e sara|uje.

Poslije privatizacije nijedan

od sada{wih sedamdesetak radnika

ne}e biti otpu{ten.

"Integral inìwering# }e u

Doboju otvoriti i institut kojem

}e glavni zadatak biti izrada raz-

vojnih programa za "Rudnik kre~-

waka i Fabrike kre~a#, ali i za

cijeli dobojski region. ¥ Sl. P.

SOKOLAC - Na adresu Dr-

voprera|iva~kog i transportnog

preduze}a "Romanija# Akcionar-

sko dru{tvo Sokolac stigla je

prije nekoliko dana zanimqiva

ponuda iz ameri~ke privatne kom-

panije "Turnvod#.

Predsjednik ove kompanije iz

Ohaja, privrednik srpskog pori-

jekla Petar Svilar, u svom pi-

smu navodi da ima namjeru da po-

stane vlasnik "Romanije# koja je

nekada u svojim fabrikama pri-

marne i finalne prerade drveta

i u autotransportu zapo{qavala

vi{e od hiqadu radnika.

Svilar je prije dvadesetak da-

na posjetio ovo preduze}e i upo-

znao se sa stawem proizvodnih

postrojewa. Rekao je da je zain-

teresovan za fabrike, a to je po-

tvrdio i u svom pismu, isti~u}i

da namjerava da postane vlasnik

svih proizvodnih pogona "Roma-

nije#.

- Wegova ponuda je veoma po-

voqna za "Romaniju# i wene rad-

nike, ali i za cijelu op{tinu,

imaju}i u vidu zna~aj preduze}a

za ovda{wu privredu. U ponudi

je nagla{ena obaveza preuzima-

wa svih radnika koji su do sada

radili u proizvodwi, a radnici

iz administracije, koji su tehno-

lo{ki vi{ak, mogli bi da se pre-

kvalifikuju s ciqem vra}awa u

proizvodwu. Pored postoje}ih ka-

paciteta bio bi otvoren i novi

pogon za izradu opreme za stepe-

ni{ta, sa mogu}no{}u zapo{qa-

vawa 50 radnika u jednoj smjeni.

Tako bi u "Romaniji# radilo

ukupno izme|u 450 i 500 qudi.

Ulagawa u modernizaciju posto-

je}e proizvodwe i nove proizvod-

ne linije, prema ponudi iz Oha-

ja, iznosila bi 2,5 miliona dola-

ra, a plate radnika bile bi u vi-

sini prosje~nih zarada u Repu-

blici Srpskoj - kaè direktor

"Romanije# Milomir Vu~eti}.

Realizacija ove ponude uslo-

vqena je, me|utim, jednim Svila-

revim zahtjevom koji se odnosi na

Vladu Republike Srpske. On, na-

ime, traì garanciju za isporu-

ku dovoqne koli~ine sirovine,

pozivaju}i se na iskustva u drà-

vama u okruèwu, poput Crne Go-

re. Konkretno, Svilar traì da

mu se dodijele koncesije za eks-

ploataciju {ume na desetogodi-

{wi period sa prosje~nom godi-

{wom sje~om od 150 hiqada kub-

nih metara.

- To moè da bude ozbiqna

prepreka u ostvarewu ove ponude,

s obzirom na to da do sada u Re-

publici Srpskoj nije bilo dava-

wa koncesija za eksploataciju

{ume, a treba imati u vidu i za-

konom utvr|eni sje~ivi etat. Ovo

je pitawe o kome bi privrednik

iz Amerike trebalo da razgovara

sa predstavnicima Vlade Repu-

blike Srpske, a ja }u nastojati

da do|e do tog razgovora - isti~e

Vu~eti}.

Prema wegovim rije~ima, u

Sokocu bi uskoro trebalo da se

odrì sastanak predstavnika op-

{tine i preduze}a "Romanija# sa

predstavnicima Vlade Republike

Srpske, na kome }e se, pored osta-

log, razmotriti i ponuda iz Oha-

ja. ¥ B. GAJEVI]

ZVORNIK - Iako se Drvna

industrija "Jadar# Akcionar-

sko dru{tvo Zvornik nalazi u

ste~aju ve} tri mjeseca, radni-

ci jo{ nisu izgubili nadu u ob-

navqawe proizvodwe i nove pla-

te.

Dozu optimizma ovom kolek-

tivu donijeli su predstavnici

Svjetske banke koji su krajem

pro{le nedjeqe posjetili "Ja-

dar# kako bi utvrdili postoji

li opravdanost za nova ulagawa

i oìvqavawe proizvodwe.

- Posredstvom predsjednika

op{tine Zvornik Vehida Kadri-

}a ugovoren je sastanak i sa za-

interesovanim preduzetnicima

iz Wema~ke. Skup{tini povje-

rilaca i svima nama je stalo da

zainteresovanih bude {to vi{e,

jer to }e nas ohrabriti u nasto-

jawu da oìvimo proizvodwu,

ako ne u cjelini, onda bar u on-

im tehnolo{kim cjelinama ko-

je su trì{tu najprihvatqivi-

je - veli ste~ajni upravnik u "Ja-

dru# Stojan Jovi} i dodaje da od

povjerilaca i Vlade Republike

Srpske o~ekuje da podrè wi-

hov plan.

- "Jadar# je kao prera|iva~-

ki kapacitet i daqe zna~ajan za

privredu ove sredine i BiH u

cjelini. Pored toga, ovaj regi-

on je poznat i u Evropi po kva-

litetnoj drvnoj masi, a znamo da

je "Jadar# u predratnim godina-

ma imao zna~ajan imix kao pro-

izvo|a~ kvalitetnih proizvoda,

posebno u oblasti {perplo~e i

furnira. Na skup{tini povje-

rilaca, gdje sam i podràn, za-

lagao sam se za to da ne idemo na

prodaju preduze}a ve} u reorga-

nizaciju fabrike. Kroz ste~aj-

ni plan poku{a}emo da do|emo

do rje{ewa tako {to }emo dio

imovine koji nije aktuelan za

vitalnu proizvodwu unov~iti, a

za vitalne dijelove poku{a}emo

da prona|emo ulaga~e spremne

da obezbijede uslove za proiz-

vodwu - istakao je Jovi} i po-

tvrdio da su predstavnici Svjet-

ske banke obe}ali da }e kandi-

dovati "Jadar# kod zaintereso-

vanih ulaga~a.

Prema trì{nim kriteri-

jumima, po nalazu stru~ne komi-

sije, vrijednost "Jadra# je oko

15 i po miliona maraka. Jovi}

veli da je na osnovu raspoloì-

ve dokumentacije procijenio da

su obaveze ovog preduze}a oko

osam miliona maraka {to zna~i

da je vrijednost imovine u odno-

su na obaveze skoro duplo ve}a.

Najve}i povjerioci su dràva,

potom radnici, te ostali doba-

vqa~i.

Ste~aj u "Jadra# je otvoren

23. marta ove godine, poslije pet

godina finansijski negativnog

poslovawa. Odmah poslije toga

uslijedio je prekid ugovora o

radu sa 507 radnika koji su upu-

}eni na Biro za zapo{qavawe.

Podnesen je i zahtjev kod nad-

le`nog republi~kog ministar-

stva za obezbje|ewe sredstava za

povezivawe staà.

S obzirom na to da na evrop-

skom trì{tu nedostaju proiz-

vodi iz proizvodnog programa

"Jadra#, {anse za pronalazak

strate{kih ulaga~a i obnavqa-

we proizvodwe su sasvim real-

ne.

¥ S. SAVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.EKONOMIJA6STEÂJNI PLAN ZVORNI^KOG

"JADRA" PREDVI\A OBNAVQAWE PROIZVODWE

DRVOPRERA\IVA^KO I TRANSPORTNO PREDUZE]E "ROMANIJA"

AKCIONARSKO DRU[TVO SOKOLAC

Svilar traì da mu se omogu}i desetogodi{weiskori{}avawe {ume, sa prosje~nom godi{wom sje~omod 150 hiqada kubnih metara. Ocijeweno je da bi Vladate{ko mogla prihvatiti takav zahtjev

POSLOVNA PONUDA IZ OHAJA

Aleksandar Simi}: Potrebnojo{ uloìti izme|u 13 i 15 miliona maraka

Zvorni~ki region poznat je i u Evropi po kvalitetnojdrvnoj masi, a za

"Jadar" se znalo kao za proizvo|a~a

kvalitetnih proizvoda od {perplo~e i furnira

GA[EWEDrvna industrija decenija-

ma je bila okosnica privrednog

razvoja sokola~ke op{tine, a

"Romanija# jedno od najuspje{ni-

jih preduze}a u ovoj djelatnosti.

Poslije rata, iz godine u godi-

nu, kriza u ovom preduze}u biva-

la je sve ve}a, da bi se u julu pro-

{le godine proizvodwa potpuno

ugasila.

AKCIJEPrivatizacija u "Romaniji#

jo{ nije dovedena do kraja, jer

nije prodat dràvni kapital,

koji zajedno sa fondom za resti-

tuciju iznosi 33,43 odsto od

ukupnog akcijskog kapitala

preduze}a. Na Fond penzijskog

i invalidskog osigurawa i osta-

le fondove otpada 32,76 odsto

kapitala, a gra|ani ulaga~i i

interni dioni~ari imaju 33,81

odsto akcija "Romanije#.

RUKOVODSTVONa sjednici Skup{tine Ak-

cionarskog dru{tva "Rudnik

kre~waka i Fabrika kre~a#, ko-

ja je odràna 20. juna, izabrano

je novo rukovodstvo. Za predsjed-

nika Upravnog odbora izabran

je jedan od suvlasnika "Integral

inìweringa# Dragan Boji},

predsjedavaju}i Skup{tine je

Branko Cviji}, a predsjednik

Nadzornog odbora Angelina

Ivanovi}.

KOTOR VARO[ - U Slu`bi za in-

formisawe Kompanije "Fagus# potvr|e-

no je da su protiv sedam ~lanova {traj-

ka~kog odbora Profitnog centra "Drvo-

prerada# [iprage podnesene krivi~ne

prijave zbog nezakonitog organizovawa

{trajka, {to je utvrdila i Republi~ka

inspekcija rada, stoji u saop{tewu Slu-

`be za informisawe Kompanije "Fagus#.

Poslije krivi~nih prijava uslijedi-

lo je dono{ewe rje{ewa o otkazu ugovo-

ra o radu za 30 {trajka~a. Sa 21. junom

ove godine, kada je radnicima {trajka~i-

ma po rje{ewu zakqu~en radni odnos, iz-

mirene su sve prinadle`nosti, koje im

pripadaju prema Zakonu o radu i inter-

nim aktima o platama i zaradama Kompa-

nije.

U [trajka~kom odboru isti~u, da }e

biti nastavqen {trajk. Predstavnici od-

bora }e se obratiti nadle`nim organi-

ma u ciqu za{tite svojih prava. Pred-

stavnici {trajka~a su potvrdili da su

izmirene obaveze za ovu godinu, osim du-

govawa na ime 50 odsto neispla}enih za-

rada za posqedwa dva mjeseca pro{le go-

dine. Predstavnici {trajka~kog odbora

su tako|e saop{tili, da }e zatraìti re-

viziju privatizacije "Drvoprerade#.

Slu`ba za informisawe "Fagusa# je

saop{tila da se preduzimaju sve mjere za

pokretawe proizvodwe, jer tre}ina rad-

nika nije stupila u {trajk. Do ishoda

{trajka, Profitni centar danono}no

obezbje|uju ~uvari, me|u kojima se nala-

ze i predstavnici {trajka~a. ¥ D. K.

"DRVOPRERADA" [IPRAGEKOD KOTOR VARO[A

Prijave protiv {trajka~a

PRIVATIZACIJA U RUDNIKU KRE^WAKA I FABRICI KREÂ U DOBOJU

Jasni svi interesi

FINANSIJSKI izvje{taj

ombudsmana Republike Srpske u

pro{loj godini ne sadrì mate-

rijalno zna~ajne gre{ke, i po

svim va`nim aspektima poslova-

wa prikazuje istinito i objek-

tivno stawe.

Pored ovog, revizor je u iz-

vje{taju konstatovao da je po-

trebno donijeti Pravilnik o in-

ternim kontrolama.

- Ombudsman je bio obavezan

da do avgusta donese Pravilnik

o unutra{woj organizaciji i si-

stematizaciji radnih mjesta, Pra-

vilnik o primawima i drugim na-

knadama. Do kraja pro{le godi-

ne ovi akti nisu doneseni, navo-

di se u revizorskom izvje{taju.

On je me|u nedostacima iz do-

mena internih kontrola naveo da

u potpunosti nisu kontrolisane

kwigovodstvene dokumentacije i

da nije uspostavqena pomo}na

kwiga stalne imovine.

- Revizijom je utvr|eno da je

ombudsman ispla}ivao plate bez

rje{ewa o platama. Zakon o po-

stupku nabavke robe, usluga i

ustupawa radova nije u potpuno-

sti primijewen prilikom izbo-

ra zakupodavca za poslovne pro-

store ombudsmana, navodi se u re-

vizorskom izvje{taju.

Jedna od revizorskih zamjer-

ki je i to {to izvje{taji ombud-

smana, preko ra~una posebnih

namjena, nisu obuhva}eni u fi-

nansijskim izvje{tajima, koji se

dostavqaju Trezoru Republike

Srpske.

Revizor je preporu~io ombud-

smanu Republike Srpske da do-

nese interne normativne akte,

kojima }e definisati standarde

tro{kova telefona, ovla{}ena

lica za kori{}ewe mobilnih te-

lefona i pravila postupawa u

slu~aju prekora~ewa visine ovih

tro{kova. ¥ D. V. M.

REVIZIJA FINANSIJSKOG IZVJE[TAJA OMBUDSMANA REPUBLIKE SRPSKE

Plate bez rje{ewa

BAWA LUKA - Na ovone-

djeqnom trgovawu na Bawalu~-

koj berzi, ostvaren je promet od

1.217.203 maraka kroz 2.519 tran-

sakcija.

Berzanski indeks Republike

Srpske u toku ove sedmice je do-

bio na vrijednosti za 0,73 odsto,

dok je vrijednost indeksa fondo-

va pala za 2,97 odsto.

Najve}i promet u protekloj

sedmici, na berzanskoj kotaciji,

imale su akcije "Telekoma Srp-

ske#. Kroz trgovawe ovim akci-

jama ostvaren je ukupan promet

od 310.756 maraka. Cijena akcija

"Telekoma Srpske# na trgovawu

u ~etvrtak je bila 1,78 maraka,

{to je za 1,14 odsto vi{e nego

krajem pro{le sedmice.

- Iznena|uju}e je da je cijena

akcija "Telekoma Srpske# posli-

je zavr{enog trgovawa sa akcija-

ma koje donosi dividendu i daqe

ostala na istom nivou i ~ak po-

rasla, iako je to van svih o~eki-

vawa. Logi~no bi bilo da je ci-

jena ove nedjeqe pala za nekih de-

setak odsto - isti~e stru~ni sa-

radnik na Bawalu~koj berzi Dar-

ko Laki}.

Od akcija na berzanskoj kota-

ciji - segment fondovi, najve}i

promet ostvaren je u trgovini ak-

cijama Cepter fonda u ukupnoj

vrijednosti od 167.222 marke. Ci-

jena akcija ovog fonda pala je za

0,73 odsto i na trgovawu u ~etvr-

tak iznosila je 6,80 maraka po ak-

ciji.

Ovonedjeqni dobitnik me|u

privatizacionim investicionim

fondovima su akcije Privredni-

ka kojima je cijena porasla za

11,11 odsto i na trgovawu u ~e-

tvrtak dostigla 2,80 maraka.

Gubitnik sedmice kod akci-

ja fondova su akcije fonda BLB-

Profit, koje su u toku protekle

nedjeqe izgubile na vrijednosti

za 11,31 odsto i ovu sedmicu zavr-

{ile na cijeni od ~etiri marke.

Akcije Bawalu~ke pivare su

po~etkom ove nedjeqe dostigle

najniù vrijednost od kada su uvr-

{}ene na berzu, ali su do kraja

sedmice ipak sa 0,81 maraka po

akciji dostigle cijenu od jedne

marke.

Laki} smatra da je promet

ovom akcijom mali, jer i ulaga~i

i akcionari ~ekaju da vide kakva

je sudbina tre}eg javnog tendera

za prodaju dràvnog kapitala Ba-

walu~ke pivare. Tek poslije to-

ga se moè o~ekivati aktivnija

trgovina ovom akcijom, ocijenio

je stru~ni saradnik na Bawalu~-

koj berzi Darko Laki}. ¥ Q. ^.

NEDJEQNA ANALIZA TRGOVAWA NA BAWALU^KOJ BERZI

Pivara dodirnula dno

"Jadar": Proizvodi prepoznatqivi i na evropskom trì{tu

Privrednik: Dobitnik nedjeqe

ULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITIULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITIULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITIULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITIULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITIULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITIULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITIULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITIULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITI

Promet akcijama Bawalu~ke pivare je mali,jer i ulaga~i i akcionari ~ekaju da vide kakva je sudbinatre}eg javnog tendera

ULAGAÎ NE]E POGRIJE[ITI

25. i 26. jun 2005. DRU[TVO

7

PLATE FUNKCIONERA

PRIJEDOR

Mjese~na plata na~elnika

op{tine Prijedor, sa svim do-

dacima je 1.100 maraka. Ne{to

mawu platu prima wegov zamje-

nik, dok plate ostalih funk-

cionera u Prijedoru ne prela-

ze hiqadu maraka.

BAWA LUKA

Prosjek plata zaposlenih

u Gradskoj upravi Bawa Luka u

2004. godini bio je 853 marke.

Osnovna plata gradona~elni-

ka bila je u pro{loj godini

1.500 maraka i uz dodatak od oko

800 maraka gradona~elnik je

pro{le godine primao mjese~-

no oko 2.300 maraka.

DOBOJ

Poslije posqedwih lokal-

nih izbora, u op{tini Doboj

znatno su pove}ane plate funk-

cionerima. Plata na~elnika

op{tine je 2.200 maraka, zamje-

nik na~elnika op{tine i pred-

sjednik Skup{tine op{tine

mjese~no prime po 1.900 mara-

ka, potpredsjednik Skup{tine

op{tine 1.800 maraka, {to je

gotovo dvostruko vi{e nego

{to su imali do prije nekoli-

ko mjeseci. Do pove}awa je do-

{lo jer su tako odlu~ili op-

{tinski odbornici na sjedni-

ci odrànoj po~etkom marta

ove godine. Na tom zasjedawu

oni su i za sebe pove}ali mje-

se~ne naknade sa 300 na 500 ma-

raka.

BERKOVI]I

Osnovna plata na~elnika

op{tine je 440 maraka, a uz 22

odsto funkcionerskog dodat-

ka, mjese~no prima 537 maraka.

Isto toliko svakog mjeseca

prima i zamjenik na~elnika op-

{tine.

I na~elniku op{tinske

uprave u Berkovi}ima osnovi-

ca je 440 maraka, a uz 18 funk-

cionerskog dodatka mjese~no

primi 520 maraka. Plate svih

ostalih zaposlenih u op{tini

su mawe ili znatno mawe.

BILE]A

Osnovna plata na~elnika

op{tine Bile}a je 451 marka.

Uz funkcionerski dodatak od

50 odsto na~elnik op{tine mje-

se~no primi 676 maraka. Toli-

ko otprilike prima i predsjed-

nik Skup{tine op{tine Bile-

}a.

Mjese~na plata na~elnika

Finansijske slu`be u Bile}i

je sa funkcionerskim dodat-

kom od 30 odsto 570 maraka. Se-

kretar Skup{tine op{tine

Bile}a tako|e prima oko 570

maraka.

DISTRIKT BR^KO

Poslije nedavnog smawe-

wa plata za deset odsto, u ad-

ministraciji Br~ko distrik-

ta plata gradona~elnika je

3.910 maraka, koliko imaju i

predsjednik Apelacionog suda

i predsjednik Skup{tine di-

strikta.

Predsjednik Osnovnog su-

da i Javni tuìlac mjese~no

primaju po 3.542 marke, pred-

sjednik vlade i {ef policije

imaju 3.450 maraka, plata zamje-

nika predsjednika Skup{tine

distrikta je 2.500 maraka, di-

rektor Uprave prihoda mjese~-

no prima 3.520 maraka, poslani-

ci 1.750 maraka...

KO }e ubudu}e imati status

funkcionera jedinice lokalne samo-

uprave u Republici Srpskoj, koja

ovla{}ewa i odgovornosti }e oni

imati, ko }e im odre|ivati plate i

naknade, koja prava }e zadràti po

prestanku funkcije...?

Odgovor na ova i druga pitawa

da}e Zakon o statusu funkcionera je-

dinice lokalne samouprave (grad, op-

{tina) koji }e se idu}e sedmice na-

}i pred poslanicima republi~kog

parlamenta.

Pomo}nik republi~kog ministra

za upravu i lokalnu samoupravu An-

to Nikoli} isti~e da je uskla|iva-

wem zakonodavstva o jedinicama lo-

kalne samouprave sa Evropskom pove-

qom o lokalnoj samoupravi do{lo do

kvalitetnih promjena koje nije po-

znavala zakonodavna praksa pa ni tra-

dicija na ovim prostori-

ma.

- Jedna od krupnih

promjena je nepo-

sredan izbor na~el-

nika op{tine i gradona-

~elnika kao i davawe iz-

uzetno velikih

ovla{}ewa

tim funk-

cionerima.

Oni, izme-

|u osta-

log, u

svojoj

funkciji sada objediwuju i dosada-

{wu op{tinsku upravu koja je prera-

sla u administrativnu slu`bu jedi-

nice lokalne samouprave. U

vezi s tim pojavila se i potre-

ba da se status funkcionera

normira posebnim zakonom

- kaè Nikoli}.

Predloèno je da sta-

tus funkci-

onera je-

d i n i c e

lokalne

samou-

p r a -

v e

imaju: gradona~elnik i wegov zamje-

nik; na~elnik op{tine i wegov zamje-

nik; predsjednik i potpredsjednik

skup{tine grada i predsjednik i pot-

predsjednik op{tine.

- Jedinica lokalne samouprave

ne}e mo}i svojim statutom ili dru-

gim niìm aktima utvr|ivati druga

radna mjesta funkcionera - kaè Ni-

koli}.

Izbor i opoziv funkcionera lo-

kalne samouprave vr{i}e se u skla-

du sa Izbornim zakonom, Zakonom o

lokalnoj samoupravi i statutom op-

{tine ili grada. Izabrani funkci-

oner }e imati status zaposlenog li-

ca po osnovu rje{ewa o radu, za man-

datni period na koji je izabran. Vo-

lonterski }e se mo}i obavqati jedi-

no funkcija potpredsjednika op{ti-

ne. Odgovornost funkcionera je fo-

kusirana iskqu~ivo na materijalnu.

- Funkcioner je duàn da nadok-

nadi materijalnu {tetu koju je na ra-

du ili u vezi sa radom, namjerno ili

iz krajwe nepa`we, prouzrokovao gra-

du, odnosno op{tini. [tetu utvr|u-

je komisija koju imenuje op{tinska

skup{tina - veli Nikoli}.

Po prestanku funkcije funkci-

oner jedinice lokalne samouprave

ima}e pravo na platu u narednih {est

mjeseci u visini koju je imao u vri-

jeme prestanka funkcije. Ovo pravo

se moè produìti jo{ za {est mje-

seci ukoliko u tom periodu funkci-

oner ostvaruje pravo na penziju.

¥ G. DAKI]

NAJAVA IZMJENA STATUSA FUNKCIONERA LOKALNE SAMOUPRAVE

PRIVILEGIJE PO ZASLUGAMANi grad, ni op{tina ne}e mo}i svojim statutom ili drugim

niìm aktima utvr|ivati druga radna mjesta

za funkcionere pored onih koja }e biti odre|ena Zakonom

o statusu funkcionera

FOÂ - Prije nekoliko dana

po~ela je prijava kandidata za upis

na Medicinski i Stomatolo{ki fa-

kultet u Fo~i, za koje vlada veli-

ko interesovawe. Prijavqivawe }e

trajati do 28. juna, a kvalifikaci-

oni ispiti odrà}e se 1. jula.

U novoj {kolskoj godini ove

dvije visoko{kolske ustanove u Fo-

~i primi}e ukupno 155 studenata.

Na Medicinskom fakultetu upisa-

}e se 50 studenata, koji }e se fi-

nansirati iz buxeta i 30 samofi-

nansiraju}ih, dok }e Stomatolo{ki

fakultet primiti 25 studenata na

buxet i 25 koji }e sami snositi tro-

{kove studirawa. Prijave za drugi

upisni rok prima}e se u periodu od

22. do 26. avgusta, a prijemni ispit

zakazan je za 5. septembar.

Visina {kolarine nije pozna-

ta, jer se ~eka odluka na nivou Uni-

verziteta Isto~no Sarajevo.

¥ D. T.

UPIS NA MEDICINSKI I STOMATOLO[KI FAKULTET U FOÎ

BIJEQINA - U Bijeqini je

u ~etvrtak odràna javna tribi-

na na kojoj se govorilo o trgovi-

ni ènama u BiH, koju je organi-

zovalo Udruèwe èna "Lara#

iz Bijeqine. Tom prilikom uka-

zano je na sve ve}u trgovinu i zlo-

upotrebu djevojaka iz BiH.

Mjerama koje preduzimaju ne-

vladine organizacije i dràvne

institucije, u BiH je sve mawe

djevojaka iz inostranstva koje su

`rtve trgovine, ali se zato pove-

}ava broj doma}ih djevojaka koje

su ukqu~ene u ovaj nelegalni vid

poslovawa.

- Trgovci qudima, okrenuli

su se vrbovawu doma}ih djevojaka,

koje naj~e{}e, u potrazi za po-

slom i boqom materijalnom situ-

acijom, nasjedaju na pri~e o sjaj-

nom poslu u inostranstvu - ista-

kla je predsjednik "Lare# Mara-

da Radovanovi} i dodala da to po-

tvr|uje i podatak da se u prihva-

tili{ta nevladinih organizaci-

ja svakim danom javqa sve vi{e

doma}ih djevojaka, koje su u najve-

}em broju odvedene u Hrvatskoj i

zemqe zapadne Evrope.

- Iza velikog broja oglasa ob-

javqenih u javnim glasilima, u

kojima se navodno traè djevojke

za razli~ite legalne poslove,

stoji dobro organizovana mreà

onih koji se bave trgovinom è-

nama - upozorila je Radovanovi-

}eva.

¥ S. R. T.

JAVNA TRIBINA O TRGOVINI @ENAMA U BiH

Kriminalci napla}uju naivnost

MINISTAR zdravqa i socijal-

ne za{tite Republike Srpske Ivo

Komqenovi} primio je zahtjev Mio-

draga Mijatovi}a iz Zvornika za pre-

ispitivawe izvje{taja Komisije za

vanredni nadzor nad stru~nim radom

u Zdravstvenom centru Zvornik.

Ovo se navodi u saop{tewu repu-

bli~kog Ministarstva zdravqa i so-

cijalne za{tite i dodaje da je mini-

star shodno svojim ovla{}ewima, na-

loìo komisiji da razmotri zahtjev,

da u okviru izvje{taja pruì dodat-

ne informacije i odgovori na posta-

vqena pitawa. Kad Komisija zavr{i

posao ministar }e razmotriti izvje-

{taj i informisati javnost o daqim

postupcima.

Podsjetimo da je Miodrag Mija-

tovi} pro{le nedjeqe najavio da }e

podnijeti tu`bu protiv Komisije za

vanredni nadzor nad stru~nim radom

u Zdravstvenom centru Zvornik, kao

i tu`bu protiv Ministarstva zdra-

vqa, jer smatra da Komisija nije utvr-

dila istinu u vezi sa poro|ajem we-

gove nevjen~ane supruge Verice Ni-

ni}, poslije kojeg je wihova beba umr-

la. On je tada rekao da }e traìti i

to da se utvrdi odgovornost u Zdrav-

stvenom centru Zvornik.

Mijatovi} tvrdi da je qekar ko-

ji je pora|ao Vericu u zvorni~kom

Zdravstvenom centru nestru~no i ne-

savjesno obavio poro|aj usqed ~ega

je do{lo do te{kih povreda reproduk-

tivnih organa kod wegove supruge, pa

je ona upu}ena na Institut za gine-

kologiju i aku{erstvo u Beogradu.

Istraga o ovom slu~aju vodi se

kod Okru`nog tuìla{tva u Bije-

qini, a na zahtjev Miodraga Mijato-

vi}a.

¥ R. [.

MINISTARSTVO ZDRAVQA I SOCIJALNE ZA[TITE O SMRTI BEBE U ZVORNIKU

Konkurs za 155 studenata

\Miodrag Mijatovi}:

Uputio zahtjev mini-

stru (foto-arhiva)

BAWA LUKA - Na Kliniku

za infektivne bolesti bawolu~-

kog Klini~kog centra, u petak do

13 ~asova, primqen je i 33. paci-

jent obolio od seroznog meningi-

tisa, blaè upale mo`dane ovoj-

nice. Pacijent je petogodi{wi

dje~ak iz Mrkowi} Grada.

- Naàlost, predvi|awa na-

{ih epidemiologa o {irewu epi-

demije van Bawe Luke su se obisti-

nila, tako da sada imamo i prvi

slu~aj iz op{tine koja do sada ni-

je imala pacijenata zaraènih

ovom bole{}u. Pored Mrkowi}

Grada imamo pacijente i sa podru~-

ja Potkozarja, Kotor Varo{a, Kne-

èva, Bo~ca, Lakta{a, i Bawe Lu-

ke - saop{tio je portparol Kli-

ni~kog centra Marko Radoja.

Svi pacijenti se dobro osje-

}aju i vi{e od polovine zaraè-

nih, koji su primqeni u prvim da-

nima epidemije, ve} je pu{teno na

daqe ku}no lije~ewe.

- Veliki konzilijum ove Kli-

nike sumwa da bi se epidemija i

daqe mogla {iriti s obzirom na

novi prispjeli slu~aj iz Mrko-

wi} Grada. Treba imati u vidu da

inkubacija traje od ~etiri do se-

dam dana. Tek u ponedjeqak na{i

stru~waci kaza}e ne{to vi{e o

kretawu epidemije, stoji u saop-

{tewu.

Gra|anima se skre}e pa`wa da

poja~aju higijenu, a javnim ustano-

vama da preduzmu protivepidemij-

ske mjere. Posebna pa`wa skre}e

se higijensko-epidemiolo{kim

slu`bama u drugim gradovima sje-

verozapadnog dijela Republike

Srpske. Wima se preporu~uje da

pomno prate stawe na terenu i da

obavqaju dodatne provjere iako u

wihovim op{tinama nije progla-

{ena epidemija.

¥ R. [KONDRI]

PRVI ZNAKOVI [IREWA EPIDEMIJE

SEROZNOG MENINGITISA

QEKARI SAVJETUJU OPREZInkubacija traje od ~etiri do sedam dana.

Tek u ponedjeqak na{i stru~waci kaza}e ne{to vi{e

o kretawu epidemije, stoji u saop{tewu Velikog

konzilijuma Klinike za infektivne bolesti

POKLONI

Funkcioner ne smije, ni za

sebe ni za druge, ni traìti ni-

ti primati novac, usluge bez

naknade, skupocjene predmete i

druge vrste poklona. Tako|e, ne

smije prihvatati ni neku drugu

korist od lica koja su ostvari-

la neka svoja prava ili izbje-

gla obavezu na osnovu odluka

organa u kojem radi.

LI^NI DOHODAK

Plata funkcionera utvr|i-

va}e se u visini do dvije prosje~-

ne plate slu`benika u admini-

strativnoj slu`bi jedinice lo-

kalne samouprave iz prethodne go-

dine. [to se ti~e dodatka na

funkciju on }e za gradona~elni-

ka biti 50 odsto od osnovne pla-

te, a za zamjenika gradona~elni-

ka 30 odsto. Dodatak na platu na-

~elnika op{tine iznosi}e 45 od-

sto od osnovne plate, a za wegovog

zamjenika 25 odsto. Osnovna pla-

ta predsjednika skup{tine grada

bi}e uve}ana za 40, a potpredsjed-

nika skup{tine grada za 20 odsto.

Dodatak na funkciju predsjedni-

ka skup{tine op{tine bi}e 30 od-

sto od osnovne plate, a za potpred-

sjednika skup{tine op{tine 15

odsto. Funkcioneri nemaju pra-

vo na uve}awe plate za prekovre-

meni rad.

\Anto Nikoli}: Odgo-

vornost funkcionera

fokusirana na materi-

jalnu (foto-arhiva)

Nalog za dodatne informacije

25. i 26. jun 2005.OGLASI8AKCIONARSKO DRU[TVO

UGOSTITEQSTVO I TURIZAM GACKO

GACKO

Na osnovu odluke Skup{tine akcionara AD UiT "Gacko# Gacko, broj 02-92/05 od 13.6.2005.

godine, AD UiT "GACKO# objavquje

JAVNU LICITACIJU

za prodaju osnovnih sredstava putem javnog nadmetawa

IPutem javnog nadmetawa prodaju se osnovna sredstva AD UiT "Gacko# Gacko i to:

1. Motel "Izgorka# Izgori - Gacko

Po~etna licitaciona cijena 125.000 KM

2. Motel "Hercegovo vrelo# Fojnica


3. Restoran "Poqana# Desivoje


4. Upravna zgrada


5. Magacinski prostor


6. Gostionica "Topola# Avtovac


7. Kafana "Lov}en# u Avtovcu


IILicitacija }e se obaviti u prostorijama Upravne zgrade u sklopu hotela "Metohija# AD

UiT "Gacko# Gacko, dana 2.7.2005. godine (petak) u prostoriji broj 125. sa po~etkom u 10

~asova.

Licitaciju }e sprovesti komisija za sprovo|ewe licitacije.

IIISva zainteresovana lica mogu razgledati objekte svakog dana 8 - 14 ~asova i na dan lic-

itacije 8 - 9.30 ~asova, uz prisustvo ovla{}enog ~lana komisije.

IVPravo u~e{}a na licitaciji imaju pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka licitacije

uplate depozit u visini 10% od po~etne licitacione cijene za koje se nadme}u radi kupovine,

na blagajni dru{tva, a dokaz o uplati depozita stavqa se na uvid komisiji prije po~etka

licitacije.

Fizi~ka lica koja u~estvuju na licitaciji du`na su komisiji za sprovo|ewe licitacije pre-

dati dokumenta o identitetu (li~na karta, a predstavnici pravnih lica i pismeno ovla{}ewe

o u~e{}u na licitaciji).

VLicitant koji izlicitira najvi{u licitacionu kupoprodajnu cijenu, a zatim odustane od

potpisivawa kupoprodajnog ugovora gubi pravo na vra}awe depozita.

Kupoprodajnim ugovorom }e se regulisati na~in i rok pla}awa izlicitirane kupoproda-

jne cijene.

Porez na promet i svi ostali tro{kovi padaju na teret kupca.

VISve informacije u vezi sa predmetom ponude moète dobiti na telefon broj 065/529-673 i

065/535-290.

REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO RADA I

BORA^KO-INVALIDSKE ZA[TITE

Vuka Karaxi}a 4, Bawa Luka, tel. 051/331-651, faks: 051/331-652, E-mail:mpb›mpb.vladars.net

Bawa Luka, 23.5.2005.

Preduze}e za po{tanski saobra}aj

Republike Srpske AD Bawa Luka

- Privremenom nadzornom odboru

Predmet: Sazivawe V redovne sjednice Skup{tine akcionara

U vezi sa dopisom koji sam dana 10.6.2005. godine dostavio naslovu kao predstavnik dràvnog kapitala

i Fonda za restituciju u Preduze}u za po{tanski saobra}aj Republike Srpske AD Bawa Luka, kojim sam

traìo da sazovete Skup{tinu akcionara, na temequ odredaba ~lanova 246, 247. i 248. Zakona o preduze}ima,

te ~lana 7. ta~ka 7.6. Statuta Preduze}a, na koji ste se ponovo oglu{ili, ovim pismenom, a pozivom na

~lan 247 ta~ka 2 Zakona o preduze}ima, te odredbe ~lana 7. ta~ke 7.7. Statuta Preduze}a za po{tanski

saobra}aj Republike Srpske AD Bawa Luka

SAZIVAM

V redovnu sjednicu Skup{tine akcionara Preduze}a za po{tanski saobra}aj Republike Srpske AD

Bawa Luka, koja }e se odràti 18.7.2005. godine (ponedjeqak) sa po~etkom u 11 ~asova u zgradi Narodne

skup{tine Republike Srpske, u crvenom salonu, ulica Vuka Karaxi}a br. 2, Bawa Luka

Za sjednicu se predlaè sqede}i

Dnevni red

1. Usvajawe Izvje{taja Verifikacione komisije,

2. Usvajawe Zapisnika sa IV redovne sjednice Skup{tine akcionara,

3. Dono{ewe Odluke o izmjeni ~lana 14. ta~ka 10. alineja 1 i ~lana 14. ta~ka 10. alineja 3. Statuta Pre-

duze}a,

4. Razmatrawe i usvajawe prijedloga Izvje{taja o poslovawu i godi{wem obra~unu za 2004. godinu,

5. Razmatrawe i usvajawe Prijedloga plana rada i poslovawa rada za 2004. godinu,

6. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe odluke o raspodjeli dobiti po zavr{nom ra~unu za 2004. godinu,

7. Razmatrawe i usvajawe Prijedloga plana investicija za 2004. godinu

8. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe eti~kog kodeksa Preduze}a za po{tanski saobra}aj RS, AD Bawa

Luka,

9. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe ~lanova

Nadzornog odbora ispred dràvnog kapitala i Fonda za restituciju u Preduze}u za po{tanski saobra}aj

RS, AD Bawa Luka,

10. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe odluke o raspisivawu konkursa za izbor i imenovawe ~lanova

Nadzornog odbora ispred dràvnog kapitala i Fonda za restituciju u Preduze}u za po{tanski saobra}aj

RS, AD Bawa Luka

11. Razmatrawe Prijedloga i dono{ewe odluke o imenovawu komisije za izbor ~lanova Nadzornog odb-

ora Preduze}a za po{tanski saobra}aj RS, AD Bawa Luka,

12. Opoziv ~lanova privremenog Nadzornog odbora Preduze}a,

13. Imenovawe novih ~lanova privremenog Nadzornog odbora Preduze}a,

14. Teku}a pitawa,

Za svaku ta~ku dnevnog reda ve} su dostavqeni materijali sa prijedlogom odluka.

Kada je u pitawu predloèna ta~ka 3. dnevnog reda, predlaè se izmjena ~lana 14. ta~ka 10, alineja 1. i

3. Statuta Preduze}a, {to bi omogu}ilo ve}em broju neposredno zainteresovanog kadra da konkuri{e

na mjesto direktora Preduze}a, pa u tom smislu predlaèm dono{ewe odluke po kojoj bi sada ~lan 8.

ta~ka 14, 10, 1. trebalo da glasi: "da ima visoku stru~nu spremu#, a ~lan 8. ta~ka 14, 10, 3. trebalo da glasi:

"najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u struci#.

Kada je u pitawu predloèna ta~ka dnevnog reda pod brojem 6 ({est), istu je bilo neophodno uvrstiti

kako bi se ispo{tovali zakqu~ci Vlade Republike Srpske sa sjednice odràne 19.5.2005. godine, a na

kojoj je ista zaduìla predstavnika dràvnog kapitala da na Skup{tini akcionara zastupa prijedlog

Ministarstva finansija, koji je Vlada Republike Srpske prihvatila, da se po osnovu ostvarene dobiti

po zavr{nom ra~unu za 2004. godinu u buxet Republike Srpske uplati dividenda u iznosu od tri miliona

konvertibilnih maraka.

Ovo sazivawe V redovne Skup{tine akcionara u Preduze}u za po{tanski saobra}aj Republike Srpske

AD Bawa Luka objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#

N A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na ìro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. îtak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo

novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog

Republici Srpskoj kakvu svi èlimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas

Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome.

Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih

republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-

di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in-

formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i

to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

43 KM

Polugodi{wa

82 KM

Godi{wa

145 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mmail: [email protected].

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Gradi{ci

moète predati

dopisni{tvu #

Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

BEOGRAD - Knez Mihailo-

va ulica usijala se ju~e u podne

na temperaturi od gotovo 30 ste-

peni Celzijusa. (Foto-Beta)

FOTO-VIJEST

BEOGRAD - Sedam nevladi-

nih organizacija zatraìlo je od

Tuìla{tva za ratne zlo~ine Sr-

bije da pokrene istragu o ratnim

zlo~inima u hrvatskom gradu An-

tinu krajem 1991. godine. Od dr-

àvnih organa, prije svega Vojne

bezbjednosne agencije i Mini-

starstva odbrane Srbije i Crne

Gore, traì se da iznesu sve po-

stoje}e podatke o tom slu~aju.

Saop{tewe su potpisali

Centar za kulturnu dekontami-

naciju, Beogradski krug, Komi-

tet pravnika za qudska prava,

Inicijativa mladih, @ene u cr-

nom, Gra|anske inicijative i

Helsin{ki odbor za qudska pra-

va.

Te organizacije su ocijenile

da su dràvni organi, zbog "sta-

bilnosti Vlade#, poùrili da

negiraju umije{anost zamjenika

predsjednika Srpske radikalne

stranke Tomislava Nikoli}a u

ratne zlo~ine u Antinu, javqa

Beta.

- Pokretawe pitawa odgovor-

nosti za te zlo~ine je, stoga, pri-

oritetna obaveza dràve Srbije

i wenih nadle`nih organa, bez

obzira na to da li su visoki pred-

stavnici vlasti ili opozicije

bili direktno ukqu~eni u poje-

dine doga|aje - navodi se u saop-

{tewu sedam nevladinih organi-

zacija.

Pokretawe istrage o slu~a-

ju Antin u ~etvrtak je zatraìo

i Fond za humanitarno pravo. Vi-

{e dràvnih institucija ranije

je negiralo da ima podatke o umi-

je{anosti Nikoli}a u zlo~ine uAntinu, gdje je, prema navodima

nevladinih organizacija, ubije-

no oko 50 hrvatskih dràvqana.

Predstavnici Srpske radi-

kalne stranke, Demokratske

stranke Srbije i Socijalisti~-

ke partije Srbije u Skup{tini

Srbije optuìli su u petak, na

po~etku vanredne sjednice, ne-

vladine organizacije da stoje iza

"antisrpske kampawe#.

Zamjenik {efa poslani~ke

grupe Srpske radikalne stranke

Aleksandar Vu~i} prozvao je

predsjednicu Fonda za humani-

tarno pravo Nata{u Kandi} da

stoji iza antisrpske kampawe i

naveo da je ona la`no optuìla

Tomislava Nikoli}a za u~e{}e

u ratnom zlo~inu.

Vu~i} je ranije rekao je da }e

radikali podnijeti krivi~nu pri-

javu protiv Kandi}eve, zbog ovih

tvrdwi.

Poslanik Demokratske stran-

ke Srbije Dragoqub Koj~i} po-

zvao je Skup{tinu Srbije da se od-

redi prema antisrpskoj kampawi

koju vode nevladine organizacije.

On je rekao da bi parlament

trebalo da formira i komisiju

za ispitivawe istine o Srebre-

nici, i to u dijelu koji se odno-

si na "insinuacije# o umije{ano-

sti Srbije u te doga|aje.

[ef poslani~ke grupe Demo-

kratske stranke Srbije Milo{

Aligrudi} konstatovao je da su

ovakva de{avawa na politi~koj

sceni posqedica neure|enosti

civilnog sektora, odnosno nevla-

dinih organizacija. On je dodao

da "lik kao {to je Kandi}eva, ne

bi trebalo da bude povod za izla-

zak poslanika za skup{tinsku go-

vornicu#. ¥

BEOGRAD - Beogradski cen-

tar za qudska prava osudio je od-

luku predsjednika Skup{tine op-

{tine Kikinda Branislava Bla-

ì}a da direktorku Fonda za hu-

manitarno pravo Nata{u Kandi}

proglasi za nepoèqnu osobu u

tom gradu.

- îwenica da je Blaì} vi-

soki funkcioner Srpske radikal-

ne stranke, govori o motivima ko-

ji stoje iza takvog poteza, koji se

savr{eno uklapa u op{tu kampa-

wu te stranke protiv Nata{e Kan-

di}, nedavno obnovqenu pretwama

krivi~nom prijavom protiv we -

navodi se u saop{tewu.

Dodaje se da je Nata{a Kan-

di} "dugogodi{wi iskreni borac

za istinu i za{titu ̀ rtava kr{e-

wa qudskih prava#.

Beogradski centar navodi da

tvrdwa Branislava Blaì}a da

Nata{a Kandi} "stvara antisrp-

sku histeriju i da na taj na~in ote-

àva ìvot gra|anima Srbije#

predstavqa klasi~nu zamjenu teza,

koje smo svjedoci ve} dugi niz go-

dina, stoji u saop{tewu.

Dodaje se da optu`be, da nor-

malan ìvot u Srbiji ugroàvaju

"ne po~inioci zlo~ina, ve} zapra-

vo oni koji o zlo~inima otvore-

no govore i bore se da se krivci

privedu pravdi, ve} godinama one-

mogu}avaju proces suo~avawa s

pro{lo{}u, {to je osnovna pret-

postavka za normalnu budu}nost

Srbije#. ¥

PREDSJEDNIK

Srbije Boris Tadi}

izjavio je da se sa

predsjednikom

Rumunije Tra-

janom Basesku-

om saglasio da

}e za dvije godi-

ne perspektiva

za daqe {irewe

Evropske unije bi-

ti mnogo jasnija, ja-

vqa Beta.

Tadi} je na sastan-

ku sa Baseskuom u ~e-

tvrtak, prvog dana

dvodnevne po-

sjete Bu-

k u -

re{tu, razgovarao o posqedica-

ma koje }e odbacivawe ustava

Evropske unije na referen-

dumima u Francuskoj i Ho-

landiji imati na novi krug

pro{irewa.

Trenutno, status kan-

didata imaju Rumunija i Bu-

garska, koje 2007. godine

treba da postanu puno-

pravne ~lanice Unije.

Tadi} je ocijenio da

}e usporavawe evropskih

procesa mnogo sna`nije

uticati na zemqe koje ~e-

kaju da postanu kandidati,

me|u kojima je i Sr-

bija, nego na

R u m u -

niju,

koja

j e ,

kako je ukazao, "na vreme uhvatila

prikqu~ak#.

- To bi moglo da donese izvesno

produèwe roka na{eg u~lawewa u

Evropsku uniju - kazao je on i dodao

da Srbija ni tehni~ki ne moè po-

stati ~lanica prije 2012. godine, jer

uslovi koje treba da ispuni zahtije-

vaju odre|eno vrijeme.

- Po mom ube|ewu i po mi{qe-

wu gospodina Baseskua, u naredne dve

godine bi}e potpuno jasna situacija

kada se o~ekuje novi krug pro{ire-

wa Evropske unije - rekao je Tadi}.

Tadi} je kazao da Srbija izvan

Evropske unije "nema realnu per-

spektivu# i ukazao na va`nost pri-

bliàvawa evropskim standardima,

{to }e doprineti kvalitetnijem ̀ i-

votu u zemqi.

On je sa doma}inom razgovarao

o ekonomskoj saradwi, ulagawima,

zajedni~koj energetskoj politici i

spre~avawu poplava. Baseskua je upo-

znao sa stavom Srbije o rje{avawu

pitawa Kosova i Metohije i o odno-

sima sa Crnom Gorom.

Tadi} se sastao i sa premijerom

Kalinom Popeskuom Tari~anuom,

predsjednikom Senata Nikolajeom

Vakarojuom i ministrom spoqnih

poslova Mihajem Razvanom Ungure-

anuom.

Srpski predsjednik je u centru

Bukure{ta otkrio spomen-plo~u na

mjestu gdje se nalazila ku}a Mi{e

Anastasijevi}a, poznatog kao "kape-

tan Mi{a#, koji je kao uspje{an tr-

govac bio veliki dobrotvor i mece-

na i za Srbe i za Rumune. ¥

NEVLADINE ORGANIZACIJE OBRATILE SE TU@ILA[TVU ZA RATNE ZLOÎNE

Organizacije ocjewuju da su dràvni organi, zbogstabilnosti Vlade, poùrili da negiraju umije{anostTomislava Nikoli}a u ratne zlo~ine u Hrvatskoj

Skup{tina Srbije: Radikali u svemu vide antisrpsku kampawu (Foto-Beta)

MEHUNPortparol Ministarstva

unutra{wih poslova Hrvatske

Zlatko Mehun rekao je da hr-

vatska policija ne raspolaè

informacijama da je Nikoli}

u~estvovao u ratnim zlo~ini-

ma. On je dodao da je, prema po-

stoje}im saznawima, Tomislav

Nikoli} u Antinu boravio po-

slije u~iwenih zlo~ina.

INTENDANTKomandant dobrovoqa~ke

jedinice u Antinu, decembra

1991. godine, Sre}ko Radovano-

vi} potvrdio je da je Nikoli}

u to vrijeme bio intendant je-

dinice.

- On nije ispalio ni jedan

jedini metak u Antinu. Bio je

oficir u {tabu dobrovoqa~ke

jedinice, zaduèn za unutra{wu

organizaciju, za intendantske

poslove - kazao je Radovanovi}.

BEOGRADSKI CENTAR ZA QUDSKA PRAVA

Kampawa protiv Kandi}evePOSJETA TADI]A RUMUNIJI

Kom{ijski u EvropuRumunija ve} uhvatila evropski prikqu~ak, dok Srbija prije 2012. ne moè postati ~lanica

STRU^WACI Vlade Srbije i

Evropske komisije u Briselu su da-

li povoqne ocjene toka reformi u

pravosu|u i policiji Srbije, izja-

vio je generalni inspektor srpske

policije Srbije Vladimir Boò-

vi}.

On je, poslije susreta sa eks-

pertima Evropske komisije, u sklo-

pu priprema za sqede}i sastanak

Unaprije|enog stalnog dijaloga Sr-

bija i Crna Gora - Evropska unija

idu}eg mjeseca u Beogradu, podsje-

tio da su reforma policije i pra-

vosu|a presudni uslovi za razvoj

privrede, privatizaciju, ulagawa,

suzbijawe korupcije i organizova-

nog kriminala, za{titu qudskih

prava.

Najve}a pa`wa posve}ena je re-

formi policije, a s tim u vezi na-

gla{ena je potreba dono{ewa zako-

na o policiji u Srbiji koji bi bio

uskla|en sa standardima Evropske

unije.

U tom zakonu, kako je predo-

~eno, mora jasno biti odre|ena

nadle`nost Ministarstva unu-

tra{wih poslova, policijska

ovla{}ewa, du`nosti, prava i od-

govornost policijskih slu`be-

nika, kao i u~vr{}ewe mehani-

zma unutra{we kontrole kroz ja-

~awe kancelarije generalnog in-

spektora.

Na sastanku su va`na pa`wa

posve}ena borbi protiv organizo-

vanog kriminala, trgovine qudima

i drogom.

Razmijewena su mi{qewa i o

naporima srpskih vlasti da suzbi-

ju korupciju. Predstavnici Srbije

su od funkcionera Generalnog di-

rektorata Evropske komisije za

pridruìvawe zapadnog Balkana

dobili podr{ku i obe}awe da }e

biti data i politi~ka i materijal-

na pomo}. ¥

OCJENA REFORMI U SRPSKOM PRAVOSU\U I POLICIJI

"Prolazna" iz Brisela

Gradskavreva

PANÊVO

Izlaz - novizakon

PANÊVO - Pan~eva~ki

penzioneri zatraìli su u ~e-

tvrtak uve~e, na protestnom

mitingu u ovom gradu, od repu-

bli~ke vlade i svih stranaka

u Skup{tini Srbije da pomog-

nu najstarijoj generaciji u

borbi protiv namjere da se do-

nese novi zakon o penzijsko-

invalidskom osigurawu, koji

}e "dovesti u bezizlaznu si-

tuaciju oko tri miliona qu-

di#.

Na skupu, u organizaciji

Op{tinskog udruèwa penzi-

onera i Sindikata penzione-

ra "Nezavisnost#, pred oko

500 uglavnom starijih Pan~e-

vaca, govorili su lideri pen-

zionerskih udruèwa Dobri-

voje Vlajkovi} i Vladimir De-

anovi}.

Oni su upozorili da }e se

dono{ewem novog zakona znat-

no smawiti penzije za mili-

on i po penzionera u Srbiji,

koji od svojih ionako bijed-

nih penzija hrane jo{ toliko

qudi - sinova, k}eri, unuka...

Na protestnom mitingu re-

~eno je da u op{tini Pan~evo

ima oko 20.000 penzionera i

da sada wih 15.300 prima pen-

zije ispod prosjeka, a ~ak 6.000

niè od 5.000 dinara. ¥

SUBOTICA - Pija~ni trgov-

ci, wih vi{e od 1.000, u petak su dr-

àli u blokadi put ka grani~nom

prelazu Kelebija, zahtijevaju}i od

republi~ke vlade ne promijeni od-

luku prema kojoj su obavezni da

kupcima izdaju fiskalne ra~une.

Predsjednik Unije pija~nih tr-

govaca Quben Jov~ov rekao je Tan-

jugu da }e blokada biti nastavqe-

na sve dok Vlada Srbije ne promi-

jeni odluku.

Potpredsjednik Vlade i pred-

sjednik G17 plus Miroqub Labus,

na tribini te partije u Subotici,

za stawe na grani~nom prelazu Ke-

lebija optuìo ministra polici-

je Dragana Jo~i}a, koji je ~lan De-

mokratske stranke Srbije.

- Policija je vrlo efikasno

intervenisala kada su blokadom

pretili naftni radnici, jer je ta-

da bila ugroèna Demokratska

stranka Srbije - rekao je Labus.

On je dodao da sada blokada gra-

ni~nog prelaza Kelebija ugroàva

ministra iz G17 plus pa haos u oko-

lini grani~nog prelaza Jo~i}

"mirno posmatra#.

Zbog blokade puta prema Ke-

lebiji, saobra}aj prema Ma|arskoj

usmjerava se na grani~ni prelaz

Horgo{.

Nadle`ni nisu, me|utim, ri-

je{ili problem snabdijevawe sta-

novnika Kelebije, koje je izuzetno

oteàno. Tako|e, u ~etvrtak su svr-

{eni osmaci bili onemogu}eni da

se prebace na prijemne ispite, pa

je op{tina vanredno organizovala

autobus kojim su prevezeni do cen-

tra Subotice.

Kamioni s nekim vrstama robe,

kao {to je {e}er, imaju obavezu da

pre|u ba{ kelebijski prelaz, pa su

zbog blokade saobra}aja mnogi pre-

voznici ve} napravili carinske

prekr{aje, jer imaju vremenska

ograni~ewa za isporuku robe, ja-

vqa Beta.

Pija~ni prodavci zahtijevaju

da im se obrate ministar trgovi-

ne Bojan Dimitrijevi} ili finan-

sija Mla|an Dinki}, a Jov~ov je na-

javio mogu}nost blokade i prela-

za na Horgo{u.

Potpredsjednik Vlade Srbije

Miroqub Labus rekao je da ne mo-

è da se pregovora s pija~nim tr-

govcima oko fiskalizacije, jer je

to posqedwi korak u obra~unu sa

{vercom. ¥

PIJA^NI TRGOVCI BLOKIRALI PUT KA MA\ARSKOJ GRANICI

HAOS NA KELEBIJILabus za stawe na grani~nom prelazu optuìo ministrapolicije Jo~i}a. Oteàno snabdijevawe stanovnikaKelebije. Najavqena i mogu}nost blokade Horgo{a

@ANDARMERIJATanjug je javio da je oko 150

pripadnika @andarmerije u pe-

tak poslije 14 ~asova probilo

blokadu na putu prema grani~-

nom prelazu Kelebija, koju su

organizovali pija~ni prodavci.

Bukure{t: Tadi} otkrio spomen-plo~u kapeta-nu Mi{i (Foto-Tanjug)

TRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINUTRA@E ISTINU O ANTINU

25. i 26. jun 2005.OGLASI

10

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

[trajkovi {irom Gr~keATINA - [irom Gr~ke u petak su odrà-

ni {trajkovi zbog najavqenih ekonomskih re-

formi, a u {trajkovima u~estvuju najve}i

gr~ki sindikati, javqa Tanjug.

Na me|unarodnom aerodromu u Atini ot-

kazano je oko 100 letova dràvne aviokompa-

nije "Olimpik#, a najavqen je i {trajk na

linijama u doma}em èqezni~kom saobra}a-

ju.

Dràvne bolnice su u toku jednodnevnog

{trajka bile otvorene, dok su poreske slu-

`be i druge javne ustanove obustavile rad. ¥

Ubijeni kurdski pobuweniciANKARA - Turske snage ubile su u ~etvrtak uve-

~e tokom akcije na jugoistoku zemqe pet kurdskih po-

buwenika, javila je u petak jedna privatna televizija

u Turskoj.

Do sukoba je do{lo u blizini grada Bingola, pre-

nio je Aso{ijeted pres, podsjetiv{i da je nedavno u tom

regionu do{lo do eskalacije sukoba izme|u turskih sna-

ga i kurdskih pobuwenika.

Kurdski gerilci, koji se od 1984. godine bore za au-

tonomiju u jugoisto~nom dijelu Turske, ubili su ove ne-

djeqe u nekoliko napada najmawe tri turska vojnika i

ranili devet. ¥

M E R I D I J A N I

ANKARA - Savjetnik tur-

skog premijera Egemen Bagis

ocijenio je u petak da, iako je u

krizi, Evropska unija ne moè,

~ak i kad bi htjela, da zatvori

vrata Turskoj zato {to su odno-

si Brisela i Ankare previ{e

va`ni za obje strane.

- Kada je rije~ o odnosima

Turske i EU, mislim da nije u pi-

tawu novi proces. Ne moète

tek tako baciti 40 godina rada

u sme}e - izjavio je Bagis, posla-

nik vladaju}e partije Pravde i

razvoja, agenciji Rojters.

Savjetnik turskog premijera

je izrazio uvjerewe da ni even-

tualan dolazak na vlast kandida-

ta konzervativne opozicije u

Wema~koj Angele Merkel ne}e

blokirati pregovore Turske i

Brisela.

- Mi imamo izreku: Glava ko-

ja nosi krunu postaje pametnija.

Gospo|a Merkel }e shvatiti da

je ~lanstvo Turske u EU ve}a ko-

rist za Evropu nego za Tursku -

kazao je Bagis, dodaju}i da }e

na wema~kim izborima, plani-

ranim za septembar, glasati i

mnogobrojni wema~ki dràvqa-

ni turskog porijekla.

On je, tako|e, izrazio uvjere-

we da }e, kada razgovori budu po-

~eli, EU biti iznena|ena wiho-

vim napretkom, ba{ kao {to je

bila iznena|ena brzinom refor-

mi u Turskoj u proteklih neko-

liko godina.

Ocijeniv{i da bi odbijawem

turske kandidature Brisel po-

slao pogre{nu poruku za 1,5 mi-

lijardi muslimana u svijetu, jer

bi to moglo zna~iti da Zapad ni-

je ozbiqan kad tvrdi da poku{a-

va da izbjegne "sukob civilizaci-

ja#, Bagis je dodao da ne bi bila

katastrofa ni da

Turska osta-

ne izvan

EU.

- Mi moèmo os-

tvariti prosperi-

tet oslawaju}i se

na sebe. Imamo

mlado, dina-

mi~no stanovni{tvo i vaàn ge-

ografski poloàj - zakqu~io je

Bagis, ocjewuju}i da, ako [vaj-

carska i Norve{ka mogu ostva-

riti prosperitet izvan EU, on-

da to sigurno moè i Turska.

Neuspeh evropskih lidera da

se dogovore o buxetu EU za pe-

riod od 2007. do 2013. godine i ne-

gativan ishod referenduma o

evropskom ustavu u Francuskoj

i Holandiji pove}ao je nedou-

mice u EU da li je pravo vrije-

me za po~etak pregovora Brise-

la i Ankare, predvi|enih za 3.

oktobar.

Turska od 1963. godine nasto-

ji da postane ~lanica EU, ali je

tek 1999. godine uspjela da po-

stane zvani~an kandidat za

~lanstvo u Uniji.

Evropski lideri su

pro{log decembra na sa-

mitu u Briselu obe}ali

da }e u oktobru po~eti

pregovore s Turskom uko-

liko Ankara sprovede

neophodne politi~ke re-

forme i poboq{a po{to-

vawe prava ~ovjeka.

U EU ìvi oko ~eti-

ri miliona Turaka - vi{e

nego {to neke ~lanice

Unije imaju stanovnika.

¥

TURSKA NEZADOVOQNA OPADAWEM SVOJIH [ANSI ZA ULAZAK U UNIJU

POGRE[NA PORUKAOdbijawe turske kandidature moglo bi zna~itida Zapad nije ozbiqan kad tvrdi da poku{ava izbje}i

"sukob civilizacija"

BERLIN, LONDON, PA-

RIZ - Govor u Briselu britan-

skog premijera Tonija Blera, po-

liti~ara koji je u ve}ini ~lani-

ca Evropske unije ìgosan kao

glavni krivac za krah nedavnog

samita EU, dobio je u petak vi-

soku ocjenu analiti~ara u Lon-

donu, dok je u Berlinu i Parizu

nai{ao na vrlo negativne, pa ~ak

i podsmje{qive komentare.

Nedjeqnik "[pigl# iz Ham-

burga, na primjer, pi{e da je Ble-

rova tvrdwa kako je on "strastven

Evropqanin# prokomentarisana

prezrivim podsmijehom me|u ~la-

novima Evropskog parlamenta,

uvjerenim da britanski premi-

jer, blago re~eno, nije sasvim

iskren.

Nezadovoqni su i wema~ki

politi~ari - kako oni iz vlada-

ju}e koalicije socijaldemokrat-

skog kancelara Gerharda [rede-

ra, tako i iz demohri{}anske

opozicije.

[reder je veoma hladno i su-

vo rekao da je Blerove tvrdwe

"primio k znawu# i - ni{ta vi-

{e, a ministar inostranih po-

slova Jo{ka Fi{er je poru~io

Bleru da reformu EU, onako ka-

ko je on zami{qa, moè da zasad

slobodno zaboravi "jer za wu ne-

ma ni 'k' od konsenzusa#.

Zanimqivo je da se Bler ni-

je dopao ni Edmundu [tojberu,

{efu ultrakonzervativne Hri-

{}ansko-socijalne unije iz Ba-

varske, koji je Bleru zamjerio

{to "mije{a kru{ke i jabuke#.

Sli~an je komentar i uglednog

pariskog dnevnika "Mond#, koji

kaè da Bler "postavqa dobra

pitawa, ali ne nudi dobre odgo-

vore# i da je previ{e pod utica-

jem starih britansko-francuskih

zadjevica. ¥

Pomije{ao kru{ke i jabuke

25. i 26. jun 2005. SVIJET 11

VA[INGTON - Bagdad bi

èlio da se ameri~ke trupe {to

prije povuku iz Iraka, ali bi po-

miwawe datuma wihovog odlaska

bilo gre{ka, izjavio je u petak

ira~ki premijer Ibrahim el Xa-

fari, prenosi Tanjug.

- Voqeli bismo da vidimo od-

lazak ameri~kih trupa {to je

prije mogu}e jer prisustvo stra-

nih trupa u zemqi zna~i da nismo

u stawu da o~uvamo bezbjednost -

izjavio je Xafari u intervjuu

ameri~kom listu "Va{ington

post#.

Ira~ki premijer je naglasio

da bi pomiwawe datuma odlaska

ameri~kih trupa "koristilo po-

buwenicima#, prenio je Rojters.

Nekoliko ~lanova Kongresa,

ukqu~uju}i poslanike iz redova

Republikanske partije, zatraì-

lo je od Bijele ku}e utvr|ivawe

krajweg roka kada bi trupe mogle

da napuste Irak.

Me|utim, Bijela ku}a i Pen-

tagon odbili su takav prijedlog,

naglasiv{i da bi pobuwenici sa-

~ekali povla~ewe, a zatim pono-

vo nastavili sa dejstvima. ¥

IBRAHIM EL XAFARI PORUÎO AMERIKANCIMA

Ne ùriti sa odlaskom MOSKVA - Ruski predsjed-

nik Vladimir Putin i general-

ni sekretar Natoa Jap de Hop

[efer ocijenili su u petak da

se saradwa Rusije i Natoa odvi-

ja zadovoqavaju}e.

- Sa zadovoqstvom isti~em

da smo sa op{tih izjava pre{li

na konkretan zajedni~ki rad -

kazao je Putin.

Prema wegovim rije~ima, o

tome, izme|u ostalog, svjedo~i

prikqu~ewe Rusije operaciji

"Zajedni~ki napori#, koju Ali-

jansa izvodi u Sredozemqu s ci-

qem suzbijawa teroristi~kih

akata i kretawa kriminalnih

elemenata na moru.

[efer se sloìo da se sa-

radwa Rusije i Natoa razvija

"veoma dobro i na politi~kom

i na prakti~nom nivou#, i is-

takao potrebu zajedni~ke bor-

be protiv terorizma i {irewa

oru`ja za masovno uni{tewe,

gdje se interesi Rusije i Natoa

"potpuno podudaraju#.

¥

PUTIN I [EFER O SARADWI RUSIJE I NATOA

Sa rije~i na djela

STRAZBUR - Qetwe zasje-

dawe Parlamentarne skup{ti-

ne Savjeta Evrope zavr{eno je

u petak usvajawem rezolucije u

kojoj je preporu~eno zemqama

~lanicama Savjeta da obezbije-

de efikasnu za{titu osoba sa

mentalnim poreme}ajima, kao i

da promovi{u wihova prava, ja-

vqa Beta.

Skup{tina je usvojila i re-

zoluciju u vezi sa uklawawem

ograni~ewa prava glasa, u kojoj

je pozvala zemqe ~lanice da

omogu}e svojim gra|anima koji

ìve u inostranstvu da glasaju

na nacionalnim izborima i da

me|usobno sara|uju u toj obla-

sti.

¥

PARLAMENTARNA SKUP[TINA SAVJETA EVROPE

Glas iz tu|ine

IRAN

Drugi krugTEHERAN - Iranci su u pe-

tak iza{li na birali{ta u

okviru drugog kruga predsjedni~-

kih izbora na kojima se takmi-

~e dvojica kandidata - umjereni

klerik Akbar Ha{emi Rafsan-

xani i predstavnik tvrde lini-

je Mahmud Ahmadi Nexad, pre-

nosi Tanjug.

Pravo glasa ima 47 miliona

Iranaca. U prvom krugu glasawa

pro{le nedjeqe u~estvovalo je

sedam kandidata.

Ovo je prvi put od islamske

revolucije 1979. godine da pred-

sjednik nije izabran u prvom kru-

gu glasawa. ¥

BUGARSKA

Simeon ilisocijalisti

SOFIJA - U Bugarskoj je na

snazi izborna ti{ina koja }e tra-

jati do subote u 20 ~asova, kada se

zavr{avaju parlamentarni izbo-

ri, prenosi Beta.

Pravo glasa na izborima ima

oko 6,8 miliona bira~a, a me|u

wima i oko 300 hiqada za koje se

o~ekuje da }e glasati van zemqe.

Na izborima u~estvuju 22 stran-

ke i koalicije, koje imaju vi{e

od 6.500 kandidata za poslanike

240-~lanog parlamenta.

Prema anketi Nacionalnog

centra za istraìvawe javnog

mwewa, {anse za ulazak u parla-

ment ima osam stranaka i koali-

cija.

To su prije svih qevi~arska

Bugarska socijalisti~ka parti-

ja, koja moè da ra~una na podr-

{ku od ~ak 35 do 36 odsto bira~a,

zatim vladaju}i blok desnog cen-

tra Nacionalni pokret "Simeon

Drugi# sa podr{kom oko 20 odsto

bira~a. ¥

PEKING - U poplavama i od-

ronima {irom Kine u protekle

dvije nedjeqe stradalo je 536 qu-

di, a 1,4 miliona je evakuisano

iz pogo|enih oblasti, saop{ti-

la je u petak vlada u Pekingu,

prenosi Tanjug.

Tako|e, 137 qudi se vode kao

nestali, dok je procijewena ma-

terijalna {teta u iznosu od 2,5

milijardi dolara, prenio je Aso-

{ijeted pres. Najve}a {teta je

pri~iwena na jugu Kine, gdje je u

poplavama ove nedjeqe nastrada-

lo najmawe 97 qudi, a 41 osoba se

vodi kao nestala.

Poplavama je pogo|ena i naj-

naseqenija provincija Gvang-

dong, sa vi{e od 100 miliona qu-

di, u kojoj se nalazi na hiqade

fabrika, oslowenih na izvoz.

Saobra}aj na putevima i è-

qeznici je u potpunosti obusta-

vqen, ukqu~uju}i glavnu èqe-

zni~ku liniju Peking - Hong

Kong, navela je kineska agencija

Sinhua.

Prognosti~ari su najavili da

se o~ekuje talas jakih ki{a i to

na gusto naseqenom jugu zemqe,

sjeverozapadno od Hong Konga, u

sredi{tu industrijskih zona.

Na jugu i sjeveroistoku Ki-

ne svakog qeta nastrada na sto-

tine qudi u poplavama, podsje-

tila je ameri~ka agencija.

Posqedice sezonskih ki{a

u Kini su sve teè usqed dugo-

godi{we sje~e {uma radi dobi-

jawa obradivog zemqi{ta.

Ogoqeni obronci planina

ne mogu da zaustave jake vodene

bujice.

Iako broj `rtava u ovogodi-

{woj sezoni ki{a spada u najvi-

{e za posqedwih 10 godina, naj-

teà tragedija pogodila je Kinu

1998. godine, kada je u qetwim

poplavama nastradalo 4.150 qu-

di u centralnim i sjeveroisto~-

nim dijelovima zemqe. ¥

U POPLAVAMA I ODRONIMA [IROM KINE

Kina: Najve}a {teta najugu zemqe (Foto Rojters)

NASTRADALO 536 QUDIKao nestali se vode 137 qudi,a materijalna {teta procijewenana 2,5 milijardi dolara

MONSUNMonsun je donio osvjeèwe

Indiji poslije talasa tropskih

vru}ina od kojih je od po~etka

mjeseca umrlo 329 qudi, objavi-

li su u petak indijski mediji i

meteorolo{ka slu`ba. Od po-

~etka mjeseca, monsunski vjetar

polako napreduje od juga ka za-

padu, centralnim i isto~nim

dijelovima zemqe, saop{tila

je nacionalna meteorolo{ka

slu`ba.

Vlasti Pekinga }e narediti

da 6.000 industrijskih firmi

prekine proizvodwu na nedjequ

dana ovog qeta, a 5.800 da daju

radnicima slobodne dane kako

bi se glavni grad Kine izborio

sa toplotnim udarom i nedostat-

kom struje. Stanovnici Pekin-

ga ve} imaju probleme sa strujom,

a temperature od 41 stepen na-

gone ih da ukqu~uju rashladne

ure|aje i do maksimuma hlade

pregrijane stanove i kancelari-

je.

Toni Bler: Podsmje{qivi komentari(Foto Rojters)

\ Egemen Bagis: Vaàn geografski poloàj

BE^Lideri evropskih socija-

listi~kih partija okupili su

se u petak u Be~u kako bi raz-

govarali o najnovijoj krizi u

Evropskoj uniji i razmotrili

na~ine za ja~awe veza me|u ze-

mqama ~lanicama. Partijski

lideri nastoje da pribliè

stavove politi~ke qevice

{irom Unije kako bi obez-

bijedili da ta politi~ka

opcija ima ve}i uticaj u

evropskim poslovima.

STRUJA

ÊLINAC - Pod motom "Vi-

{e cvije}a, mawe sme}a#, op{tin-

ska uprava, Udruèwe èna "Bo-

ùr# i "êlina~ke novine# i ovo-

ga qeta izabra}e najure|enije dvo-

ri{te i balkon u ~elina~koj op-

{tini. Ciq akcije je podizawe kul-

ture ̀ ivqewa na vi{i nivo i afir-

macija ekologije kao oblasti kojoj

svakog dana treba posve}ivati sve

vi{e pa`we.

Najure|enija dvori{ta i balko-

ni proglasi}e se u sklopu obiqeà-

vawa slave op{tine - Sabora svetog

arhan|ela Gavrila (26. jula). Tom

prilikom, pored uru~ivawa prigod-

nih priznawa i skromnih nagrada,

organizova}e se i izlo`ba foto-

grafija, na kojoj }e se êlin~ani-

ma predstaviti oni koji su pokaza-

li najvi{e truda i ma{tovitosti da

bi svoj ̀ ivotni prostor oplemeni-

li.

O~ekuje se da }e i ove godine ak-

cija izazvati veliko interesovawe

êlin~ana, kako u urbanom, tako i

u seoskom dijelu op{tine. ¥ B. M.

UOÎ IZBORA NAJURE\ENIJEG DVORI[TA U ÊLINCU

DOBOJ - Odred izvi|a~a "Ja-

vor# i Centar za kulturu i obrazo-

vawe u Doboju organizovali su u

Umjetni~koj galeriji promociju

kwige Gorana Rubila "Spomenar do-

bojskih izvi|a~a# i otvarawe izlo-

`be fotografija i dokumenata o

vremenu bezbri`nog druèwa u ska-

utskoj uniformi.

- Rukopis Gorana Rubila izu-

zetno je dragocjena gra|a o ìvotu

i radu dobojskih izvi|a~a. Autor

navodi mnoga imena ve} dav-

no zaboravqena, logoro-

vawa, smotre, takmi~e-

wa, pa nam pred o~ima

ponovo oìvqava ta

vedra i blistava mla-

dost puna voqe i opti-

mizma. Ponovo vaskr-

sava ne{to {to je ~i-

nilo ìvot i radost

mnogih generacija Do-

bojlija - rekao je na pro-

mociji recenzent kwi-

ge Mom~ilo Sp-

asojevi}.Promociji su pr-

isustvovali i De-

do Trampi} i Jo-

sip Miki}, ko-

ji su u~estvo-

vali u osniva-

wu izvi|a~ke

organizacije

u Doboju.

- Bilo je

to 1953. godi-

ne, kada je na

inicijativu

Todora Vuja-

sinovi}a, pr-

edratnog skauta

i prvog pred-

sjednika Saveza

izvi|a~a BiH, u na-

{em gradu osnovan Od-

red izvi|a~a "Milo{

Kupres#, ~iji je prvi

starje{ina bio Fahir ̂ oki} - pri-

sje}aju se tih dana Trampi} i Mi-

ki}.

Prvo logorovawe dobojski iz-

vi|a~i organizovali su u qeto 1955.

godine u Blatnici, a naredne dvije

logorovali su u Mao~i. Potom sli-

jede logorovawa, qetovawa ili u~e-

{}a na saveznim smotrama na Pli-

tvi~kim jezerima, Bora~kom jeze-

ru, Fuìnama, Martinbrodu, Me-

tlici, Tjenti{tu, Zlarinu, Bledu,

Dretequ, Petrovoj gori, Fru{koj

gori, Adi Ciganliji, Ma~kovcu, La-

stovu, îovu, Kor~uli, Bao{i}u,

Igalu...

I sada{wi ~lanovi Odreda iz-

vi|a~a "Javor# iz Doboja su veoma

aktivni. U~estvovali su na svim

kampovima u Mlinskoj Rijeci i Pr-

voj smotri izvi|a~a Srpske u Amaj-

lijama. ¥ Sl. P.

PROMOCIJA KWIGE GORANA RUBILA "SPOMENAR DOBOJSKIH IZVI\AÂ"

Skautski ìvot me|u koricama

TREBIWE - Za Hercegovi-

nu ponekad kaù da je zemqa naj-

ve}ih svetaca i proroka, ali i

najqu}ih zmija otrovnica. U kra-

ju sa mno{tvom suprotnosti, sa

obiqem sunca, svjetlosti i kame-

na, zmija je nekako doìvqavana

kao "za{titni znak# i neizbje-

`ni stanovnik ove regije, iako

je svako qeto, pogotovu za nove

nara{taje, oduvijek bilo u zna-

ku pitawa - ho}e li biti najezde

zmija ovoga qeta?

Izuzetno duga i iscrpquju}a

zima i djelimi~no ki{no pro-

qe}e kao da su uspavali i ovu

ìvotiwsku vrstu, pa masovnije

pojave zmija u Hercegovini ovo-

ga juna - nema. Stari vele da se

jo{ zemqa nije vaqano zagrija-

la - da bi ih izmamila iz wiho-

vih legala, skrovi{ta i "pare-

waka#.

U trebiwskoj bolnici sazna-

jemo da do sada, ove sezone, nije

bilo zmijskih ujeda, niti gra-

|ana koje su dopremali u bolni-

cu tim povodom. Seruma, na svu

sre}u, ima dovoqno, isti~u u ovoj

zdravstvenoj ustanovi, gdje napo-

miwu da je pro{log qeta bilo

nekoliko ujeda na podru~ju Qu-

biwa, Bile}e i Trebiwa. Ovdje

se prisje}aju i jedne "vru}e# rat-

ne godine, kada su se zmije toli-

ko udoma}ile da su se zavla~ile

u tenkove srpske vojske u Pod-

vele`ju, Br{taniku, na @egu-

qi... i kada se spasonosno poja-

vio vladika Atanasije na polo-

àjima sa serumom - iz Gr~ke!

Istina, voza~i na putu Bi-

le}a - Gacko - Nevesiwe pri~a-

ju da zmije i ovog juna izlaze na

asfalt, gdje ih omami sunce i ~e-

sto zavr{e pod to~kovima auto-

mobila. Brojni mali{ani iz gra-

dova ve} su krenuli na raspust po

hercegova~kim selima, uveliko

se kosi i sakupqa sijeno, ne sa-

mo na jugu, nego po~iwe i u pla-

ninskom dijelu Hercegovine,

ali, osim nekoliko ujeda sitne

stoke, u domovima zdravqa i tre-

biwskoj i nevesiwskoj bolnici,

na sre}u, do sada nije bilo paci-

jenata od te "bole#.

¥ M. BE[TI]

PRIJEDOR - Sweàna i Ran-

ko Lazarevi} iz naseqa Stari vo}-

wak kod Prijedora od pro{le go-

dine bave se uzgojem puèva. Osni-

vawem farme puèva u{li su, ka-

ko kaù, u neobi~an, ali i ispla-

tiv posao.

Za razliku od drugih poslova

gdje se pare mogu udvostru~iti za sa-

mo koji dan, ili mjesec-dva, ovdje sve

ide puèvim korakom. Prva dobit

moè se, kako tvrde Sweàna i

Ranko, koji su izbjegli iz Zapadne

Slavonije, o~ekivati tek za 18 mje-

seci. Na povrat sredstava ~eka se

dugo, ali ono {to je sigurno to je

trì{te i dobra otkupna cijena.

- Ovim poslom smo se po~eli

baviti posredstvom specijalne za-

druge "Pu`# iz Bawe Luke, koja

nam je omogu}ila nabavku reproma-

terijala. Oni nam garantuju i ot-

kup za inostrano trì{te. U kom-

binaciju za kredit nismo bili u

mogu}nosti da u|emo jer smo zaka-

snili, ali smo zato prodali trak-

tor i uloìli vlastite pare - pri-

~a Ranko. On je dodao da vjeruje u

isplativost ovog posla, te da su u

dva dunuma prostora namijewenog

puèvima, zajedno sa svim neophod-

nim repromaterijalom, uloìli 10

hiqada maraka.

Sweàna Lazarevi} obja{wa-

va da su prvo jato sjemenskih puè-

va kupili, a sada se sami razmnoà-

vaju.

- U pitawu je vinogradski pu`

koji je mnogo ve}i i teì od ovog

na{eg doma}eg. Zbog toga mu je si-

gurno i cijena ve}a jer se trenut-

no za kilogram prve klase ovih pu-

èva moè uzeti 5,5 evra. Sva ro-

ba }e i}i na italijansko trì{te,

gdje se puèvi ina~e prodaju po 15

evra za kilogram - naglasila je

Sweàna.

Lazarevi}i o~ekuju da }e prvu

isporuku imati na jesen. Idu}e go-

dine proizvodwa bi trebala dosti-

}i tonu, a kada se popune sve leje

farme, godi{wa proizvodwa bi se

trebala kretati izme|u dvije i dvi-

je i po tone.

Iako ve} imaju uzgojene puè-

ve za trì{te, u ku}i Lazarevi}a

puèvi se ne nalaze na jelovniku.

- Gdje }emo jesti puève. Prvo,

to mi se nekako gadi, a drugo kila

puà je pet i po evra, pa volim ga

vi{e prodati nego da ih muqam ta-

mo po loncima i prìm u tavi - ob-

ja{wava Sweàna.

Na kraju nam ovaj bra~ni par

priznaje da im je lak{e raditi oko

puèva nego krupne ili sitne sto-

ke, mada i oko wih ima posla. Pu-

èvi, vele nam u {ali, ne ri~u, ne

bleje, ne ski~e, ne mora{ ih napa-

jati niti im davati lizawa, ve} u

leju nasije{ uqane repice, sunco-

kreta, salate i jo{ nekih uqanih

biqaka pa se oni sami slade, pare

i razmnoàvaju.

Pored uzgajawa puèva, Swe-

àna i Ranko bave se i proizvod-

wom krastavaca korni{ona. Time

se bave ve} par godina zahvaquju}i

Svjetskom luteranskom savezu i

prijedorskoj Poqoprivrednoj sa-

vjetodavnoj slu`bi, koji im beska-

matno kreditiraju sav repromate-

rijal i garantuju otkup.

¥ P. [PADI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

SWE@ANA I RANKO LAZAREVI] IZ OKOLINE PRIJEDORA UZGAJAJU PU@EVE14

Za razliku od drugih poslova gdje se pare moguudvostru~iti za samo koji dan, ili mjesec-dva, u ovomposlu sve ide puèvim korakom. Prva dobit moèse o~ekivati tek za 18 mjeseci

HERCEGOVINA NA POÊTKU QETA

Stari vele da se jo{ zemqa nije vaqano zagrijala- da bi ih izmamila iz wihovih legala,skrovi{ta i

"parewaka"

SERUMA IMA - ZMIJA NEMA

Sweàna i Ranko Lazarevi}: Boqe puèvi nego stoka

Pripreme: Dvori{te Momira i Nade Boji}

Izlo`ba: Dragocjena gra|a

PREDAWAPrema predawu, Trebiwe je

nastalo na mjestu gdje je car

Konstantin, putuju}i Hercego-

vinom, rekao: "Gdje na|emo dva

zla i jedno dobro - ondje }emo sa-

graditi grad.# I zaista, kad Po-

povo poqe minu{e, nai|o{e na

trn, koji se upleo oko vinove

loze, a iz trna viri zmija (nalet-

nica) i si{e bobu gro`|a! "Evo

dva zla - zmije i trna, a evo i

jednog dobra - vinove loze, ovdje

}emo graditi grad#, povi~e car

Konstantin. Na tom mjestu, ve-

li pri~a, nastade - Trebiwe.

ZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNAZARADA SPORA, ALI SIGURNA

Vi{e cvije}a, mawe sme}a

ZARADA SPORA, ALI SIGURNA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

RITAM GRADA

"PALAS#

VELIKA REVIJA

FILMOVA

Termini: 18.30, 21

KU]A LETE]IH BO-

DE@A - borila~ki spektakl sa

Dalekog Istoka

Uloge: Zang Ziyi, Andy LauTermini: 19

DJEVOJKA OD MILION

DOLARA - Oskar za najboqi

film 2005. godine

Uloge: Klint Istvud, Mor-

gan Friman, Hilari Svank

Termini: 21.45

MULTIPLEKS

"KOZARA#

HITLER KONA^NI PAD

- film o posledwim danima

Tre}eg Rajha i Adolfa Hitle-

ra

Uloge: Bruno Ganc, Tomas

Kret{man

Termini: 19.30

BETMEN - svjetska premi-

jera

Uloge: Majkl Kejn, Liam

Nison, Morgan Frimen, Kri-

stian Bejli

Termini: 18.30, 21

DNEVNIK Ê GEVARE -

film snimqen prema Gevari-

nim putopisima

Uloge: Geal Garsia Bernal,Rodrigo De La Serna

Termini: 17.15, 22

NARODNO POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

Izvo|ewem predstave "DO

POSLEDWEG DAHA# u okvi-

ru Festivala scenskih umjet-

nosti u Biha}u, glumci Narod-

nog pozori{te Republike Srp-

ske zavr{avaju pozori{nu se-

zonu.

Pripremio: D. No

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

POZORI[TA

25. i 26. jun 2005.BAWA LUKA

PRO[LI mjesec u bawolu~-

ki Biro za zapo{qavawe prijavi-

le su se 642, dok su zbog zaposlewa

ili po nekom drugom osnovu u is-

tom periodu iz evidencije brisa-

ne 932 osobe. Ukupan broj prija-

vqenih u evidenciji bawolu~kog

Biroa je 22.692 osobe, od ~ega 10.892

ène.

Od 1992. godine na posao ~eka

i pedesetogodi{wi voza~ "viqu-

{kara# Slavko Stani}.

- Vi{e od 20 godina radio sam

u preduze}u "Rade Kon~ar# u Za-

grebu. Pred rat sam ostao bez po-

sla. U ratu sam rawen, ratni voj-

ni invalid sam 60 odsto, ìvim sa

ènom i sinom koji su bez posla

kao i ja - kaè Slavko Stani} i

dodaje da se snalaze kako znaju i

umiju.

Iako lica koja budu uhva}ena

da rade "na crno# na godinu dana gu-

be pravo da se prijave na Biro,

Slavko priznaje da nema izbora.

Radio je, kaè, "na crno# sa-

mo da prehrani porodicu, a pro-

{le godine izgubio je i taj posao.

Na Biro se prijavquje samo zbog

prava na zdravstveno osigurawe.

Nikad teè, veli, nije bilo do}i

do posla.

Najve}i broj prijavqenih na

Birou ~ine kvalifikovani radni-

ci i tehni~ari. Na Birou je i 681

fakultetlija. Od ukupnog broja, 4.

966 su u~esnici rata, me|u kojima

je 998 ratnih vojnih invalida, dok

pravo na zdravstveno osigurawe

ostvaruje ~ak 16. 950 osoba.

Me|u wima je i gimnazijalac

sa izu~enim bravarskim zanatom

Dobrislav \uki}. Do 1996. godine

radio je u preduze}u "Pretis# u

Vogo{}i, a od tada je bez ikakvog

zaposlewa.

- Radio sam kod privatnika na

crno, bez prijave... Bio sam trgo-

vac, no}ni ~uvar, magacioner - ve-

li Dobrislav i dodaje da bi prihva-

tio bilo kakav posao, ako }e biti

prijavqen i ako }e mu se biqeì-

ti radni sta`.

Opasnost da izgube pravo na

zdravstveno osigurawe prijeti svi-

ma koji odbiju posao koji odgova-

ra wihovim stru~nim kvalifika-

cijama i radnim sposobnostima.

Pro{li mjesec iz evidencije su

izbrisana i 23 lica, koja nisu pri-

hvatila ponu|eni posao.

- Ima qudi koji rade kao gra-

|evinski radnici kod privatnika

za dobru platu, pa ne}e ni da ~uju za

drugi posao, iako bi bili uredno

prijavqeni. Takve smo brisali iz

evidencije - rekla nam je organiza-

tor poslova u bawolu~kom Birou

za zapo{qavawe Felicija Radovi}.

Nezaposleni se jednom u dva

mjeseca moraju javqati na Biro ra-

di traèwa zaposlewa i da ne bi

bili brisani iz evidencije.

Zabriwavaju}i je podatak da je

najvi{e nezaposlenih, ~ak 6.209 u

dobi od 30 do 40 godina.

¥ D. MOMI]

SVE VI[E PRIJAVQENIH NA BIROU ZA ZAPO[QAVAWE

DO POSLA NIKAD TE@E16

RADNICI preduze}a "Tele-

fonija Vidakovi}# ove nedjeqe pu-

stili su u rad semafore na raskr-

snici Gunduli}eve ulice i Aleje

svetog Save.

Semafori su uvezani u sistem

"zelenog talasa#, kako bi smawili

gu`ve na ovoj prometnoj raskrsni-

ci i omogu}ili brè odvijawe sa-

obra}aja iz centra grada prema is-

to~nom tranzitu i mostu Veneci-

ja.

Podsjetimo, kako bi smawili

saobra}ajna zagu{ewa u centru gra-

da, Gradska uprava zapo~ela je sa

programom produèwa Gunduli}e-

ve ulice za 810 metara, u okviru

~ega su i postavqeni semafori.

U Gradskoj upravi isti~u da je

postavqawe semafora bilo neop-

hodno jer bi, zbog produètka Gun-

duli}eve ulice, do{lo do velikih

problema u odvijawu saobra}aja na

ovoj raskrsnici.

Studijom "Regulacija saobra-

}aja na podru~ju Bawe Luke# pred-

vi|eno je postavqawe semafora na

raskrsnicama Aleje svetog Save i

Nikole Pa{i}a, Vuka Karaxi}a i

Jovana Du~i}a, kao i postavqawe

semafora za pje{ake kod sportske

dvorane "Borik#.

Izgradwa semafora na raskr-

snici Gunduli}eve i Aleje svetog

Save Gradsku upravu je ko{talo

oko 40 hiqada maraka.

¥ P. P.

RASKRSNICA GUNDULI]EVE I ALEJE SVETOG SAVE

Proradili semafori Postavqawe semafora na raskrsniciGunduli}eve i Aleje svetog Save Gradskuupravu je ko{talo oko 40 hiqada maraka.

POVODOM proslave krsne

slave Vidovdana i Dana Gradske or-

ganizacije slijepih, ~lanovi ovog

udruèwa priredi}e 28. juna bogat

kulturno - umjetni~ki program.

Manifestacija }e po~eti u de-

vet ~asova ujutro u prostorijama

Saveza slijepih Srpske, gdje }e ~la-

novi ovog udruèwa odigrati {a-

hovski me~ sa gostima iz Beograda.

- Poslije {aha, sa gostima iz

Beograda, Novog Sada, Dervente,

Poàrevca i predstavnicima gra-

da Bawa Luka razgovara}emo o pro-

blemima i potrebama slijepih oso-

ba - kazao je predsjednik Gradske

organizacije slijepih Miroslav

Mandi}.

Kulturno-umjetni~ki program,

kaè Mandi}, po~e}e u 12 ~asova, a

slavski obred u 13 ~asova.

U ovoj organizaciji podsje}aju

da su ~lanovi bawolu~kog Sport-

sko-rekreativnog dru{tva slijepih

"Vid# nedavno u Novom Sadu osvo-

jili drugo mjesto na takmi~ewu sli-

jepih Srbije u kuglawu.

Bawolu~anin Milomir Kova-

~evi} osvojio je prvo mjesto u poje-

dina~noj konkurenciji, me|u riva-

lima iz Kikinde, [apca, Sremske

Mitrovice i Novog Sada.

Pored ovih uspjeha, ~lanovi

Gradske organizacije slijepih ima-

ju jo{ jedan razlog za radovawe.

- Zahvaquju}i Javnom fondu dje-

~ije za{tite Republike Srpske, sli-

jepa i slabovidna djeca, kao i djeca

na{ih ~lanova oti{la su na qeto-

vawe u Kumbor u Crnoj Gori, gdje

}e provesti dvadeset dana - naglasio

je Radomir Radanovi}. ¥ M. F.

GRADSKA ORGANIZACIJA SLIJEPIH

Proslava Vidovdana

PORODILI[TE - Na Gine-

kolo{ko - aku{erskom odjeqewu

Klini~kog centra na Paprikov-

cu ju~e je obavqeno 11 poroda. Ro-

|eno je pet djevoj~ica i {est dje-

~aka.

HITNA POMO] - Deùr-

ni qekari Slu`be hitne pomo}i

u protekla 24 ~asa pregledali su

88 odraslih pacijenata i 20 dje-

ce. Mobilne ekipe obavile su 14

ku}nih posjeta. U stomatolo{koj

ambulanti pregledano je 40 paci-

jenata.

VODOVOD - Ekipe sektora

" Odràvawa # ju~e su otklawa-

li kvarove na vodovodnoj mreì

u nasequ Vrbawa, Srpskoj ulici

i Bulevaru Cara Du{ana.

¥ Pripremio: T. M.

SERVISNEINFORMACIJE

NADAHNUT rije~ima vladi-

ke Nikolaja Velimirovi}a da su

osve{tane ikone "kanali mo}ne

Bo`je blagodati koja le~i, prepo-

ra|a, prosve}uje, ohrabruje i opo-

miwe#, tridesetosmogodi{wi

Smiqko Mari} iz Zaluàna ve}

dvanaest godina bri`no i marqi-

vo izra|uje ikone.

Smiqko likove svetaca urezu-

je u javor i orah, a od alata kori-

sti samo dlijeto i ~eki}.

- Ikona je gr~ka rije~ i zna~i

slika. Na ikonama, crkva predsta-

vqa Gospoda Isusa Hrista, Bogoro-

dicu, an|ele i svetiteqe - kaè

Smiqko Mari}.

Zidove srpskih doma}inskih

ku}a {irom svijeta krase wegove

ikone.

- Ponosan sam na to {to Sr-

bi iz Amerike, Australije, pa ~ak

i Afrike imaju ikone iz moje ra-

dionice - pri~a Smiqko. Nedav-

no je Smiqko za svoje prijateqe

iz îkaga i Wema~ke napravio

dvije ikone manastira Ostrog.

Do sada je, veli, u drvo najvi-

{e urezao likova svetog Georgija,

Jovana, Nikole i Bogorodice.

- To su naj~e{}e praznovane kr-

sne slave kod nas, tako da je najvi-

{e doma}ina traìlo da im napra-

vim ikone ovih svetaca - pri~a

Smiqko.

Za izradu jedne ikone potreb-

no mu je oko petnaest dana. Mnogo

napora i truda, ali umoriti se, ka-

è, ne moè. To je posao koji voli

i koji mu pri~iwava veliko zado-

voqstvo. Od uku}ana, najvi{e mu

pomaè jedanaestogodi{wa k}er-

ka Dajana.

- Ponekad mi priteknu u pomo}

i supruga Milica i sin Dario, ali,

ipak Dajana ima najvi{e talenta,

koji je presudan u ovom poslu - pri-

~a Smiqko.

Od wegovih predaka niko se ni-

je bavio ovim poslom. Smiqko je sa-

mouki majstor.

- Moj stric Aleksandar bio je

stolar, pa sam mo`da od wega nasli-

jedio malo talenta - kazuje Smiq-

ko.

Pored ikona, Smiqko rado iz-

ra|uje i tradicionalni srpski in-

strument - gusle. Guslari poput

Ivana Popovi}a, Qube Miluti-

novi}a, @arka Laki}a i mnogih

drugih svirali su na guslama ko-

je su wegovih ruku djelo. Od ve}i-

ne guslara, kaè, dobio je pohva-

le, a kako i ne bi kad su gusle iz

wegove radionice vrhunskog kva-

liteta.

Da je Smiqko veliki umjetnik

svjedo~e i brojni ukrasni ramovi za

ogledala i slike koje je izradio,

ali i wegove kom{ije koje za Smiq-

ka kaù "{to o~ima vidi, rukama

napravi#.

¥ M. FILIPOVI]

SMIQKO MARI], IKONOREZAC IZ ZALU@ANA

U DRVO UDAHNUO DU[U Srpske ku}e {irom svijeta krase ikone, Smiqkovih rukudjelo. Za izradu jedne ikone Smiqku treba petnaestakdana, mnogo napora i truda, ali umoriti se, veli, ne moè

\Pred vratima Biroa: Najvi{e nezaposlenih starosti 30 do 40 godina (foto-arhiva)

\Smiqko Mari} sa svojim rukotvorinama: Naj-ve}a pomo} k}erka Dajana (Snimio M. ZUBOVI])

Slavko Stani} je radio "na crno" samo da prehrani

porodicu, ali je pro{le godine ostao i bez tog posla.Na Biro se, veli, prijavquje samo zbog zdravstvenogosigurawa

PLANOVISmiqko uskoro planira da

otvori radionicu, u kojoj }e ru~-

no izra|ivati namje{taj.

- Gradio sam ku}u pa je to us-

porilo moje planove, ali iskre-

no se nadam da }e ubrzo radioni-

ca po~eti da radi punom parom -

optimista je Smiqko.

\Semafori u Gunduli}evoj: Brè odvijawesaobra}aja (Snimio M. ZUBOVI])

(Snimio D. BORKOVI])

NARODNIM jezikom re~eno,

zamr{eno klupko u vezi sa falsi-

fikovanim diplomama radnika

Gradske uprave jo{ vi{e se zape-

tqava.

Republi~ko Ministarstvo upra-

ve i lokalne samouprave u petak je

saop{tilo da odredbe novog Pra-

vilnika o disciplinskoj i materi-

jalnoj odgovornosti slu`benika lo-

kalne samouprave ne spre~avaju gra-

dona~elnika Bawe Luke Dragoquba

Davidovi}a da nastavi sa disciplin-

skim postupkom protiv 26 zaposle-

nih u Gradskoj upravi koji su posje-

dovali la`ne diplome.

- Diploma je javna isprava. Ko-

ri{}ewe falsifikovane diplome

predstavqa krivi~no djelo. U Kri-

vi~nom zakonu se navodi da onaj ko

napravi la`nu ispravu ili je pak

pribavi radi upotrebe, treba da se

kazni nov~anom kaznom ili zatvo-

rom do tri godine - isti~e se u sa-

op{tewu za javnost Ministarstva

uprave i samouprave Republike Srp-

ske.

Podsjetimo, gradona~elnik Ba-

we Luke Dragoqub Davidovi} je iz-

javio da je morao prekinuti disci-

plinske postupke protiv 26 radni-

ka Gradske uprave koji su predali

la`ne diplome, jer je nadle`no mi-

nistarstvo donijelo novi Pravil-

nik o disciplinskoj i materijal-

noj odgovornosti lokalne samoupra-

ve, kojim nije predvi|ena takva vr-

sta disciplinskih prekr{aja.

U nadle`nom ministarstvu na-

gla{avaju da falsifikovawe javne

isprave nije povreda radne du`no-

sti ve} krivi~no djelo, tako da gra-

dona~elnik Bawe Luke revizijom

moè otpustiti sa posla sve slu-

`benike koji su falsifikovali di-

plomu, jer su na nezakonit na~in za-

snovali radni odnos.

U Gradskoj upravi isti~u da su

protiv 26 radnika, koji su imali la-

`ne diplome, ve} podnesene krivi~-

ne prijave.

Me|utim, slu`benici koji su

ve} bili zaposleni u Gradskoj upra-

vi, a la`nu diplomu priloìli ra-

di ve}e plate, ne}e biti otpu{te-

ni. Ipak, krivi~ne prijave protiv

wih i daqe stoje.

Od 26 falsifikova-

nih, republi~ki prosvjet-

ni inspektori u protekla

dva mjeseca otkrili su

dvije diplome visoke

stru~ne spreme, dvije

vi{e i ostale sredwe

stru~ne spreme.

Ve}ina la`nih diplo-

ma izdato je od 2000. do

2002. godine, ali postoje

i one iz 1996. godine. Naj-

vi{e falsifikata dolazi

iz Gradske vatrogasne bri-

gade, wih sedam.

¥ P. PE]ANAC

GRADSKA organizacija Cr-

venog krsta u petak je pritekla u

pomo} vi{e~lanim porodicama

Devi} i Kokanovi} iz Debeqaka.

Znaju}i da je ovim porodica-

ma pomo} prijeko potrebna, jer

vi{e od deset godina ìve na ru-

bu gladi i siroma{tva, ~lanovi

Crvenog krsta u Debqake su poni-

jeli pakete hrane i odje}e.

Milka Devi} je samohrana maj-

ka. Rodila je 14 djece, od kojih de-

vetoro ìvi sa wom.

- Najstarije k}erke su se pou-

dale. Jedan sin mi je nijem, ali

nikad ga nismo mogli dati u {ko-

lu za takvu djecu. Tri najmla|e

k}erke jo{ uvijek {kolujem. Mu`

mi je poginuo prije 11 godina, a ni

sama ne znam kako preìvqavamo

sa 80 maraka wegove penzije - pri-

~a Milka.

Porodica Devi} izbjegla je sa

Vla{i}a 1993. godine. Milka pri-

~a da joj nije bilo te{ko ra|ati

djecu, jer su ona i suprug imali

imawe na kojem se moglo dobro

ìvjeti.

- Sad nemam ni metra obradi-

ve zemqe, barem da glavicu luka

posijem. Stanujem u tu|oj ku}i. Da

je barem zdravqa, ali nemam ni

to. Sr~ani sam bolesnik, ne smi-

jem na sunce, prije dva dana sru{i-

la sam se u dvori{tu - kaè Mil-

ka.

Od udanih k}erki se ne moè

nadati pomo}i. Obi|u je, kaè,

jednom godi-

{we. Ni same

nisu imale

boqe sudbi-

nu od wene,

pa se bore

da preì-

ve.

- Naj-

mla|a mi

je Wegosa-

va. Ona jo{

ide u osnov-

nu {kolu.

Bliznakiwe

Vesna i Ve-

ra su u sredwoj {koli. Da mi je da

barem one zavr{e {kolu, pa da na-

|u nekakvog posla, samo da same o

sebi brinu - veli Milka.

Iako je te{ko bo-

lesna i svaki tre}i

dan jedva ustaje iz

kreveta, Milka se ne

sje}a kad je posqed-

wi put oti{la qeka-

ru.

- Niti imam ~im

da odem do grada ni da

platim pregled. Sva-

ki fening dam djeci za

kwige, za mjese~nu kar-

tu. Ne mogu ih ostavi-

ti bez {kole. Ako ne{to zavr{e,

onda se imaju ~emu i nadati u ì-

votu - pri~a majka Devi}a.

Pomo} Gradske organizacije

Crvenog krsta Milki i wenoj dje-

ci od velike je va`nosti.

- Hvala svima onima koji mi-

sle na nas. Da je meni ba{ta i ne-

{to zemqe mogla bih posijati po-

vr}a, pa mi pomo} ne bi trebala.

Ovako sam prepu{tena milosti

drugih - jada se Milka Devi}.

Pakete hrane i odje}e dobila

je i deseto~lana porodica Koka-

novi}, koja je od izbjegli{tva iz

Sanskog Mosta prije 15 godina

promijenila ~etiri adrese.

Baraka u kojoj sad ìve otac

Ne|o, majka Jela, wihovih sedmo-

ro djece i Ne|in brat Boro ima

dvije sobe, a od namje{taja ormar,

{poret, sto i ~etiri kreveta.

- Pravio bih ja ku}u ovdje, ali

nemam materijala. Stalno priku-

pqam ciglu po ciglu. Stalno ra-

dim kod privatnika, ali ne moè

se zaraditi za ovoliku porodicu,

posebno kad su djeca sitna - kaè

Ne|o.

Najmla|i sin Igor ima samo

~etiri godine, Mirjana je tek za-

vr{ila tre}i, a wena starija se-

stra Marina deveti razred osnov-

ne {kole. Nije imala naro~ito

dobre ocjene, pa ne zna da li }e

mo}i daqe u {kolu.

- Kakve je uslove imala, do-

bro je i u~ila. Da mi je da barem

neki kurs upi{e, pa da ima kakav

bilo zanat. Sin Dalibor jo{ ne-

ma 20 godina. Najstarije k}erke

Ranka, Daliborka i Radenka stal-

no traè neki posao, ali dobro je

ako ne{to urade za dnevnicu - ve-

li Ne|o Kokanovi}.

Supruga Jela kod ku}e radi ko-

liko moè. Sije povr}e, pere i

kuva Ne|i i djeci.

- Radimo koliko moèmo. Od

mog posla ne moèmo ìvjeti, ne-

go preìvqavati. Va`no je da ima-

mo za osnovne ìvotne potrebe.

Ne traìmo pomo}, ali sre}a, pa

ima qudi koji nam èle prite}i

u pomo} - rekao je Ne|o Kokano-

vi}.

¥ S. MILANKOVI]

Porodica Devi} izbjegla je sa Vla{i}a 1993. godine.

Nekad su imali veliko imawe, a sad majka Milka

nema gdje glavicu luka da posije. Sli~na sudbina

zadesila je i Kokanovi}e

Ro|eni:

Nata{a Savkovi}, k}i @ar-

ka i Darije; Filip Mi{i}, sin

@eqka i Vesne; Valentina Te-

pi}, k}i Srede i Milice; Alek-

sandra Simi{i}, k}i Milana i

Dijane; Jovan Jawetovi}, sin Du-

{ana i Jadranke; Strahiwa

Mirni}, sin Nenada i Danijele;

Nikola Kneèvi}, sin Dragi-

{e i Brankice; Ana Mari}, k}i

Pere i Draènke; Mihajlo Le-

ti}, sin Sini{e i Vesne; Tama-

ra \okovi}, k}i Aleksandra i

Marijane; Vojin ]u}uz, sin De-

spota i Dragice.

Umrli:

Nedeqko Tadi}, ro|en 1942.

godine; Danica Cvetojevi}, ro-

|ena 1915. godine; Nedeqko Re-

gojevi} ro|en 1960. godine; Rat-

ko Trbojevi}, ro|en 1944. godi-

ne; Milan Rodi}, ro|en 1919. go-

dine; Grujo [ipraga, ro|en 1924.

godine; Jelisaveta Doj~inovi},

ro|ena 1935. godine.

IZ MATI^NIH KWIGA

PRIÎ O LA@NIM DIPLOMAMA RADNIKA GRADSKE UPRAVE NE NAZIRE SE KRAJ

IGOR

Najmla|i sin Ne|e Kokano-

vi}a, ~etvorogodi{wi Igor, pri-

je tri mjeseca slomio je kuk igra-

ju}i se sa svojim vr{wacima. Bio

je dvadesetak dana u bolnici, a

sad ga majka redovno vodi na kon-

trole.

- Sre}a pa sam prijavqen na

Birou za zapo{qavawe i imam

zdravstveno osigurawe. Da mi

Igor nije bio osiguran, ne znam

kako bi ga lije~ili. Sigurno da

mi ne bismo imali para za to - ka-

è Ne|o Kokanovi}.

Goran Kosti} (~etvrti zdesna): Ne odri~emo se ratne od{tete

(Snimio R. [IBAREVI])

^LANOVI CRVENOG KRSTA POSJETILI SIROMA[NE PORODICE U DEBEQACIMA

JEDAN PRAVILNIK, DVA TUMAÊWA

Prekidaju}i disciplinski postupak protiv radnika

sa

"

la`wacima", gradona~elnik se pozvao na novi Pravilnik

odgovornosti slu`benika, {to u nadle`nom

ministarstvu ocjewuju pogre{nim

25. i 26 jun 2005. BAWA LUKA

17

Milka Devi}: Da mi je metar zemqe

PREDSJEDNIK Udruèwa

ratnih vojnih invalida grada Go-

ran Kosti} u petak je na konferen-

ciji za novinare demantovao izja-

vu predstavnika Republi~kog od-

bora ratnih vojnih invalida Dra-

goquba Slijep~evi}a, koji je rekao

da se 90 odsto invalida èli od-

re}i naknade za materijalnu i ne-

materijalnu {tetu u korist iz-

gradwe autoputa Bawa Luka - Gra-

di{ka.

- Slijep~evi}eva izjava, data

na konferenciji za novinare pro-

{le srijede, neta~na je i smije-

{na. @alosno je iznositi ovakve

tvrdwe, kada taj isti odbor zna u

kakvim te{kim uslovima danas ì-

ve ratni vojni invalidi - rekao je

Goran Kosti}.

Prema wegovim rije~ima, in-

validi se ne èle odre}i nemate-

rijalne pomo}i u zamjenu za to da

budu}i autoput nosi ime "Put rat-

nih vojnih invalida#, kako je tvr-

dio Dragoqub Slijep~evi}.

- Ratni vojni invalidi traè

samo ono {to im pripada, a ko }e

i kako graditi ili nazvati auto-

put nije na{a briga. Mi smo svo-

jom krvqu odbranili i stvorili

Republiku Srpsku i ho}emo da nam

se to prizna - kaè Kosti}.

On je naglasio da je narodnim

poslanicima, u ime udruèwa, po-

ru~io da se ratni vojni invalidi

ne slaù sa odlukom o odga|awu

isplate naknade za materijalnu i

nematerijalnu {tetu na jo{ 40 go-

dina.

- Ko }e od ratnih vojnih inva-

lida i wihovih porodica doìvje-

ti da za 40 godina primi naknadu

za ratnu materijalnu i nemateri-

jalnu {tetu - veli Goran Kosti}.

Potpredsjednik Organizacije

ratnih vojnih invalida grada i

stoodstotni ratni vojni invalid

Jadranko Zlokovi} je kazao da ova

kategorija gra|ana nema nikakvih

prava.

- Nalazimo se na izmaku sna-

ga. Govore nam da treba da ~ekamo

40 godina kako bismo dobili ono

{to zasluùjemo. To nas posebno

boli, jer smo dali veliki dopri-

nos za stvarawe Republike Srp-

ske - naglasio je Jadranko Zloko-

vi}.

¥ D. No.

UDRU@EWE RATNIH VOJNIH INVALIDA GRADA

Traè {to im pripada

Svojom smo krvqu stvorili Republiku Srpsku i ho}emo

da nam se to prizna, kaè Kosti}

PREDSTAVNICI humani-

tarne organizacije "Pomo} è-

nama# iz [vajcarske i Wema~ke

Aleksandra Hor{ i Kristijan Be-

jerle razgovarali su u petak sa

direktorom Doma Danilom Po-

warcem o mogu}nostima organizo-

vawa kursa za rad na ra~unarima.

Tom prilikom poklonili su ma-

li{anima ne{to odje}e, obu}e,

pletiva i igra~aka.

- U Dom smo ve} ranije doni-

jeli 30 ra~unara, a sad planiramo

da sprovedemo "pilot projekat#

obuke na ra~unarima za od 20 do

30 mali{ana iz Doma. Kurs bi

trebalo da traje {est mjeseci, a

poslije toga polaznici }e pola-

gati test. Ko poloì dobi}e ser-

tifikat za rad na ra~unaru, koji

se priznaje u evropskim zemqama

- rekao je Kristijan Bejerle.

On je dodao da program fi-

nansira Humanitarna organiza-

cija "Pomo} ̀ enama# uz podr{ku

Ministarstva spoqnih poslova

Wema~ke.

Direktor Doma Danilo Po-

warac kaè da su se dogovorili da

}e jedan vaspita~ oti}i na obuku

u preduze}e "Bitmedia# u Austri-

ji, koji }e voditi kurs ra~unara

za djecu iz Doma.

- Imamo prostoriju u kojoj }e-

mo postaviti i umreìti ra~una-

re, jo{ samo treba da nabavimo

stolove za kompjutere. Na jesen

bi trebalo da na kurs krenu prvi

polaznici - kaè Powarac.

Sa gostima iz [vajcarske raz-

govarano je i o uvo|ewu solarnog

grijawa u Dje~iji dom. ¥ M. Ma.

DJEÎJI DOM "RADA VRAWE[EVI]"

Od jeseni kurs ra~unara?

Ne|o Kokanovi} i k}erka Mirjana: Sawaju o

svojoj ku}i (Snimio M. ZUBOVI])

POMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJAPOMO] KAD JE NAJPOTREBNIJA

Dragoqub Davidovi}:

Prekinuo disciplinske

postupke (foto-arhiva)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.KULTURA

ZA VRIJEME vru}ih qetnih

dana mnogi se opu{taju uz rije~i

svjetskih i doma}ih pisaca. Neki

se opredjequju za ne{to laganije

tekstove, dok se drugi, za ne po-

vjerovati, odmaraju uz stru~nu li-

teraturu.

Akademski slikar i direktor

Galerije iz Vi{egrada Branko

Nikitovi} kaè da je jedan od onih

koji ìvi i vjeruje da pisana ri-

je~ slici, ili slika pisanoj rije-

~i do|u jedna drugoj kao za~in.

- Nezaobilazno je druèwe i

prisustvo kwige gdje god da se na-

lazimo. Na odmor }u ponijeti ne-

{to iz stru~ne literature, reci-

mo "Monografiju Zdravka Man-

di}a# koju je napisao Milo{ Jef-

ti}. U ti{inama Zdravka Mandi-

}a nalazim najpotpuniji mir - re-

kao je za na{ list Branko Niki-

tovi}.

Direktor Kulturnog centra

iz Pala Slobodan Kova~evi} usko-

ro odlazi na odmor i sa sobom no-

si "Zapise iz mrtvog doma# Fjo-

dora Mihailovi~a Dostojevskog.

- Uvijek se rado vra}am ovom

djelu, jer ono govori o ̀ ivotu Do-

stojevskog. On je veliki ruski sve-

tac i svjetski klasik, tako da bih

mnogima za odmor preporu~io ovu

kwigu - kaè Kova~evi}.

Animator kulture u Srpskom

prosvjetnom i kulturnom dru{tvu

"Prosvjeta# u Tesli}u Gordana

An|eli} kaè da bi za godi{wi

odmor preporu~ila najnoviju kwi-

gu Dare Stojiqkovi} "Largo Di-

solato#.

- Kwiga je napisana pitkim i

jednostavnim jezikom, a omogu}i-

la nam je da Daru Stojiqkovi} upo-

znamo malo boqe. îtaoci }e, ~i-

taju}i ovo djelo, imati priliku

da prelistaju stranice dnevnika

ove umjetnice, pri~e, pregledaju

wene fotografije, novinske is-

je~ke, ali da vide i putopis iz

Meksika. Kwiga "Largo Disola-

to# veoma je interesantno ura|e-

na - rekla je An|eli}eva.

Glumica Narodnog pozori{ta

Republike Srpske Qiqa-

na êki} preporu-

~uje "Da Vin~i-

jev kod# autora

Den Brauna.

- Rije~ je

trileru koji

ru{i predra-

sude kao i

osnovne prin-

cipe Biblije.

Kwiga je jako

zanimqiva i

jednostavno

te tjera da je

~ita{ - pri~a

êki}eva.

Direktor

Mati~ne bi-

blioteke iz Is-

to~nog Sara-

j e v a

Q i -

qana Kneèvi} preporu~uje

klasiku, "Putopise# Mi-

lo{a Crwanskog i Andri-

}eve "Znakove pored pu-

ta#.

- Uvijek je lijepo

vratiti se Andri}u.

Kwiga "Znakovi po-

red puta# moè se

~itati nekoliko

puta i uvijek raz-

li~ito doìvqa-

vati. "Putopisi#

su jedna prelijepa

kwiga, koja je dugo

zaboravqena na po-

licama. Sigurno je to

da }u ova dva djela po-

nijeti na odmor, jer

znam da }u se

uz wih

opustiti i odmoriti du{u - kaè

Kneèvi}eva.

Od savremenika ona preporu-

~uje "Bosanskog xelata# Ranka Ri-

sojevi}a i "[e{ir profesora Vu-

ji}a# Milovana Vitezovi}a.

- Bilo bi lijepo da i na{i ma-

li{ani, koji su ve} na raspustu,

ovo qeto oplemene du{u. Prepo-

ru~ujem im srpske bajke Tiodora

Rosi}a "Dolina Jorgovana# i "Vi-

linu k}i# Desanke Maksimovi} -

isti~e Qiqana Kneèvi}.

Student bawolu~kog Filo-

zofskog fakulteta, Odsjeka za srp-

ski jezik i kwièvnost Sowa Sto-

ji~i}, kaè da }e preko qeta pro-

~itati Qosine "Don Rigobertove

bele`nice# i "Majstora i Marga-

ritu# Mihaila Bulgakova.

- Namjeravam da pro~itam Den

Braunov "Da Vin~ijev kod#, ali ne

zato {to o~ekujem da }u tu prona-

}i "ne{to#. @elim da vidim za-

{to je ta kwiga toliko popular-

na. Za kraj sam ostavila "Opsadu

crkve Svetog Spasa# Gorana Pe-

trovi}a, o kojoj sam ~ula mnogo

lijepih rije~i - istakla je Stoji-

~i}eva.

Wena koleginica Marija An-

tunovi} na odmoru }e se upoznati

sa "Imenom ruè# Umberta Eka i

"11 minuta# Paola Koeqa.

- Nadam se da }u sti}i pro~i-

tati i kwigu Vladislava Bajca

"Druid iz Singidunuma#, koja na

fantasti~an na~in opisuje isto-

riju Beograda i wegovu izgradwu

- rekla je Antunovi}eva.

Kwièvnik iz Novog Sada Ne-

nad Gruji~i} na odmor }e ponije-

ti kwigu malog formata.

- Uz malo stvari koje nosim na

letovawe, kwiga }e biti retka in-

tima. Dakle, pomalo skrivena.

Sve` vazduh, mirisne kro{we, po-

gled u nigdinu, sawarewe, mera vi-

na uz mali zalogaj, pesma na usna-

ma, jarosne kakve o~i u blizini -

eto kwige nad kwigama - smatra

Nenad Gruji~i}. ¥ S. DESNICA

D. MACURA

[TA ÎTATI ZA VRIJEME QETWEG ODMORA

LAGANO [TIVO ZA POD JASTUK Uvijek je lijepo vratiti se Andri}u.Kwiga

"Znakovi pored puta" moè se

~itati nekoliko puta i uvijekrazli~ito doìvqavati, istaklaQiqana Kneèvi}

18

IZABRANE PRIÊ Bawolu~ki kwièvnik i di-

rektor Narodne i univerzitetske

biblioteke Republike Srpske

Ranko Risojevi} kaè da qeta vi-

{e nisu kao {to su nekada bila,

kada su se na odmore nosile kwi-

ge. Ipak, Risojevi}, pored svog

romana "Bosanski xelat#, pred-

laè i "Izabrane pri~e# Jovana

Radulovi}a, koje su nedavno ob-

javqene.

BAWA LUKA - "Klasici Zagre-

ba~ke {kole crtanog filma# prika-

zani su u ~etvrtak u multipleksu "Ko-

zara#.

Publika je imala priliku da vi-

di i crtane filmove koji su prikaza-

ni 2004. godine na Prvom me|unarod-

nom festivalu animiranog filma

"Animateka#, te crta}e {kole "Pik-

sel# iz Sarajeva.

Crta}i klasici izazvali su veli-

ki smijeh kod publike, pogotovo "Ne-

boder#, "Muha#, "Qubiteqi cvije}a#

i "Zid#.

Predstavqen je i rad scenariste

Stivena Pena, u reìji Zlatka Grgi-

}a, "Lutka snova#, koji je bio u kon-

kurenciji za "Oskara# za najboqi cr-

tani film.

Rije~ je o pri~i u kojoj usa-

mqeni ~ovjek u velegradu kupuje

ènsku lutku u prirodnoj veli~i-

ni i pona{a se kao da su par. Zbog to-

ga je javnost {okirana, a crta} li~i

na pri~u o sudbini nesre}ne qubavi.

Prikazana je i tu`na pri~a o sli-

jepcu i wegovom psu Vatroslava Mi-

mice pod nazivom "Mala hronika#. U

vrevi grada wegov qubimac nestaje i

gine pod to~kovima automobila. Iz

publike su se ~uli komentari pobu-

ne zbog kraja pri~e: za{to je pas mo-

rao poginuti?

Kolorni crtani film "Qubite-

qi cvije}a# Borivoja Dovinkovi}a

govori o otkri}u koje je odu{evilo

svijet, o eksplozivnom cvije}u. Cvi-

je}e koje eksplodira postaje manija i

stvar dru{tvenog ugleda. Publika je

bila odu{evqena.

"Neboder# Jo{ka Maru{i}a iza-

zvao je veliki smijeh. Pri~a prati

ìvot stanovnika jednog solitera,

koji nema ni zidova ni plafona, ve}

samo jednu vertikalnu kanalizacionu

cijev i lift. U ovom nizu smije{nih

situacija mnogi iz publike mogli su

prepoznati i sebe, {to je bilo i naj-

zanimqivije.

U okviru ove manifestacije pu-

blika je imala priliku da vidi crta-

}e, koji su prikazani na Me|unarod-

nom festivalu animiranog filma

"Animateka#. Radi se o crtanim fil-

movima "Mala Rusija#, "Veliki

anarh#, "Fabula#, "Du{an# i drugim.

I autori [kole animiranog filma

"Piksel# iz Sarajeva predstavili su

svoje radove. Prikazani su crta}i

"Bronhitis#, "]elo i sport#, "Smje-

{ko bubwar#,

"Ze~ija po-

sla# i dru-

gi. ¥ M. J.

GRADI[KA - U Narodnoj

biblioteci u Gradi{ci promo-

visana je kwiga "Lampa na pisa-

}em stolu# profesora doktora

Zorice Turja~anin. O kwizi su

govorili urednik "Vukove zadu-

`bine# Nikola Vukoli} i dr

Miqko [indi}.

Zorica Turja~anin pro~ita-

la je odlomke iz kwige koji go-

vore o sli~nostima djela pisaca

Petra Ko~i}a i Branka ]opi-

}a.

Govore}i o svome radu, Tur-

ja~anin kaè da bave}i se kwi-

èvnom kritikom ona pred so-

bom ima veliki broj kwiga.

- Naprosto moram da sagle-

dam sve ono {to se pojavi na ~i-

tala~kom horizontu, ali ne mo-

gu jednako kompetentno da pi{em

o svim piscima. Kriti~ar mora

da bude na istoj razdaqini obra-

zovawa kao i ~ovjek o kome pi{e.

Tu se radi o specifi~noj podu-

darnosti intelektualne i emo-

tivne energije - veli Turja~anin.

Miqko [indi} je rekao da

je ova kwiga nov izazov, nov pri-

stup i novi doprinos kwièvno-

sti, kwièvnoj kritici i kwi-

èvnoj nauci.

- Turja~anin se bavila onim

{to je umjetni~ko u umjetnosti

i time se suprotstavila dogmat-

skim uop{tavawima i ustaqenoj

praksi da se na stvarala{tvo ma-

wih sredina gleda iz daqine i iz-

dvojeno - rekao je [indi}.

[indi} kaè da je Zorica

Turja~anin ~itaocima ponudila

savremenu kwièvnu Bawu Lu-

ku.

- Vrlo smo sre}ni {to je ovo

na{e tlo bogato literaturom i

raznim stvarala~kim individu-

alitetima. Moja kwiga "Lampa

na pisa}em stolu# predstavqa

visinski snimak, a zadràla sam

se samo na najzna~ajnijim imeni-

ma. Mogla je biti i bogatija, me-

|utim, zbog nedostatka para su-

èna je i skra}ena - kazala je Zo-

rica Turja~anin.

¥ B. V.

ISTO^NO SARAJEVO -

Muzi~ka akademija Univerzi-

teta u Isto~nom Sarajevu godi-

{wim koncertima u Lukavici

i Palama, te dodjelom prizna-

wa za najboqe studente, ozna~i-

la je kraj jo{ jedne uspje{ne

{kolske godine.

Prema rije~ima dekana Aka-

demije Ogwena Bomo{tara, stu-

denti, ali i wihovi profeso-

ri, nagradama na doma}im i ino-

stranim takmi~ewima, te odli~-

nim uspjehom u u~ewu, na najbo-

qi na~in obiqeàvaju deseto-

godi{wicu uspje{nog rada ove

ugledne visoko{kolske ustano-

ve.

- Veliki broj studenata ko-

ji imaju prosje~nu ocjenu iznad

osam, te mnogobrojne nagrade

koje su osvojene samo u ovoj

{kolskoj godini, dokaz su da se

na na{oj akademiji dobro radi.

Pohvale zasluùju svi, od pro-

fesora do studenata - isti~e Bo-

mo{tar.

Najboqi studenti i nosio-

ci nagrade "Vojin Komadina#

su Du{an Erak i Biqana Gligo-

ri}, sa prosje~nom ocjenom 9,75.

Rame uz rame s wima su i

Belna [aran~i}, Suzana Kuso-

vac, Jasmina Poli}, Katarina

Stoji}evi}, Sla|ana Kosti},

Aleksandar Grgi}, Qiqana Ra-

{kovi}, Biqana Mili} i Ara-

bela Dio{i, ~ija se prosje~na

ocjena studija kre}e od 9,71 do

8,77.

- Na desetine nagrada doni-

jeli su na{i studenti sa takmi-

~ewa iz Italije, Hrvatske, Sr-

bije i Crne Gore i, naravno, iz

BiH - podsje}a Bomo{tar.

Klaudija Krkoti}, sopran i

Dragan Duli}, harmonika, kao

kamerni duo osvojili su drugu

nagradu na Me|unarodnom tak-

mi~ewu harmonika{a u Puli i

tre}u nagradu u Italiji. Klau-

dija je dobila drugu i specijal-

nu nagradu na takmi~ewu "Niko-

la Cveji}# u Rumi.

Duo flauta Sla|ana Kosti}

i Jovana Predojevi} osvojile

su tre}u nagradu na takmi~ewu

flautista u Vaqevu, a violi-

nistkiwa Milica Caki} je

osvojila prvu nagradu na festi-

valu guda~a u Subotici.

Na takmi~ewu u~enika i

studenata muzike u Tuzli spe-

cijalne nagrade osvojili su Kla-

udija Krkoti}, sopran, Suzana

Vuji~i}, mecosopran i Amir Sa-

ra~evi}, tenor.

Klaviristkiwe Biqana Mi-

li} i Zorica \akovska osvoji-

le su tre}u, odnosno ~etvrtu na-

gradu na me|unarodnom takmi~e-

wu u Italiji, dok su prve nagra-

de na me|unarodnom takmi~ewu

"Dani harmonike# u Smederevu

osvojili Mili} Stevanovi},

Marko Tanaskovi} i Irena

Markovi}. Na istom takmi~e-

wu drugu nagradu za kompozici-

ju osvojio je Draàn Kosori}.

¥ N. ZELENOVI]

PALI] - Na 12. festivalu

evropskog filma na Pali}u, od

17. do 23. jula, u~estvova}e vi{e

od 60 ostvarewa. Na sve~anom

otvarawu bi}e uru~ene nagrade

"Aleksandar Liska# za doprinos

evropskom filmu. Ovogodi{wi

dobitnici su glumica Eva Ras i

slavni poqski rediteq Andèj

Vajda, javqa Tanjug. ¥

¹ ¹ ¹

NOVI SAD - êtvrti festi-

val "Prva srpska harmonika Voj-

vodine# okupi}e u Staparu kod

Sombora harmonika{e iz vi{e

mjesta pokrajine, me|u kojima }e

biti i gosti iz Rumunije, Ma|ar-

ske i Hrvatske, javqa Beta. ¥

¹ ¹ ¹

IVAWICA - U nedjequ }e

biti odràn Deveti sabor dvojni-

~ara i svira~a na drugim starim

instrumentima Srbije "Ku{i}i

2005#, javqa Tanjug. ¥

¹ ¹ ¹

BEOGRAD - Me|unarodni

festival "Dani orguqa#, na ko-

me }e u~estvovati doma}i i muzi-

~ari iz Slovenije, Luksemburga,

Francuske, Italije i Wema~ke,

bi}e odràn od nedjeqe do 5. ju-

la u crkvi Blaène djevice Ma-

rije u Beogradu, javile su agen-

cije. ¥

¹ ¹ ¹

PANÊVO - U porti Sveto-

uspenskog hrama u Pan~evu po~e-

li su "Dani prote Vase#, tradi-

cionalna manifestacija posve-

}ena sje}awu na poznatog pan~e-

va~kog sve{tenika, romanti~ar-

skog pjesnika, srpskog rodoquba

i politi~ara Vasu @ivkovi}a,

javila je Beta. ¥

DANI ZAGREBA^KE [KOLE ANIMIRANOG FILMA

Neboder bez zidovaCrta}i klasici izazvali su smijeh kod publike, naro~ito "Neboder", "Muha",

"Qubiteqi cvije}a" i "Zid"

PROMOCIJA KWIGE ZORICE TURJAÂNIN

MOZAIK

Nikola Vukoli}, Zorica Turja~anin i Miqko [indi}: Detaq sa promocije

MUZI^KA AKADEMIJA ISTO^NO SARAJEVO

PRIZNAWA SA SVIH STRANA Najboqi studenti u ovoj {kolskoj godini i nosiocinagrade

"Vojin Komadina" su Du{an Erak i Biqana Gligori}

Dekan Ogwen Bomo{tar: Uspje{an rad

Baltazar: Jedanod omiqenih likova

Lampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocimaLampa pred ~itaocima

Sowa Stoji~i}: Odmor uz"Majstora i Margaritu"

(Snimio M. ZUBOVI])

25. i 26. jun 2005. KULTURA

ME\UNARODNA

VAJARSKA KOLONIJA

Krupa okupqa

umjetnike

BAWA LUKA - Me|unarod-

na vajarska kolonija "Krupa#,

koja po~iwe 2. jula ove godine,

okupi}e brojne umjetnike.

Jedan od organizatora ove

kolonije Zoran Ivankovi} re-

kao je za "Glas Srpske# da }e na

ovoj koloniji u~estvovati umjet-

nici iz Rumunije, Bugarske, Hr-

vatske, Makedonije, Srbije i Cr-

ne Gore, a postoji i mogu}nost da

ovu koloniju posjeti i umjetnik

iz Meksika.

Ovo je sedmi saziv kolonije

na Krupi, s tim da je po ~etvrti

put vajarska kolonija.

I ovogodi{we saborovawe

}e finansirati grad Bawa Lu-

ka, bawolu~ki "Klub umjetno-

sti# i drugi qubiteqi umjetno-

sti, a organizatori kolonije su

Dra{ko Ili} i Zoran Ivanko-

vi}.

- Za mjesec dana, koliko }e

kolonija trajati, okupi}emo

brojne vajare, a kao i svake godi-

ne ima}emo i gosta slikara - re-

kao je Ivankovi}.

On je dodao da }e, osim fun-

dusa ove kolonije, i grad biti

oboga}en novim umjetni~kim dje-

lima.

Ovogodi{wa kolonija po~i-

we u 19 ~asova, a dan poslije u ba-

wolu~kom "Klubu umjetnika# bi-

}e otvorena izlo`ba kerami~-

kih djela Nikole Peronijevi}a,

umjetnika iz Uìca, koji je pro-

{le godine bio na ovom saboro-

vawu.

Predsjednik Umjetni~kog sa-

vjeta kolonije na Krupi je isto-

ri~ar umjetnosti Vidosava Gran-

di}, a voditeq kolonije akadem-

ski vajar Du{an Pa{i}.

Me|unarodna vajarska kolo-

nija "Krupa# bi}e zatvorena 24.

jula.

¥ D. Ma.

BAWA LUKA - Predstava

"Balkanski {pijun# Du{ana Ko-

va~evi}a, a u reìji Vladimira

Lazi}a, izvedena je u ~etvrtak u po-

lupraznoj sali Narodnog pozori-

{ta Republike Srpske.

Iako su Novosa|ani dan rani-

je zatvorili "Ko~i}evu srpsku sce-

nu# pred prepunim prijedorskim

pozori{tem, u Bawoj Luci ih je

do~ekalo tek oko stotinu qudi.

Poluprazna sala razo~arala je

glumce, a jo{ ih je vi{e porazila

~iwenica da je za "Balkanskog

{pijuna# prodato samo 60 karata.

- Tu`no je {to u Narodnom po-

zori{tu Republike Srpske nije

bilo vi{e publike, pogotovo ako

znamo da se radi o Kova~evi}evom

komadu koji je veoma gledan. "Bal-

kanski {pijun# je predstava koja

se uvek rado gleda, tako da mi ni-

je jasno za{to je sala bila polu-

prazna - rekao je za na{ list Du-

{an Jaki{i}, koji je tuma~io lik

\ure.

On dodaje da ga je jo{ vi{e po-

godilo to {to niko iz uprave Na-

rodnog pozori{ta Republike Srp-

ske nije do{ao da pozdravi glum-

ce i direktora Srpske drame no-

vosadskog pozori{ta Lidiju Ste-

vanovi}.

On je dodao da saradwa izme-

|u Srpskog narodnog pozori{ta i

Narodnog pozori{ta Republike

Srpske postoji ve} dugi niz godi-

na i da }e se nastaviti, bez obzi-

ra na to {to je "Balkanski {pi-

jun# kod publike pro{ao veoma lo-

{e.

- Ovaj komad smo uradili pre

sedam meseci. Dugo smo pregova-

rali sa Du{anom Kova~evi}em,

jer on nije hteo da da "Balkanskog

{pijuna# nikome posle smrti Da-

nila Bate Stojkovi}a. Dugo smo

pri~ali s wim, ube|ivali ga, iz-

nosili mu svoje planove. Na kra-

ju, kada se u potpunosti

upoznao sa na{om idejom,

odlu~io je da nam da "Bal-

kanskog {pijuna# - isti~e

Jaki{i}.

"Balkanski {pijun#,

jedan od najboqih pozori-

{nih tekstova kod nas, go-

vori o problemima i stra-

hovima savremenog ~ovje-

ka, koji se gubi u svojoj

fikciji i u glavi vje{to izreì-

ranim teorijama zavjera.

Novak Bilbija tuma~i lik

Ilije ^vorovi}a, koji jednog po-

podneva, zbog rutinskog policij-

skog razgovora, po~iwe da sumwa

u svog podstanara Petra Jakovqe-

vi}a da je strani {pijun.

Kako je ve} odleào dvije go-

dine u zatvoru iz politi~kih raz-

loga, Ilija se upla{i i po~ne da

prati Jakovqevi}a na svakom ko-

raku, ne bi li tako na{ao dokaze

za podstanarevo {pijunirawe

otaxbine.

^vorovi} iz ~asa u ~as upada

u komi~ne situacije, vo|en bezu-

mqem i pogre{nim zakqu~cima.

Kada shvati da se protiv "imperi-

jalisti~ke bande# ne moè bori-

ti sam, on poziva u pomo} brata

\uru. Wih dvojica zajedno poku-

{avaju da raskrinkaju me|unarod-

nu zlo~ina~ku organizaciju.

Ilijina i \urina detektiv-

ska igra dove{}e do tragi~nih si-

tuacija, a predstava }e, kao i sam

tekst, ostaviti nerije{eno pita-

we: da li je Petar Jakovqevi} za-

ista bio {pijun ili ne?

Tokom cijele predstave izme-

|u Ilije, wegove ène Danice i

}erke Sowe razvija se ~udan, na

pojedine trenutke prijateqski, a

na pojedine momente neprijateq-

ski odnos. Ipak, za Iliju ^voro-

vi}a ne moèmo re}i da je negati-

van lik - sve {to radi on radi iz

dva razloga: èli da pomogne do-

movini, ali i da za{titi sebe.

Predstava je do sada izvedena

25 puta, a gostovala je u Vr{cu,

Pan~evu, Prijedoru. Pa ipak, ia-

ko za Novi Sad kaù da je "Srpska

Atina# i da je prijestonica kul-

turnog ̀ ivota Srbije, Jaki{i} je

druga~ijeg mi{qewa.

- Novi Sad je propao kao kul-

turni centar. Sve se premestilo

u Beograd, jer je na{em narodu

draè beogradsko blato od novo-

sadske pite. Za{to to kaèm? Za-

to {to }e svako radije oti}i da

gleda tre}erazrednu predstavu

nekog amaterskog beogradskog po-

zori{ta, nego {to }e do}i, reci-

mo, na premijeru "Balkanskog

{pijuna# - istakao je Du{an Ja-

ki{i}.

¥ Gr. DAKI]

GOSTOVAWE SRPSKOG NARODNOG POZORI[TA IZ NOVOG SADA U BAWOJ LUCI

PUBLIKA PALA NA ISPITUTu`no je {to u Narodnom pozori{tu Republike Srpske

nije bilo vi{e publike, pogotovo ako znamo da se radi

o Kova~evi}evom komadu koji je veoma gledan,

rekao Du{an Jaki{i}

19

\Lidija Stevanovi} i Novak Bilbija: U glavnim ulogama

(Snimio M. ZUBOVI])

MINISTRI

Du{an Jaki{i} isti~e da ne vjeruje

mnogo u sprovo|ewe sporazuma o kultur-

noj saradwi Srbije i Republike Srpske.

- Neka mi ministri oproste, ali im

uop{te ne verujem! Svake godine je u kul-

turi sve gore! Nadamo se da }e biti bo-

qe, a ono - mrka kapa! Ipak, {ta nam osta-

je drugo nego da se nadamo nekim boqim

danima - kazao je Du{an Jaki{i}.

BEOGRAD - Srpska kwi-

èvna zadruga iz Beograda

promovisala je u ~etvrtak

novu zbirku pjesama Nena-

da Gruji~i}a "Svetlost i

zvuci#, u koju je autor

uvrstio izabrane i nove

pjesme.

O ovom djelu govori-

li su Dragan Laki}evi},

Dragan Kolunxija, Milan

Nenadi}, Sa{a Radoj~i} i

Nenad [apowa.

Dragan Laki}evi} rekao

je da je ova zbirka, koja je sasta-

vqena od dva dijela - "Beli vre-

si#, u kome su lirske pjesme i

"Zvona rime#, koji sadrè poet-

ske zapise u vezanom stihu, drago-

cjeno poetsko djelo za srpsku kwi-

èvnost,

Izbor poezije sadrì i nove

poeme "Pokrivawe ku}e# i "S kra-

ja i s po~etka#, kao i sedam novih

pjesama iz ciklusa "[u{aw du{e#.

- @eleo sam time da ukaèm

na dve obale moje poezije, dve oba-

le izme|u kojih, u stvari, teku mo-

je pesme. Smatram velikom pri-

vilegijom mogu}nost da poezi-

ju pi{em u jednom i drugom

obrascu. Tek sa

obe obale do u beskraj, pe-

snik pravi kru`nu puta-

wu svoga pesni~kog jezi-

ka - rekao je za na{ list

kwièvnik Nenad Gruji~i}.

Laki}evi} je nadahnuto iska-

zao sopstveni doìvqaj Gruji~i-

}eve poezije, isti~u}i da je na{

poznati savremeni poeta uspio da

~udesnim pjesni~kim jezikom, od

lirske forme do soneta, svojim

stihovima majstorski svjedo~i o

sebi i svom stvarala{tvu, vreme-

nima - pro{lim i sada{wim, dje-

tiwstvu, raznolikim qudima, maj-

ci... ¥ S. D.

PROMOVISANA ZBIRKA PJESAMA

NENADA GRUJIÎ]A

[u{aw du{e

\Nenad Gruji~i}: Dve obale

stihova

PRIJEDOR - Galerija Pri-

jedor }e i tokom qeta biti otvo-

rena za posjetioce, a qubiteqi

umjetnosti ima}e priliku da po-

gledaju brojne izlo`be.

U ovoj ustanovi u toku je izlo-

`ba djela studenata zavr{ne go-

dine bawolu~ke Akademije umjet-

nosti, smjer grafika.

- Ova izlo`ba je privukla ve-

liku pa`wu posjetilaca, a ostaje

otvorena do 3. jula - rekao je za

na{ list direktor ove ustanove

Predrag Marjanovi}. ¥ D. Ma.

PRIJEDORSKA GALERIJA

Izlo`be cijelog qeta

ZRELOST

Nenad Gruji~i} je ocije-

nio da je srpska savremena

pjesni~ka scena veoma zrela

i da imamo obrazovanu pje-

sni~ku elitu, kao i esejiste

i kriti~are, iskazuju}i za-

dovoqstvo {to je pro{lo

vrijeme potro{enih poslu-

{ni~kih pjesnika.

TREBIWE - Kao {to o{tar

kamen u sebi ~uva tajanstvene var-

nice i po udaru i potrebi ih rasi-

pqe u svijetle iskre, tako su vije-

kovima i gusle prikupqale u sebi

najzna~ajnije doga|aje srpskoga na-

roda, vjerno ih ~uvale i prenosile

na pokoqewa.

Ovako su svoju guslarsku ~i-

tanku, kwigu pod nazivom "Gusle

na krilima narodnog i Wego{e-

vog so~iwenija#, koja je nedavno

na radost brojnih poklonika na-

rodnog blaga, istorije i tradici-

je iza{la u Beogradu i odmah po-

tom promovisana u Hercegovini,

zapo~eli autori - dvojica znanih

majstora na strunama - Slavko

Aleksi} i \or|ije Koprivica.

Kwiga je, zahvaquju}i saboru

srpskih guslara i pjesnika "Sve-

tosavqe#, predstavqena u Trebi-

wu, gdje su mnogi poklonici srp-

ske osme umjetnosti obogatili svo-

je biblioteke ovom kwigom.

Aleksi} i Koprivica se pita-

ju koga nijesu mu~ila pitawa {ta

istorija i pouzdani izvori kaù o

Kraqevi}u Marku, Banovi}u Stra-

hiwi, Reqi i Milo{u, o vojvodi

Mom~ilu, o majci Jugovi}a...?

Donose}i rukoveti birane na-

rodne poezije i epske pjesme, koju

ovaj drevni narodni instrument ta-

ko predano ~uva i pronosi novim na-

ra{tajima, i pokazuju}i jedinstve-

nu duhovnu vertikalu: Narod - Vuk

- Wego{ - gusle i gudalo, autori

kwige, uvode}i ~itaoca na ove stra-

nice ponosa i prkosa, vele: "Kosov-

ka |evojka i danas {e}e po razboju

~estitoga kneza traè}i svoga za-

ru~nika, a majka Jugovi}a tvrda sr-

ca vodi Damjanovog zelenka sa Ko-

sova - grdnog razboji{ta.#

Kako je na promociji u Trebi-

wu rekao Slavko Aleksi}, narod-

na epika i gusle i gudalo pripada-

ju samo srpskome narodu, a vrijeme

je odavno odmjerilo cijenu narodne

misli i umije}a.

Kako je \or|ije Koprivica po-

kreta~ i prve {kole gusala u Beo-

gradu, na prostorima nekada{we

Jugoslavije, to kwiga donosi i

osnovni nastavni plan i svojevrsna

je guslarska ~itanka, {to zna~i i

nezaobilazno {tivo svima koji srp-

ski zbore i tvore, i koji djeluju na

poqu narodne kulture, prosvjete i

duhovnosti. ¥ M. B.

PREDSTAVQENA

"

GUSLARSKA ÎTANKA"

NEVESIWE - Hor "Sveti

Velikomu~enik Dimitrije# iz Ne-

vesiwa, koji weguje stare pjesme iz

svih srpskih krajeva, ovih dana

upisuje nove ~lanove.

Ovaj hor je osnovan u okvi-

ru crkve Vaznesewa Gospod-

weg i u po~etku su izvodili sa-

mo duhovne kompozicije. Na

wihovom repertoaru sada se

nalaze i stare izvorne pjesme.

Pjesme iz Hercegovine sa-

kupqali su od starijih qudi

iz nevesiwskih sela. ^lano-

vi hora "Sveti Velikomu~e-

nik Dimitrije# izdali su i

kompakt-disk pod nazivom

"Koliko snage humska zemqa

ima#, na kome je deset pjesama

iz Hercegovine, ~etiri iz

BiH i {est sa Kosova i Me-

tohije. Pjesme su otpjevale Su-

zana Paìn, Danijela ]ori},

Dragana Vujovi}, Vedrana To-

dorovi}, Maja ]ori} i Sla-

vica Repovi}.

Ovaj nevesiwski hor ima

30 ~lanova, od kojih su naj-

mla|i {estogodi{waci, a

najstariji studenti.

Mladi Nevesiwci na reperto-

aru imaju preko 130 pjesama, a po-

sebno se isti~u hercegova~ke gan-

ge, be}arci i prebrojanice.

Djevojke i mladi}i iz ovog ho-

ra odràli

su mnogo koncerata {i-

rom Hercegovine i Cr-

ne Gore. Bili su predstavnici

BiH na manifestaciji "Radost

Evrope# u Beogradu.

Wihova pjesma do-

spjela je i do Gr~-

k e ,

kada su 2001. godine nastupali u

Atini, Solunu, Korintu, a po-

sjetili su i Meteore.

Sa pozori{tem "Slovo# iz

Trebiwa u~estvovali su u pred-

stavi "Svako }e no}as u svoju ze-

mqu oti}i#, koja je odigrana u

tri moskovska pozori{ta.

Djevojke, koje su snimile

kompakt-disk, boravile su u Vr-

{cu na poziv Udruèwa Herce-

govaca Banata, gdje su otpjevale

neke od najqep{ih pjesama sa re-

pertoara.

- Na manifestaciji "130 go-

dina Nevesiwskog ustanka# na{

hor }e u~estvovati s nekim od

pjesama koje izvodimo. Ova ma-

nifestacija ima veliki zna~aj za

nevesiwski kraj - rekao je sve-

{tenik Radivoje Kruq.

Hor "Sveti Velikomu~enik

Dimitrije# jedini je ovakvog ti-

pa na podru~ju Nevesiwa, a we-

govi ~lanovi se svojski trude da

sa~uvaju pomalo zaboravqene

stare melodije iz Hercegovine.

¥ A. RAJKOVI]

HOR

"

SVETI VELIKOMUÊNIK DIMITRIJE" IZ NEVESIWA

VRA]AWE STARIM ZVUCIMA

\Hor

"

Sveti velikomu~enik Dimitrije": Osvjeèn

novim ~lanovima

FOLKLOR

U okviru crkve Vaznesewa Gospodweg

iz Nevesiwa nalazi se i folklorna grupa,

a u planu je i otvarawe muzi~ke {kole.

Trenutno postoji samo muzi~ka sekcija.

Rane pjesmom vidane

Mladi Nevesiwci na repertoaru imaju preko 130

pjesama, a posebno se isti~u hercegova~ke gange,

be}arci i prebrojanice

25. i 26. jun 2005. MATURANTI

I OBLACI su poloìli is-

pit i pokazali se kao pravi dru-

gari, kada su se, poslije popodnev-

nog mrgo|ewa na nebu iznad Pa-

la razi{li i dozvolili maturan-

tima ovda{weg Sredwo{kolskog

centra da bez ki{obrana i u pu-

nom sjaju i bqe{tavilu, kakvo sa-

mo mladost moè da pronese, pro-

defiluju ulicama svog grada.

Minuli ~etvrtak u potpuno-

sti je bio u znaku 57. generacije

svr{enih sredwo{kolaca, a sla-

vqeni~ka {etwa bezmalo trista

mladi}a i djevojaka bi}e, nesum-

wivo, i sqede}ih dana tema broj

jedan me|u brojnim Paqanima.

U pratwi roditeqa, prijate-

qa, rodbine i mje{tana maturan-

ti su se okupili na platou ispred

ovda{weg Centralnog spomen-

obiqe`ja poginulim srpskim bor-

cima, a zatim su uslijedila oba-

vezna blicawa fotoaparata. U

objektive su se "gurali# i rodi-

teqi, djedovi, bake... Povla{te-

niji poloàj obezbije|en je za

mla|u bra}u i seke. Jednostavno,

svi su èqeli da se "prona|u# u

slavqu organizovanom u ~ast za-

vr{etka {kolovawa paqanskih

sredwo{kolaca.

Sve to, sa neskrivenim osmi-

jehom na licu i ponosom, posma-

trao je i direktor Sredwo{kol-

skog centra "Pale# Dragomir Jo-

vanovi}, koji je na{em listu ot-

krio da je rije~ o jednoj od uspje-

{nijih generacija, koja se, osim u

u~ewu, isticala i na drugim po-

qima, u vannastavnim aktivno-

stima.

- Siguran sam da }e ve}ina

wih biti dobri studenti, odno-

sno vrijedni i po{teni radnici.

Oni su svojim radom i zalagawem

u minuloj {kolskoj godini poka-

zali da su izrasli u slobodne i bo-

gate li~nosti, koje }e umjeti ne

samo ̀ ivjeti ̀ ivot ve} ga i stva-

rati i mijewati. Siguran sam, a

tako misli i ve}ina wihovih do-

ju~era{wih profesora, da nema

ìvotne te{ko}e sa kojom se ovi

momci i djevojke ne}e znati suo-

~iti, ni qepote koju ne}e osjeti-

ti - nadahnuto govori direktor

Jovanovi}.

On dodaje da su maturanti

pokazali marqi-

vost i da su zajedno

sa profesorima

prevazilazili

sve pote{ko-

}e. A one, sva-

kako, brzo

padaju u za-

borav,

a ostaju radost i po-

nos {to je jo{ jedna

generacija mladih

izvedena na pravi

put.

- Bili su zai-

sta dobri, u

na{ grad su

donijeli mno-

{tvo nagra-

da, titulu naj-

boqe atletske ekipe

u Srpskoj sa posqedwih

malih olimpijskih iga-

ra i jo{ mnogo toga - ka-

è Jovanovi}, isti~u}i

da }e paqanski Sredwo-

{kolski centar i ubudu-

}e nastojati da, pedago-

{kim pristupom i vrijed-

nim radom, ovda{wu omla-

dinu "spremi# za budu}-

nost i izazove koje ìvot

nosi sobom.

A, onda, po zavr{etku me|u-

sobnih razgovora, komentara o

izabranoj garderobi, aparatima

ovjekovje~enog slavqeni~kog

okupqawa i sitnih "popravki#

bri`no o~e{qanih frizura,

mladi xentlmeni i dame, ruku

pod ruku pro{li su ulicama Do-

brosava Jev|evi}a i Srpskih rat-

nika, sve do crkve Uspenija pre-

svete Bogorodice. Cijelim pu-

tem pra}eni su osmijesima i

aplauzima brojnih sugra|ana, ko-

ji su ih burno pozdravqali.

Djevojke u lijepim haqinama,

posebno pripremanim za ovu pri-

liku, blagonaklono su se osmje-

hivale i uzvra}ale pa`wu oku-

pqenim Paqanima, dok su mom-

ci u sve~anim odijelima kora-

~ali uspravno, ne skre}u}i pre-

vi{e pogled. Ba{ kao da su htje-

li da ostave utisak pravnih za-

{titnika i pa`qivih pratila-

ca kojima su dame bile na

prvom mjestu.

Moglo se, posli-

je prvih izliva radosti i zado-

voqstva, primijeniti na licima

maturanata i ne{to {to bi uka-

zivalo na to da traè odgovor

na pitawe kako }e biti na da-

qem putu bez sredwo{kolskih

prijateqa sa kojima su dijelili

klupe, ali sve je vrlo brzo ba~e-

no ponovo u drugi plan, kada se

druèwe uz pjesmu i igru nasta-

vilo u ovda{wem hotelu "Pano-

rama#.

Igralo se i pjevalo, a dru-

{tvo su im pravili i wihovi pro-

fesori sa kojima su protekle tri,

odnosno ~etiri godine dijelili

dobre i one mawe dobre {kolske

dane.

Neko re~e da su

ovo veseqe zaslu-

ìli, a kako to

obi~no biva u ova-

kvim prilikama,

sve je potra-

jalo do ranih

jutarwih ~a-

sova. ¥

SREDWO[KOLSKI CENTAR

"

PALE" OPROSTIO SE SA JO[ JEDNOM GENERACIJOM MATURANATA

21

\Parada mladosti ulicama Pala

\Direktor Jovanovi}

sa k}erkom: Generacija

dobra u svemu

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRA

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRA

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRA

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRA

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRA

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRA

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRA

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRA

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRANema ìvotne te{ko}e sa kojom se ovi momci i djevojke

ne}e znati suo~iti, ni qepote koju ne}e osjetiti, kaè

direktor Dragomir Jovanovi}

\Jutro je do~ekalo maturante

Ruì~asta

ènstvenost

G R A \ E V I N S K I

tehni~ar Jovana Matovi}

privla~ila je pa`wu bri-

`no pripremqenom i

uo~qivom varijantom ha-

qine i ta{ne u ruì~a-

stoj boji.

- Pripreme za ovo ve~e

trajale su petnaestak dana.

Pomagala mi je i mama, a

ako vas ba{ interesuje,

haqina je stigla pravo iz

Beograda - kaè Jovana i

nagla{ava kako }e joj da-

ni provedeni u Sredwo-

{kolskom centru osta-

ti u lijepom sje}awu i

smatra da je to bila do-

bra generacija.

- Upisa}u pedagogiju,

jer mi se svi|a rad sa djecom - ve-

li na kraju. ¥

MARKO Govedarica je svr-

{eni gimnazijalac i {kolo-

vawe }e nastaviti, kako re~e,

na poqoprivrednom fakulte-

tu.

- I otac i majka su zavr{i-

li taj fakultet i odabrao sam

da nastavim tradiciju i krenem

wihovim stopama - kaè Mar-

ko.

Otac Dragan se ponosno i

zadovoqno smje{ka, a milo je

i majci Dragani, dok se sa smi-

je{kom na sve osvr}e i Mar-

kova sestrica Mirjana. Narav-

no, podr{ka porodice ne}e iz-

ostati. ¥

Podr{ka

PAMET, qepota i {arm, a

uz sve to i same petice kroz ci-

jelo dosada{we {kolovawe. I,

ne samo to, jer tu su i dvije ob-

javqene zbirke poezije i ~lan-

stvo u Udruèwu kwièvnika

Srpske. To je, u najkra}em, li~-

na karta Bojane Popadi}, u~eni-

ka generacije i predvodnice ko-

lone suncokreta, kako su ovih

dana nazivali svr{ene paqan-

ske sredwo{kolce.

- Mislim da }u upisati psi-

hologiju, jer smatram da je huma-

no ako èlim da u budu}nosti

radim ne{to {to }e pomo}i qu-

dima da se na|u na pravom

putu. @elim da

p o m a ` e m

onima ko-

ji su za

tre-

n u -

tak

pali, na na~in da im pokaèm i

uvjerim ih da mogu da se podig-

nu - veli nam Bojana i dodaje ka-

ko je presre}na i da se prediv-

no osje}a kada vidi koliko se

qudi okupilo na maturantskom

slavqu u Palama, te da je po~a-

stvovana {to je ponijela i ti-

tulu u~enika generacije, isti~u-

}i kako su i weni drugari ulo-

ìli mnogo truda tokom {kolo-

vawa i, tako|e, postizali zapa-

ène rezultate.

U Palama je ve} odavno pre-

poznaju i kao mladu pjesnikiwu,

a ona pomalo stidqivo veli ka-

ko se pisawem poezije bavi jo{

od {estog razreda osnovne {ko-

le.

- To je ono {to sam stvarno

ja i {to je negdje duboko u me-

ni, jer {ta god da budem u ̀ i-

votu, pisa}u poeziju i nadam

se da me taj duh nikada ne}e

izdati - kaè Bojana. ¥

Pjesme uz petice

ZORAN Ma~ar je turisti~ki, a we-

gov drugar Igor Lazarevi} ma{inski

tehni~ar. Razli~ite sklonosti prema

nauci nisu bili nikakva prepreka da bu-

du i ostanu nerazdvojni drugari.

- Ja }u studirati engleski jezik, a

Igor }e se najvjerovatnije odlu~iti za

policijsku akademiju - kaè nam Zo-

ka i dodaje da razli~iti putevi u da-

qem {kolovawu, ba{ kao i do sada,

ne}e omesti nastavak wihovog me|usobnog

druèwa.

Tako i treba, prijateqi ostaju za ci-

jeli ìvot, zar ne? ¥

Pripremio S. [EKARA

Snimio R. VASI]

Nerazdvojni

NA jednom mjestu okupila se

druìna kulinarskih i turisti~-

kih tehni~ara. O ~emu su razgo-

varali, nismo uspjeli da ~ujemo,

ali atmosfera je bila vedra.

Mo`da su \or|e @ivkovi},

Wego{ Srdanovi}, Bojana Ko-

roman, Branka @ivkovi}, Swe-

àna Lonco, Miqan Kla~ar i

Vujadin Gluhovi} nudili svoje

kulinarske vje{tine budu}im

turisti~kim poslenicima Ve-

liboru [arcu i Igoru Jankovi-

}u.

Malo {ale nije na odmet, ali

to su prije svega dobri drugari,

{to otkriva i zajedni~ki zagr-

qaj sa fotografije. ¥

Tehni~ari i kuvari

VESEQE DO JUTRA,

A LAKO ]E ZA SUTRA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.

Tu`no sje}awe na voqenog

supruga i oca

DANU

POPADI]A

Pet godina otkako smo te izgubi-

li.

Tuga za tobom nije nestala, nego

ìvi u nama zajedno sa qubavqu,

koju si zasluìo svojom dobrotom.

Uvijek }emo te se sje}ati.

Tvoji: supruga Gordana, sin Alek-

sandar, k}erke Aleksandra i Dan-

ka

008068 A-4 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

DANU

od brata Brane sa porodicom.

008068 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog sina

DANU

POPADI]A

Zaborav ne postoji, istina je pre-

te{ka, a tuga za tobom je vje~na.

Tvoja majka Stana

008068 A-2 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i

prijateqima da je dana 24.6.2005.

godine, u 62. godini ìvota, nakon

kra}e bolesti preminuo na{ dra-

gi

MIRKO

(Spasoja)

VUKOVI]

1944 - 2005.

Sahrana }e se obaviti 26.6.2005.

godine u 15 ~asova na porodi~nom

grobqu u Rekavicama - Bare.

Oàlo{}eni: supruga Gospana,

k}eri Slavica i Dragica, sestra

Stoja, zetovi @eqko i Nenad, unu-

~ad, te ostala oàlo{}ena porodi-

ca

008077 A-5 G

Dana 24.6.2005. godine navr{avaju

se dvije godine od smrti jedinog

sina, oca i supruga

ZORANA

PARTALA

24.6.2003 - 24.6.2005.

S tugom i bolom: otac Bo{ko,

k}erka Aleksandra i supruga Mil-

ka008046 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog

ZOKU

Stric Momo, strina Milena, brat

Darko i sestra Vesna sa porodi-

com

008047 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

MIRKU

Sestri} Nedeqko i Mira sa poro-

dicom

008078 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

suprugu

MIRKU

Supruga Gospana

008078 A-1

Posqedwi pozdrav dragom ocu

MIRKU

K}erke Slavica i Dragica sa po-

rodicama

008078 A-1 G


ZOKU

od porodice Bo{kan.

008047 A-1 G


@EQKU

ÂVI]U

od Cice sa porodicom.

006811-A1Z


@EQKU

ÂVI]U

od Ne{e sa porodicom.

006811-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom bratu

@EQKU

ÂVI]U

od Rajka, Stojanke, Du{ka i Sa-

nele.

006812-A1Z


@EQKU

ÂVI]U

od Ranka i Nede sa porodicom.

006812-A1Z


@EQKU

od tetke Cuce.

006812-A1Z

Posqedwi pozdrav voqenom

suprugu

SAVI

ÊKI

od supruge Du{anke.

006810-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom stricu

SAVI

ÊKI

od sinovca Jovice.

006810-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom stricu

SAVI

ÊKI

od sinovca Mile.

006810-A1Z


djeveru

SAVI

ÊKI

od snahe Rade.

006810-A1Z


SAVI

ÊKI

od brata \ure i snahe Cvije.

006810-A1Z

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 22.6.2005.

god. u 76. godini ìvota, nakon te{ke bolesti, preminuo na{ dra-

gi

SAVO

(Jovana)

ÊKO

Sahrana }e se obaviti 25.6.2005. god. u 14 ~asova na Rebrova~kom

grobqu - novi dio.

Oàlo{}eni: supruga Du{anka, k}erke @ivana, Biqana, Slavoj-

ka i Qubica, unu~ad, bra}a, sestre, te ostala mnogobrojna rodbi-

na i prijateqi 006810-A8Z

Dana 24.6.2005. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

DRAGOQUBA

MISKINA

Supruga i djeca

006786-A8Z

Dana 27.6.2005. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg

dragog oca i djeda

NEDEQKA

]URKOVI]A

27.6.2003 - 27.6.2005.

U nedjequ, 26.6.2005. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegov grob i za-

paliti svije}e.

Svakim danom smo sve ponosniji na tebe, jer nisi zaboravqen od onih

koji su te voqeli.

Tvoji sinovi: @eqko, Milun i Bo{ko, unuk Nikola, unuka Jelena i

snaha Ratka

007967 A-8 G

Danas se navr{ava ~etrdeset dana od preranog odlaska na{eg dragog

kuma

NEBOJ[E

XAJI]A

Ti ìvi{ u na{oj pri~i i svakodnevnom sje}awu na divno druèwe

na{ih porodica.

Tvoji Preradovi}i: Vi{wa, Zdravi i Miwa

006813-A6Z

Dana 25.6.2005. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih i bolnih dana od

kada su DNK analizom identifikovani posmrtni ostaci na{eg dragog

ZORANA

(Qubomira)

PETKOVI]A

borca VRS

Tog dana u 10 ~asova na grobqu kod Maglajske crkve posjeti}emo we-

govu vje~nu ku}u, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e. Tvoj plemeni-

ti i dobri lik vje~no }emo ~uvati od zaborava.

Tvoji najmiliji: k}erke Zorana i Nada i supruga Du{anka

A6-R

22

Prostorije dopisni{tva "Glasa Srpske#

nalaze se u [tampariji "Grafokomerc AD# Trebiwe,

ulica Ruska broj 2.

"Glas Srpske# svakodnevno na kioscima

u svim mjestima isto~ne Hercegovine.

Usluge "Glasa# sada i u va{oj sredini.

Telefon/faks: 059/225-335

e-mmail aadresa: [email protected]

OBAVJE[TEWE

Dnevni list "Glas Srpske#

svakodnevno na kioscima u va{em

gradu. U novootvorenom dopisni{tvu

"Glasa Srpske# u Trebiwu moète predati

besplatne male oglase,

komercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa i ~ituqe i to svakog

radnog dana od 8 do 11 ~asova.

UU TTRREEBBIIWWUU

Dopisni{tvo

"Glasa Srpske#:

Novi poslovni centar

#

Jahorina#

Ulica Vo`da Kara|or|a bb

tel. 052/213-020

e-mmail: [email protected]

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase, komer-

cijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Prijedoru moète

predati

svakim radnim danom

od 8 do 15 ~asova.

UU PP RR II JJ EE DD OO RR UU

MD PRES (centar Modri~e)

Kontakt telefon: 065/549-430.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa

o smrti i pomenima

u Modri~i moète

predati u kiosku

svakog radnog dana

od 6 do 20 ~asova.

UU MMOODDRRII^̂II

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase, ko-

mercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa

o smrti i pomenima za dnevni

list "Glas Srpske# u Doboju

moète predati Redakciji

lista "Glas komuna# dobo-

jskog regiona, svakog dana od

8 do 15 ~asova.

UU DDOOBBOOJJUUU prostorijama Doma u~enika

"Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks: 053/226-853,

065/643-844

E-mmail: gglaskomuna@spinter. nnet.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.

Tu`no sje}awe na dragog zeta

DU[KA

od Rade Sabqi}.

006809-A1Z

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

STAKI

Wena Micka, s qubavqu

004342 A-1

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

STAKI

1938 - 2005.

Uvijek }emo te se rado sje}ati.

Po~ivaj u miru Bo`jem!

Sestri~ne Vawa i Tawa

004342 A-4 ^N

Dana 26.6.2005. godine navr{ava se

~etrdeset tu`nih dana otkako ni-

je sa nama na{a draga

DARINKA

JAKOVQEVI]

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo

wenu vje~nu ku}u na grobqu Jako-

vqevi}i u Radosavskoj, poloìti

cvije}e i zapaliti svije}e. Pozi-

vamo rodbinu, prijateqe i kom{i-

je da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

008036 A-4 G

Dragi

DU]E

Sre}a i ponos {to si bio dio nas

i tu`na godina od kada si nas na-

pustio.

Tvoja k}erka Vina, zet Ranko,

unuke Tatjana i Vawa

008073 A-2 G

DU]E

Dok ìvimo ìvje}e{ s nama.

Tvoja k}erka Qiqana, zet Nedeq-

ko, unuka Milena i unuk Milan

008073 A-1 G

Sje}awe na na{eg dragog

VOJIN

XINO

1992 - 2005.

Godine prolaze, a bol ostaje.

Majka Milojka, supruga Danica,

k}erke Milica i Milena, sestre

Ranka i Vojka

A3 E

Tu`no sje}awe na dragu majku

DARINKU

MACANOVI]

26.6.2000 - 26.6.2005.

Sin Milutin, Mira, Sr|an, Jele-

na i Mirela008048 A-1 G

Sje}awe na dragu majku, svekrvu i

baku

MARU

DELI]

Miladin, Mirjana, Davorin i

Milica 007957 A-1 G


DU[ANA

RADOVANÊVI]A

Vje~no }e{ ̀ ivjeti u na{im srci-

ma.

Unuka Vawa sa suprugom Danije-

lom

008072 A-2 G

Tu`no sje}awe na voqenog tatu

RADOMIRA

(Ostoje)

NIKOLI]A

Postoje o~i koje stalno pla~u i

srca koja mnogo pate.

K}erka Mira, zet Novo, unuci

Goran i Daniela

008012 A-3 G


RADOMIRA

(Ostoje)

NIKOLI]A

Ponosni smo {to smo te imali, a

nesre}ni {to smo te zauvijek iz-

gubili.

K}erka Rajka, zet Milutin, unu-

ci Dalibor i Aleksandar

008012 A-3 G

Dana 26. juna navr{ava se pet go-

dina od kada nije sa nama na{ je-

dini sin, brat, {ura i ujko

VEQKO

(Mihajla)

KAPETANOVI]

Vrijeme prolazi i sve se teè

pomiriti s tim da te vi{e nema.

Uvijek }e{ sa nama ìvjeti.

Tvoj otac Mihajlo, majka An|e-

lija, sestra Vesna, zet Milan i

sestri} Sr|an

007997 A-4 G

Tu`no sje}awe na dragu suprugu,

majku i baku

BOSIQKU

MIHAJLOVI]

26.6.2001 - 26.6.2005.

Vrijeme prolazi, a tuga i bol

ostaje.

Tvoji najmiliji

008045 A-2 G


RADOMIRA

(Ostoje)

NIKOLI]A

Malo je suza i rije~i koje bi po-

kazale koliko nam nedostaje{.

K}erka Dosta, zet Ratko i unuk

Stevan

008012 A-3 G

Tu`no sje}awe na voqenog djeda

RADOMIRA

(Ostoje)

NIKOLI]A

Neka te u vje~nom miru prati na-

{a beskrajna qubav.

Tvoji unuci: Goran, Dalibor,

Aleksandar, Stevan i Daniela

008012 A-3 G

Na Vidovdan 2005. godine navr{avaju se dvije godine tuge i bola otkako nije sa

nama na{ voqeni i nikad nepreàqeni suprug i otac

DU[KO

AMIXI]

Dana 28. juna 2005. godine (utorak) u 10.30 ~asova posjeti}emo Du{kovu vje~nu

ku}u, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Pozivamo sve one koji su ga voqeli da nam se pridruè.

Pogledaj nas s neba, na{ lijepi an|ele,

i vidje}e{ kako nam tvoja qubav, plemenitost

i dobrota sve vi{e nedostaje.

Vrijeme prolazi, a rana u du{i jednako boli.

Uvijek }e te voqeti tvoje: Qiqa, Maja i Ana

006809-B5Z

Dana 25.6.2005. godine navr{ava se tu`na godina od smrti voqenog su-

pruga, oca i djeda

DU[ANA

(Milo{a)

RADOVANÊVI]A

U subotu, 25.6.2005. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u

i otkriti spomen-plo~u na grobqu u Radosavskoj. Dragi Du}e, tuga je za-

uvijek u na{im srcima, rano si oti{ao i puno je èqa {to nam ìvot

nije ispunio, na svemu smo ti zahvalni svi jer malo je qudi kao {to si

bio ti.

Tvoja supruga Radmila, sin @eqko i unuka Tatjana

008073 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

23. juna 2005. godine u 68. godini ìvota prestalo da kuca srce na{e

drage sestre

STAKE

(ro|. Tamamovi})

HUSANOVI]

Sahrana }e se obaviti u subotu, 25. juna 2005. godine, na mjesnom gro-

bqu u Velikom Bla{ku u 14 ~asova.

Oàlo{}eni: bra}a Predrag i Ostoja sa porodicama, sestre Nada i

Qiqana sa svojim porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

004342 A-8 ^N

Posqedwi pozdrav mojoj dragoj Bijeloj

STAKI

(ro|. Tamamovi})

HUSANOVI]

1938 - 2005.

Neka te an|eli ~uvaju kako si ti ~uvala mene.

Sestra Qiqana i zet Ne|o [ikman

004342 A-8 ^N

Tu`no sje}awe na na{e drage

U ponedjeqak, 27.6.2005. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wihovu vje~nu

ku}u, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Oàlo{}ene porodice Vukeli} i Stanivukovi} 008076 A-7 G

23

U subotu, 25. juna 2005. godine, navr{ava se {est mjeseci od smrti

na{eg dragog

RADOMIRA

(Ostoje)

NIKOLI]A

Ostale su nam tvoje slike, tvoj nasmijani lik i uspomena na dane pro-

vedene s tobom.

Tvoja supruga Radislavka

008012 A-8 G

Sje}awe na na{e drage

SPASOJEVI]

Sve prolazi osim dobra koje ste u~inili.

Sinovi s qubavqu, Ratko, Mom~ilo i Mi}o sa svojim porodicama

^NA7-004341

MILANA

VUKELI]A

27.6.2003 - 27.6.2005.

DRA[KA

STANIVUKOVI]A

29.6.1992 - 29.6.2005.

i

RAJKA

24.6.1985 - 24.6.2005.

DANICU

6.6.1996 - 24.6.2005.

i

U subotu, 2. jula 2005. godine, navr{ava se godina dana od smrti na{eg

dragog

MITRA

SKENDERIJE

U nedjequ, 26. juna u 11 ~asova, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, okititi je

cvije}em i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da

nam se pridruè.

Oàlo{}eni: supruga Nada, k}erka Olivera, sin Dragan, sestra Mira, unuk

Marko, zetovi, punica Persa, svastike i pa{e.

008065 A-8 G

Najdraì na{

OSTOJA

- BAJA

KUZMANOVI]30.6.2000 - 30.6.2005.

Pet dugih, bolnih godina. I jo{ cijeli ìvot bez tebe.

Porodice: Kuzmanovi}, Predi}, Marjanovi} i Joti}

008061 A-8 G

Danas bi bio tvoj 26. ro|endan

JOVANA

STOJKOVI]26.6.1979 - 11.7.2004.

Jojo, danas za tvoj ro|endan okupi}emo se oko tvoje vje~ne ku}e, da umjesto

radosti, poklona i zagrqaja upalimo svije}e, poloìmo cvije}e i uputimo

tuàn pozdrav i mnogo suza.

Tvoji najmiliji

007676 A-8 E

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 22.6.2005. godine,

u 91. godini ìvota, nakon duè bolesti preminula na{a draga

DANICA (Adama)

CVETOJEVI]

Sahrana }e se obaviti 25.6.2005. godine u 13 ~asova na Gradskom grobqu u

Bawoj Luci.

Oàlo{}eni: sinovi Petar i Aleksandar, snahe Nada i Milka, unuka Alek-

sandra, te ostala rodbina i prijateqi.

008064 A-8 G

Dana 26.6.2005. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg direktora

MILORADA

BIJELI]A

Kolektiv Centra za socijalni rad Bawa Luka

A8-F

Dana 27.6.2005. godine navr{avaju se dvije godine od smrti majke

ROSANKE

MATI]

Vrijeme prolazi a ti ìvi{ u na{im srcima

Porodica

008059 A-8 G

Dana 1.7.2005. godine navr{ava se tu`na godina otkako nije sa nama na{

dragi

NEVENKO

PETROVI]

U subotu, 25.6.2005. godine u 11 ~asova okupi}emo se na wegovom grobu na

grobqu u Rami}ima.

Brat Mladen, snaha Brana i sinovke Du{ka i Dubravka

008018 A-8 G

Dana 25.6.2005. godine navr{ava se sedam dana od kada nije sa nama suprug,

otac i sin

MILAN

(Vojina)

PEJI]

Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, na Rebrova~kom gro-

bqu, te pozivamo rodbinu, prijateqe, kolege i poznanike da budu sa nama.

Oàlo{}eni: supruga Rada, sinovi Vojislav, Vladimir, Vladan i Vladislav,

majka Marija, otac Vojin, porodice Peji} i ostala rodbina i prijateqi

008062 A-8 G

Dana 26.6.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

MILORADA (Trifuna)

JAWI]A

Toga dana u 11.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u i poloìti cvi-

je}e, na grobqu kod crkve Cara Lazara u Drakuli}u. Pozivamo rodbinu, pri-

jateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

008049 A-8 G


NEVENKA

PETROVI]A

Brat Milan Medi} sa porodicom

008019 A-3 G

ZAHVALNICA

MILAN

(Vojina)

PEJI]

Porodica zahvaquje Advokatskoj ko-

mori RS, kolektivu Osnovnog suda

Bawa Luka, svim kolegama, prijate-

qima, svoj rodbini i kom{ijama {to

su bili uz nas.

Oàlo{}ena porodica

008063 A-3 G

Dana 23.6.2005. godine navr{ava se 10

tu`nih godina od prerane smrti na-

{eg dragog

GORANA

IWCA

U subotu, 25.6.2005. godine, posjeti-

}emo wegovu vje~nu ku}u u 11 ~asova

na grobqu Kla{nice.

Majka Smiqa, otac Mirko, sestra

Gorana i brat Zlatko sa djecom.

008044 A-3 G


pet tu`nih godina otkako izgubismo

na{eg sina i brata

SINI[U

BERENDIKA

Hvala svima koji ga se sje}aju.

Majka Ankica, otac Tomislav i brat

Branislav sa porodicom

007996 A-3 G

Dana 1.7.2005. godine navr{ava se tu-

`na godina otkako nas je zavijek na-

pustio na{ dragi

NEVENKO

PETROVI]

1955-2005.

Brat Mladen, snaha Brana i sinov-

ke Du{ka i Dubravka

008038 A-2 G

Danas se navr{ava devet godina ka-

ko nas je napustila na{a draga se-

stra

NEVENKA

(ro|. Kova~evi})

[EVO

u Bukova~i

Ve~no }e{ ìvjeti u srcima

sestre Radojke i brata Du{ana.

007998 A-2 G

Tu`no sje}awe na voqenog oca i

supruga

SINI[U

BERENDIKA

26.6.2000 - 26.6.2005.

Osta}e{ vje~no voqen i nezabora-

vqen u srcima tvojih najmilijih.

Sinovi Aleksandar i Vawa i su-

pruga Biqana

008016 A-2 G


~etrdeset tu`nih dana od smrti na-

{e drage

MILEVE

NINKOVI]

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo

wenu vje~nu ku}u.

Sin Radomir sa porodicom

008050 A-2 G


NEVENKA

PETROVI]A

Ujak Ilija sa porodicom

008069 A-1 G


NEVENKA

PETROVI]A

Tetka Mira, tetak Bo{ko i brat

@eqko

008038 A-1 G


MILEVU

Sin Qubomir sa porodicom

008050 A-1 G


MILEVU

K}erka Cvijeta sa porodicom

008050 A-1 G


MIRKA

]EJI]A

Tetka Dragica i bra}a Mile i Mi-

lenko sa porodicom

008060 A-1 G


MILEVU

K}erka Qeposava sa porodicom

008050 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

MIRKA

]EJI]A

Prijateq An|elko i prija Kosa sa

porodicom

008066 A-1 G


MIRKA

Stric Nikola sa porodicom

008056 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu

NEVENKU

[EVO

Oàlo{}ena porodica

007998 A-1

Tu`no sje}awe na pa{anca

MILORADA

od Veselka Doj~inovi}a sa porodi-

com.

008049 A-1 G

25. i 26. jun 2005.24


26

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005. VODI^ 27Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

Aùrirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 301-300

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 304-745

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Gradska uprava 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 835-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895

Agencija za prodaju avio karata 219-973

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Taksi stanica 215-333

"A# taksi 1500

"Bel# taksi 1550, 1544

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-316

Stambeni servis - Odràvawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-842

Veterinarska stanica 303-113

"îsto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010

Komisija za traèwe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 212-323

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 304-590

AMS RS 1285, 301-464, 349-412

Narodno pozori{te RS 314-006

Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i

~etvrtkom u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri-

jedom u 12 ~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje-

qom u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned-

jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned-

jeqkom u 22 ~asa

Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote

i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30

~asova

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci

Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned-

jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub-

ota i nedjeqa u 21.10

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Kasindo 676-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Kasindo 677-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 677-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Apoteka Divko Pale, svakim danom

od 8 do 20, nedjeqom od 8 do 16 222-300

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto savez Pale 223-842

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Kasindo 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114


Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-401

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989


Slu`ba za odràvawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Revena# 216-301

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164


Taksi 211-740

BR^KO 049


Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334



Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624


Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603



Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231


Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Policijska stanica (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194


Vodovod 733-233

Skup{tina op{tine (centrala) 734-710

Veterinarska stanica 733-209


Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555

Vlaseni~ka Radio-televizija VRT 731-731

Komesarijat za izbjeglice 734-208

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulture 733-248

Crveni krst 734-660

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918


Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 420-151

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056


Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 620-339

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar

"Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinska stanica "Energopetrol# 620-261

Romanijaputevi 620-722

VI[EGRAD 058


Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FOÂ 058

8.02 Horoskop

8.05 Fantomski duhovi,

crtani film

9.00 Sinovi Rima, serija

10.00 Lilihip

11.00 Crtani film

11.30 Pse}i grad, crtani

film

11.55 Vijesti

12.00 Auto {op magazin

12.30 Svi vole Rejmonda,

serija

13.00 8 jednostavnih pravila,

serija

13.25 Staìsti, serija

13.55 Vijesti

14.05 Operacija Pacifik,

film

16.00 Subotom uz Don Kafe

17.25 Sinema magika

18.00 Sport centar

18.05 Praonica, serija

19.00 Vijesti

19.30 Crtani film

20.00 Dok. program

20.30 Sport centar

20.35 Ne{to sasvim li~no,

film

22.45 Vijesti

22.50 Sport centar

22.55 Dva metra pod zemqom,

serija

00.00 Sinema magika

00.30 Darkmen, film

2.20 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Film

10.15 Nestrpqivi snovi

10.40 Pri~e iz Ma|arske

11.00 Svijet na dlanu, putopis

11.30 Stem

12.00 Stil

12.30 Film


15.05 Sportska galaksija

15.50 Fri tajm

16.25 VIP stars

17.55 Alo, o|e mobilni

18.00 Novosti

18.15 Svijet danas

18.55 Alo, o|e mobilni

19.05 Puls naroda

19.10 Brkanina kuhiwa

19.30 BN monitor

20.10 Alternativa medika

20.15 Vitafon

21.00 Uz {ank

23.10 Folk parada Renomea

23.45 Horoskop

23.50 Film

1.35 Film

3.10 Old kafe

4.10 Stem

4.40 Migavci

5.40 Melos

6.15 Siti

6.25 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.45 Sportisimo

6.50 Vrijeme

7.00 Srce u plamenu, serija

8.00 Xordan, serija

9.00 Boqi ìvot, serija

9.45 Siti kids

10.00 Balkan net

10.50 Vrijeme

11.00 Generalno


12.10 Sportisimo


12.25 Skrivena kamera

12.30 A sada Zijah

12.50 Vrijeme

12.55 Siti kids

13.00 Smolvil, serija

14.10 Gold mjuzik

15.45 Vrijeme


16.10 Pret a Porter

16.45 A sada Zijah

16.50 Vrijeme

17.00 Srce u plamenu, serija

17.55 Ukratko

18.20 Boqi ìvot, serija

19.00 Xordan, serija

20.00 Oko za oko, film

22.00 Okrug oran`, serija

22.20 Ukratko

23.00 Generalno

00.00 An|eli i insekti,

film

1.40 Siti



2.10 Sportisimo


4.00 Xordan, serija

5.00 Generalno

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Biseri

15.00 Muzi~ki program

15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS


20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.05 22 ~asa

10.40 Ex vijesti

10.50 Na granici mogu}eg,

dok. program

11.05 Dok. program

11.40 [tafeta, dok. program

12.00 ]ihu, }ihu, dok.

program

12.20 Lijek iz prirode

13.00 Reportaà

13.30 Aran`man

14.10 Svijet prirode, dok.

program

15.15 Reportaà

15.55 Telefakt

16.15 Lijanovi} nagradna

igra

16.25 Film

18.00 Bdan

18.35 Ex vijesti

18.55 Telefakt

20.05 Astroàr

20.45 Doìvotna kazna,

serija


serija

22.00 22 ~asa

22.40 Reportaà

22.45 Trend seter

23.30 Glas Amerike

23.55 Telefakt

9.30 Avanture Kvazimoda,

crtani film

11.00 Horoskop

11.05 Mozaik

12.00 Skipijeve avanture,

crtani film

13.30 Folk {ou

14.10 Film

16.00 Nacionalna geografija

16.50 Horoskop

17.00 Film

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Panorama regiona

21.05 Pod teretom dokaza,

serija

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.30 Horoskop

22.40 Film

--- Program RTS

6.00 Vijesti RTS


9.00 Vijesti RTS

9.05 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

10.15 Radosnica

11.15 Lijek iz prirode

12.00 Radio na TV

13.15 Kulturni mozaik

14.15 Metropole i regioni

svijeta

15.00 @eqoteka

16.00 Vikom tinovci

16.45 [arene kaè

17.00 Dokaz stvarawa

18.15 Folk 10

19.30 Dnevnik RTS

20.30 Hronika

21.15 Va{a èqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

11.00 Hit dana

11.05 Gospo|ica, reprize

serije

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Gospo|ica, serija

15.50 Portal

16.00 Put vina, reportaà

16.30 DW tajm

17.15 Peta no}

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.00 Ekstra top mjuzik

21.05 Astro prsten

22.00 O pokojniku sve

najqep{e, film

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

11.25 Program za djecu

11.30 Olimpijski magazin

12.00 Mediteranske igre,

pregled

13.00 BHT vijesti

13.05 Tribunal

13.40 Po{teno govore}i

14.40 Emisija o kulturi

15.10 Oliverov tvist

15.40 Dok. program

16.10 Partizanska eskadrila,

serija

16.50 Srcolomke, film

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

7.05 Leti, leti, pjesmo

moja mila

8.00 Vijesti

8.15 Kejt i Eli, serija

8.40 Ko~i}eva srpska

scena, Prijedor

9.10 Prozornica

9.35 Vodene avanture,

crtani film

10.00 Marselino, crtani

film

10.30 Djeca festivala

11.00 Put za Ejvonli,

serija

12.00 Vijesti

12.10 Saobra}aj i mi

12.35 U potrazi za

nepoznatim

plemenima

13.00 @ak Kusto, dok.

program

13.45 @ene govore

14.00 Vijesti

14.05 Zamjena - drugi dio,

serija

15.15 @ene govore

15.35 Tribunal

16.00 Bez filtera

17.00 Vijesti

17.05 Subotom o sportu

17.35 Sinemanija

18.05 Bolnica na kraju

grada, serija


film

19.30 Dnevnik

20.05 Vjetrovi rata,

serija

21.00 Mond

21.30 Tunis, putopis

22.00 Vijesti

22.05 Sport

22.05 Poaro, film

23.50 @ene fudbalera,

serija

00.15 Nevaqale djevojke,

serija

00.40 Prqave igre, film


2.40 Muzika

Poaro: Smrt u oblacima22.05RT RSUloge: Dejvid Sa~et, Xonatan Kejk

Na svom kratkom letu madam Gizel umire i pret-

postavka je da je ubica kao oru`je iskoristio obi~-

nu "duvaqku# kroz koju je uputio otrovnu strelicu

u wenom pravcu. Ali kako je to uradio tokom leta?

Kako ga niko od putnika nije vidio? I naravno, ko

je ubica? Kada je otkriveno da je `rtva imala obi-

~aj da pozajmquje novac, naizgled je otkriven motiv

- neko od wenih du`nika ju je ubio. A on je imao tu nesre}u da u is-

tom avionu bude i Herkul Poaro. ¥

Uloge: Tomi Li Tomas, Erik Roberts

Xon Vudrou je odlikovani ratni veteran ~eli~nih

pesnica. Zasluèno je stekao ugled lukavog i neustra-

{ivog borca. Poslije ubistva senatorovog unuka u dr-

àvnom zatvoru najvi{eg stepena sigurnosti, wegov

biv{i general zove Xona u pomo}. On prvo oklijeva,

ali na kraju ipak pristaje da ode u zatvor kao preru-

{eni agent, pod uslovom da wegov otac, tako|e zatvo-

renik bude pu{ten. Odmah po dolasku u zatvor, Xon otkriva da tu

glavnu rije~ ima Hopkins, okrutni zatvorski slu`benik, koji spro-

vodi ~eli~nu disciplinu zbog koje niko nikad nije uspio da pobjeg-

ne iz zatvora. ¥

Uloge: Sali Fild, Mek Mekan

Po{to joj je k}erka brutalno silovana i ubi-

jena, policija odbija zahtjev Karen Meken da ubi-

cu Roberta Doba zadrè u zatvoru. Wega pu{taju

na uslovnu kaznu, a Karen se obra}a grupi speci-

jalaca da joj pomogne. Oni je u~e kako da koristi

oru`je, me|utim wen mu` saznaje za to i poku{a-

va da je zaustavi. Robert Dob pronalazi Karen i

poku{ava da je ubije. ¥

Uloge: Xon Vejn, Skot Forbs

Drugi svjetski rat bjesni Pacifikom. Poru~-

nik komandir Djuk E. Giford evakui{e djecu sa ostr-

va koje su zaposjeli neprijateqi. Nadgleda razvoj

torpeda u Perl Harburu. Krstari okeanskim dubi-

nama podmornicom "Tanderfi{# u potrazi za me-

tom - neprijateqskim brodovima. ¥

Uloge: Mi{el Fajfer, Robert Redford

Sali Atvoter je mlada èna ~iji je ciq da posta-

ne zvijezda TV ekrana. [aqe svoje snimke brojim sta-

nicama, ali je samo jedna pozove na razgovor. Prvo po-

~iwe da radi kao sekretarica, ali je wen {ef Voren

Xastis postavqa na mjesto osobe koja ~ita vremensku

prognozu. Voren joj postaje i mnogo vi{e od {efa. ¥

Uloge: Lian Nison, Frensis Mekdormand

Nau~nik je napadnut od strane gangstera koji raz-

nose wegovu laboratoriju dok je ovaj jo{ bio u woj.

Iako se pretpostavqalo da je mrtav, nau~nik preì-

vqava uz te{ke povrede i deformaciju lica. U bolni-

ci mu odstrawuju neurone, tako da vi{e ne osje}a bol,

ali je zato dobio izuzetnu fizi~ku snagu. Bjeè}i iz

bolnice, on odlazi u svoju uni{tenu laboratoriju, gdje

uz pomo} sinteti~kih maski prikriva svoje deformisano lice i kre-

}e u osvetu qudima koji su mu to napravili. ¥

Uloge: Xin Hekman, Sigurni Viver

Kada je rije~ o varawu milionera, Maksin i wena

k}erka, prave su profesionalke za to. Prvo Maksin

namami milionera do oltara, a zatim se k}erka upu-

sti u avanturu sa maminim muèm. Mama se sporazum-

no razvede, pa onda opet kre}u u lov na sqede}u `r-

tvu. Ovaj put je to odbojni milioner Vilijam Tensi.

Ali, k}erka je napravila veliku gre{ku i zaqubila se u mladog ko-

nobara. Sad Maksin mora da pazi na k}erku, kako ne bi izgubila naj-

boqu partnerku koju }e ikad imati i na Tensijev novac. ¥

Uloge: Ron [ajder, Robert Patrik

Majkl Danijels, forenzi~ar po zanimawu, vra}a se u

rodni grad kako bi istraìo iznenadni nestanak svog

brata blizanca. Tamo zapo~iwe romansu sa Kejt, okru`nim

tuìteqem i bratovom djevojkom iz djetiwstva. Wih dvo-

je otkrivaju da je wegov brat blizanac ìv, a Majkl po-

~iwe da sumwa da ih on uhodi. Mjesni istraìlac ne vjeruje u tu pri-

~u, pa je Majkl primoran da se sam bori protiv svog brata. ¥

Uloge: Kristofer Lamber, Xoan ên

Pol Rejsin je biznismen u posjeti Japanu. Jedne

ve~eri u baru upoznaje lijepu i misterioznu Kirinu

sa kojom provodi no}. Vrativ{i se u wenu sobu po kqu-

~eve, postaje svjedok wenog ubistva. Ubica je Kinxo,

vo|a kulta krvoèdnih ninxa koji ubija one koji mu

vide lice. ¥

Uloge: Brendon Frejzer, Majkl Kejn

Radwa filma se doga|a 1952. godine u Sajgonu. To-

mas Fauler je reporter London tajmsa zaduèn za izvje-

{tavawe o sukobu. Fauler se s vremenom udoma}io u Saj-

gonu i pokazao krajwu nezainteresovanost za svoj posao.

Umjesto toga sve vrijeme i novac tro{i na opijum i seks,

{to mu pruà wegova mlada qubavnica i biv{a plesa-

~ica Pujong. Faulerov idili~ni ìvot }e prekinuti dolazak Alde-

na Pajla, mladog slu`benika ameri~ke humanitarne misije koji ne kri-

je svoje duboko uvjerewe da samo SAD mogu spasiti vijetnamski na-

rod . Faulera to ni najmawe ne uzbu|uje, sve dok slu~ajni susret Paj-

la i Pujong ne dovede do stvarawa qubavnog trokuta. ¥

Oko za oko20.00PINK - BH

Prqave igre00.40RT RS

Operacija Pacifik14.05ATV

Ne{to sasvim li~no20.35ATV

Srcolomke16.50BHT 1

Darkmen00.30ATV

Progoweni22.45RTS 2

Mirni Amerikanac20.00OBN

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

25. i 26. jun 2005.PROGRAM - SUBOTA28

An|eli ne spavaju ovdje19.30BHT 1

9.30 Odbojka: Brazil Poqska, 11.15 Motociklizam GP Holandije, 17.00

Plivawe, 18.30 Odbojka na plaì (Berlin), 19.00 Odbojka na pijesku

(`), 20.00 Odbojka: Brazil - Poqska, 21.00 Boks, 21.45 FIA Meksiko,

22.30 Reli (Gr~ka), 23.00 Fudbal - Kup konfederacija.

12.00 Spektakularne scene, 12.30 Fudbal SP (U-20), 15.25 Fudbal (U-

20), osmina finala, 17.30 Tenis (Vimbldon), 20.25 Fudbal (U-20), osmi-

na finala, 22.30 Formula 3, 00.00 Sport spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Velika avantura, 10.00 Proro~i{te u Del-

fima, 11.00 Planeta dinosaurusa, 12.00 Vazdu{ni brodovi, 13.00 Gomi-

la starog gvo`|a, 14.00 Vatreni motor, 15.00 Vo`we, 16.00 Podmorni-

ce, 16.30 Poqoprivredne ma{ine, 17.00 Venecija: Grad koji tone, 18.00

Za{to tajne slu`be grije{e, 19.00 Umjetnost: Krivotvorewe, 20.00

Ameri~ki kazino, 21.00 Kriminalni dosijei, 23.00 Inicirawe, 00.00

Medicinski detektivi, 00.30 Smrtonosni kom{iluk, 1.00 Seks u budu}-

nosti.

7.30 Bijeg iz kawona Vajldket, film, 9.15 @ivot u ulici Liberti,

film, 11.00 Vrijeme na vrhu, film, 12.45 Providens, serija, 13.45 Ma-

gi~na legenda o vilewacima, serija, 15.15 Bijeg iz kawona Vajldket,

film, 17.00 @ivot u ulici Liberti, film, 18.45 Providens, serija, 19.45

Vratio se kada smo odrasli, film, 21.30 Barut, izdaja i zavjera, seri-

ja, 23.15 Ne gledaj dole, film.

10.40 Magia d'estate, film, 12.35 La signora in giallo, serija, 14.55 Vari-

jete, 17.45 Muzika, 17.35 Don Mateo, serija, 19.10 Komesar Reks, seri-

ja, 21.00 Fluk, film, 23.45 Brazil, film

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15

Xoni Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05

Courage the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova la-

boratorija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra,

10.35 Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kre-

menko, 12.20 Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 De-

beli pas Mendoza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova,

14.35 Samuraj Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The PowerpuffGirls, 15.50 Codename: Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Dekste-

rova laboratorija, 17.00 Rat zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage theCowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55

Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races,

20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Di-smissed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00

The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00

Hit List UK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00

Punk'd, 21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show,

23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 MustSee MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VI-VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30

Planet VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick,14.30 Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00

VIVA Feat., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Spe-cial FX Sport, 19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 EuroCharts, 21.00 Da Ali G Show, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30

Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30

Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Gei-sen show, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Ju-gendgericht, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abendRTL, 18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zei-ten, Schlechte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 RitasWelt, Elvis Mania, 21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 PolizeiarztDangerfield, 00.00 Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,

13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 BusinessInternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World To-day, 21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 TheMusic Room, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World BusinessThis Week, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 WorldNews, 2.30 World Sport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aa-ron Brown, 5.00 World News, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach,

8.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00

Model Talk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-

jork, London, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30

Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Mo-del Talk, 13.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-

lan), 14.00 Flashback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork,

London, Milan), 15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair &Make Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Pa-

ulo, Wujork, London, Milan), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fas-hion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 19.00 Hair &Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London,

Milan), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pa-

riz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 23.00 Happy Birthday, 23.05

Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 FMen, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-

jork, London, Milan).

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K


19.00 BHT vijesti

19.30 An|eli ne spavaju

ovdje, film

21.10 Mutant, serija

22.00 BHT vijesti

22.10 Global, magazin

22.40 BHT sport

22.55 Fudbal

7.05 Bejblejd, crtani film

8.35 Lud za tobom, serija

9.25 Kako su me oènili,

serija

9.45 Zabrawena qubav,

serija

12.10 Katarina Velika,

serija

13.50 Evervud, serija

14.30 Cijena savjesti, serija

15.25 Dodir s neba, serija

16.15 Posqedwa opsada,

film

17.50 Fudbal

18.45 Vijesti

19.00 Fudbal

20.15 Boqi na~in za smrt,

film

22.00 Brzina zvuka, film

23.35 Plejboj: Tajanstvene

potrebe, film

1.15 Odbojka na pijesku

6.00 Pokemoni, animirana

serija

7.15 Siti kids

7.45 Qubav je kocka, serija

8.30 Ne moè da {kodi

9.00 Balkan net, jutarwi

program

10.55 Boèn


13.10 Gold mjuzik

14.10 Sitimanija

15.00 Epicentar, politi~ki

magazin

16.00 Povratak ku}i, film

18.35 Magazin IN

20.00 Qubav je kocka, serija

20.45 Vremenski tjesnac, film

22.40 Incident visokog

rizika, serija

00.45 Povratak ku}i, film

2.00 Na zadatku, serija


9.05 Ovo je Srbija

10.05 Kazan, film

12.00 Dnevnik 1

12.30 Glas razuma

13.00 7 TV dana

13.45 Sabornik

14.05 Ko{arka{i, serija

15.05 Dokumentarni program

16.05 Sasvim prirodno

16.45 Mreà za ajkula, film

18.45 Najsre}niji ra~un

19.30 Dnevnik 2

20.05 Sre}ni telefoni, {ou

program

21.00 Zvjezdani ratovi 2:

Napad klonova, film

23.25 Svijet sporta

00.00 Dnevnik 3

00.35 Mreà za ajkula, film

2.10 Repriza dnevnog

programa


7.25 Srpski isto~nici

8.00 Moj qubimac

8.30 Obrazovna serija

9.00 Obrazovni program

10.00 Kviz za djecu

10.25 Serija za djecu


12.00 UNHCR - Povratak

12.30 PC TV, info program

13.00 Tu|a Amerika, film

14.30 Povedi oro Todoro,

muzi~ki program

14.55 Odbojka: Poqska -

SCG, prenos

16.30 Vrele gume

17.00 Budi ko{arka{,

sportski program

17.30 Basket, sportski

program

18.00 Godina odbojke


19.00 @ivot i standardi

19.30 Dnevnik

20.10 Evergrin klub

21.00 Balkanskom ulicom

22.45 Progoweni, film


programa

6.00 Serija


9.00 Crtani film

9.25 Balkanski dje~iji

mozaik

9.40 Serija

11.30 Klopka

13.50 Lopta

14.00 Film

15.55 Telefakt

16.10 Nekst u trendu

17.30 Netvork

18.00 Serija

18.55 Telefakt

20.00 Striptiz, film

21.45 Vrste 2, film

23.55 Telefalt

00.10 Lopta

00.30 Glas Amerike

1.00 Ulovi trofej

2.00 Ipak se okre}e

3.00 Nekst u trendu

5.00 Serija

7.15 Pokemoni

--- Pokemoni

--- Kraq {amana

9.30 Mr. Bin, serija

10.00 Futurama, serija

10.35 Kraqica ma~a, serija

11.45 Endi Rihter, serija

12.15 Moja slavna sestra,

serija

12.45 VIP propusnica

13.35 VIP DJ

14.45 ârobnice, serija

15.35 Bumerang, serija

16.30 Vijesti

16.40 Xej i Sajlent Bob

uzvra}aju udarac, film

18.30 Automotiv

19.00 24 sata

19.35 Taksi fri

20.00 Kviz

21.00 Ubiti je lako, film

23.10 Na rubu zakona, serija

00.05 Izvje{taj Matriks,

serija

1.00 An|eo, serija

7.25 Vijesti

7.30 Crtani film

9.00 Misa

10.25 Vijesti

10.40 Kad zvoni?, serija

11.15 Kru{ke i jabuke

12.00 Dnevnik

12.30 Zrela qubav, serija

13.20 ûvar, film

15.00 Vijesti


15.35 Reporteri

16.35 Vijesti

16.50 Inspektor Reks, serija

17.35 Dok. program

18.30 TV bingo {ou

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.10 Prigodni program

21.40 Lan~ana reakcija,

film

23.35 Dnevnik

23.55 Film

1.25 Film

3.00 Wujor{ki plavci,

serija

3.45 Bez odu{evqewa,

molim, serija

4.15 Inspektor Reks, serija

5.00 Simpsonovi, serija


6.30 Kru{ke i jabuke

7.00 Zrela qubav, serija

8.45 Kwiga o xungli, crtani

film

9.35 Crtani film

9.45 Ku}ni qubimci

10.15 Bitka za Britaniju,

film


12.55 Duhovni izazovi

13.10 Prizma

15.10 Zabavni program

16.25 Automagazin

17.00 Crno-bijelo u boji

17.40 @andar u penziji,

film

19.15 Bez odu{evqewa,

molim, serija


20.15 Wujor{ki plavci,

serija

21.00 Zakon i red, serija

21 .45 Vijesti

22.00 Sport danas

22.10 Bu|ewe mrtvih, serija


pregled

00.40 Reporteri

1.40 Dok. program


7.00 The best of OBN


9.00 Ju Gi OH, animirana

serija

9.25 Kriì} kruì}, dje~ji

program

10.10 Memori, dje~ji program

10.20 Ulica Sezam

11.20 Bajke za djecu

12.15 Bosanski lonac,

zabavni program

12.40 Bitange i princeze,

serija

13.30 Fakta, tok {ou

14.30 Prequbnici,

dokumentarna serija

15.20 Istinite pri~e, serija

16.15 Opasni taoci, serija

17.40 Dokumentarni program

18.30 Zabavno revijalni

program

19.00 Adio pameti

20.00 Mirni Amerikanac,

film

21.50 Dobro je biti, zabavni

program

22.20 Jedna posebna no},

film

00.35 Veliki laskavac,

film



10.00 Vijesti

10.05 Riznica znawa

11.00 Vijesti

11.05 Zvjezdano nebo

djetiwstva

12.00 Podnevne vijesti


13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Sportsko zabavno

popodne

18.00 Vijesti

19.00 Ve~erwe novosti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.05 Evergrin klub

21.00 Poetski nokturno i

melodije zvu~nih

boja

22.00 Hronika dana

22.15 Muzika naroda

23.00 Muzika za laku no}

23.05 Poetski nokturno

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Rada guka (r)



muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

25. i 26. jun 2005. PROGRAM - SUBOTA 29

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE


8.05 Horoskop

8.10 Fantomski duhovi,

crtani film

9.00 Sinovi Rima, serija

10.00 Lilihip

11.00 Crtani film

11.30 Pse}i grad, crtani

film

11.55 Vijesti

12.00 Xet Set, dok. program

13.00 Henri VIII, serija

13.45 Vijesti

13.50 Tri bjegunca, film

15.55 Horoskop

16.00 Nedjeqom

18.25 Staìsti, serija

19.00 Vijesti


20.00 Sopranovi, serija

20.55 Sport centar

21.00 Praonica, serija

21.45 Vijesti

21.50 Sport centar

21.55 Kriv kao grijeh, film

23.45 Sport centar

23.50 Svi vole Rejmonda,

serija

00.20 Satelit

00.50 Horoskop

6.40 Svijet Renomea

8.10 Tesna koà, film

9.30 Zapisi iz na{eg kraja

10.00 Selo, emisija za

poqoprivrednike

10.30 Cvr~ak na sat

12.00 Kleopatra

12.30 VIP stars

14.00 Migavci

15.00 Reportaà

15.20 Nedjeqno popodne

19.30 BN monitor

20.15 Nitel

21.00 Utisak nedjeqe

23.05 Savremena

komunikacija

00.00 Horoskop

00.05 Slu~ajni partneri

1.35 Satelitski program

7.15 Siti



7.45 Sportisimo

7.50 Vrijeme

8.00 Okrug oran`

9.00 Izi

9.25 Umsomanija

9.40 Jedna bajka

9.45 Siti kids

9.50 Vrijeme

10.00 Balkan net

10.50 Vrijeme

11.10 Gold mjuzik



13.45 A sada, Zijah

13.50 Siti kids

13.55 Vrijeme

14.10 Ritam

15.00 Jedna ~ovjek, jedna

èna, film

16.50 Vrijeme

17.00 Grand parada

18.20 Magazin in


19.40 A sada, Zijah


19.50 Vrijeme

19.55 Sportisimo

20.00 Qubav, navika, panika,

serija

20.30 Vremenski tjesnac,

film


22.30 Pile i Maca {ou

00.05 Siti



00.40 Sportisimo

00.50 A sada, Zijah

1.00 Generalno

2.00 Magazin in

4.00 Ritam

5.00 Pile i Maca {ou


9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt


13.15 Biseri


15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS


20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.05 22 ~asa

10.35 Ex vijesti

11.00 Ostali, dok. program


serija


serija

13.00 Farma, emisija o

poqoprivredi

14.00 Legende sporta

15.05 Naslovna strana

15.55 Telefakt

16.30 Korak do

17.00 Multimedija luk

18.00 BEL dan

18.15 Vrijeme

18.30 Emisija

18.40 Ex vijesti

18.55 Telefakt

19.30 Crtani film

20.05 Zakoni zdravqa

21.00 Kuda ide Vojvodina

22.00 22 ~asa

22.35 Emisija

22.40 Reportaà


serija


serija

23.55 Telefakt

00.20 Glas Amerike

9.00 Skala

10.00 Zemqa, izvor ìvota,

emisija o

poqoprivredi

10.45 Narodna kuhiwa

11.00 Horoskop

11.10 Multimedija luk

12.00 Skipijeve avanture,

crtani film

13.00 Panorama regije

14.00 [ou

15.30 Film

17.00 Horoskop

17.10 Folk {ou

18.30 Divqe palme, serija

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Nitel

21.00 [ou

22.35 Horoskop

22.45 Film

--- Program RTS

6.00 Vijesti RTS


9.00 Vijesti RTS

9.05 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

10.15 Agrarne teme i dileme

11.15 Planeta u objektivu

12.00 Radio na TV

13.15 Poqoprivreda

14.15 Nedjeqom popodne

16.00 @eqoteka

16.45 {arene kaè

17.00 Misterije postawa

18.15 Folk 10

19.30 Dnevnik RTS

20.30 Hronika

21.00 Vip stars

22.15 Va{a èqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

11.30 Hit dana

11.35 Astro prsten

12.15 O pokojniku sve

najqep{e, film

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Ekstra top mjuzik

16.00 Portal

16.30 DW tajm

17.15 Odjeci nedjeqe

17.50 Rekli su...


19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.00 Iz drugih TV centara,

na{a realnost

21.15 Trend seter, muzi~ki

program

22.00 Kom{ije, film

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Naj ava programa za

sutra


OSM TV


10.40 Bez anestezije


pregled

13.10 BHT vijesti

13.15 Liberti TV

13.45 Triatlon

14.15 Kuhiwa


15.30 Potro{a~ki magazin


16.15 Global

16.45 Gusari, film


19.00 BHT vijesti

19.30 Partizanska eskadrila,

serija

20.15 Fudbal

22.00 BHT vijesti

22.10 BHT sport


23.10 Ratnici, film

6.20 Bejblejd, crtani film

7.25 2 glupa psa, crtani

film

7.50 Deksterova

laboratorija, crtani

film


7.00 Bisernica

8.00 Vijesti


8.40 Ostrvo s blagom,

crtani film

9.25 Vodene avanture,

crtani film


film

10.15 @ivotiwsko

carstvo

10.40 Ah, ta planeta

11.00 Put za Ejvonli,

serija

12.00 Vijesti

12.10 Snop

12.50 Prosidba - Gacko

13.00 Vjetrovi rata,

serija

14.00 Vijesti

14.05 Mond

14.35 Tunis, putopis

15.10 Intervju - Josipa

Lisac

15.40 Festival dje~ijeg

folklora "Zvornik

2005.#

16.00 Slatki dom

Hoboken, film

17.35 ôvjek kao p~ela,

reportaà

18.00 Mali ekran

18.35 Mu{ki svijet,

serija

19.00 Zentriks, crtani

film

19.30 Dnevnik

20.05 Kroja~ za ène,

drama

21.00 Ko je ubio Cezara?,

dok. program

21.55 Autovizija

22.30 Vijesti

22.35 Sportski pregled

22.55 Misterije Nera

Volfa, serija


00.50 Vijesti

Slatki dom Hoboken16.00RT RSUloge: Elizabet E{li, Ben Gazara

Bet Flauers je konobarica u malom restoranu

u Hobokenu koja vaspitava dvojicu ni{tarija od unu-

ka. Kad joj jedan procjewiva~ nakita ponudi da ot-

kupi wen stari nakit, ustanovi se da prsten koji

je svojevremeno dobila od muà i za koji je smatra-

la da je bezvrijedan, u stvari sadrì jedan od ri-

jetkih dijamanata iz krune Luja XV, procijewen na

blizu 10 miliona dolara. Kad se vijest objavi na TV Bet iznenada

postaje okruèna pa`wom reportera, TV ekipa i raznih ~udnih li-

kova. Usred cijele pometwe Bet ponovo sre}e starog poznanika Ven-

dela. On ju je vidio na televiziji i odlu~io da isplanira slu~ajan

susret na ulici. Bet je o~arana wegovim {armom, ali ono {to ne

zna je da je Vendel jedan od najuspje{nijih kradqivaca nakita. ¥

Uloge: Xoni Dep,

Kristofer Voken

Xin Votson dolazi ku}i u Los An|eles poslije

sahrane svoje ène. Ubrzo mu nepoznati kriminalci

kidnapuju k}erku. Dobija pi{toq i podatke o osobi

koju mora da ubije u roku od sat vremena ukoliko è-

li da mu vrate k}erku. ¥

Uloge: Nik Nolti,

Martin [ort

Prvog dana nakon {to je pu{ten iz zatvora,

gdje je boravio zbog 14 oruànih pqa~ki, Lukas se

na|e u centru tu|e pqa~ke. Pqa~ka{ je Peri koji

krade novac kako bi svojoj k}erkici obezbijedio

neophodno lije~ewe. Policija je ubije|ena da je

pqa~ka{ Lukas, te Lukas, Peri i Meg postaju tri

bjegunca. ¥

Uloge: Rebeka De Mornaj, Don Xonson,

Stiven Lang

ôvjek optuèn za ubistvo svoje supruge za odbra-

nu angaùje poznatu braniteqku. Optuèni je veliki

ènskaro{, a wegov motiv bi mogao da bude ogroman

iznos novca koji mu je supruga ostavila. Wegov advo-

kat nije uvjeren u wegovu nevinost, posebno kad on

po~ne da se pona{a kao da su wih dvoje u vezi. Ona po-

kre}e svoju vlastitu istragu, koja bi mogla ugroziti wenu karijeru

i sigurnost i we i wenih prijateqa. ¥

Uloge: Volter Matau,

Kris Kempion

Kapetan Red i wegov pomo}nik @abac danima su

bez hrane i vode na pu~ini. Jednog dana {panska gali-

ja ih spasava i hapsi. Zahvaquju}i svojoj spretnosti,

kapetan Red diè pobunu na brodu, hapsi posadu, pre-

uzima brod i kidnapuje k}erku guvernera Maracaiboa.

Ali, pitawe je koliko dugo moè li ploviti i dràti brod pod op-

sadom? ¥

Uloge: Zang Ziji,

Jung Vo Sung

Davne 1375. Kina je bila u haosu, podijeqena izme-

|u sukobqenih dinastija Juan i Ming. Korejsko kra-

qevstvo odlu~ilo je da po{aqe delegaciju diplomata,

kako bi osigurali mir pregovaraju}i sa novom kineskom

vladom. Sasvim neo~ekivano, korejska delegacija }e bi-

ti osu|ena za {pijunaù i protjerana u daleku pustiwu. Ovaj film

do sada je najve}i korejski filmski projekat. ¥

Uloge: [er,

Xudi Den~

Luka je dje~ak koji je izgubio majku, a otac ima ma-

lo vremena za wega. Na sre}u, prihvata ga Meri, En-

gleskiwa u posjeti Italiji. Meri i wene prijateqi-

ce ledi Hester Arabela i Xorxi uìvaju u kulturi

Italije. ¥

Uloge: Ri~ard Drajfus,

Glen Hedli

Glen Holand je ~ovjek koji gaji duboku qubav pre-

ma muzici i èli da komponuje barem jedno djelo koje

}e imati trajnu vrijednost. Me|utim, svirawe klavi-

ra u barovima ne donosi dovoqno novca i zato Holand

prihvata posao profesora muzike u sredwoj {koli. ¥

Uloge: Fredi Princ Junior, Rej~el Li Kuk

Zak Siler najpopularniji je momak u {koli.

Djevojaka ga je ostavila radi televizijske zvije-

zde Bruka Hadsona. Zak tad tvrdi prijateqima da

bilo koju djevojku iz {kole moè pretvoriti u

kraqicu maturske zabave. Do zabave je ostalo jo{

pet nedjeqa i wegovi prijateqi za Zakovu prati-

qu odabiru {treberku Lejn Bogs. Kad Lejn skine nao~are, napravi

frizuru i odjene pristojnu odje}u, Zak shvati da ga vi{e ne intere-

suje samo opklada. ¥

Uloge: Pol Voker, Lili Sobieski

Student Luis Tomas je odlu~io krenuti na dugu vo-

`wu, kako bi sreo svoju {kolsku simpatiju Veni Vil-

koks koja ìvi na drugom kraju zemqe. Na wegovu ne-

sre}u, na putu mu se pridruùje i wegov brat Fuler

Tomas, koji je upravo iza{ao iz zatvora i èli neka-

ko protra}iti vrijeme. Fuler }e i Luisa i Veni uvu-

}i u pravu no}nu moru, svojim neumjesnim {alama na ra~un psiho-

ti~nog voza~a kamiona, upu}enih putem radio-stanice. ¥

Tri bjegunca13.50ATV

Vremenski tjesnac20.30PINK - BH

Kriv kao grijeh21.55ATV

Gusari16.45BHT 1

âj sa Musolinijem22.10RTS 1

Ratnici23.10BHT 1

Opus gospodina Holanda21.00BK

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

25. i 26. jun 2005.PROGRAM - NEDJEQA30

Ubojita vo`wa22.20OBN

Ona je sve to20.05OBN

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

8.10 Ed, Edd i Edi, crtani

film

8.35 Xoni Bravo, crtani

film

9.00 Objekt moje pa`we,

film

10.55 Katarina Velika,

serija

12.30 Brzina zvuka, film

14.05 Mjewa~nica

15.00 Mijewam ènu

16.10 Salto

17.15 Ekskluziv

17.50 Fudbal

18.45 Vijesti

19.00 Fudbal

20.15 Lice straha, film

22.20 FBI, serija

23.15 Novi forenzi~ari,

serija

00.10 Autopsija, serija

00.40 Odbojka na pijesku

1.40 Plejboj: Tajanstvene

potrebe, film

6.30 Sit kids


serija

7.45 Siti

8.00 Ne moè da {kodi

8.05 Nikad izvini

8.10 Kviz za djecu

9.00 Balkan net, jutarwi

program

11.00 Ju~e ne postoji, film

12.55 Infotop

13.10 Grand parada

14.00 Ruski rulet


17.00 Mje{oviti brak, serija

18.05 Okrug Oranx, serija

18.45 1 pa 3, info tok {ou

20.00 Qubav, navika, panika,

serija


22.00 An|eli i insekti


9.05 Ovo je Srbija

11.05 Profil i profit

12.00 Dnevnik 1

12.05 Leti, leti pesmo moja

mila

13.15 Agroinfo

13.30 Nedeqno popodne

15.00 Evropska banka u

Beogradu

16.40 Vikend slagalica

17.00 Mreà za ajkule, film

18.15 Sportski program

19.00 Vikend slagalica

19.30 Dnevnik 2

20.05 Ko{arka{i, serija

20.50 60 godina pobjede nad

fa{izmom, serija

22.10 âj sa Musolinijem,

film

00.00 Dnevnik 3

00.15 Mreà za ajkule, film


programa


7.00 Romska muzika

7.30 Amen Adjes

8.00 Znawe imawe

9.00 Dozvolite

10.00 Film

11.40 Dok. Program

12.00 UNHCR - Povratak

12.30 Sasvim prirodno

13.00 Velika frka, film

14.30 Doma}i hitovi zabavne

muzike

15.00 Susjedi, drama

16.10 Evergrin klub

17.00 Zrno po{tovawa,

reportaà

17.30 Ekonomski put u

budu}nost

18.00 Genijus domus

18.30 Most, program za

inostranstvo

19.00 Godina odbojke

19.30 Ko{arka: PSCG - plej

of, prenos

21.45 Pqa~ke i ubistva,

serija

22.30 Kuvawem do zdravqa


23.30 Novo lice Evrope,

obrazovni program


programa

6.00 Serija

7.30 Kowi ponovo jure

8.00 Balkanski mozaik

9.00 Crtani film


10.00 Alijas, serija

12.10 Lopta

12.30 Top spid

13.00 Netvork

13.30 Ulovi trofej

14.00 Nije srpski }utati

15.00 Prije i poslije

15.55 Telefakt

16.10 Tabloid

17.30 Od bisera grana

18.55 Telefakt

20.00 Ipak se okre}e

21.00 Opus gospodina

Holanda, film

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

00.15 Lopta

00.20 Glas Amerike

1.00 Kowi ponovo jure

1.30 Ulovi trofej

3.00 Tabloid

4.00 Nije srpski }utati

5.00 Biseri

7.00 [kolska rukometna

liga

--- Pokemoni

--- Kraq {amana

9.00 Kraq Kvinsa, serija

9.30 Prajd: Filipovi} -

Magomedov

10.00 Pipi ne èli odrasti,

film

11.20 U sedmom nebu, serija

12.10 Posluìlac na golf

igrali{tu, film

14.05 VIP DJ

14.45 Kraq Kvinsa, serija

15.15 Kviz

16.10 Vijesti

16.20 Ve}e od ìvota, film

18.00 Crveni tepih

19.00 24 sata

19.30 Lude sedamdeste, serija

20.00 Prajd: Filipovi} -

Magomedov

20.30 Od glave do pete

21.30 Obe}awe, film

23.40 Zona smrti, serija

00.35 ôvjek bez pro{losti,

serija

8.20 Vijesti


9.50 Aladin, crtani film

10.10 Timon i Pumba, crtani

film

10.40 Film

12.00 Dnevnik

12.30 Plodovi zemqe

13.20 More

14.00 Nedjeqom u dva

15.05 Vijesti


16.10 Dok. program

17.05 Kad zvoni?, serija

17.40 Film

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.05 Ko èli biti

milioner?

21.05 Duga pono}, film

21.55 Zabavni program

22.50 Dnevnik

23.10 Film

1.00 Nedjeqom u dva

2.00 Serija


4.05 Film


9.50 Dok. program

10.15 Mali gradski vrtovi

10.50 Biblija

11.00 Misa


13.00 Mir i dobro

13.30 Studio F1

14.00 Serija

15.30 Muzika

16.05 Serija

17.45 Sport


19.55 Ko{arka: Hrvatska -

Evropa, prenos

21.55 Vijesti

22.10 Enterprajz, serija

7.15 The best of OBN


serija (pet epizoda)

9.15 Ju Gi Oh, serija

(dvije epizode)

10.20 Ulica Sezam

11.20 Najqep{e bajke svijeta

12.15 Bosanski lonac,

zabavni program

13.00 Crna Guja, serija

13.30 Lude sedamdesete,

serija

14.00 Emisija o

automobilizmu

14.30 Dobro je biti, zabavni

program

15.10 Pri~a o MTV

zvijezdama, muzi~ki

program

16.25 Ko je gazda, serija

17.00 Vikarica, film

17.30 Bitange i princeze,

serija

18.20 101 holivudska pri~a,

dokumentarni program

19.00 Adio pameti, zabavna

emisija

20.05 Ona je sve to, film

21.30 Pri~a o MTV

zvijezdama, muzi~ki

program

22.20 Ubojita vo`wa, film

00.00 Repriza programa

12.00 Superbajk, 13.00 Supersport, 14.00 Kanu, 15.30 Superbajk, 16.30 FIA

Meksiko, 17.00 Odbojka na pijesku, 18.00 GT Brno, 19.00 Borila~ki spor-

tovi, 20.00 FIA Meksiko, 22.00 Motosport, 22.30 Reli Gr~ka.

6.30 Motovizija, 7.00 Tuning TV, 8.45 Sportski kviz, 11.45 Fuxuma, 12.45

Fudbal - Kup konfederacija, 13.00 Hokej, 15.00 Sportski kviz, 18.00 Te-

nis (Vimbldon), pregled, 20.30 Automagazin, 21.30 Danlop Drajvers kup,

22.00 DTM Ohersleben, 22.30 Formula 3, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport

spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Avantura, 10.00 Najboqi vodi~, 11.00 Sedam

~uda drevnog Egipta, 12.00 Nesre}e na moru, 13.00 Gomila starog gvo`|a,

14.00 Potraga za planetom vanzemaqaca, 15.00 Hitlerove ̀ ene, 16.00 Mo-

tori od milion dolara, 17.00 Planeta dinosaurusa, 18.00 Oko oluje, 19.00

Oboàvaoci mitova, 20.00 Surova priroda, 21.00 êli~ni stomaci, 22.00

Ekstremni aerealisti, 23.00 Qudska |ulad, 00.00 Trauma, 1.00 Hitlero-

vi doktori, 2.00 Spiralni teror.

7.30 Zvijezda vodiqa, film, 9.15 Drvo ̀ eqa, film, 11.00 Sam na ~asu, film,

12.45 Providens, serija, 13.45 Magi~na legenda o vilewacima, serija,

15.15 Zvijezda vodiqa, film, 17.00 Drvo èqa, film, 18.45 Providens,

serija, 19.45 Znak ~etvorke, film, 21.30 Barut, izdaja i zavjera, serija,

23.15 Stanovnik pe}ine, film.

8.15 Brevi amori a Palma Di Majorca, film 14.55 Varijete, 17.10 Muzika,

17.35 Il padre della sposa 2, film, 19.15 Varijete, 20. 45 Un medico im fa-miglia, serija, 23.35 Putovawa i visoka moda.

6.00 Xetsonovi, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xoni Bravo, 7.45

Debeli pas Mendoza, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Courage the Co-wardly Dog, 8.30 Porodica Adams, 8.55 Deksterova laboratorija, 9.20 Ma-

jk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bravo,

11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looney to-ons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05

Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55

Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: KidsNext door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat

zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri,

18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi,

19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismis-sed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Kristina Agilera, 16.00 TRL,

17.00 The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00

Hit List USA 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Re-

portaà, 21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show,

23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Paf Didi, 1.00 MustSee MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VI-VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Pla-net VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30

Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Fe-at., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport,19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 DaAli G Show, 21.30 VIVA News, 22.00 Southpark, 22.30 VIVA Feat, 23.00 FastForward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisenshow, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugend-gericht, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL,

18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlec-hte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Music, 21.45 Tra-utes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Serien, 00.00 Nachtjournal, 00.40 GoldenGirls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30

World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business Interna-tional, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00

World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,

23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00

World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 F ot ogr af i , 12.30 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 13.00 Model Talk, 13.30Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flas-hback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano),15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 De-signer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-

lano), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Pa-

ulo, Wujork, London, Milano), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 21.00 F ot ogr af i , 22.00Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-

lano), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05F ot ogr af i , 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-

lano), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano).


8.00 Vijesti

8.05 Emisija za selo

9.00 Vijesti

9.30 Bajka

10.00 Vijesti

10.05 @ivotok

11.00 Osje}awa

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Iz vjerskih

zajednica

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Pri~aonica,

omladinska emisija

15.00 Nedeqni radio

magazin

18.00 Vijesti

18.05 Medaqoni u vremenu

19.00 Ve~erwe vijesti


muzike

20.00 Vijesti

20.05 Razgovornik

21.05 Starogradska

sje}awa

22.00 Vijesti

22.15 Top lista doma}e

zabavne muzike

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Kultura u ogledalu



3.00 Melodije zvu~nih

boja (r)


5.00 Emisija za selo

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

25. i 26. jun 2005. PROGRAM - NEDJEQA 31

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE


Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

Ovan 21.3-20.4.

Va{e raspoloèwe odslikava do-

bru voqu i samopouzdawe. Lako mo-

ète da se izborite za boqi pla-

sman ili za vode}e mjesto u krugu sa-

radnika. Ali, zbog velikih ambicija ili

afiniteta prema materijalnom carstvu, tr-

pi va{a porodica. Napravili ste propust u

pona{awu. Potrudite se da obradujete vo-

qenu osobu dodatnom pa`wom i nekim pri-

godnim poklonom. Va`no je da pravilno

uskladite svoje misli i osje}awa.

Bik 21.4-20.5.

Skrenuli ste pa`wu na sebe, ali

na pogre{an na~in. Potrebna vam

je ne~ija moralna podr{ka i pou-

zdana asistencija. Nemojte dozvo-

liti da vas uhvati panika, dobro razmisli-

te kome treba da se obratite za poslovnu po-

dr{ku. Uporno poku{avate da prikrijete

svoje planove ili neke tragove, budite do-

voqno iskreni prema voqenoj osobi. Pla-

nirajte neku omiqenu zabavu, kao recept za

dobro raspoloèwe.

Blizanci 21.5-20.6.

Poslovni susreti proti~u u atmos-

feri psiholo{ke tenzije ili u na-

stojawu da promijenite ne~ije mi-

{qewe. U poslovnom rivalstvu sa

odre|enim saradnicima pokaza}e se da ne-

ko drugi ima vi{e sre}e ili iskustva. Uko-

liko osje}ate emotivnu rezignaciju, razmi-

slite u ~emu ste pogrije{ili prema voqe-

noj osobi. Niko nije bezgrje{an, ispravite

svoje propuste. Nemojte dozvoliti da vas

otere}uju pogre{ne slutwe.

Rak 21.6-20.7.

Suo~avate se sa iznenadnim kom-

plikacijama, ali vi djelujete kao

da se sve nalazi pod strogom kon-

trolom. Va{ optimizam i sprem-

nost da se suo~ite sa razli~itim proble-

mima, predstavqaju dobar primjer za oko-

linu. Kontroli{ite svoju impulsivnu

prirodu, pred osobom koja ima razli~i-

te afinitete ili druga~ija emotivna in-

teresovawa. Izbjegavajte naporne situa-

cije i dodatne obaveze.

Lav 21.7-21.8.

Nema potrebe da nekom od sarad-

nika pripisujete krivicu za svoj

poslovni neuspjeh. Produèna

rasprava ilustruje va{u nesi-

gurnost ili nemo} da prevazi|ete tre-

nutnu situaciju. Va`no je da izvu~ete do-

bru pouku. Nalazite se pod emotivnim

pritiskom, morate da po{tujete ne~iju vo-

qu ili zahtjeve. Iritira vas partnero-

vo pona{awe. Izbjegavajte konfliktne

situacije.

Djevica 22.8-22.9.

Va{e poslovne ideje prolaze za-

paèno na razli~itim strana-

ma. Nalazite se u pozitivnom

trendu i pred va`nim odlukama.

Neko vam iskreno pomaè da unaprijedi-

te svoj poslovni ili privatni status. Va-

`no je da va{ poslovni uspjeh i emotiv-

na sre}a potraju {to duè. Svoju pa`wu

i emocije posvetite osobi za koju vas ve-

zuju sli~ni afiniteti. Zra~ite pozitiv-

nom energijom.

Ribe 19.2-20.3.

Prilago|avawe na odre|ene uslo-

ve predstavqa pozitivan poslovni

predznak, pokaìte da imate dovoq-

no interesovawa za razli~ite ide-

je. Kreativnost koju izraàvaju va{i sarad-

nici mogu}e je upotrijebiti na prakti~an

na~in. Imate veliki uticaj na partnerovo

raspoloèwe, nemojte dozvoliti da vas raz-

dvajaju ne~ije predrasude ili uticaj. Dobro

ste raspoloèni i djelujete pozitivno na

svoju okolinu.

Vodolija 20.1-18.2.

O~ekujete pozitivne komentare i ne-

~ije poslovno proteìrawe, ali si-

tuacija se dodatno komplikuje. Pri-

hvatite ne~iji savjet i ispravite

svoj propust. Va`no je da sa~uvate prisebnost

duha i svoje poslovne interese. Nemojte izgo-

varati te{ke rije~i pred voqenom osobom.

Prija}e vam opu{tenija atmosfera i neki

vid neformalne zabave. Izbjegavajte napor-

ne situacije i dodatne obaveze.

Jarac 21.12-19.1.

Uspjeh koji ste ostvarili ima {i-

re zna~ewe i predstavqa dobar

primjer za va{u okolinu. Prihva-

tite korisne savjete. Najboqe pri-

znawe predstavqaju iskreni komplimenti

koje dobijate od svojih saradnika. Nemojte

dozvoliti da vas mimoi|e qubavni poziv

ili da se voqena osoba suvi{e udaqava od

zajedni~kih tema. Va`no je da prepoznate

dobar impuls. Uìvajte u lijepim stvari-

ma i akumulirajte pozitivnu energiju.

Strijelac 23.11-20.12.

Nema razloga da se pona{ate ne-

pravedno prema osobi koja ima po-

zitivnu ulogu u va{em poslovnom

ili dru{tvenom ìvotu. Saradwa

i dogovor vas obavezuju na po{tovawe zajed-

ni~kih pravila ili na uvaàvawe razli~i-

tih afiniteta. O~ekuje vas prijatno izne-

na|ewe u susretu sa voqenom osobom. Pri-

u{tite sebi vi{e zabave i dobro dru{tvo.

Prija}e vam izlazak i relaksacija, opusti-

te se.

[korpija 23.10-22.11.

Poslovna taktika koju sprovodite

donosi pozitivne rezultate, ali ne-

ko dodatno provjerava va{e sposob-

nosti. Ne volite kada vam saradni-

ci postavqaju razli~ita pravila ili ogra-

ni~ewa. Potrudite se da kontroli{ete svo-

ju impulsivnu prirodu. Djelujete suvi{e uz-

nemireno, ne moète da udovoqite voqenoj

osobi i da ostvarite sve svoje namjere. Opu-

stite se. Va`no je da ostvarite psiholo{ku

ravnoteù.

DNEVNI

Neko poku{ava da vas podstakne

na druga~iji na~in razmi{qawa

ili da pro{iri va{e saznajne

vidike. Novo iskustvo u poslovnoj

saradwi pokaza}e se od vi{estruke koristi.

Pokaìte spremnost na novi poslovni iza-

zov. Nema potrebe da ignori{ete ne~ije

emotivne signale. Partner djeluje vrlo

zanosno i èli da se nalazi u centru va{e

pa`we. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj

formi.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

RADIO "Oksigen#, koji je

pri Euforu postojao {est godina

prestao je sa radom 1. maja. Me|u-

tim, ekipa sa radija oformila je

istoimeno Udruèwe gra|ana, a

koje sada kreira i stvara "Oksi-

gen# program i emituje ga na fr-

ekvencijama bawolu~kog "TMK#

radija.

- Zamisao je bila da pre|emo

u nevladin, odnosno, neprofita-

bilni sektor. Sa "TMK# radiom

iz Bawe Luke napravili smo ugo-

vor o poslovno-tehni~koj sarad-

wi, {to zna~i da zajedni~kim

profesionalnim i tehni~kim

snagama kre}emo u ostvarivawe

ciqeva i zadataka, odnosno, ide-

mo ka razvoju dobrog novinarstva

kroz multimedijalne sadràje -

kaè za "Glas Srpske# sekretar

Udruèwa Vladimir Petkovi}.


ekipa iz ovog Udruèwa plani-

ra da u sqede}em periodu reali-

zuje nekoliko interesantnih pro-

grama, dok }e sam program "TMK#

radija biti oboga}en nekim stil-

skim izmjenama.

- Udruìvawe sa "TMK# ra-

diom podrazumijeva i promjenu

programske {eme originalnog

"Oksigen# programa. Morali smo

da po{tujemo uslove dozvole ko-

ju "TMK# radio ima sa Regula-

tornom agencijom za komunika-

cije BiH. To zna~i da smo uveli

vi{e informativnih emisija.

Mogu da najavim da }e uskoro bi-

ti ostvarena i saradwa sa popu-

larnim francuskim radiom "202#

- dodaje Petkovi}.

Britanska produkcija, koja je

bila zastupqena na "Oksigenu#

i koja je na na{im prostorima

izuzetno popularna, osta}e i u

novoj koncepciji, ali zaposleni

na "TMK# radiju i ~lanovi Udru-

èwa obe}avaju vi{e evropskog

i mediteranskog zvuka.

Petkovi} dodaje da je dosada-

{wa saradwa sa Regulatornom

agencijom na zavidnom nivou i da

se zaposleni na "TMK# radiju na-

daju da }e tako ostati i ubudu}e.

- Va`no je da se glas nevladi-

nog sektora iz Bawe Luke ~uje

{irom BiH. Po{tovali smo sve

klauzule ugovora sa "TMK# radi-

om i prezadovoqni smo dosada-

{wom saradwom. Na ovaj na~in

podièmo programski standard

samog "TMK# radija i direktno

populari{emo radijsku kulturu

u Bawoj Luci - dodaje on.

U planu je i saradwa sa ba-

wolu~kim Univerzitetom, prven-

stveno kroz osposobqavawe stu-

dija za obuku svih koji bi u budu}-

nosti ̀ eqeli da rade i da se usa-

vr{avaju na radiju.

- Imali smo privilegiju da

budemo lijepo, korisno i zabav-

no lice vojnog dijela mirovne mi-

sije u BiH. Ekipa koja sada pri-

prema "Oksigen# program osta-

la je skoro nepromijewena. Ono

po ~emu smo bili prepoznatqivi

bila su ~uvene "Oksigen# zaba-

ve, sa kojima uskoro ponovo kre-

}emo. Fokusira}emo se na biha}-

ki i bawolu~ki region, {to je

najboqi na~in za me|usobno po-

vezivawe i integraciju na{eg

dru{tva. Dakle, i daqe }emo bi-

ti svuda oko vas - zakqu~uje Pet-

kovi}.

¥ V. KERKEZ

Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa

UDRU@EWE GRA\ANA "OKSIGEN"

JEDNA mala kwiga od svega 16 stra-

nica, namijewena djeci, postala je u po-

novqenom izdawu bestseler u Japanu, ia-

ko je prije 17 godina bila zabrawena na

insistirawe Amerikanaca.

Naime, rije~ je o kwizi "Mali cr-

ni Sambo# koju je davne 1899. u Indiji

napisala Helen Banerman iz [kotske i

u kojoj se opisuju doìvqaji jednog in-

dijskog dje~aka i kako je on nadmudrio

~etiri tigra. Ali, iako je dugo bila po-

pularna me|u djecom, ta kwiga smatra-

na je primjerom rasizma ("Sambo# je ~e-

sto bio rasisti~ki pogrdni nadimak za

crnce), te je zbog toga pala u nemilost;

u Japanu je, poslije kampawe koju su pred-

vodili Amerikanci, slu`beno zabrawe-

na 1988.

Me|utim, ra~unaju}i na nostalgiju

starijih japanskih ~italaca koji su u

svom djetiwstvu, u doba maweg insisti-

rawa na politi~koj korektnosti, zavo-

qeli tu kwiìcu, u maloj izdava~koj ku-

}i Zujunu{a otkupili su prava i, uprkos

zabrani, {tampali novo izdawe.

"îbikuro Sambo# dosad se prodao

u 95 hiqada primjeraka, a "onlajn# pe-

ticija protiv reizdawa kwige prikupi-

la je svega 262 potpisa.

Zagovornici novog izdawa "Samba#

isti~u da u Japanu, zbog malog broja cr-

naca koji tamo ìve, kwiga ne moè bi-

ti smatrana primjerom rasizma:

- Japanci mogu biti progla{eni ra-

sistima kad su u pitawu Korejci koji

ìve ovdje, ali rasisti prema crncima?

Mi i nemamo iskustva u opho|ewu s cr-

nicima. Otkud bismo ga i imali? - ka-

è Kazuo Mori, psiholog sa univerzite-

ta "[in{u# u Naganu. ¥

JAPANCI, NOSTALGIJA I RASIZAM

Sambo nije na crnoj listi

JEDAN sedamdesettrogodi-

{wi kenijski uzgajiva~ paradaj-

za i pasuqa uspje{no se odbra-

nio od napada podivqalog leo-

parda. Dokraj~io ga je istrgnuv-

{i mu jezik golim rukama.

Danijel Mburugu, nastawen

blizu planine Kenije, kretao se

poqem, kad se iz visoke trave

pojavila zvijer i napala ga.

Mburugu je imao ma~etu u ruci,

ali ju je radije ispustio i ugu-

rao ruku u leopardov usta. Is-

trgnuo mu je potom jezik, {to je

ìvotiwu natjeralo da pusti

svoju `rtvu.

- Ispustio je zvuk od kojih

vam se ledi krv u ìlama i od

kojeg su ptice naglo prestale da

pjevaju - ispri~ao je hrabri de-

da o leopardovu napadu, a prenio

dnevnik "Standard#.

- Jedan glas, koji je nesum-

wivo dolazio od Boga, {apnuo

mi je da ispustim ma~etu i ugu-

ram ruku u wegova razjapqena

usta. Poslu{ao sam - dodao je.

Upozoren krikovima, jedan

kom{ija je stigao na lice mjesta

i ma~etom dokraj~io zvijer.

Mburugua su stanovnici we-

govog sela pozdravili kao juna-

ka, a lokalne vlasti su mu pla-

tile bolni~ko lije~ewe. Povri-

je|ena mu je ruka, a ima i ogre-

botine. ¥

UZGAJIVA^ POVR]A JAÎ OD LEOPARDA

I ptice su za}utale

Britanska produkcija bi}e

zastupqena i u novoj koncepciji,

ali uz vi{e evropskog

i mediteranskog zvuka

I DAQE SVUDA OKO NAS

POGLED

IZBLIZA

Flambirane pala~inke -

"Flambinke#

za 4 pala~inke

xem ili pekmez od kajsije

50 g maslaca

2 ka{ike {e}era

jedna mala ~a{ica "maraskina#

Pala~inke ispe}i

i namazati xemom

od kajsije.

U tavu istopiti

maslac sa 2 ka{-

ike {e}era, pa u

to spustiti pa-

la~inke i zape}i

sa obje strane.

Preliti "maraskinom# i zapaliti na neko-

liko sekundi.

Sluìti toplo ¥

SVI bugarski dràvqani

koji }e iza}i na birali{ta na

predstoje}im op{tim izborima

mo}i }e da u~estvuju u tomboli

koju organizuje vlada desnog cen-

tra, kako bi na taj na~in podsta-

kla {to ve}i odaziv bira~a.

- Vlada je iz buxeta izdvoji-

la oko ~etiri miliona leva, od-

nosno oko dva miliona evra za

nagrade - rekao je ministar za

javnu upravu Dimitar Kal~ev.

Da bi u~estvovali u tombo-

li, bira~i svom mobilnom opera-

teru moraju da po{aqu broj bi-

ra~kog mjesta i broj li~ne kar-

te. Samo na taj na~in bi}e im

omogu}eno u~estvovawe u boga-

toj tomboli - dijeli}e se satovi,

ra~unari i mobilni telefoni.

^lanovi bugarske opozici-

je akciju su nazvali "poniàva-

ju}om# te su sada{wu vladu op-

tuìli da èli da "kupi gra|a-

ne#. Suprotno wihovom mi{qe-

wu, premijer Simeon Sakskobur-

gotski izrazio je zadovoqstvo

ovom, prema wegovom mi{qewu,

"modernom i originalnom ide-

jom#. ¥

BUGARI I OP[TI IZBORI

Glasaj i osvojiSvakog minuta {irom svijeta proda se 50 primjeraka Svetog pi-

sma.

¹ ¹ ¹

Mocart je sahrawen na grobqu za siromahe, bez nadgrobne plo-

~e.

¹ ¹ ¹

Operski pjeva~ Enriko Karuzo vje`bao je svoj glas dok se ku-

pao, uz muzi~ku pratwu pijaniste u susjednoj sobi.

¹ ¹ ¹

Britanski pjesnik Kolrix bio je veliki zavisnik od opojnih sred-

stava. Na vrhuncu bolesti pio je dvije litre laudanuma (rastvora

opijuma) nedjeqno.

¹ ¹ ¹

Pabla Pikasa ostavila je babica odmah poslije poroda, misle-

}i da je mrtvoro|en~e. Spasio ga je ujak. ¥

MO@DA NISTE ZNALI...

NION - U petak je u sjedi{tu

UEFA u Nionu obavqen i `ri-

jeb prvog kola kvalifikacija za

Kup UEFA. Evropska ku}a fud-

bala je i ove godine primjenila

geografski princip, koji }e va-

ìti i za drugu rundu kvalifi-

kacija, a timovi iz Srbije i Cr-

ne Gore, Crvena zve-

zda, Zeta i OFK Be-

ograd }e se na}i u

ju`noevropsko - me-

diteranskoj zoni.

Parovi prvog

kola ju`nomedite-

ranske zone: Ba{ki-

mi (Makedonija) -

@ep~e (BiH), Bir-

kirkara (Malta) -

Apoel (Kipar), Sa-

nt Hulija (Andora)

- Rapid Bukure{t

(Rumunija), Teuta

(Albanija) - [iro-

ki Brijeg (BiH),

Elbasani (Albani-

ja) - Vardar (Make-

donija), Hiberni-

jans (Malta) - Omo-

nija (Kipar) Doma-

wano (San Marino)

- Domàle (Slove-

nija).

Parovi prvog

kola centralnoi-

sto~ne zone: Feren-

cvaro{ (Ma|arska) - Ri-

po (Bje-

lorusi-

ja), Ba-

nants (Jermeni-

ja) - Lokomotiva

Tbilisi (Gruzi-

ja), Bate Borisov

(Bjelorusija) -

Torpedo Kutaisi (Gruzija), Va-

duz (Lihten{tajn) - Da~ija (Mol-

davija), Baku (Azerbejxan) -

@ilina (Slova~ka), Majnc (We-

ma~ka) - Mika (Jermenija), Ni-

stru (Moldavija) - Lenkoran

(Azerbejxan). Parovi prvog kola

sjeverne zone: Longford (Repu-

blika Irska) - Karmarden (Vels),

Ekranas (Litvanija) - Kork Si-

ti (Republika Irska), Vestmane-

jar (Island) - B36 (Farska Ostr-

va), Alijansi (Finska) - Petan`

(Luksemburg), Linfild (Sjever-

na Irska) - Ventspils (Letonija),

Runavik (Farska Ostrva) - Me-

talurgs (Letonija), Ecela Etel-

brik (Luksemburg) - Keflavik

(Island), Viking (Norve{ka) -

Portadaun (Sjeverna Irska),

TVMK (Estonija) - Mipa (Fin-

ska), Ril (Vels) - Atlantas (Li-

tvanija), Esbjerg (Danska) - Flo-

ra (Estonija).

Prve utakmice se igraju 14.

jula, a revan{i dvije nedjeqe ka-

snije.

@rijeb za drugo kolo, kada

}e startovati i klubovi iz Srbi-

je i Crne Gore, }e se obaviti 29.

jula u Nionu. ¥

BAWA LUKA - Da li }e Srp-

ski ko{arka{ki klub Bawalu~-

ka pivara zaigrati na me|unarod-

noj sceni bi}e poznato tek u po-

nedjeqak. Naime, Gradska uprava

je odgovorila "pivarima# da }e

wihov zahtjev za nov~anu pomo}

rje{avati po~etkom naredne ne-

djeqe.

- Iz Gradske uprave su nas

obavijestili da nisu imali vre-

mena da razmatraju na{u molbu i

da }e to u~initi u ponedjeqak - ka-

è sportski direktor Bawalu~-

ke pivare Dejan Ere{i}. Samim

tim, jo{ uvijek ne znamo da li }e-

mo u~estvovati u FIBA Evroku-

pu.

Problem za "pivare# je {to

se prijava za ovo takmi~ewe mo-

ra poslati do subote (25. juna).

- Traì}emo od Ko{arka-

{kog saveza BiH da stupi u kon-

takt sa ~elnicima FIBA i da ih

upoznaju sa na{im problemom.

Vjerujemo da }e rukovodstvo svjet-

ske ku}e ko{arke imati razumi-

jevawa i da }e nam dozvoliti da

prijavu po{aqemo u ponedjeqak

- istakao je Ere{i}.

U slu~aju da iz Gradske upra-

ve stigne negativan odgovor, Ba-

walu~ka pivara }e odustati od

Evrope. Jasno je i zbog ~ega:

- Ne moèmo sami "pokriti#

sve tro{kove, jer samo za prija-

vu treba platiti 10 hiqada evra

- rekao je Dejan Ere{i}.

¥ D. Pr.

"

PIVARI" JO[ UVIJEK NE ZNAJU DA LI ]E IGRATI NA ME\UNARODNOJ SCENI

NION - Fudbaleri Partizana

imali su sre}e na ̀ rijebu u Nionu.

Naime, u drugom kolu kvali-

fikacija za Ligu evropskih {am-

piona Beogra|ani }e igrati sa pob-

jednikom dvome~a prve runde

izme|u Slijeme sa Malte i [eri-

fa iz Moldavije.

[ef stru~nog {taba {ampi-

ona Srbije i Crne Gore Vladimir

Vermezovi} je bio zadovoqan

poslije `rijeba.

- Kona~no smo imali sre}e, ali

moramo biti oprezni - kaè tren-

er Partizana. Bez obzira na sve,

vjerujem da ne}emo imati proble-

ma da pro|emo u narednu rundu tak-

mi~ewa.

Albert Na| je istakao da ve}

razmi{qa o rivalu u tre}em kolu.

- O ova prva dva tima ne treba

ni da razmi{qamo. Mi to drugo ko-

lo moramo da pro|emo kako znamo

i umijemo, nema {ta drugo. Jer ako

izgubimo propada nam cijela se-

zona. Jasno je da ih ne poznajemo

dovoqno, ali moramo daqe - rekao

je fudbaler Partizana Albert

Na|.

Evropski prvaci, fudbaleri

Liverpula u prvom kolu kvali-

fikacija igra}e protiv vel{kog

Total Netvork Solu{nsa, a ako se

plasiraju u drugu rundu protiv pob-

jednika me~a izme|u Tor{auna sa

farskih Ostrva i litvanskog

Kaunasa.

Liverpul, koji se plasmanom

na peto mjesto engleske Premijer

lige nije automatski kvalifikovao

za Ligu {ampiona, ve} je UEFA

zbog wega promijenila pravila,

bi}e nosilac i u eventualnom dru-

gom kolu.

@ r e b

za tre}e

kolo kval-

ifikacija

odrà}e se 29. jula, a finale

Lige evropskih {ampiona

bi}e odigrano 17. maja

naredne godine na

stadionu "Fran-

cuska# u Par-

izu. ¥

@RIJEB ZA FUDBALSKU LIGU [AMPIONA

SRE]NI PARTIZANU drugom kolu kvalifikacija

prvak Srbije i Crne Gore igra}e

sa pobjednikom dvome~a

Slijema - [erif

DRUGO KOLO

Pobjednik duela 3 - Pobjednik duela 1

Pobjednik duela 4 - Brondbi (Danska)

Partizan - Pobjednik duela 11

Debrecen (Ma|arska) - Hajduk (Hrvatska)

Pobjednik duela 6 - Seltik ([kotska)

Pobjednik duela 5 - CSKA Sofija (Bugarska)

Anderleht (Belgija) - Pobjednik duela 7

Valerenga (Norve{ka) - Pobjednik duela 2

Pobjednik duela 8 - Lokomotiva M. (Rusija)

Pobjednik duela 12 - Rapid (Austrija)

Dinamo K. (Ukrajina) - Tun ([vajcarska)

Malme ([vedska) - Makabi Haifa (Izrael)

Pobjednik duela 9 - Steaua (Rumunija)

Pobjednik duela 10 - Trabzonspor (Turska)

Susreti drugog kola kvalifikacija igraju se 26. i 27. jula,

a revan{i 2. i 3. avgusta.

PRVO KOLO

1. Liverpul (Engleska) - TNS (Vels)

2. Haka (Finska) - Pjunik (Jermenija)

3. HB (Farska ostrva) - Kaunas (Litvanija)

4. Levadija (Estonija) - Dinamo Tbilisi (Gruzija)

5. Gorica (Slovenija) - Tirana (Albanija)

6. Kairat (Kazahstan) - Petràlka (Slova~ka)

7. Nef~i (Azerbejxan) - Hafnarfjordur (Island)

8. Rabotni~ki (Makedonija) - Skonto (Letonija)

9. Glentoran (Sjeverna Irska) - [elburn (R. Irska)

10. Dinamo Minsk (Belorusija) - Anortozis (Kipar)

11. Slijema (Malta) - [erif (Moldavija)

12. Didelan` (Luksemburg) - Zriwski (BiH)

Prve utakmice igraju se 12. i 13. jula, a revan{i 19. i 20. jula.

@an Furne-Fajar:

Izvukao parove

Vladimir

Vermezovi}: Ima ra-

zloga za zadovoqstvo

IZVUÊNI PAROVI KUPA UEFA

[iroki u Albaniji

BEOGRAD - Dragan Stojko-

vi} vratio se iz Pariza, a veli-

ko "spremawe# Crvene zvezde po-

~e}e od marketinga, tvrde dobro

obavije{teni izvori bliski klu-

bu sa "Marakane#, a prenosi "B

92#

Uvjeren da }e na predstoje}oj

Izbornoj skup{tini kluba i zva-

ni~no postati predsjednik Crve-

ne zvezde, Dragan Stojkovi} uve-

liko vu~e poteze koji }e mu omo-

gu}iti {to boqu startnu pozici-

ju u foteqi prvog ~oveka najtro-

fejnijeg kluba Srbije i Crne Go-

re. Peta Zvezdina zvijezda pro-

teklih nekoliko dana boravila

je u Parizu gdje je imala seriju

poslovnih sastanaka sa predstav-

nicima uglednih svjetskih kom-

panija.

Piksi je pregovarao na temu

sponzora "crveno-bijelih# i za-

dovoqan obavqenim poslom, vra-

tio se u Beograd, ~vrsto rije{en

da prvi klupski segment kojim }e

se pozabaviti poslije

predsjedni~ke promocije

bude slu`ba marke-

tinga.

Izvr{ni di-

rektor za mar-

keting i or-

ganizaciju,

Zoran Av-

ramovi}, u

p r o t e k l a

tri mjeseca

koliko je

na toj funk-

ciji uspio

je jedino da

sklopi ugo-

vor sa "Del-

ta sladole-

dom# u visini

od 20 hiqada

evra, a {to se

ti~e organiza-

cije, uspio je

da organizu-

je pu~ protiv Dragana

Xaji}a. Na jednoj od

sjednica Skup{tine

kluba predsjednik

Nadzornog odbo-

ra, Sini{a

]iri} iznio je

podatak da

je klub za

finansirawe

akcije "I ja

sam zvezda{#

potro{io ~ak

~etiri miliona

dinara.

- Vaqda

smo jedini kl-

ub na svijetu

koji je pla}ao no-

ve navija~e,

umjesto da pu-

tem ~lana-

rine i pro-

daje dre-

sova ostvari neki prihod - rekao

je ]iri}.

Posebna pri~a je ugovor Crve-

ne zvezde i anonimne austrijske

firme koja je za kori{}ewe grba

samo u prvoj godini uredno ispla-

tila dogovorenu sumu. Da li su, ko-

liko i kome Austrijanci novca ka-

snije dali, to niko pouzdano ne zna.

Uprkos tako slabom u~inku, Avra-

movi} je u pro{lom mjesecu na-

pravio telefonski ra~un

od 62 hiqade dinara, kao

svi zaposleni na "Maraka-

ni# zajedno.

Pou~en lo{im isku-

stvima koje su proteklih

godina imali klubovi iz

Srbije i Crne Gore sa svo-

jim finansijerima, budu}i

predsjednik Crvene zvezde

odlu~an je u namjeri da na

"Marakani# aktivira samo

inostrani kapital. ¥

DRAGAN STOJKOVI] PRIPREMA VELIKO

"

SPREMAWE" U ZVEZDI

"

METLA" KRE]E OD AVRAMOVI]A

Budu}i predsjednik nezadovoqan radom izvr{nog

direktora za marketing i organizaciju

SPONZORI

Dragan Stojkovi} se ne}e

previ{e zadràvati u Beogra-

du, jer 27. juna putuje za Japan

na finalne razgovore sa ~el-

nicima japanskog automobil-

skog giganta Tojote. Kandidat

za prvog ~ovjeka Crvene zvezde

na dobrom je putu da prona|e

zajedni~ki jezik i sa vode}om

svjetskom elektronskom kom-

panijom Soni. Postoji i mogu}-

nost dogovora sa japanskom dr-

àvnom televizijom koja je

spremna da odrije{i kesu, ali

pod uslovom da "crveno-bije-

li# dres obu~e neko od fudba-

lera iz Zemqe izlaze}eg sunca.

NOVA UPRAVA

Kona~no je poznat da-

tum kada }e Crvena zvezda

dobiti novo rukovodstvo.

Naime, dosada{wi pred-

sjednik "crveno-bijelih#

Dragan Xaji} raspisao je

za 6. jul izbor nove Skup-

{tine, odnosno ~ovjeka ko-

ji }e ubudu}e voditi "crve-

no-bijele#. Jedini kandi-

dat za fotequ kluba sa

"Marakane# je Dragan

Stojkovi}, koji bi na toj

sjednici trebao predloì-

ti i nove ~lanove Uprav-

nog odbora.

\Dragan Stojko-

vi}: Interesuje

ga samo ino-

strani kapital

\Fudbaleri Crvene zvezde:

Kre}u iz drugog kola

Ponedjeqak dan odluke

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.SPORT2

BAWA LUKA - Staza u Za-

luànima bi}e, u subotu i nedje-

qu, doma}in automobilskog spek-

takla - trke za {ampionat Srbi-

je i Crne Gore i dva takmi~ewa

za prvenstvo BiH na kru`nim

stazama. U subotu je na programu

prvo takmi~ewe za prvenstvo

BiH i zvani~ni trening za {am-

pionat Srbije i Crne Gore, dok

}e se u nedjequ voziti trke u oba

prvenstva.

- Posqedwe pripreme su pri-

vedene kraju. Zavr{eni su svi ra-

dovi za ure|ivawe staze i mogu

re}i da je sve spremno za ovaj

istinski spektakl. O~ekujemo ve-

lik odziv voza~a. Prema nekim

procjenama na stazi bi se treba-

lo pojaviti vi{e od 70 vrhunskih

takmi~ara. A to je i najboqa pre-

poruka qubiteqima brzine i au-

tomobilizma da u {to ve}em bro-

ju do|u u Zaluàne - rekao je se-

kretar Auto-moto kluba Bawa

Luka Milan Ma~kovi}.

Najvi{e pa`we privla~i tr-

ka u klasi "Superturizmo super-

plus#, {ampionata Srbije i Cr-

ne Gore u kojoj se nadme}u veli-

ki asovi ovoga sporta, Asanovi},

Vesni}, \elma{, Kulunxi}, Ko-

mqenovi}...

- Sigurno je da }e se na stazi

voditi velika borba za pobjed-

nika u najja~oj klasi. Ako je su-

diti prema dosada{wim trkama,

neizvjesnost }e trajati sve do po-

sqedwe krivine. Ipak, o~ekujem

da }e na{ Milovan Vesni} pono-

viti uspjeh od pro{le godine i

do}i do nove pobjede - istakao je

predsjednik Auto-moto kluba

"Optima Modri~a# Mitar Jeki}.

Pro{logodi{wi pobjednik,

Milovan Vesni} najavquje da mo-

è ponoviti sjajno izdawe, kada

je postavio rekord kruga na sta-

zi u Zaluànima. Na taj na~in

bi se jo{ vi{e pribliìo prvoj

poziciji u generalnom plasmanu.

- Maksimalno sam koncentri-

san pred trku. Volim ovu stazu.

Ona mi najvi{e odgovara i na

woj sam najvi{e puta i pobje|i-

vao. O~ekujem jo{ jedno dobro

izdawe, ali je te{ko o~ekivati

da mogu postaviti novi rekord

kruga. Ipak, i sa trijumfom bi

bio prezadovoqan. Tako bih sma-

wio prednost Gorana Asanovi}a

u generalnom plasmanu, ~ime bi

nastavak prvenstva bio mnogo uz-

budqiviji - rekao je voza~ Auto-

moto kluba "Optima Modri~a#

Milovan Vesni}.

U {ampionatu BiH voza~i }e

se takmi~iti u {est klasa, a u

prvenstvu Srbije i Crne Gore u

pet. Organizatori trke su AMD

Bawa Luka i AMK "Optima Mo-

dri~a#. Pokroviteqi su Rafine-

rija uqa Modri~a i grad Bawa

Luka.

¥ De. MARI]

Milovan Vesni}: Vjeruje u uspjeh

SATNICASubotwi program po~e}e u 11 ~asova, zvani~nim treningom za

trku {ampionata Srbije i Crne Gore, a prvo takmi~ewe za prven-

stvo BiH odrà}e se u 15 ~asova. Trka za {ampionat Srbije i Cr-

ne Gore po~e}e u nedjequ u 12 ~asova, a otvori}e je zamjenik pred-

sjedavaju}eg Predstavni~kog doma parlamentarne skup{tine BiH

Nikola [piri}, dok je drugo takmi~ewe prvenstva BiH zakazano

za 15 ~asova.

ROGATICA - Najintere-

santniji susret tre}eg kola Vi-

dovdanskog turnira "Rogatica

2005# odigrale su ekipe Volf Ju-

len i "âjevi} komerc#. Ekipa

Volf Julena predvo|ena @iò-

vi}em, Vuji}em, Jawi}em, Vuko-

ji~i}em... savladala je sastav iz

Sokoca sa 6:4 i preuzela lider-

sku poziciju. Ni{ta nije bilo

zanimqivije i u susretima Pa-

lermo Primeks - Auto-moto dru-

{tvo "Rogatica# - VBA koji su

zavr{eni identi~nim rezulta-

tom 5:2.

Rezultati tre}eg kola: Pa-

lermo - Primeks 5:2 (M. To{ovi}

2, Rackovi} 2, Bal~akovi} - ô-

lovi}, Ne{kovi}), Auto-moto

dru{tvo "Rogatica# - VBA 5:2

(Mitru{i} 3, Pqevaq~i} 2 - Jan-

kovi} 2), Volf Julen - âjevi}

komerc 6:4 (Vuji} 2, Jawi} 2, Vu-

koji~i}, B. Gaji} - Lu~i}, Dobri-

lovi}, Krsmanovi}, Stani}).

Plasman poslije tre}eg kola:

Volf Julen 7 bodova, Auto-moto

dru{tvo "Rogatica# 6, "âjevi}

komerc# 6, Palermo 4, VBA 1,

Primeks 1.

Po~eo je i turnir fudbal-

skih nada. Rezultati prvog kola:

Inter promet - Butik "Mika# 0:3

(B. Jawi} 2, M. Pajdakovi} 1) De-

vura promet - Cemeks 7:0 (Bjela-

kovi} 2, Peri{i} 2, Trajak, @iv-

kovi}, Stani}).

Turnir se nastavqa u subotu

utakmicama ~etvrtog kola.

¥ S. V.

SARAJEVO - Fudbaleri Ruda-

ra Ivan Krsmanovi}, Slavi{a Uji},

Mladen @iòvi}, Dragan Simiki}

i Mladen Petri~evi} mora}e dosta-

viti izjave da li su u~estvovali u

namje{tawu rezultata na utakmici

sa Budu}nosti, 1:2. Ovo je odlu~eno

na sjednici Disciplinske komisije

Fudbalskog saveza BiH koja je u pe-

tak odràna u Sarajevu.

- Svi pomenuti fudbaleri, kao

i sva druga lica koja optuùje bawo-

lu~ki Borac da su u~estvovali u ne-

~asnim radwama mora}e dati izjavu

i to u roku od osam dana. Isto tako

uputili smo zahtjev ka Tuìla{tvu

BiH, te Kantona Sarajevo i Zenica

da putem MUP u {to kra}em roku

preispitaju eventualna laìrawa

utakmica @ep~e - êlik (0:1) kao i

Rudar - Budu}nost (1:2) i @eqezni-

~ar - @ep~e (1:2) - kazao je predsjed-

nik Disciplinskog organa êdo Ra-

kovi}.

Disciplinska komisija saveza u

Sarajevu, zbog neodmjerenih izjava u

medijima, kaznila je trenera Borca

Zorana Smileskog sa 500 maraka. A

iz razloga {to su odbili da prime

srebrne medaqe poslije finala Ku-

pa BiH, pet hiqada maraka u kasu sa-

veza mora}e da uplati Fudbalski

klub [iroki Brijeg.

¥ S. BABI]

SOKOLAC - Skup{tina Fud-

balskog kluba Glasinac usvojila je

izvje{taju o radu od 1. januara do da-

nas uz ocjenu da je iza ovog sportskog

kolektiva uspje{an period.

- Nova uprava, izabrana pred po-

~etak proqe}nog dijela prvenstva,

uloìla je dosta truda da se popra-

vi nov~ana situacija u klubu, zavede

red i na|e izlaz iz krize u koju je

klub upao poslije ispadawa iz Za-

jedni~ke lige BiH. Ono {to je naj-

va`nije jeste da smo uspjeli afir-

misati rad sa mla|im kategorijama,

koji }e nam narednih godina biti na

prvom mjestu - istakao je predsjed-

nik Skup{tine Fudbalskog kluba

Glasinac Zoran Maxar.

Napori Uprave Soko~ana da ovaj

klub postane stabilan i dobro orga-

nizovan sportski kolektiv o~igled-

no nisu bili uzaludni.

- U proteklih {est mjeseci re-

dovno smo izmirivali sve obaveze,

kao i dio dugovawa iz prethodnog pe-

rioda. Odlu~ili smo da se ubudu}e vi-

{e baziramo na vlastiti kadar. Ima-

mo dobar program rada sa mladim se-

lekcijama u kojima trenira 250 dje-

ce. Nastoja}emo da jo{ vi{e poboq-

{amo saradwu sa {kolama, a u pla-

nu je formirawe savjeta roditeqa

pri svakoj od mladih selekcija - re-

kao je predsjednik Predsjedni{tva

Glasinca Milomir Graji}.

Skup{tina je upoznata i sa od-

lukom Predsjedni{tva da \urkovi}

i daqe bude na ~elu stru~nog {taba,

ali da se ne mijewaju ni wegovi pr-

vi saradnici, Milan Renovica i Mi-

lo{ Jankovi}. Dogovoreno je da pri-

preme za naredni {ampionat po~nu

10. jula.

Bilo je rije~i i o pripremama ju-

niorske ekipe Glasinca za u~e{}e

na "Gotia kupu# u {vedskom gradu

Geteborgu od 17. do 23. jula. Mladim

sokola~kim fudbalerima bi}e to

drugi nastup na ovoj smotri. Pro{le

godine osvajawem tre}eg mjesta, bi-

li su najprijatnije iznena|ewe ovog

velikog turnira. ¥ B. G.

Juniorska smotraPRIJEDOR - Na terenima

Teniskog kluba "Mladen Stoja-

novi}# iz Prijedora u subotu

po~iwe dràvno prvenstvo BiH

za juniore i juniorke do 18 godi-

na.

Za sada su se prijavili tak-

mi~ari iz bawolu~kih klubova

Mladosti i Borca, Doboja, Slo-

bode iz Novog Grada, SOL iz

Br~kog, te Qubu{kog, Sarajeva,

Tuzle, Visokog i Biha}a.

@rijebawe za juniore je u su-

botu u 9.30, a za juniorke u 10.30

~asova, a finalni me~evi pla-

nirani su za ponedjeqak u prije-

podnevnim ~asovima.

Dva turniraBAWA LUKA - ̂ lanovi Te-

niskog kluba "Me~ bol# Dario

Ra~i}, Sandro \uri} i Jelena

Bijeli}, u subotu i nedjequ, na-

stupi}e na turnirima u Mosta-

ru odnosno Tuzli.

Dario Ra~i} i Sandro \u-

ri} takmi~i}e se u Mostaru u

konkurenciji pionira do 12 go-

dina, dok }e se Jelena Bijeli}

takmi~iti na smotri za pionir-

ke do 14 godina ~iji }e doma}in

biti Tuzla.

¥ T. P. X.

SASTANAK KLUBOVA

OsnovanoUdruèwe

BAWA LUKA - Predstavni-

ci ènskih rukometnih klubo-

va, koji se takmi~e u Zajedni~koj

ligi BiH odràli su sastanak u

Bawoj Luci na kojoj su se dogo-

vorili da osnuju Udruèwe ̀ en-

skih liga{a.

- Na ovom sastanku, kojem su

prisustvovali predstavnici se-

dam klubova (Doboja, "Katari-

ne#, Ilixe, @eqezni~ara,

Iskre, Jedinstva i Borca Srpske

po{te), dogovorili smo se da

osnujemo Udruèwe liga{a. Po-

red ovih klubova dobili smo po-

tvrdu i od Qubu{kog i Galeba da

se slaù sa osnivawem ovog

Udruèwa. Glavni ciqevi za ko-

je }emo se zalagati jesu smawewe

tro{kova takmi~ewa jer su sada

izuzetno visoki kao i to da se si-

stem takmi~ewa u Zajedni~koj

ligi ne mijewa - rekao je direk-

tor Borca Srpske po{te Ranko

Gligori}.

Na ovom sastanku, tako|e, je

dogovoreno da se 30. jula u Qu-

bu{kom odrì konferencija na

kojoj }e biti izabran predsjednik

Udruèwa, tri ~lana predsjedni-

{tva kao i plan i program rada

u narednom periodu.

¥ S. P.

MODRIÂ - Sad ve} biv{i

fudbaler Borca, Danijel Tadi}

u novoj sezoni nosi}e dres Mo-

dri~a Maksime. Sa ovim napada-

~em sve je dogovoreno, {to je po-

tvrdio direktor kluba iz Mo-

dri~e Marija Jeli}.

- Postigli smo sa wim spora-

zum i on }e u narednih godinu da-

na biti na{ ~lan. On bi trebao

zamijeniti Petra Jeli}a koji ka-

rijeru nastavqa u inostranstvu.

Sada je na wemu da se u ovom pri-

premnom periodu izbori za mje-

sto u startnoj postavi - naglasio

je Marjan Jeli}. ¥

PRIJEDOR - Dres Rudar Prijedora mogao bi ponovo obu}i Sa-

{a Stevi}. Ovaj 24-godi{wi fudbaler je minule sezone igrao za sad

ve} biv{eg prvoliga{a Srbije i Crne Gore, Borca iz â~ka.

- S obzirom na to da mi je sa â~anima istekao ugovor, i da smo

ispali iz elitnog dru{tva odlu~io sam da napustim ovu sredinu. Tre-

nutno imam ponude od tri kluba, a to su: [iroki Brijeg, Zriwski i

naravno Rudar Prijedor. Jo{ ni{ta nisam odlu~io, a moram prizna-

ti da bih najvi{e volio da obu~em dres Rudar Prijedora - kaè Sa-

{a Stevi}.

¥ L. R.

TREBIWE - Sve vi{e je od-

lazaka iz redova Leotara. Tako }e

po svoj prilici redove Fudbal-

skog kluba sa "Polica# napusti-

ti i golgeter Aleksandar Mini}.

- On jo{ uvijek nije zatra-

ìo papire i ukoliko se pojavi

sa takvim zahtjevom mi }emo mu

iza}i u susret. To zna~i da nikom

ne}emo praviti smetwe za odla-

zak iz na{e sredine. A dobro je

poznato da smo ranije odrije{e-

ne ruke dali Marku Popovi}u,

Aleksandru Boòvi}u, Sini{i

Mulini i Aleksandru Jovanovi-

}u - istakao je direktor nekada-

{weg {ampiona BiH Milana

Jankovi}a. ¥

@EPÊ - Aleksandar Rai-

li}, sad ve} biv{i fudbaler Mo-

dri~a Maksime, jo{ nije odlu-

~io gdje }e nastaviti igra~ku ka-

rijeru. Za wega je interesovawe

pokazao sarajevski @eqezni~ar,

a sada je u igri i @ep~e. Ako se

zna da je trener ove ekipe odne-

davno Nikola Niki}, onda se mo-

è naslutiti da }e wegov izbor

biti klub iz @ep~a. Pogotovo

{to ih o~ekuje nastup u kvalifi-

kacijama za Kup UEFA.

- Radi se o provjerenom fud-

baleru koji igra na mjestu lije-

vog bo~nog. Zato }u u~initi sve

kako bi ga nagovorio da postane

na{ ~lan - kazao je {ef stru~nog

{taba tima iz @ep~a Nikola

Niki}. ¥

BAWA LUKA -

Poslije {est mjese-

ci provedenih u

Kozari iz Gradi-

{ke, Sa{a Kajkut

se, po svoj prili-

ci vra}a u staro

jato. Tako posto-

je velike {anse da

ovaj odli~ni fud-

baler ponovo obu-

~e dres Borca. Ni-

je tajna da je za we-

gove usluge zainte-

resovano nekoliko

klubova, ali

po svemu

sude}i

o n a

je najbliì Gradskom sta-

dionu.

- Trenutno se odma-

ram od fudbala i usko-

ro }u donijeti kona~-

nu odluku. Iskreno

re~eno ne bih imao

ni{ta protiv da opet

zaigram u "crveno-

plavom# dresu - re-

kao je fudbalski dra-

guq Sa{a Kajkut. ¥

PRELAZNI ROK ZA FUDBALERE

Sa{a Kajkut: Blizu Gradskog stadiona

Aleksandar Raili}: Traì ga nekolikoklubova

Napada~ prva lasta

Najbliì "rudarima"

Kajkut u starom jatu

Golgeter diè sidro

@ep~e ho}e Raili}a

U NEDJEQU "NAGRADA OPTIMA - BAWA LUKA 2005"

VESNI] PREDVODI ASOVEVoza~ Auto-moto kluba Modri~a Optima jedan odfavorita u klasi

"Superturizmo superplus"

DISCIPLINSKA KOMISIJAFUDBALSKOG SAVEZA BiH

ISTRAGA PROTIVFUDBALERA

Krsmanovi}, Uji}, @iòvi}, Simiki} i Petri~evi} mora}edostaviti izjave o spornom me~usa Budu}nosti

SKUP[TINA FUDBALSKOG KLUBA GLASINAC

Mladi na{a budu}nostVIDOVDANSKI TURNIR

"ROGATICA 2005"

Volf Julen preuzeo vrh

TENIS

25. i 26. jun 2005. SPORT

3

BAWA LUKA - Borcu je mje-

sto u samom vrhu fudbala BiH, a

ne da se svake godine bori za op-

stanak. Ovakvog mi{qewa je pred-

sjednik Skup{tine Sportsko-fud-

balskog preduze}a Borac, Dru-

{tva sa ograni~enom odgovorno-

{}u, Qubomir ]ubi}.

- Grad Bawa Luka tako ne{to

i zasluùje - smatra ûbi}. Na{

ciq je da se kona~no napravi jak

i stabilan klub i na tome }emo is-

trajati. Ne}e nas pokolebati ni

~iwenica ako ekipa u narednoj se-

zoni bude igrala u Prvoj ligi Re-

publike Srpske. Ostanemo li u

elitnom dru{tvu BiH, onda sam

siguran da }emo biti pri samom

vrhu. Na kraju krajeva Borac tre-

ba da bude perjanica fudbala na

ovim prostorima. Ne smije se vi-

{e desiti da drugi odlu~uju o na-

{oj sudbini kao {to je bilo u vre-

menu koje je iza nas.

O planovima Sportsko-fud-

balskog preduze}e prvi ~ovjek

Skup{tine kaè:

- Pod hitno moramo uraditi od

dva do tri igrali{ta gdje bi mo-

gli nesmetano trenirati i na{e

mla|e selekcije. O~ekujemo da }e

nam gradske vlasti iza}i u susret,

odnosno, da }emo dobiti odgovara-

ju}u lokaciju. Isto tako, a u naj-

skorije vrijeme, i postoje}i po-

mo}ni teren treba da dovedemo i

u mnogo boqe stawe. Do sada su

nam djeca trenirala u blatu i to

sigurno vi{e ne}e biti slu~aj.

Kako trenutno stvari stoje, u

dogledno vrijeme moglo bi do}i i

do rekonstrukcije Gradskog sta-

diona.

- Svakako da i o tome razmi-

{qamo - isti~e ]ubi}. Prije to-

ga o~ekujemo da Sportsko-fudbal-

skom preduze}u Borac bude ustu-

pqen Gradski stadion i to na pe-

riod od 30 do 50 godina. Kada nam

to odobri Skup{tina grada, onda

}emo napraviti procjenu {ta je

najpotrebnije da se obavi. Narav-

no, sve bi to bilo ura|eno po va-

è}im propisima koje nalaè UE-

FA i FIFA.

Sportsko-fudbalsko preduze-

}e uskoro }e donijeti odluku o no-

voj sistematizaciji radnih mje-

sta. Tro~lana komisija u sastavu

Qubomir ]ubi}, @arko Miki} i

Milenko Malinovi} treba po

okon~awu konkursa da izabere di-

rektora preduze}a.

- Ve} u ponedjeqak, 27. juna,

bi}e raspisan konkurs za budu-

}eg direktora. Ono {to je sigur-

no, a to je da }emo izabrati oso-

bu koja bude dostavila najboqi

program. Poslije toga uslijedi-

}e i smawewe postoje}eg broja

zaposlenih u administraciji, ali

i u trenerskom kadru - otkriva

]ubi}.

Iako jo{ uvijek ne znaju u ko-

joj ligi }e se takmi~iti u idu}oj

sezoni rukovodstvo kluba plani-

ra da dovede nekoliko igra~kih

poja~awa.

- Zajedno sa svojim saradnici-

ma Nikolom Dubravcem, Niko-

lom Vukeli}em i trenerom Zo-

ranom Smileskim u srijedu, 29.

ovog mjeseca, odlazimo u Beograd.

Tamo }emo obaviti razgovor sa

direktorom Partizana Nenadom

Bjekovi}em, a do-

govoren je i su-

sret sa qudi-

ma iz Cr-

v e n e

zve-

zde. Nadamo se da }emo od ova dva

fudbalska giganta dobiti odgova-

raju}a poja~awa - rekao je pred-

sjednik Skup{tine Sportsko-

fudbalskog preduze}a Borac Qu-

bomir ]ubi}. ¥ S. BABI]

FOÂ - Fudbal za oko i du{u,

poslije duèg vremena, na velika

vrata vra}a se u Fo~u, u kojoj su po-

nikle fudbalske zvijezde poput

Furtule, Mihajlovi}a, bra}e Pa-

prica, Kunovca...

Sada{wi drugoliga{ ima

ozbiqne i realne ambicije da se

domogne prvoliga{ke scene, a za-

tim i Zajedni~ke lige BiH. Garan-

cija za realizaciju takvih plano-

va je veliki igra~ki potencijal

kluba, za ~ije sportske rezultate

ponovo ̀ ivi grad, posebno pionir-

ski pogon, koga vode treneri Bog-

dan Krnojelac i Du{ko Ra{evi}.

- Za samo tri dana osvojili smo

dva pehara na dva jaka turnira, od

kojih je jedan bio me|unarodni - is-

takao je trener Du{ko Ra{evi},

koji s ponosom isti~e veliki igra~-

ki potencijal ovih dje~aka, koje su

ve} prozvali "~arobwaci sa Dri-

ne#. Ra{evi} kaè da su Fo~aci, ap-

solutni pobjednici Me|unarodnog

fudbalskog turnira "Durmitor

2005#, koji je odràn na @abqaku,

odu{evili fudbalske stru~wake

iz Srbije i Crne Gore.

Ekipa 14-godi{waka Fudbal-

skog kluba Sutjeska je odmah posli-

je ove smotre bila najboqa na ~e-

tvrtom, memorijalnom turniru u

Fo~i, gdje su u~estvovale i ekipe

Slavije iz Isto~nog Sarajeva, Dri-

ne HE iz Vi{egrada i Veleà iz

Nevesiwa. U polufinalu ove smo-

tre Sutjeska je savladala Vele` sa

2:0, a Slavija Drinu HE sa 6:1. U su-

sretu za tre}e mjesto Vi{egra|a-

ni su bili boqi od Veleà, tek po-

slije boqeg izvo|ewa penala, 6:5

(2:2). Finalni susret u potpunosti

je pripao mladim Fo~acima, koji su

slavili protiv Slavije sa 3:0.

Koliko je interesovawe sport-

ske javnosti u Fo~i za igru najmla-

|ih fudbalera, govori podatak da

wihove igre prati i po hiqadu gle-

dalaca na stadionu pored ]ehoti-

ne. ¥ D. T.

PRVI ZADATAK - JAK KLUB

Pioniri Sutjeske: Uspjeh za uspjehom

FUDBALSKE NADE IZ FOÊ OSVOJILE DVA JAKA TURNIRA

Pioniri ponos Sutjeske

MODRIÂ - Korak po korak

do evropskog standarda. U Fudbal-

skom klubu Modri~a Maksima pola-

ko ali sigurno stvaraju uslove ne sa-

mo za takmi~ewe u Zajedni~koj li-

gi, ve} i za me|unarodnu scenu.

- Do sada smo natkrili tribi-

nu na kojoj }e uskoro biti posta-

vqeno 1.500 stolica za sjedewe, ko-

je su po propisima Evropske i Svjet-

ske fudbalske federacije. Do po-

~etka nove takmi~arske sezone

predstoji nam da zavr{imo ~etiri

svla~ionice za fudbalere, kao i

prostorije za sudije, delegata i an-

tidoping kontrolu. Radovi su u to-

ku i sasvim je izvjesno da }e sve bi-

ti okon~ano u planiranom roku -

istakao je direktor Fudbalskog

kluba Modri~a Maksima Marjan Je-

li}.

U ovom uzornom sportskom ko-

lektivu isti~u da ne}e stati na ovo-

me.

- Moram spomenuti da }e na po-

stoje}em objektu biti ura|ena i

vip loà, kao i prostorija za no-

vinare. Tako|e, u planu je predvi-

|en restoran, potom kuglana, kao

i jo{ jedan pomo}ni teren. Do sa-

da smo uloìli blizu 700.000, a

treba}e nam jo{ 300.000 maraka ka-

ko bismo uspje{no zavr{ili sve

neophodne poslove. Ovom prili-

kom istakao bih da smo ve}inu

sredstava dobili od Rafinerije

uqa. Da nije bilo wihovog razu-

mijevawa pitawe je da li bismo

i{ta uspjeli uraditi - naglasio je

predsjednik Modri~ana @arko Vuj-

ni}.

Stvarawem neophodnih uslova

u klubu razmi{qaju da se opet po-

jave na evropskoj fudbalskoj sceni.

- Prije godinu dana kao pobjed-

nici Zajedni~kog kup takmi~ewa

nastupili smo u kvalifikacijama za

Kup Uefa, gdje smo ispali u drugom

kolu od Levskog. Ne krijemo da }e-

mo ve} u novom {ampionatu BiH

poku{ati da se do~epamo fudbalske

Evrope. Da nismo puno bodova u mi-

nulom takmi~arskom ciklusu izgu-

bili na vlastitom terenu, siguran

sam da bismo bili plasirani me|u

prve tri ekipe. Ali, {to nismo ta-

da uspjeli, nadamo se da moèmo u

vremenu koje dolazi - optimisti~-

ki je zakqu~io predsjednik Modri-

~a Maksime @arko Vujni}.

¥ S. B.

STADION MODRIÂ MAKSIME USKORO U NOVOM RUHU

Stadion Modri~e: Uz tribine i

svla~ionice

Marjan Jeli}: Radovi pri kraju (Snimio R. [IBAREVI])

BAWA LUKA - Jedan odla-

zi, drugi dolazi. Joco Radi} iz

[amca ne}e u idu}oj sezoni di-

jeliti fudbalsku pravdu na te-

renima Zajedni~ke lige. On je

na kraju pro{log ciklusa zau-

zeo 30 mjesto na rang-listi na

kojoj su se nalazila 32 arbi-

tra. Po pravilniku, trojica

najslabije planiranih automat-

ski padaju sa liste, a ba{ tu

sudbinu doìvio je sudija iz

[amca.

Iako jo{ uvijek nije utvr-

|en kona~an prijedlog sudija

iz Republike Srpske, sasvim

je izvjesno da }e mjesto Joce

Radi}a zauzeti Sa{a A~i} iz

Bawe Luke. On je bio najboqi

na listi djelilaca fudbalske

pravde u nedavno zavr{enom

prvenstvu Prve lige Republi-

ke Srpske. Samim tim ima}e

priliku da se dokaè u vi{em

rangu.

Na kraju treba da spomene-

mo da }e u narednom takmi~ar-

skom ciklusu "A# lista broja-

ti 24 fudbalska arbitra. Ovom

treba dodati da }e tro~lano

Predsjedni{tvo Fudbalskog

saveza BiH najvjerovatnije is-

koristiti pravo da predloì

po jednog sudiju. ¥ S. B.

PROMJENA NA

"

A" LISTI FUDBALSKIH SUDIJA

A~i} umjesto Radi}a

GORWI PODGRADCI -

Veterani Sloge u revijalnoj

utakmici savladali su Slobo-

du iz Dowih Podgradaca sa mi-

nimalnih 3:2.

Iako su prvi stekli rezul-

tatsku prednost preko V. Koso-

vi}a, na kraju su se radovali

igra~i iz Gorwih Podgradaca.

Po zavr{etku susreta za najbo-

qeg pojedinca izabran je gol-

man iz poraènog sastava Mi-

livoja Male{evi}a, koji je svoj

tim spasio od ubjedqivijeg po-

raza.

Po starom dobrom obi~aju,

ovo tradicionalno druèwe

fudbalskih veterana imalo je i

svoje "tre}e poluvrijeme#.

¥ S. B.

TRADICIONALNI ME^ FUDBALSKIH VETERANA

Sloga boqa od Slobode

STRIJELCI: Dr. Peji} u 35. i 55. i Ili{evi} u 50. minutu

za Slogu, a V. Kosovi} u 15. i Maleti} u 79. minutu za Slobodu,

stadion: FK Sloga, gledalaca: 50, sudija: Milenko Ma~ki} (Gor-

wi Podgradci).

SLOGA: Zrni}, Vuji}, Maleti}, Jolxi} (D. Peji}), [mitran,

Vje{tica, [vraka, Ili{evi}, Dr. Peji}, [esti}, [inik.

SLOBODA: M. Male{evi}, Puqarevi} (îki}), Mi. Male-

{evi}, Babi}, Malba{i}, Qepojevi}, Maleti} (Jawetovi}), V.

Kosovi} (O. Male{evi}), Gaji}, Brankovi} (V. Male{evi}), @.

Kosovi}.

SLOGA (GP) SLOBODA3:2

PO UGLEDU NA EVROPU

SMILESKI

- Nema sumwe da smo napravi-

li pravi potez {to smo na trener-

sku klupi doveli Zorana Smile-

skog. Sve je u~inio kako bi se iz-

bjeglo ispadawe iz elitnog dru-

{tva BiH. I da nije bilo ne~a-

snih radwih u posqedwem kolu u

tome bi i uspio. Moram re}i da

sam zadovoqan wegovim radom i

nedavno smo prihvatili wegov

program za naredni period. Osta-

lo je samo da se jo{ dogovorimo

o nastavku saradwe - kazao je Qu-

bomir ]ubi}.

PRIPREME

- Na posqedwem sastanku odlu-

~ili smo da ekipa obavi pripre-

me na Balkani kod Mrkowi} Gra-

da. Iako je postojala mogu}nost

da se jedan dio rada obavi na

Kopaoniku ili Jahorini, od

toga se odustalo. Razlog je

{to gotovo identi~ni

uslovi za nesmetano tre-

nirawe postoje i na Bal-

kani, gdje }e fudbale-

ri provesti od 12 do

15 dana - napomenuo

je ]ubi}.

QUBOMIR ]UBI], PREDSJEDNIK SKUP[TINE SPORTSKO-FUDBALSKOG PREDUZE]A BORAC

Ni{ta nas ne}e pokolebati da kona~no

napravimo pravi Borac kakav grad Bawa Luka

i zasluùje, kaè ]ubi}

Qubomir

]ubi}:

Borcu

mjestu u

samom vrhu

(Snimio

M. ZUBOVI])

Do po~etka nove sezone bi}e

postavqeno 1.500 stolica za sjedewe

po propisu Uefe i Fife, kaè

Marjan Jeli}BUDU]NOST

Modri~a Maksima ne

treba da brine za svoju

fudbalsku budu}nost. Da

je tako svjedo~e i rije~i

predsjednika kluba @ar-

ka Vujni}a:

- Na{i juniori su ne-

davno osvojili {ampion-

sku titulu u BiH. Ve} sa-

da me|u wima ima nekoli-

ko klinaca sa kojima }e

se potpisati ugovorne oba-

veze i oni bi vrlo brzo tre-

balo da postanu nosioci

igre seniorskog ti-

ma.

PROZIVKA

Vrijeme odmora za fudbale-

re Modri~a Maksime je pro{lo.

[ef stru~nog {taba Mitar Lu-

ki} je za subotu, 25. juna, zakazao

prozivku (deset ~asova). Tom pri-

likom kormilar "uqara# kandi-

datima za prvi tim saop{ti}e

program rada. Ono {to je pozna-

to je da }e kompletne pripreme

Modri~ani obaviti na svom te-

renu.

STRIJELCI: B. Radovi} u 30. i 38. minutu i Radulovi} (auto-

gol) u 55. minutu, stadion Gradski, gledalaca: 300, sudija: Milomir

Kruni} (Fo~a), ùti karton: Trifunovi} (Slavija).

SUTJESKA: Pqevaq~i}, Milutinovi}, Simi}, Ko~ovi}, Pro-

danovi}, Mihajlovi}, Mojovi}, R. Radovi}, B. Radovi}, \okovi},

Srndovi}. Jo{ je igrao: Matovi}.

SLAVIJA: Mari}, Trifunovi}, S. Te{anovi}, Popovi}, Bawa-

nin, Lemez, Papaz, Z. [ehovac, Stankovi}, Milinkovi}, O. [eho-

vac. Jo{ su igrali: Tomovi}, Lalovi}, Mati}, Peri{i}, Radovano-

vi}, Te{anovi}, Radulovi}.

SUTJESKA SLAVIJA3:0

FINALE

LEVERKUZEN - Utakmicom

za sedmo mjesto protiv Holan-

dije, selekcija Srbije i Crne

Gore u sjede}oj odbojci, za koju

nastupaju igra~i iz Republike

Srpske, u subotu }e zavr{iti

svoj premijerni nastup na Evrop-

skom {ampionatu.

Porazom od Finske u prvoj

utakmici za plasman, 1:3 (25:21,

20:25, 25:23, 25:20), "plavi# su

propustili {ansu da se bore za

petu poziciju. Podsjetimo, u po-

sqedwem, petom kolu prvog di-

jela takmi~ewa Srbija i Crna

Gora pobijedila je Gr~ku sa 3:0

i tako zauzela tre}e mjesto u gru-

pi "A#. Zatim je uslijedio me~

sa ~etvrtoplasiranom ekipom iz

grupe "B# Finskom. Me|utim,

iako se o~ekivao trijumf na{ih

odbojka{a rival je iznenadio.

- Umor je u~inio svoje i ni-

smo mogli daqe. Finci su pove-

li u prvom setu, ali smo im se

uspjeli revan{irati u drugom.

Tre}a dionica bila je odlu~uju-

}a. Imali smo {ansu da povede-

mo sa 2:1 ali su sre}a kao i bo-

qa koncentracija bile na stra-

ni protivnika. Nismo se preda-

vali ni u ~etvrtom setu, ali sna-

ga je izmicala i borba za peto

mjesto je otpala - rekao je selek-

tor Dra{ko Maxar.

Kao {to se i o~ekivalo, bra-

nilac titule evropskog prvaka

BiH takmi~ewe u grupi "A#

okon~ala je bez poraza. Izgubi-

la je samo jedan set i to od Rusi-

je koja je zauzela drugo mjesto i

plasirala se u polufinale.

U drugoj grupi neprikosnove-

na je bila Wema~ka sa maksimal-

nim u~inkom, dok se Hrvatska

pomalo neo~ekivano obrela na

drugom mjestu i plasirala me|u

~etiri najboqe ekipe.

Rezultati, grupa "A#, ~etvr-

to kolo: Rusija - Poqska 3:1

(20:25, 25:23, 25:10, 25:20), Gr~ka

- Ma|arska 0:3 (10:25, 21:25, 18:25),

peto kolo: BiH - Rusija 3:1 (25:16,

25:18, 29:31, 25:17), Poqska - Ma-

|arska 1:3 (25:23, 10:25, 15:25,

19:25), Gr~ka - SCG (11:25, 16:25,

10:25).

Grupa "B#, peto kolo: Wema~-

ka - Finska 3:0 (25:11, 25:22, 25:22),

Holandija - Letonija 3:0 (25:17,

25:19, 25:15), Hrvatska - Ukraji-

na 3:1 (25:19, 18:25, 25:15, 25:20).

Utakmice za plasman: Srbi-

ja i Crna Gora - Finska 1:3

(25:21, 20:25, 25:23, 25:20), Ukra-

jina - Gr~ka 3:0 (25:16, 25:21,

25:17), Poqska - Letonija 3:0

(25:20, 25:15, 25:22), Holandija -

Ma|arska 1:3 (21:25, 23:25, 25:21,

14:25). ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.SPORT

BAWA LUKA - Iako je u

Tursku otputovao kao zamjena Du-

{an Babi} blistao je na Kupu

Evrope odrànom u Istanbulu.

On je u disciplini 800 metara

zauzeo tre}e mjesto i bio najbo-

qe plasirani atleti~ar iz Re-

publike Srpske koji su nastupa-

li na ovom takmi~ewu.

- Prvo nisam ni znao da }u

putovati. Po povratku iz Hrvat-

ske gdje sam trijumfovao na jed-

nom mitingu javili su mi iz se-

lekcije BiH da idem za Tursku.

Oti{ao sam i sve iznenadio.

Prezadovoqan sam nastupom,

kao i treneri i selektor - ka-

è Du{an Babi}.

Mladi Bawolu~anin kaè da

je bilo treme, ali najvi{e one

pozitivne.

- Po{to sam mi-

jewao kolegu Saliho-

vi}a, pla{io sam se da

}u podbaciti, jer je na

meni bila velika

odgovornost.

V a q d a

su trema i jaka konkurencija

u~inile svoje, ali u moju ko-

rist. Vrijeme je iznosilo

1:52,38 i zaista sam se sre-

}an vratio sa ovog puto-

vawa - dodao je Babi}.

Poslije sjajnog nastupa

na Kupu Evrope atleti~ar

Borca i daqe juri formu za

Evropsko juniorsko prven-

stvo u Litvaniji.

- Ostalo mi je jo{ malo

vremena da ispunim ciq.

Krajwi rok za nor-

me je 12. juli, a

ispred mene su

jo{ tri pri-

like da istr-

~im potreb-

no vrijeme

za Kaunas.

Jedna od

wih na r-

aspore-

du je u

subotu

u Kragu-

jevcu. U

pitawu

je junior-

sko prven-

stvo Srbi-

je i Crne Gore. Poslije toga odr-

àva}e se juniorski {ampionat

BiH u Zenici, a zatim jo{ jed-

no takmi~ewe u Novom Sadu - is-

takao je Babi}.

Drugi ciq prema kojem hi-

ta Du{an Babi} ovoga qeta je-

ste prvenstvo Balkana za juni-

ore.

- Nadam se da }u uspjeti iz-

boriti mjesto u reprezentaci-

ji BiH za Balkanijadu jer imam

dobre rezultate, odnosno najbo-

qi sam me|u juniorima. Ipak,

prvo }u se okrenuti Evropskom

{ampionatu, a zatim ovom dru-

gom takmi~ewu - kaè Du{an

Babi}.

¥ M. ILI]

TRI [ANSE DO LITVANIJEOstalo mi je jo{ malo vremenada ispunim ciq. Nadam se da}u istr~ati potrebno vrijemeza Kaunas, kaè Du{an Babi}

DU[AN BABI] BLISTAO NA KUPU EVROPE U ISTANBULU

BAWA LUKA - U subotu (de-

vet ~asova) u Bawoj Luci }e se odr-

àti pionirsko takmi~ewe u stre-

qa{tvu pod nazivom "Vidovdan-

ski susreti#. Organizator ovih su-

sreta su Streqa~ki klubovi Koza-

ra i Kraji{ki borac, a

pored takmi~arskog

karaktera ciq

smotre je popu-

l a r i z a c i j a

ovog sporta u

Bawoj Luci.

- U~estvo-

va}e pioniri

svih bawolu~-

kih klubova i ga-

|a}e vazdu{nom

pu{kom. Svaki ak-

tivni ~lan dobio je i

zadatak da dovede

najmawe tri vr-

{waka koji

se pri-

je nisu susretali sa ovim sportom,

pa }e i oni imati priliku da se

oprobaju u streqa{tvu. Na ovu ide-

ju do{li smo sa èqom omasovqa-

vawa streqa~kog sporta na pod-

ru~ju na{eg grada jer je pomalo za-

postavqen - rekao je trener stre-

qa~kog kluba Kozara Aco Mu-

drini}.

Na Vidovdan, 28. ju-

na, pomenuti klubovi or-

ganizova}e i me|unarod-

no takmi~ewe.

- U pitawu je juni-

orski turnir. Pozvali

smo klubove iz Sloveni-

je, Srbije i Crne Gore,

Hrvatske... O~ekujemo

u~e{}e velikog broja tak-

mi~ara sa prostora ci-

jele biv{e Jugosla-

vije - dodao je

Mudrini}.

¥ D. C.

"VIDOVDANSKI SUSRETI" U STREQA[TVU

Po~etnici na "liniji"

SOKOLAC - Atletsko prven-

stvo BiH za mla|e juniore odrà-

}e se u subotu i nedjequ na stadio-

nu "Bara# u Sokocu. Doma}in tak-

mi~ewa je Atletski klub Glasinac,

a na wegovu adresu stigle su prija-

ve za 200 takmi~ara iz 16 klubova.

- Bi}e ovo, bez sumwe, zanimqi-

vo takmi~ewe, jer }e se na okupu na-

}i atletske nade sa prostora cije-

le BiH. U Sokolac }e do}i kandi-

dati za juniorsko prvenstvo svije-

ta, koje }e se odràti u marokan-

skom gradu Marake{u, kao i za dru-

go veliko ovogodi{we takmi~ewe,

Olimpijske dane mladih u itali-

janskom Lignanu - rekao je trener

Glasinca Ne|o \urovi}.

Sokola~ki qubiteqi "kraqi-

ce sportova# na djelu }e vidjeti Go-

ranu Cvijeti}, Borisa Suslovskog,

Bojana Xidu, Stevana Kosori}a,

Nata{u Petrovi}... Ovo takmi~e-

we bi}e za wih posqedwa provjera

pred nastupe u Maroku i Italiji.

Sokola~ki atletski radnici obe-

}avaju dobru organizaciju, u {to

ne treba sumwati, jer stadion "Ba-

ra#, poslije izgradwe tartan staze

ima veoma dobre uslove za ovakva

takmi~ewa.

- Treba ista}i da je prijavqe-

no vi{e takmi~ara koji }e nastupi-

ti van konkurencije. To }e sigurno

doprinijeti kvalitetu ove atlet-

ske manifestacije i postizawu bo-

qih rezultata u mla|im kategori-

jama - naglasio je \urovi}. ¥ B. G.

ATLETSKO PRVENSTVO BiH

Juniori bruse formu

BAWA LUKA - Kup Republi-

ke Srpske u ko{arci u kolicima

koji je trebao da se odrì u nedje-

qu (25. juna) u dvorani Osnovne

{kole "Borisav Stankovi}# od-

go|en je.

Na ovom takmi~ewu trebalo

je da nastupe tri kluba, Bijeqina,

Kozara (Gradi{ka) koja brani pe-

har osvojen pro{le godine, i do-

ma}in Vrbas (Bawa Luka). Novi

termin za odigravawe finalnog

turnira Kupa Republike Srpske

bi}e poznat naknadno, a on }e naj-

vjerovatnije biti po~etkom sep-

tembra. ¥ S. P.

KO[ARKA U KOLICIMA

Kup u septembru

BAWA LUKA - Xudo klub

Borac povodom obiqeàvawa

pet godina od osnivawa u subo-

tu }e organizovati turnir za

najmla|e. Takmi~ewe }e se odr-

àti u Sportskoj dvorani "Obi-

li}evo# sa po~etkom u 11.30 ~a-

sova.

- Prema najavama, na ovom

takmi~ewu }e se pojaviti vi{e

od 150 pionira i pionirki iz

ve}ine klubova sa prostora Re-

publike Srpske, Federacije

BiH i Srbije i Crne Gore. Sve

je spremno za ovu smotru i vje-

rujem da }e mladi xudisti poka-

zati sve {to znaju i da }e borbe

biti izuzetno zanimqive i uzbu-

dqive. Nadam se da }e svi koji

do|u u dvoranu uìvati u nastu-

pima najmla|ih na tatamiju - re-

kao je sportski direktor Xudo

kluba Borac Mile Matijevi}.

¥ S. P.

POVODOM PET GODINA XUDO KLUBA BORAC

Najmla|i ~estitaju ro|endan

BAWA LUKA - Troje pliva-

~a Bawe Luke, Marija i Sr|an

Vujasin, te Vasko Jo{i} u subo-

tu i nedjequ nastupi}e na Me|u-

narodnom pliva~kom mitingu

"Beogradski pobednik#.

Pliva~ica iz Bawe Luke na-

stupi}e u tri kadetske discipli-

ne, i to 50, 100 i 200 metara le|-

nim stilom. Wen brat pliva}e u

konkurenciji omladinaca i to na

dionicama od 100 i 200 metara

kraul. Tre}i ~lan, Vasko Jo{i},

nastupi}e kao kadet u discipli-

nama 200 i 400 kraul, te 200 me-

tara mje{ovitim stilom.

- U ~etvrtak smo stigli iz

Rijeke gdje smo se pripremali

proteklih desetak dana. Ovaj mi-

ting u glavnom gradu Srbije i Cr-

ne Gore je veoma kvalitetan i ne-

}e biti lako sti}i do medaqe.

Ipak, na{i pliva~i su u dobroj

formi i bili bismo zadovoqni

kada bismo popravili svoje li~-

ne rekorde. Tako|e, ovo }e biti

dobra provjera pred zvani~na me-

|unarodna takmi~ewa na koja }e

oni putovati. Kao {to je pozna-

to, Marija }e u~estvovati na

Olimpijskim danima mladih, dok

se Sr|an priprema za Balkansko

prvenstvo - rekao je trener Bawe

Luke Goran Grahovac. ¥ M. I.

PLIVAÎ BAWE LUKE NA BEOGRADSKOM MITINGU

"Pobjednik" prava provjera

BAWA LUKA - Takmi~ari

Kajak - kanu kluba Vrbas ovog vi-

kenda (25. i 26. juna) ima}e nove is-

pite. Naime, seniori i juniori

ovog kluba nastupi}e na interna-

cionalnom takmi~ewu koje }e se

odràti u Biha}u. Na programu

}e biti dvije discipline, klasi~-

ni i sprint spust.

- U subotu je na programu kla-

si~ni spust. Pred kajaka{ima i

kanuistima }e biti staza u duì-

ni od 3,5 kilometara. Una je izu-

zetno brza i sigurno }e biti zani-

mqiv nastup u ovoj disciplini.

Drugog dana takmi~ewa vozi}e se

sprint spust (dvije trke u dioni-

ci od po 500 metara). Po~etak na-

stupa i prvog i drugog dana zaka-

zan je za 11 ~asova - rekla je sekre-

tar Kajak -kanu kluba Vrbas, koja

je i generalni sekretar Kajak-ka-

nu saveza BiH Branka Stankovi}.

Na ovom takmi~ewu trebali

bi da nastupe klubovi sa prosto-

ra Austrije, Belgije, Wema~ke,

ê{ke, Velike Britanije, Ita-

lije, Makedonije, Slovenije, Sr-

bije i Crne Gore, Hrvatske, Repu-

blike Srpske, Federacije BiH,

Turske, Francuske, Irske...

- Bi}e ovo izuzetno jako i kva-

litetno takmi~ewe. Velik broj

klubova iz gotovo svih evropskih

zemaqa najavio je svoj dolazak.

Ova smotra }e biti ujedno i gene-

ralna proba pred Evropsko prven-

stvo za juniore koje }e se naredne

godine odràti u Biha}u. Bi}e tu

prisutni i predstavnici Evropske

kajak federacije koji }e vidjeti

kakvi su uslovi za odràvawe tak-

mi~ewa slede}e godine - naglasi-

la je Branka Stankovi}.

Bawolu~ani su nedavno nastu-

pili na Balkanskom prvenstvu,

koje je odràno u Srbiji i Crnoj

Gori, i na wemu su ostvarili od-

li~ne rezultate, a nadaju se da bi

sli~an uspjeh mogli ponoviti i u

Biha}u.

- Sve zavisi koliko }e se klu-

bova pojaviti. Ako do|u svi oni

koji su najavili bi}e ovo izuzet-

no jaka smotra. Kao i na svako

takmi~ewe, i na ovo idem sa na-

mjerom da pruìm svoj maksimum,

pa }u vidjeti, nikad se ne zna. Da-

}u sve od sebe i nadam se da }u

posti}i zapaène rezultate.

Ipak, prije svega, ovaj nastup }u

iskoristiti da vidim u kakvoj

sam formi pred nastup na Evrop-

skom prvenstvu koje je na progra-

mu narednog mjeseca - istakao je

kajaka{ Vrbasa Igor Kuzmano-

vi}. ¥ S. P.

KAJAKA[I VRBASA NA INTERNACIONALNOM TAKMIÊWU

\ Nikola Stankovi}: Provjera forme na Uni

Aco Mudrini}: O~ekuje velik broj takmi~ara

Du{an Babi}: Naredni ispit u Kragujevcu

(Snimio M. ZUBOVI])

4

GRUPA "A"1. BiH 5 5 0 15:1 10

2. Rusija 5 4 1 13:4 9

3. SCG 5 3 2 9:7 8

4. Ma|arska 5 2 3 8:10 7

5. Poqska 5 1 4 6:12 6

6. Gr~ka 5 0 5 0:15 5

GRUPA "B"1. Wema~ka 5 5 0 15:0 10

2. Hrvatska 5 4 1 12:6 9

3. Holandija 5 3 2 9:8 8

4. Finska 5 2 3 12:8 7

5. Ukrajina 5 1 4 7:12 6

6. Letonija 5 0 5 0:15 5

SUSRETIU petak uve~e u polufina-

lu su se sastali BiH - Hrvat-

ska te Wema~ka - Rusija. Za 11.

mjesto igrali su Gr~ka i Leto-

nija a za deveto Ukrajina i

Poqska.

U subotu, posqedweg dana

{ampionata, Srbija i Crna

Gora sa Holandijom za sedmo

mjesto igra}e od devet ~asova.

Za petu poziciju od 11 ~asova

bori}e se Finska i Ma|arska.

Utakmica za bronzanu medaqu

na rasporedu je u 10, a finale

u 14.15 ~asova.

[TAFETAPored discipline na 800

metara Du{an Babi} u Turskoj

je tr~ao i {tafetu 4h400 me-

tara.

- Zadovoqan sam i nastu-

pom u toj trci iako mi je pri-

oritet bila moja disciplina.

Tako|e, ovog vikenda tr~a}u

400 metara u Kragujevcu i na-

dam se dobrom rezultatu - ka-

è Babi}.

ZAVR[NICA EVROPSKOG PRVENSTVA U SJEDE]OJ ODBOJCI

"PLAVI" ZA SEDMO MJESTOPosqedwi me~ u Leverkuzenu Srbija i Crna Goraodigra}e u subotu protiv Holandije

Rivali sa svih strana

OBAVJE[TEWE

AKCIONARA O SMAWEWU OSNOVNOG KAPITALA EMITENTA

DALEKOVOD TKS a. d. DOBOJ

DALEKOVOD TKS a. d. Doboj obavje{tava svoje akcionare o smawewu osnovnog

kapiatala i drugoj emisiji akcija po osnovu smawewa osnovnog kapitala smawewem

broja akcija. Ukupan broj akcija je sa 10.020.790 smawen na 1.774.796 redovnih ak-

cija "A# klase, nominalne vrijednosti 1,00 KM. Zahtjev za registraciju akcija po

osnovu smawewa kapitala predat je Centralnom registru hartija od vrijednosti

RS Bawa Luka dana 22.6.2005. godine.

ZA EMITENTA:

DIREKTOR

Mato Majstorovi}, dipl. in`.

Mikrokreditna organizacija "MIKRA# otvara

konkurs za popunu radnog mjesta:

- kreditni slu`benik za podru~je grada Bawe Luke.

Kandidati treba da posjeduju sqede}e karakter-

istike:

Izraène komunikacione sposobnosti

Bazno znawe rada na ra~unaru (MS Word, MSExcel)

Spremnost na terenski rad sa populacijom sa

malim prihodima na podru~ju oba entiteta

Voza~ka dozvola "B# kategorije i posjedovawe

vlastitog automobila koje bi se koristilo u

poslovne svrhe

Nastawen na podru~ju grada Bawe Luke

Ukoliko ̀ elite da radite u mladom i dinami~nom

timu a imate èqu za sticawem novih znawa i

razmjenom iskustava iz mikrokreditirawa u zemqi

i inostranstvu - ovo je prilika za Vas!

Mikrokreditna organizacija "MIKRA# }e pri-

mati aplikacije od zainteresovanih kandidata od

25.6.2005. do 2.7.2005. u vremenu od 10 do 17 ~aso-

va. Bilo koja aplikacija primqena nakon tog pe-

rioda se ne}e razmatrati. Samo kandidati koji u|u

u uì izbor bi}e pozvani.

Molimo da va{e Curriculum Vitae (biografije)

dostavite li~no na adresu:

MIKRA - Predstavni{tvo Bawa Luka, Sime

Matavuqa 18, 78000 Bawa Luka ili putem faksa

051/228-042.

Kandidati koji su ve} konkurisali za ovu pozi-

ciju u MKO "MIKRA# , nije potrebno da se pono-

vo javqaju na oglas.

Molimo bez telefonskih poziva!

"INBEL# AD BAWA LUKA

- UPRAVNI ODBOR -

Veqka Mla|enovi}a bb

Na osnovu ~lana 36. Statuta Akcionarskog dru{tva "INBEL#, Upravni odbor dru{tva

SAZIVA

II redovnu sjednicu Skup{tine akcionara AD "INBEL# koja }e se odràti 20.7.2005.

godine sa po~etkom u 13 ~asova u prostorijama dru{tva.

Za sjednicu se predlaè sqede}i:

DNEVNI RED:

1. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice

2. Verifikacija vlasni~ke strukture akcionara

3. Razmatrawe na~ina regulisawa obaveza prema povjeriocima

4. Teku}a pitawa

U slu~aju neodràvawa skup{tine zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica }e se

odràti 27.7.2005. godine, u isto vrijeme i na istom mjestu sa istim dnevnim redom.

UPRAVNI ODBOR

OSNOVNA [KOLA "DESANKA MAKSIMOVI]#

PRIJEDOR

Datum 24.6.2005. god.

Dj. broj; 107-06/2005

Shodno ~lanu 78. stav 1. Zakona o osnovnoj {koli ("Slu`beni

glasnik Republike Srpske# 38/04), [kolski odbor Osnovne

{kole "Desanka Maksimovi}# Prijedor, raspisuje

KONKURS

za slobodna radna mjesta

1. nastavnik engleskog jezika

na neodre|eno vrijeme - 2 izvr{ioca

2. nastavnik wema~kog jezika

na neodre|eno vrijeme - 1 izvr{ilac

Prijavqeni kandidati moraju ispuwavati propisane uslove

iz ~lana 68. Zakona o osnovnoj {koli. Prijave sa doku-

mentacijom slati na adresu {kole ili predati u sekreta-

rijat.

Konkurs je otvoren 8 dana od dana objavqivawa.

PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA

010782 B3

I UPRA@WENO RADNO MJESTO

1. Samostalni stru~ni saradnik za investi-

cije - pomo}nik na~elnika Odjeqewa,

jedan izvr{ilac

2. Inspektor za javne puteve i drumski sao-

bra}aj jedan izvr{ilac

II OPIS POSLOVA

Samostalni stru~ni saradnik za investici-

je - pomo}nik na~elnika odjeqewa i inspek-

tor za javne puteve i drumski saobra}aj

obavqaju poslove u skladu sa Pravilnikom

o organizaciji i sistematizaciji radnih mjes-

ta administrativne slu`be op{tine Prwa-

vor i druge poslove utvr|ene zakonom i

drugim podzakonskim aktima.

Izvr{ioci posla imaju status op{tinskog

slu`benika.

III OP[TI USLOVI:

- da je dràvqanin Republike Srpske, odnos-

no Bosne i Hercegovine,

- da je stariji od 18 godina,

- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,

- da nije osu|ivan za krivi~no djelo na

bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 mjese-

ci ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodob-

nim za obavqawe poslova u administrativnoj

slu`bi jedinice lokalne samouprave.

IV POSEBNI USLOVI

- za radno mjesto ozna~eno brojem 1:

a) VSS tehni~kog smjera,

b) tri godine radnog iskustva,

v) poloèn stru~ni ispit zarad u adminis-

trativnoj slu`bi.

- za radno mjesto ozna~eno brojem 2:

a) VSS drumsko-saobra}ajne struke, 3 godine

radnog iskustva ili

V[S drumski smjer saobra}ajne struke, 5

godina radnog iskustva.

b) poloèn stru~ni ispit za rad u adminis-

trativnoj slu`bi.

V - POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu pa konkurs kandidati su du`ni

priloìti dokaze o ispuwavawu op{tih i

posebnih uslova:

- Uvjerewe o dràvqanstvu,

- Izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

- uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti naknad-

no }e dostaviti kandidati koji budu pri-

mqeni u radni odnos,

- dokaz za op{ti uslov iz ta~ke 4. Komisija

za izbor }e pribaviti slu`benim putem.

- Ovjerenu fotokopiju diplome,

- Dokaz o radnom iskustvu,

- Uvjerewe o poloènom stru~nom ispitu za

rad u administrativnoj slu`bi.

Svi kandidati koji ispuwavaju uslove konkur-

sa bi}e pozvani na intervju sa ~lanovima

Komisije za izbor. O vremenu i mjestu

odràvawa intervjua kandidati }e biti

blagovremeno obavije{teni.

VI ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA I

OBJAVQIVAWE

Prijave na javni konkurs mogu se dostavqati

li~no ili putem po{te na adresu: Op{tina

Prwavor, Komisija za izbor, ul. Kara|or|eva

2, sa naznakom radnog mjesta za koje se pod-

nosi prijava.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se

uzeti u razmatrawe.

Javni konkurs objavi}e se na oglasnoj tabli

op{tinske administrativne slu`be i u

dnevnom listu "Glas Srpske#.

Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 30

dana od dana objavqivawa u dnevnom listu

"Glas Srpske#.

NAÊLNIK OP[TINE

Broj 01/1-120-5/05.

Datum, 22.6.2005. godine

ZAVOD ZA LIJEÊWE, REHABILITACIJU I SOCIJALNU ZA[TITU

HRONI^NIH DU[EVNIH BOLESNIKA "JAKE[#

MODRIÂ

Broj 01/01-435/05

Datum, 16.6.2005.

Tel. 053/810-858 Faks 053/811-012

Na osnovu Rje{ewa Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske

broj 01-151-26/05 od 1.6.2005, o odobrewu 2 specijalizacije iz psihijatrije i jedne

subspecijalizacije iz kardiologije Upravni odbor Zavoda objavquje

JAVNI KONKURS

za izbor kandidata za

1. Specijalizaciju iz psihijatrije 2

2. Subspecijalizaciju iz kardiologije 1

Kandidati koji se prijavquju treba da ispuwavaju sqede}e uslove: Op{ti uslovi:

pod 1 i 2

1. da je dràvqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine

2. da je stariji od 18 godina

3. da nije otpu{ten iz slu`be na osnovu disciplinske mjere u periodu od

3 godine prije objavqivawa konkursa,

4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslo-

va;

5. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak;

6. da se na wega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH.

Posebni uslovi

pod 1. Doktor medicine odnosno

- zavr{en medicinski fakultet;

- poloèn stru~ni ispit;

- aktivno poznavawe jednog stranog jezika;

- radno iskustvo jedna godina nakon poloènog stru~nog ispita;

pod 2. - Doktor medicine specijalista iz interne medicine ili pedijatrije;

- aktivno poznavawe jednog stranog jezika;

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni priloìti dokaze o ispuwavawu op{tih

i posebnih uslova i dokaze kojima se potvr|uju druga znawa i sposobnosti.

Za op{te uslove iz ta~ke 3 i 6 dostaviti ovjerenu izjavu. Svi kandidati koji is-

puwavaju uslove iz konkursa bi}e pozvani na razgovor.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili po{tom u Zavod za lije~ewe "Jake{# Mod-

ri~a, [ama~ki put bb sa naznakom za konkurs za specijalizaciju ili subspecijal-

izaciju.

Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od dana objavqivawa konkursa. Neblagov-

remene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. Konkurs }e biti objavqen u

dnevnom listu "Glas Srpske# i Slu`beni glasnik Republike Srpske.

DIREKTOR

OGLAS ZA POSAO

KREDITNI SLU@BENIK

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA PRWAVOR

NAÊLNIK

Na osnovu ~lana 120. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#,

br. 101/04, 42/05) i Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u admin-

istrativnoj slu`bi op{tine Prwavor, br. 01/1-014-17/05. od 6.4.2005. godine, na~elnik

op{tine Prwavor, raspisuje

JAVNI KONKURS

za popunu upra`wenog radnog mjesta

telefon:

051/211-968

tel/faks:

051/212-004

M A R K E T I N G

E-mail: [email protected]

25. i 26. jun 2005. OGLASI 5


6

JAVNO PREDUZE]E

"RAD# a. d. BRATUNAC

Broj 271/05

Dana, 22.6.2005. godine

Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni Glasnik# br. 75/04), ~lana 8. Zakona o min-

istarskim i vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske br. 41/03), ~lana 31. Statuta preduze}a i

odluke o utvr|ivawu uslovima i kriterijuma za imenovawe dva ~lana Nadzornog odbora br. 262/05, prva

Skup{tina (konstitutivna) Javnog preduze}a "RAD# a. d. Bratunac odràna dana 20.6.2005. godine donijela

je Odluku br. 263/05 kojom raspisuje:

JAVNI KONKURS

za izbor dva ~lana Nadzornog odbora Javnog preduze}a "RAD# a. d.

Bratunac ispred dràvnog kapitala i Fonda za restituciju

I - Skup{tina akcionara od ukupno tri ~lana Nadzornog odbora imenova}e dva ~lana kao predstavnike

dràvnog kapitala i Fonda za restituciju.

II - Nadle`nosti, poslovi i obaveze kao i odgovornosti Nadzornog odbora regulisani su odredbama Statu-

ta Javnog preduze}a "RAD# a. d. Bratunac.

III - Mandat ~lanova Nadzornog odbora je ~etiri (4) godine uz mogu}nost ponovnog izbora.

IV - Kandidati za ~lanove Nadzornog odbora Javnog preduze}a "RAD# a. d. Bratunac treba da ispuwavaju

sqede}e uslove:

- Op{ti uslovi:

1. Da su dràvqani Republike Srpske, odnosno BiH,

2. Da su stariji od 18 godina,

3. Da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,

4. Da nisu otpu{teni iz radne slu`be po osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u periodu

od tri godine prije dana objavqivawa javnog konkursa

5. Da se na wih ne odnosi ~lan 9. stav 1. Ustava BiH,

6. Da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nadzornom odboru,

7. Da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

POSEBNI USLOVI:

1. VSS (sedmi stepen) zavr{en gra|evinski, ma{inski, ekonomski ili pravni fakultet i najmawe pet (5)

godina radnog iskustva u struci.

2. Poznavawe sadràja i na~ina rada organa u akcionarskim dru{tvima javnim preduze}ima.

3. Dokazani rezultati ostvareni tokom dosada{weg rada.

V - SUKOB INTERESA

1. Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba intere-

sa, kako je propisano odredbama:

- ~lan 5 Zakona o sukobu interesa "Slu`beni glasnik RS# br. 34/02,

- ~lan 13. Zakona o javnim preduze}ima "Slu`beni glasnik RS# br. 75/04,

- ^lan 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske "Slu`beni glasnik

RS# br. 41/03,

VI - POTREBNA DOKUMENTA:

Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslo-

va iz ta~ke IV i to:

- biografiju sa podacima o kretawu u slu`bi,

- ovjerenu kopiju diplome,

- uvjerewe da nije pod istragom ni osu|ivan, odnosno da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak (ne star-

iji od tri mjeseca).

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci),

- uvjerewe o dràvqanstvu (ne starije od {est mjeseci),

Za dokaze iz ta~ke IV - pod 4. 5. i ta~ke V kandidati prilaù pismenu izjavu o neposjedovawu sukoba in-

teresa.

Konkurs }e biti objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#.

Rok za podno{ewe prijava je petnaest (15) dana od dana posqedweg objavqivawa konkursa u jednom od javnih

glasila iz prethodnog stava.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostavqaju se li~no ili putem po{te:

Javno preduze}e "RAD# a. d. Bratunac, ulica Svetog Save br. 84 75420 Bratunac, sa naznakom "Komisija za

izbor organa#.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Po zakqu~ivawu konkursa sa svim kandidatima koji ispuwavaju uslove za imenovawe komisija za izbor obavi}e

intervju, a o rezultatima konkursa kandidati }e biti pismeno obavije{teni.

SARAJEVO GAS AD

Isto~no Sarajevo

JAVNI OGLAS

za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a

na izgradwi poslovne zgrade u I. Sarajevu, Lukavica

I PREDMET NADMETAWA

Prikupqawe ponuda za izvo|ewe radova na izgradwi poslovne zgrade Sarajevo gas AD na lokalite-

tu Isto~nog Sarajeva, Lukavica. Radovi se odnose na: gra|evinsko-zanatske radove, vodovod i kanal-

izaciju i elektroinstalaterske radove, a u skladu s projektnom dokumentacijom.

II OP[TI USLOVI

1. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu

Na javnom nadmetawu mogu u~estvovati ponu|a~i koji su registrovani za izvo|ewe radova u vi-

sokogradwi i posjeduju licencu nadle`nog ministarstva Republike Srpske.

2. Sadràj ponude

- naziv i ta~na adresa, poreski i identifikacioni broj ponu|a~a;

- ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar, ne starija od 60 dana;

- ovjerena fotokopija uvjerewa o poreskoj registraciji,

- uvjerewe o izmirenim poreskim obavezama, ne starije od tri mjeseca,

- ispuwen originalni i ovjeren na svakom listu predmjer radova sa jedini~nim cijenama izraèn

u KM i ukupna cijena sa ura~unatim porezom.

- referens lista,

- broj zaposlenih ovjeren od PIO,

- tehni~ka opremqenost firme,

- lista stru~nog osobqa firme za izvo|ewe radova,

- izjava da su ponu|ene cijene nepromjewive i da se izvo|ewe radova ne}e mijewati ni pod kojim

uslovima,

- uslovi pla}awa,

- rok po~etka i zavr{etka radova,

- dokaz da ponu|a~u nije blokiran ìro ra~un u posqedwa tri mjeseca.

Dokumenti koji su sastav ponude moraju biti sloèni i numerisani gorwim redoslijedom.

III PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDA

Ponude se dostavqaju u zape~a}enoj koverti, na adresu prijema:

SARAJEVO GAS AD I. Sarajevo.

Ul. Nikole Tesle br. 55

71123 Isto~no Sarajevo

Na koverti obavezno staviti naznaku NE OTVARAJ.

U obzir se uzimaju samo ponude koje stignu na gorwu adresu u roku od 8 dana od objavqivawa oglasa.

Ponude pristigle poslije krajweg roka za predaju bi}e vra}ene ponu|a~u neotvorene.

Otvarawe ponude }e se izvr{iti na sastanku Komisije drugog radnog dana po isteku roka za

dostavu ponuda u 12 ~asova u prostorijama Sarajevo gas AD uz prisustvo zainteresovanih ponu|a~a

ili wihovih pismeno ovla{}enih zastupnika.

O rezultatima javnog nadmetawa svi ponu|a~i }e biti pismeno obavije{teni.

IV KRITERIJUM ZA IZBOR

Kriterijumi za ocjenu ponuda su sqede}i: cijena, uslovi pla}awa, referens lista, rok izgradwe.

V DODATNE INFORMACIJE

U~esnici nadmetawa mogu podi}i tendersku dokumentaciju u prostorijama SARAJEVO GAS AD,

ul. Nikole Tesle 55, svakim radnim danom od 8 do 14 uz uplatu iznosa od 50,00 KM na ìro ra~un

broj: 562-012-00000010-71.

Dodatne informacije (i uvid u projektnu dokumentaciju u prostorijama Sarajevo gas AD) mogu

se dobiti li~no ili na telefone 057 340 876, 057 340 113 u vremenu od 8 do 14 ~asova (kontakt os-

oba Slavo Kraji{nik).

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici Srpskoj

("Slu`beni glasnik RS#, broj: 41/03) Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe organa u

javnim preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Zvornik ("Slu`beni glasnik

op{tine Zvornik#, broj 1/04 i Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe organa u javn-

im preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Zvornik ("Slu`beni glasnik op{tine

Zvornik#, broj: 5/05, Skup{tina op{tine Zvornik, raspisuje:

JAVNI KONKURS

za popunu upra`wenih mjesta

I DIREKTORA

1. Direktora Centra za socijalni rad Zvornik

2. Direktora Dje~ijeg vrti}a "Na{a radost# Zvornik

3. Direktora JZU Apoteka "Zdravqe# Zvornik

4. Komandira Profesionalne vatrogasne jedinice Zvornik

5. Direktora Kulturno-sportskog centra "Zvornik# Zvornik

6. Direktora Doma zdravqa Zvornik

II ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA:

1. Centra za socijalni rad, bira se pet ~lanova

2. Dje~iji vrti} "Na{a radost#, bira se pet ~lanova

3. JZU Apoteka "Zdravqe#, biraju se tri ~lana

4. Kulturno sportski centar "Zvornik#, biraju se tri ~lana i

5. Doma zdravqa Zvornik, bira se pet ~lanova

III ^LANOVA NADZORNOG ODBORA:

1. Centra za socijalni rad, biraju se tri ~lana

2. Dje~iji vrti} "Na{a radost#, biraju se tri ~lana

3. JZU Apoteka "Zdravqe#, biraju se tri ~lana

4. Kulturno-sportski centar "Zvornik#, biraju se tri ~lana i

5. Dom zdravqa Zvornik, biraju se tri ~lana

IV OPIS POSLOVA

1. Direktor

Direktor ustanove organizuje i rukovodi procesom rada i vodi poslovawe ustanove; zastupa ustanovu;

odgovara za zakonitost rada ustanove; predlaè osnove poslovne politike, programe i planove rada, pred-

laè akta koja donosi upravni odbor, donosi akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, obavqa

i druge poslove u skladu sa Zakonom, Statutom i op{tim aktima ustanove i upravnog odbora.

2. Upravni odbor

Upravni odbor utvr|uje poslovnu politiku ustanove; donosi Statut, usvaja izvje{taje o poslovawu i go-

di{wi obra~un, odlu~uje o kori{}ewu sredstava u skladu sa Zakonom, donosi Poslovnik o radu i obavqa

i druge poslove koji su utvr|eni Zakonom i Statutom.

3. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor vr{i nadzor nad zakonitosti rada i poslovawa, donosi Poslovnik o svom radu, vr{i

uvid u sprovo|ewe odluka upravnog odbora, materijalno-finansijskog poslovawa i obavqa druge poslove

utvr|ene Zakonom, osnovnim aktima i Statutom.

V MANDAT

- Direktor se imenuje na period od ~etiri (4) godine.

- ^lanovi upravnog odbora imenuju se na period od ~etiri (4) godine.

- ^lanovi nadzornog odbora imenuju se na period od ~etiri (4) godine.

VI STATUS

Ugovorom o me|usobnim pravima i obavezama, koji zakqu~uje direktor sa upravnim odborom, utvr|uju se

radno-pravni status, plata i druga primawa direktora po osnovu rada.

Aktom o imenovawu, ~lanovi upravnog i nadzornog odbora ne zasnivaju radni odnos.

^lanovi upravnog i nadzornog odbora ostvaruju pravo na naknadu, u skladu sa Odlukom o visini naknade

~lanovima upravnih i nadzornih odbora dràvnog preduze}a ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#,

broj 22/96).

VII OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE

Op{ti uslovi za kandidate na mjestima iz ta~ke I, II i III su:

1. da su dràvqani Republike Srpske ili BiH

2. da su stariji od 18 godina

3. da nisu otpu{tani iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou u BiH (bilo na nivou dràve ili entite-

ta), kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Republici Srpskoj, u periodu

od tri godine prije dana objavqivawa upra`wenog mjesta.

4. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za

ka`wiva djela koja ih ~ine

nepodobnim za obavqawe poslova na upra`wenim mjestima, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni

postupak.

5. da ne sluè kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu pod optu`nicom

tog suda, a da se nisu povinovali nalogu da se pojave pred sudom.

VIII POSEBNI USLOVI I KRITERIJUMI ZA KANDIDATE

Posebni uslovi za kandidate na mjestu pod ta~kom I su:

- visoka ili vi{a stru~na sprema odgovaraju}eg smjera,

- potrebno stru~no znawe iz djelatnosti kojom se bavi pravni subjekat,

- najmawe pet godina radnog iskustva u struci,

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,

- plan rada.

Posebni uslovi za kandidate na mjestu pod ta~kom II su:


- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa iz oblasti kojom se

bavi pravni subjekat,

- poznavawe sadràja i na~in rada Upravnog odbora.

Posebni uslovi za kandidate na mjestu pod ta~kom III su:


- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe

poslova nadzora,

- poznavawe sadràja i na~in rada Nadzornog odbora.

IX SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba interesa,

u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.

Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci.

X POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:

- biografiju o kretawu u slu`bi,

- ovjerenu kopiju diplome,

- uvjerewe o dràvqanstvu,

- ovjerenu kopiju li~ne karte,

- potvrda o traènom radnom iskustvu,

- uvjerewe da nisu osu|ivani za krivi~no djelo,

- uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,

- potpisanu i od nadle`nog organa ovjerenu izjavu o ispuwavawu

uslova iz podta~ke 3 i 5 ta~ke VII konkursa,

- za kandidate iz ta~ke I konkursa - program rada.

Sa svim kandidatima koji u|u u uì izbor Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati

biti blagovremeno obavije{teni.

Imaju}i u vidu ovla{}ewa ombudsmana koja proisti~u iz ~lana 16. Zakona o ministarskim, vladinim i

drugim imenovawima Republike Srpske, vezano za prigovore na kona~na imenovawa, postoji potreba stalnog

uvida u podnesena dokumenta, te se iz tog razloga dokumenta priloèna uz prijavu na konkurs ne}e

vra}ati kandidatima.

XI ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE

Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana objavqivawa konkursa.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu:

Skup{tina op{tine Zvornik ul. Svetog Save 124 sa naznakom "Komisija za izbor#.

Javni konkurs bi}e objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske

kao i na WEB stranici Op{tinske administrativne slu`be Zvornik.

Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa.

PREDSJEDNIK SKUP[TINE

OP[TINE ZVORNIK

Broj 01-111-117/05

Zvornik, 22.6.2005.

25. i 26. jun 2005. OGLASI 7

Vesni}

protiv

Asanovi}a

FUDBAL

Igra~i

pi{u

izjave

BORAC

Nikad

vi{e za

opstanak

Strana 3.Strana 2.Strana 2.

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMAMilovan

Vesni}

Qubo

]ubi}

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

AUTOMOBILIZAM

êdo

Rakovi}

TORINO - Pavel Nedved i

Lilian Tiram produìli su sa-

radwu sa Juventusom do 2008. go-

dine. Obojici igra~a dosada{wi

ugovor vrijedio je do 2006, ali

~elnici "Stare dame# ponudili

su im znatno boqi ugovor. Ne-

dved i Tiram do{li su u Torino

2001. godine, êh iz Lacija, a

Francuz iz Parme i obojica su

osvojila tri "Skudeta# u dresu

Juventusa.

¹ ¹ ¹

RIM - Golovima Balzera-

tija u 21. i Maracine u 56. minu-

tu, ekipa Torina pobijedila je

kao gost Peru|u sa 1:2 i tako do-

{la u dobru priliku da naredne

sezone ponovo zaigra u "kal~u#.

Fudbaleri Torina, kluba koji je

sedam puta bio prvak dràve, po-

godak su primili u samoj zavr-

{nici prvog poluvremena kada

je wihovu mreù zatresao Ma-

skara. Revan{ se igra u nedjequ.

¹ ¹ ¹

ATINA - Kapiten gr~ke re-

prezentacije, Teodoros Zagora-

kis (34) karijeru }e nastaviti u

otaxbini, ta~nije u PAOK. Do-

sada{wi vezni igra~ Bolowe ne

èli vi{e igrati u italijan-

skom klubu jer je ispao iz "Se-

rije A#. Prema pisawu gr~kih

novina, Zagorakis }e za PAOK

potpisati ugovor na dvije godi-

ne vrijedan 400.000 evra po sezo-

ni.

¹ ¹ ¹

BEOGRAD - Dosada{wi na-

pada~ Budu}nosti Milan Puro-

vi}, potpisao je ugovor sa Crve-

nom zvezdom i odmah se prikqu-

~io pripremama ekipe za novu

sezonu. Rije~ je o 20-godi{waku,

izrazito visokom i sna`nom, ko-

ji igra u {picu, a ve} je nastu-

pao za omladinsku reprezenta-

ciju Srbije i Crne Gore.

¥ B. M.

¹ ¹ ¹

BILBAO - Hoze Luis Men-

dilibar novi je trener Atleti-

ka iz Bilbaoa. On do sada nije vo-

dio timove u {panskoj Primeri

i ima samo jednu sezonu u Segun-

di iza sebe. Predvodio je mla|e

kategorije Atletika, a na klupi

je zamenio Ernesta Valverdea,

koji je napustio klub pro{log

mjeseca. Naredne sezone ekipa

}e biti oslabqena neigrawem

Asijea Del Orna i Santija Eske-

ra, koji su oti{li u êlzi, od-

nosno Barselonu.

LONDON - Jelena Jankovi} ni-

je uspjela da se plasira u osminu fi-

nala Vimbldona. Teniserka iz Sr-

bije i Crne Gore je poslije prave

drame i dva ~asa i 43 minute efek-

tivne igre poraèna od Ruskiwe

Anastasije Mi{kine sa 0:6, 7:5 i 8:10.

Ruskiwa je prvi set ekspresno

rije{ila u svoju korist sa 6:0. Uz-

vratila je Jankovi}eva u drugoj dio-

nici, a sa dobrom igrom je nastavi-

la i u tre}em setu. Vodila je 5:1 i

servirala za me~, ali se Mi{kina

nije predavala. Stigla je do izjedna-

~ewa 5:5, te je poslije velike borbe

i ~ak 86 minuta igre u tom periodu

do{la do pobjede i plasmana u sqe-

de}u rundu.

Ana Ivanovi} i Tina Kriàn

plasirale su se u tre}e kolo parova.

Srpsko-slovena~ka kombinacija bi-

la je boqa od Eleni Danilidu iz Gr~-

ke i Nikol Prat iz Austrije sa 6:3,

6:1. U narednoj rundi sasta}e se sa

Na|om Petrovom i Megan [onesi,

koje su postavqene za ~etvrte nosi-

oce.

Ivanovi}eva je slavila i u dru-

gom kolu singla, a pored we trijum-

fe su ostvarili Janko Tipsarevi}

i Nemawa \okovi}.

Va`niji rezultati drugog ko-

la, teniseri: Miler - Nadal (4) 6:4,

4:6, 6:3, 6:4, Tursunov - Henman (6)

3:6, 6:2, 3:6, 6:3, 8:6, Groàn (9) - Ha-

nesku 6:3, 6:4, 6:2, Johanson (12) -

Pavel 3:6, 7:6 (7-4), 6:4, 7:6 (7-4), Ko-

rija (14) - Malise 3:6, 6:3, 7:5, Tip-

sarevi} - Lu 2:6, 6:3, 6:2, 4:6, 7:5, \o-

kovi} - Garsija-Lopez 3:6, 3:6, 7:6

(7-5), 7:6 (7-3), 6:4, teniserke: S. Vi-

lijams (4) - Santan|elo 2:6, 6:3, 6:2,

Petrova (8) - Beltram 6:1, 6:2, Iva-

novi} (19) - Forec 6:4, 6:3, tre}e

kolo, teniseri: Hjuit (3) - Gimel-

stob 7:6 (7-5), 6:4, 7:5, Lopez (26) -

Safin (5) 6:4, 7:6 (7-4), 6:3, Dent

(24) - Berdih 6:3, 7:6 (7-3), 6:3, te-

niserke: Morezmo (3) - Peri 6:0,

6:2, Kuzwecova (5) - Vajdisova (27)

7:5, 6:7 (7-5), 6:2, Dementijeva (6) -

Va{ington 7:5, 6:1, Mi{kina (9) -

Jankovi} (17) 6:0, 5:7, 10:8. ¥

TENISERKA IZ SRBIJE I CRNE GORE SE OPROSTILA OD VIMBLDONA

Jelena Jankovi}: Zaustavqena u tre}em kolu

NIRNBERG - Kup Konfede-

racija do{ao je do polufinala.

U onom zanimqivijem (subota, 18

~asova), sasta}e se doma}in We-

ma~ka i aktuelni svjetski {am-

pion, Brazil. Bi}e to ujedno i

repriza finala posqedweg

Svjetskog prvenstva, u kojem su

"karioke# slavile sa 2:0 i tako

do{li do pete titule.

Selektor Wema~ke Jirgen

Klinsman istakao je da je wegov

tim sposoban da pobijedi Bra-

zil, i na taj na~in se revan{ira

za poraz u zavr{nici Mundija-

la:

- Maksimalno smo se spremi-

li za ovaj me~ i zato vjerujem da

moèmo slaviti. Tako bi se na

najboqi na~in revan{irali za

poraz u finalu prije tri godine.

Wegov kolega na drugoj stra-

ni, Karlos Pareira isti~e da }e

Brazil nastupiti u najja~em sa-

stavu, ali da i pored toga ne}e

imati lak zadatak protiv moti-

visanog doma}ina:

- Ovo nije me~ u kojem se eks-

perimenti{e sa ekipom. Mi ide-

mo na pobjedu,

ali do

we ne-

}emo

l a -

k o

do-

}i.

R i -

v a l

je ve-

o m a

kvali-

tetan i

motivi-

san, igra

na svom te-

renu pa

o~ekujem teàk i zanimqiv duel.

U drugom polufinalnom su-

sretu (nedjeqa, 18 ~asova), snage

}e odmjeriti Argentina i Mek-

siko. ¥

KUP KONFEDERACIJA ULAZI U ZAVR[NICU

Nijemci èle revan{

WUJORK - Po prvi put od 1994.

godine, sedma utakmica je odlu~iva-

la o novom {ampionu NBA lige. U

toj odlu~uju}oj utakmici sre}nije

ruke bili su doma}i San Antonio

Sparsi, koji su uz veliku pomo} Ti-

ma Dankana pobijedili branioca

titule Detroit sa 81:74 i do{li do

svog tre}eg prste-

na.

Centar "mamu-

za# cijelu utakmi-

cu jer bio nerje{i-

va enigma za odbra-

nu Pistonsa posti-

gav{i 25 ko{eva i uhvativ{i 11

lopti.

- Ovo nije bila najboqa utakmi-

ca, ali je bilo perioda igre kada

sam se odli~no osje}ao, {to sam uve-

like iskoristio - rekao je Dankan

po zavr{etku utakmice.

Postiù}i u prosjeku 20 poena

i 14 skokova po utakmici, Dankanu

je zasluèno pripala i nagrada za

najkorisnijeg igra~a finalne seri-

je.

Prvo poluvrijeme pro{lo je u

izjedna~enoj igri, da bi gosti u tre-

}em periodu napravili nezaustavi-

vu seriju i doveli doma}ine u veli-

ke probleme. Ipak, na sre}u San

Antonija, na svojoj strani su imali

vrlo raspoloènog Dankana koji je

sa 12 ko{eva u nizu vratio utakmi-

cu u neizvjesnost.

U posqedwoj

~etvrtini, poslije

zakucavawa \ino-

bilija i "trojke#

Orija doma}ini su

do{li do osjetnije

prednosti (64:59).

I tu je prakti~no bio kraj za De-

troit. Izabranici Lerija Brauna

vi{e nisu smogli snage za preokret

te je prsten ostao u Teksasu.

U poraènom timu, najefika-

sniji bio je Ri~ard Hamilton sa 15

ko{eva, dok je Ben Valas dodao 12

ko{eva, 11 skokova, dvije ukradene

lopte i dvije blokade. ¥

MANÊSTER - Pomo}ni tre-

ner Man~ester Junajteda Karlos

Keiro{ demantovao je spekulaci-

je u medija po kojima "crveni |a-

voli# ovog qeta èle dovesti ~ak

tri igra~a Real Madrida - Majkla

Ovena, Ikera Kasiqasa i Luisa

Figa.

- Kasiqas nije u planovima

Man~ester Junajteda, a {to se ti-

~e Majkla Ovena, on nas uop{te

ne zanima, kao ni Luis Figo - ka-

tegori~an je bio Karlos Keiro{,

~ovjek koji je u sezoni 2003/2004.

bio trener Real Madrida, ali se

poslije samo godinu dana vratio

na "Old Traford#.

Osim {to je odbacio bilo ka-

kvu mogu}nost dolaska Realovog

trojca u Man~ester, Keiro{ se ta-

ko|e osvrnuo na situaciju s Kri-

stijanom Ronaldom, tvrde}i da Re-

al Madrid nije pokazao zanimawe

za mladog portugalskog reprezen-

tativca, te da }e on sigurno osta-

ti na "Old Trafordu#. ¥

U MANÊSTER JUNAJTEDU KATEGORI^NI

Ne trebaju nam

"

kraqevi"

MLADI TENISER SRBIJE I CRNE GORE NOVAK \OKOVI] BLISTA

U VIMBLDONU

Mogu se nositi sa najboqim

SAN ANTONIO SPARSI NOVI [AMPIONI NBA LIGE

DANKAN DONIO TRE]I PRSTEN

Sjajni krilni centar ponovo odigrao

odli~no i bio kqu~na figura

odlu~uju}e utakmice za titulu

Tim Dankan: Najkorisni-

ji igra~ finala

MADRID - @ele}i da izbjeg-

nu lo{ rezultat, kakav je ostvaren

ove sezone, ~elnici Valensije ve}

su po~eli sa dovo|ewem poja~awa.

Ugovore sa "{i{mi{ima# pot-

pisala su dva reprezentativca.

Dres tima sa "Mestaqe# od idu}e

sezone nosi}e {panski reprezenta-

tivac i doju~era{wi ~lan Sarago-

se David Viqa te ~lan urugvajske

selekcije, pro{le sezone igra~ Ra-

singa iz Santandera Mario Regei-

ro. Valensija je za Viqu izdvoji-

la visokih 12 miliona evra, dok je

Regeiro do{ao kao slobodan igra~.

Viqa je jedna od budu}ih zvi-

jezda {panskog fudbala. Pro{le

sezone postigao je 15 pogodaka i

bio prvi strijelac Saragose.

Upravo za wega smatraju kako je

budu}nost Valensije i igra~ koji

}e im pomo}i da do|u do trofeja.

Od mogu}ih novih poja~awa

jo{ se spomiwe Francuz iz Bajer-

na Vili Sawol koji je izrazio ne-

zadovoqstvo jo{ prije mjesec da-

na, poslije sva|e sa Oliverom Ka-

nom. ¥

TIM SA "MESTAQE" DOVEO PRVA POJAÂWA ZA NOVU SEZONU

Stigli Viqa i Regeiro

LONDON - Pobjedom nad Gi-

qermom Garsijom Lopezom u dru-

gom kolu Vimbldona, Novak \oko-

vi} je postigao najve}i uspjeh u ka-

rijeri. U veoma uzbudqivom me~u,

[panac je dobio prva dva seta, ali

je \okovi} slavio u naredna dva

(oba u taj-brejku), da bi teniser Sr-

bije i Crne Gore sa 6:4 u svoju ko-

rist rije{io i odlu~uju}i peti set.

- Stvarno je te{ko opisati ka-

ko se osje}am, ovo je fantasti~an us-

pjeh. Podvig je {to sam se uop{te

kvalifikovao za ovakvo takmi~e-

we, mislim da je ovo najve}i i naj-

ja~i teniski turnir na svijetu. Ra-

dostan sam bio {to sam se kvalifi-

kovao, a kamoli {to sam dosegao

vrh karijere, plasman u tre}e kolo

gren slem turnira - rekao je \oko-

vi}.

Garsija Lopes je relativno br-

zo dobio dva seta, imao je prednost

i u tre}em, ali se \okovi} "vratio

sa ruba ambisa#.

- Igrao sam vrlo lo{e u prva

dva seta, ne umijem da opi{em ka-

ko sam izvukao ovaj me~. Spasio sam

~etiri ili pet me~-lopti, tada sam

igrao najboqe {to znam. Mislim

da sam bio psihi~ki ja~i i stabil-

niji u ~etvrtom i petom setu, a {to

je najva`nije dokazao sam sebi da

mogu da se nosim sa najboqim igra-

~ima. I kondiciono sam spreman

za to.

Sqede}i protivnik mu je Se-

bastijan Groàn.

- U subotu igram sa Francuzom.

Nemam {ta da izgubim. Igra}u ko-

liko budem mogao, koliko mi sna-

ga i psiha dozvole. Mislim da }u da

izdrìm do kraja i da imam {anse

da se plasiram u ~etvrto kolo - za-

kqu~io je \okovi}. ¥

Bastijan [vajn{tajger: Uzdanica "Elfa"

Iako je u tre}em setu vodila sa 5:1,

20-godi{wa Beogra|anka je poraèna

od Ruskiwe Anastasije Mi{kine

JANKOVI]EVA ELIMINISANA

25. i 26. jun 2005. OGLASI

Predmet: Ispravka javnog konkursa

Agencija za dràvnu upravu Republike Srpske vr{i ispravku javnog konkursa za

upra`weno radno mjesto vi{i stru~ni saradnik za pravne poslove u Ministarstvu

finansija, objavqenom u dnevnom listu "Glas Srpske# dana 26.5.2005. i u "Slu`benom

glasniku Republike Srpske# broj 53/05 godine na taj na~in {to u poglavqu I broj

1, Ministarstvo finansija, ta~ka 1. d., radno mjesto vi{i stru~ni saradnik za pravne

poslove, umjesto rije~i "1 izvr{ilac# treba da stoji rije~ "2 izvr{ioca#.

DIREKTOR

U skladu sa ~lanom 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 20/01), Ministarstvo trgovine i tur-

izma Republike Srpske

PONI[TAVA

JAVNI POZIV

za prikupqawe ponuda i izbor najboqeg ponu|a~a za IZRADU MASTER PLANA

ZA RAZVOJ PROSTORA JAHORINE U PERIODU OD 2005. DO 2015. GODINE,

a koji je objavqen u "Glasu Srpske# dana 16.12.2004. godine.

Univerzitet u Bawoj Luci

POQOPRIVREDNI FAKULTET

University of Banjaluka, Faculty of AgricultureTelefon: +387 51 461 392 i 463 024; faks + 387 51 460 832

E-mail: agrobl›urc.bl.ac.yu78000 BAWA LUKA, UL. Stepe Stepanovi}a 75, RS - BiH

Broj 1122/05

Datum, 23.6.2005.

Na osnovu ~lana 79. Zakona o univerzitetu, dekan Poqoprivrednog fakulteta u Ba-

woj Luci objavquje

KONKURS

Za izbor u zvawe nastavnika i zasnivawe radnog odnosa (jedan izvr{ilac) za nau~nu

oblast: STOÂRSTVO za nastavne predmete: Anatomija doma}ih ìvotiwa i vet-

erinarstvo i zoohigijena

Izbor u zvawe i zasnivawe radnog odnosa nastavnika vr{i se na period utvr|en

~lanom 77. Zakona o univerzitetu ("Sl. glasnik RS#, br. 12/93), kao i u skladu sa

Nastavnim planom i programom osnovnog studija Poqoprivrednog fakulteta i

vaè}im aktima Univerziteta i Fakulteta.

Kandidati moraju da ispuwavaju osim op{tih uslova predvi|enih zakonskim propisi-

ma o radu i uslove utvr|ene odredbama Zakona o univerzitetu (~lan 72) i Statuta

Fakulteta. Uz prijavu na konkurs kandidati prilaù:

- diplomu o nau~nom stepenu doktora nauka iz nau~ne oblasti za koju se vr{i izbor,

- kratku biografiju i bibliografiju (spisak i separat objavqenih stru~nih i nau~nih

radova i kwiga, kao i po jedan primjerak svega navedenog u bibliografiji),

- dokaz o izboru u nastavno zvawe (ako je ranije biran),

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih.

Dokumenti moraju biti original ili ovjerena fotokopija. Prijave se podnose u roku

od 15 dana od dana objavqivawa konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e

se uzeti u razmatrawe. Prijave sa navedenim dokumentima i dokazima dostaviti na

adresu: POQOPRIVREDNI FAKULTET, Bawa Luka, Stepe Stepanovi}a 75.

DEKAN

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA

"SRPSKE [UME# RS SOKOLAC

[G "O[TREQ - DRINI]#

PETROVAC - DRINI]

Broj 01-399/05


Na osnovu Odluke Upravnog odbora JP[ "Srpske {ume# RS Sokolac, UO-32/05

od 4.5.2005. godine, [umsko gazdinstvo "O{treq - Drini}# Petrovac Drini}

OGLA[AVA

licitaciju za javnu prodaju osnovnih sredstava:

Pravo na na licitaciju imaju sva pravna i fizi~ka lica koja na adresu [G

"O{treq - Drini}# Petrovac 79290 Drini} dostave ponudu i uplate kauciju u

iznosu od 10% po~etne cijene vozila za koje prijavquje u~e{}e na licitaciji.

Ponuda se moè podnijeti na jedno ili vi{e vozila.

Licitacija }e se sprovesti otvarawem ponuda uz prisustvo predstavnika ponude

u prostorijama [G "O{treq - Drini}# u Drini}u, poslije ~ega }e se otvoriti

mogu}nost usmenog javnog nadmetawa.

Zainteresovani kupci za sve informacije mogu se javiti na telefon 050/480-

012 ili 065/527-788, kontakt osoba Vojin Dragi{i}. Lica zainteresovana za

kupovinu vozila ista mogu pogledati svakim radnim danom 8 - 15 ~asova uz na-

javu Draganu Bawcu.

Svi tro{kovi prenosa vlasni{tva padaju na teret kupca.

U~esnicima u licitaciji koji ne obave kupovinu bi}e vra}en upla}eni iznos

novca.

Licitacija }e se obaviti 5.7.2005. godine sa po~etkom u 10 ~asova.

Red. Naziv vozila God. Kom. Po~etna Stawe

br. proizvod. cijena

1. Cisterna sa sankama - 1 3.256,98 ispravna

2. MAN 14-170 1986. 1 6.856,80 ispravan

3. Autobus "magirus# 1981. 1 1.666,60 ispravan

4. Autobus TAM 161-D 1992. 1 12.082,85 ispravan

5. "Magirus# kiper 26-320 1979. 1 416,65 neispravan

6. Autobus "dubrava# 1987. 1 4.583,15 ispravan

7. Zastava 35-8 1988. 1 6.428,25 o{te}ena

8. TAM cestar 80 1988. 1 257,13 neispravan

9. TAM cestar 80 1989. 1 1.028,52 o{te}en

10. FAP 16-20 samoutovar 1980. 1 5.828,28 o{te}en

11. FAP 16-20 sandu~ar 1980. 1 857,10 neispravan

12. "Lada samara 1500# 1996. 1 2.083,25 neispravna

13. Cisterna za benzin - 1 1.714,20 ispravna

14. Cisterna {lepa - 1 3.428.40 ispravna

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA

"SRPSKE [UME# RS SOKOLAC

[G "O[TREQ - DRINI]#

PETROVAC - DRINI]

Broj 01-391/05


Na osnovu ~lana 48. Statuta JP[ "Srpske {ume# RS Sokolac, [G "O{treq -

Drini}# Petrovac Drini}, ogla{ava:

DIREKTNU PRODAJU

1. Koja }e se odràti dana 4.7.2005. godine u 12 ~asova u prostorijama [G

"O{treq - Drini} (centralni magacin) u Drini}u.

2. Predmet direktne prodaje je zate~ena zaliha robe u centralnom magacinu kako

slijedi:

Pravo na u~e{}e u direktnoj prodaji imaju sva pravna i fizi~ka lica starija

od 18 godina, koja uz prijavu koja mora biti u pismenoj formi predo~e i uplatu

kaucije u iznosu od 10% od po~etne cijene za robu za koju konkuri{u.

Robu zainteresovani kupci mogu pogledati svakim radnim danom od 10 do 15 ~aso-

va uz prisustvo Branimira Kova~evi}a ili dobiti informacije na telefon

050/480-012.

Kupac se obavezuje da }e kupqenu robu uplatiti odmah po potpisivawu kupopro-

dajnog ugovora.

Sve daqne obaveze padaju na teret kupca.

U~esnicima u licitaciji koji ne obave kupovinu bi}e vra}en upla}eni iznos

novca.

Red. Naziv vozila God. Kom. Po~etna Stawe

br. proizvod. cijena

1. Mesni narezak 150 gr kom. 1294 1,45 1876,30

2. Pa{teta 150 gr kom. 1242 1,36 1689,12

3. Pa{teta 42 gr kom. 798 0,50 399,00

4. Pa{teta 200 gr kom. 116 1,72 199,52

5. Pa{teta 65 gr kom. 140 0,50 70,00

6. Pa{teta 840 gr kom. 8 7,60 60,80

7. Boranija 4/1 kom. 96 7,60 729,60

8. Rià rinfuz kg 175 1,50 262,50

9. Riba konzerva kom. 635 1,50 666,75

10. Paprika mqevena 100 gr kom. 81 0,80 64,80

11. Kvas 500 gr kom. 41 4,25 174,25

12. Sir}e 0,25 kom. 46 3,00 138,00

13. Sir}e 1/1 l 426 0,90 383,40

14. So kuhiwska kg 10 0,50 5,00

REPUBLIKA SRPSKA

AGENCIJA ZA DR@AVNU UPRAVU

REPUBLIKA SRPSKAAGENCIJA ZA DR@AVNU UPRAVU

25. i 26. jun 2005.OGLASI2

HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD

BAWA LUKA

NADZORNI ODBOR


Na osnovu ~lana 37. i ~lana 63. stav 1 ta~ka 14. Zakona o bankama Republike

Srpske ("Sl. gl. RS# br. 44/03 i 77/04), ~lana 32. stav 1 ta~ka 14. Statuta HypoAlpe-Adria-Bank a. d., ~lana 5. stav 2 ta~ka 15. Poslovnika o radu Nadzornog odb-

ora i Odluke Nadzornog odbora Hypo Alpe-Adria-Bank a. d., broj NO-XI-28/2005.

od 23.6.2005. godine,

SAZIVAM

III VANREDNU SKUP[TINU AKCIONARA

HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD

dana 30.6.2005. god. (~etvrtak) u 12 ~asova u prostorijama

Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. Bawa Luka, I. F. Juki}a broj 9

Za III vanrednu Skup{tinu akcionara Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. predlaèm

sqede}i

Dnevni red:

1. Otvarawe Skup{tine i izbor radnih tijela Skup{tine akcionara HypoAlpe-Adria-Bank a. d.

2. Izvje{taj Odbora za glasawe za verifikaciju predstavnika akcionara i

utvr|ivawe kvoruma

3. Usvajawe Zapisnika sa redovne Skup{tine Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. od

21.4.2005. god.

4. Razmatrawe i usvajawe Izmjena Plana (buxeta) Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. za

2005. god.

5. Razmatrawe i usvajawe Izmjena Strate{kog plana - Plana i Projekcija razvo-

ja Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. za period od 2005. do 2009. god.

6. Razno.

Pravo da u~estvuju u radu Skup{tine imaju svi akcionari li~no ili zastupnici

po punomo}i.

Materijali za predloène ta~ke dnevnog reda Skup{tine dostupni su svim ak-

cionarima u prostorijama Hypo Alpe-Adria-Bank a. d. Ivana Frawe Juki}a broj

9, svakim radnim danom od 8 do 16 ~asova.

Akcionari mogu da se izjasne u pismenom obliku o dnevnom redu i predloènim

odlukama najkasnije dan prije odràvawa Skup{tine na protokol Banke.

PREDSJEDNIK

NADZORNOG ODBORA

Mag. Günter Striedinger

IZVJE[TAJ O JAVNOJ PONUDI ZA PREUZIMAWE

akcija Centrotrans AD Isto~no Sarajevo

Ponudilac Centrotrans bus-Eurolines BiH d. d., Sarajevo objavio je javnu ponudu za

preuzimawe u skladu sa ~lanom 12, 13. Zakona o preuzimawu i to u "Slu`benom glas-

niku RS# br. 46 od 11.5.2005. godine i u "Glasu Srpske# od 10.5.2005. godine za ak-

cije Centrotrans AD Isto~no Sarajevo. Izmjena na po~etnoj ponudi objavqenoj na

gore pomenut na~in nije bilo.

Ponudilac je preuzeo i isplatio 123634 deponovanih akcija oznake CTRS-R-A.

Nakon ponude, ponudilac trenutno raspolaè sa 123634 akcije nominalne vrijed-

nosti 1 KM, odnosno 30.0040% akcija sa pravom glasa.

Centrotrans bus-Eurolines BiH d. d., Sarajevo

Zastupan po Hypo-Alpe Adria Bank a. d. Bawa Luka

"NEVESIWE PUTEVI# AD

NEVESIWE

Broj 29-04-01/05

Datum: 22.6.2005.

Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# br. 24/98) i ~lana 36.

Statuta "Nevesiweputevi# AD Nevesiwe, Upravni odbor

SAZIVA

Petu redovnu sjednicu Skup{tine akcionara "Nevesiweputevi# AD Nevesiwe za 21.7.2005.

godine sa po~etkom u 12 ~asova u maloj sali Skup{tine op{tine Nevesiwe.


DNEVNI RED

1. Razmatrawe i usvajawe izvoda iz zapisnika sa prethodne sjednice;

2. Analiza finansijskog poslovawa;

3. Analiza rada Upravnog odbora;

4. Teku}a pitawa.

U slu~aju da se Skup{tina ne odrì navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena

sjednica Skup{tine odrà}e se 28.7.2005. godine u isto prijeme, na istom mjestu i sa istim

dnevnim redom.

Za sve dodatne informacije obratiti se u Slu`bi op{tih poslova ili na kontakt telefon

059/601-524.

UPRAVNI ODBOR

25. i 26. jun 2005. OGLASI

3

Prodajem prizemnicu ku}u 8hz9 m

u uèm centru Gradi{ke u ulici

Vojvode Bojovi}a 26, tel. 816-764

Prodajem ku}u u centru Srpca,

dvori{nu zgradu i garaù, ulica

27. juli. Povoqno, tel. 051/740-839

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj

Varo{i, tel. 065/596-453

Prodajem devastiranu ku}u garaà

i dvori{nu na 812 mŸ sve 1/1 - Der-

venta, Omeragi}i iza samoposluge

ku}a br. 16, 053/334-852 ili 065/440-

284; u wema~koj 0049-69,7896151;

0049 - 6043-801-527

Prodajem ku}u u Derventi u gradu,

3 etaè (9,5h10,5) sa 1000 mŸ

oku}nice za 32000 evra, tel.

0038598263724

Prodajem imawe ku}u zidanu, zemqu

25 dunuma Radosavska Bawa Luka,

tel. 390-336; od 21 ~as,

Prodajem novu ku}u, povr{ine

170 mŸ sa placem od 355 mŸ, tel.

065/520-623

Prodajem povoqno ku}u sa

oku}nicom, 15 dunuma obradive

zemqe u malom Qev~anskom Razbo-

ju, tel. 065/714-333 065/714-333

Prodajem ku}u u Prijedoru, sprat-

nica, 13h8,5 m, sa dva posebna ulaza

i oku}nicom od 903 mŸ, tel. 052/231-

052; 052/216-267

Prodaje se ku}a u Prijedoru, ̂ . Po-

qe (iza Babilona) 12 h 11 mŸ, pod

plo~om, sa komplet gra|evinskim

materijalom za sprat, tel. 051/

216-189

Prodajem imawe 2 ku}e {tala i

900,10 mŸ zemqe sa vo}wakom, moè

zamjena za stan udaqeno od grada, 6

KM, tel. 051/275-124 poslije 20

~asova

Prodajem ku}u u ulici Vida

Weì}a bb, 320 mŸ prostora i 600

mŸ zemqe, tel. 051/362-758

Prodajem ku}u spratnicu sa

poslovnim prostorom 60 mŸ na placu

500 mŸ u Debeqacima, vlasni{tvo

1/1, tel. 0517316-321; 051/313-212

Prodaje se nedovr{ena ku}a sa 1302

mŸ vo}waka u Prije~anima, tel. 305-

740; 309-702

Prodajem ku}u u Jajcu, kod bolnice,

12h10 mŸ, tel. 065/458-665

Povoqno devastirana ku}a na 360

mŸ, Pionirska 35, Bawa Luka, 1/1,

tel. 033/461-650; 18-22 ~asa

Prodajem se nedovr{ena ku}a sa

1300 mŸ vo}waka, u Prije~anima,

tel. 305-740; 309-702

Prodajem ku}u sa oku}nicom u Dra-

go~aju, voda, struja, telefon i 7

dunuma zemqe, odvojene 10 dunuma

zemqe uz asfalt, tel. 065/337-548;

051/483-910

Hitno prodajem ku}u na sprat is-

pod bolnice na Paprikovcu - povo-

qno, tel. 0657525-553

Prodajem ku}u i oku}nicu sa

prate}im objektima, cijena po do-

govoru, tel. 057/350-810.

Prodajem prizemnu porodi~nu ku}u

sa pomo}nim objektima i placem u

Prwavoru, ul. Vida Weì}a 63,

tel. 051/664-691 ili 065/510-026.

Prodajem ku}u u Novom Sadu ili

mijewam za Bawu Luku, tel. 065/

540-257.

Prodajem ku}u i dvori{nu zgradu

na 850 mŸ zemqe, Ilije Gara{ani-

na 61, tel. 065/628-990.

Lakta{i, ul. Kozarska b. b., viso-

ka prizemnica, namje{tena, use-

qiva, dvori{ni objekat, 1500 mŸ

zemqe, 1/1, tel. 051/466-799 ili

051/585-628.

Prodajem u Slatini kod Bawe Luke

ku}u spratnicu i 32 dunuma zemqe

sa farmom puèva, gradski vodovod,

struja, asfalt. Povoqno za sve dje-

latnosti, a naro~ito za sprat,

rekreaciju i odmor, sve 1/1, tel.

051/458-631 ili 588-028.

Novija useqiva VP 11 h 9 m u Tr-

nu na dobroj lokaciji, centralno

grijawe, ~isti papiri, poèqno

pogledati, tel. 051/584-239 ili

065/584-919.

Prodajem ku}u na Lau{u, Reqe

Kneèvi}a kod br. 35, sa urednim

papirima i gra|evinskom dozvolom;

prizemqe, sprat i potkrovqe, tel.

051/ 352-045 ili 212-021 006246.

Prodajem ku}u sa seoskim imawem

u Milosavcima, tel. 065/520-669.

Prodajem ku}u u Prije~anima, tel.

051/211-865.

Prodaje se nedovr{ena ku}a 6,5 h 7,5

i 1400 mŸ zemqe u Lakta{ima (Lug),

tel. 314-757 ili 065/932-230.

Prodajem ku}u na 909 mŸ, izlaz na

dvije ulice, Vrhpoqsku i Milana

Cvijeti}a, tel. 065/628-990.

Prodajem ku}u sa prate}im objek-

tima, Vojkovi}i - Isto~no Saraje-

vo, tel. 057/350-810.

Prodajem ku}u i zemqu u Omarskoj

kraj asfalta, tel. 065/371-338.

Prodajem ku}u sa poslovnim pros-

torom na placu 450 mŸ u Lazarevu sa

UT za izgradwu poslovno-stambenog

objekta, tel. 051/305-855.

Prodajem novu useqivu ku}u u Mod-

ri~i 170 mŸ stambenog prostora i

garaù 25 mŸ u nasequ Vi{nik, tel.

065/635-091, moè zamjena za

okolinu Bawe Luke.

Prodajem ili mijewam ku}u sa

poslovnim prostorom u Kqu~u za

odgovaraju}e u Bawoj Luci, tel.

065/579-594.

Prodajem ku}u u Gradi{ci, 10 h 10

m, (plac 700 mŸ), visoka prizemni-

ca u neposrednoj blizini tranzita

za Podgradce. Ku}a nije potpuno

dovr{ena, tel. 051/813-525 ili

065/663-787.

Prodajem prizemqe ku}e, dvori{nu

zgradu i garaù u Srpcu na putu za

Derventu, tel. 051/840-839.

Prodajem dvori{nu ku}u i 767 mŸ

zemqe, tel. 051/341-309 ili 065/

630-619.

Prodaje se nedovr{ena ku}a 6,5 h 7,5

(useqiva) i 1400 mŸ zemqe u Lak-

ta{ima (papiri 1/1, struja, voda)

300 m od glavnog puta - cijena 53,000

KM, tel. 065/932-230.

Prodajem ku}u i dvori{nu zgradu

na 850 mŸ zemqe, tel. 065/628-990.

Bawa Luka, ku}a spratnica - du-

pleks, sa podrumom (kotlovnica i

garaà) ure|eno, odmah useqivo,

naseqe Ko~i}ev vijenac, tel.

065/632-818.

Prodajem ku}u i 29 dunuma zemqe

od ~ega 10 dunuma vo}waka u Dowoj

Slatini, povoqno moè i zamjena

za stan, tel. 065/692-610

Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480

mŸ zemqe sa odobrewem za gradwu

ku}e spratnice, 150 m iznad "Kos-

mosa# pogodno, tel. 065/511-121.

Mijewam ku}u sa imawem u Hr-

vatskoj za odgovaraju}e u okolini

Bawe Luke, tel. 463-890.

Ku}u u Slatini mijewam za stan u

Bawoj Luci ili istu prodajem, tel.

065/305-892

Prodajem ku}u sa dvori{nom zgra-

dom i oku}nicom, tel. 386-357.

Prodajem vikendicu u Zelenom

Viru - 9 km od centra (asfalt, stru-

ja, voda, telefon, tel. 065/733-555

Prodajem vikendicu sa vo}wakom

kod Lakta{a (Kobatovci), zvati od

15,30 tel. 051/319-801

Prodajem vikend ku}u u Glamo~an-

ima kod Bawe Luke, tel. 555-654.

Prodajem vikendicu u Bo{kovi-

}ima, 1,5 dunuma zemqe i vo}waka,

povoqno, tel. 051/354-004.

Prodajem vikendicu u ârda~ani-

ma - 3 km od mosta u Kla{nicama,

tel. 065/324-066.

Prodajem vikend ku}u 9 h 7 m na

1200 m2 zemqi{ta pod vo}em u De-

beqacima, tel. 065/632-818.

Povoqno prodajem vikendicu i 1741

mŸ zemqe, tel. 219-342.

Prodajem komfornu vikend ku}u

90 mŸ sa 1350 mŸ zemqe cijena po do-

govoru, tel. 585-654.

Prodajem vikendicu u Slatini uz

glavnu cestu, 1250 mŸ zemqe, 47 mŸ

stambene povr{ine struja, voda,

telefon, tel. 065/514-036; 051/

217-888

Izdajem vikend ku}u- 3 leàja, Ze-

lenika, 5 minuta od mora - auto,

upotreba kuhiwe, leàj 6 evra 1 -

17.7.tel. 0657435-879

Prodajem povoqno imawe u Ra-

mi}ima kod Bawe Luke, tel. 065/

638-300

Prodajem ~etiri dunuma zemqe kraj

glavnog puta Kla{nice - Slatina

moè i u placevima komunalije

obezbije|ene, tel.501-417; 460-591

Prodajem 9 dunuma zemqe u Bar-

lovcima pored rijeke Bukovice,

tel. 371-086

Prodajem placeve iza restorana

"Jezero# u Trnu, tel. 065/622-173;

Prodajem 10 dunuma zemqe u

[u{warima struja, voda, telefon,

asfalt, gradski prevoz, tel. 051/216-

140; 065/310-057

Prodajem 850 mŸ zemqe i 150 mŸ

{ume ukupno 1000 mŸ u jednom ko-

madu u Malom Bla{ku - Slatina,

cijena po dogovoru, tel. 051/304-676;

Bawa Luka.

Prodajem plac u ul. Lov}enskoj kod

br. 88. hitno cijena po dogovoru,

tel. 065/485-773

Prodajem vo}wak sa 1,5 dunum

zemqe ispod Kr~marica, tel.

214-858.

Prodajem 29 dunuma zemqe u Trnu

na desnoj obali Vrbasa na brdu, 1

km od Vrbasa, tel. 214-470

Prodajem plac u Motikama, 100 m

od asfaltnog puta, voda, struja na

placu, 500 mŸ - 8.000 KM, tel. 065/

943-006

Prodajem placeve 400 mŸ, tel.

3510850

Prodajem 20 dunuma zemqe u Kadi-

wanima, tel. 370-839

Prodajem 1400 mŸ vo}waka u selu

Boì}i, 7 km od Prijedora tel.

052/227-184

Prodaje se jurt u Brezi~anima, kod

Prijedora, blizu ̀ eq. stanice, 1032

mŸ, tel. 052/234-703

Prodaje se plac na Viru kod Zadra,

230 mŸ, u obzir dolazi i zamjena

za Prijedor ili B.Luku, tel.

052/216-189

Kasindo, Dowe Mladice zemqi{te

2000 mŸ cijena povoqna, tel. 065/

379-648

Prodajem zemqu sa vo}wakom, ima

i placeva za vikendice i ku}e u Ve-

likom Bla{ku, tel. 318-609.

Prodajem 414 mŸ zemqe u Drakuli}u,

kraj asfalta, tel. 065/538-602

Prodajem zemqu (kraj Vrbawe) u

Babi}ima kod êlinca, moè i u

placevima, dozvoqena gradwa - vo-

da, struja, asfalt, tel. 065/965-205.

Prodajem plac na Kr~maricama uz

asfalt. Voda, na placu, struja blizu,

tel. 065/595-497.

Prodajem 2 dunuma u 300 mŸ zemqe

u Drago~aju, asfalt, voda, struja,

1/1, tel. 051/462-032.

Prodajem tri dunuma zemqe u ês-

mi, dozvoqena gradwa, put, voda,

struja i telefon, povoqno, tel.

065/430-910.

Prodajem dva dunuma zemqe na putu

Bawa Luka - Motike, tel. 051/

483-944.

Prodajem zemqu u Rami}ima, {est

placeva, tel. 065/628-990.

Prodajem u Jakupovcima 7 dunuma

zemqe, 1/1, povoqno za sve namjene

- voda, telefon, struja i asfalt,

tel. 051/539-006 ili 065/650-289.

Prodajem zemqi{te za eksploat-

aciju {qunka, tel. 811-174.

Prodajem zemqu u Rami}ima 6

placeva, tel. 065/628-990.

Prodajem gra|evinski plac u Krupi

na Vrbasu, veli~ine 1170 M/2 u

neposrednoj blizini ~uvenih vo-

denica i Umjetni~ke kolonije u

Krupi na Vrbasu. Pogodno za

vikendicu, na placu - struja, voda,

i asfaltni put, tel. 065/969-886.

Prodajem placeve u Lakta{ima,

tel. 065/635-012.

Prodajem povoqno 9 dunuma zemqe

u Prijakovcima blizu asfalta, tel.

436-490.

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u ko-

madu pored asfalta u [u{wari-

ma, dozvoqena izgradwa, tel.

051/585-621.

Prodajem povoqno 2,20 mŸ zemqe u

Lakta{ima, Rje~ani, tel. 065-595-

350 ili 065/595-350.

Prodajem povoqno plac za ku}u u

Bawoj Luci, ul. Kara|or|eva 400

mŸ, i 1,5 dunuma {ume, tel. 317-464.

Prodajem zemqu 5800 mŸ, pogodno

za gradili{te, tel. 065/846-448.

Prodajem povoqno 9 dunuma zemqe

u Prijakovcima blizu asfalta, tel.

436-490.

Prodajem placeve u Rebrovcu, iz-

gradwa dozvoqena, cijena povoq-

na, tel. 051/429-762.

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u ko-

madu pored asfalta u [u{wari-

ma, dozvoqena izgradwa, tel.

051/585-621.

Prodajem dva placa 500 mŸ u Tu-

zlanskoj ulici (Star~evica), tel.

051/424-876.

Prodajem kompletno imawe na

~etvrtom kilometru êlinac-

Jo{avka, povoqno, tel. 319-364.

Prodajem plac sa dozvoqenom

gradwom u Lov}enskoj ulici br. 82,

povoqno, tel. 065/485-773 ili

065/718-691.

Prodajem placeve u Glamo~anima,

1/1, voda, struja, telefon, asfalt-

ni put do placa, svi UT-uslovi, tel.

051/460-880 ili 065/653-147.

Prodajem 2500 mŸ zemqe u Jo{avci,

uz regionalni put êlinac-Prwa-

vor, tel. 065/561-600.

Prodajem parcelu zemqe od 7

dunuma na ôkorskim poqima,

pokraj parcele prolazi asfalt, vo-

da i struja, tel. 051/281-217.

Prodajem placeve u Rebrovcu iz-

gradwa dozvoqena, cijena povoq-

na, tel. 051/429-762.

Prodajem 2 placa po 500 mŸ ul. Tu-

zlanska 76, Star~evica, Bawa Lu-

ka, tel. 051/424-876.

Prodajem placeve ul. Koste Jari}a,

uredni papiri, tel. 051/351-850.

Prodajem gra|evinsko zemqi{te

infrastruktura kompletna, dozvo-

qena gradwa, cijena po dogovoru,

tel. 051/463-592 ili 065/563-036.

Prodajem placeve u Glamo~anima,

1/1 voda, struja, telefon, asfaltni

put, do placa, svi UT uslovi, tel.

051/460-880 ili 065/653-147.

Prodajem placeve za izgradwu ku}e,

4 km od centra Bawe Luke, tel.

065/837-884.

Prodajem plac u Pavlovcu 1 km od

Tvornice koè Lau{, tel. 051/282-

278, zvati poslije 19 ~asova

Hitno prodajem bez posrednika

dvoeta`ni stan 115 mŸ na Star~evi-

ci, tel. 051/436-396 ili 065/624-488.

Prodajem dvosoban stan u Prije-

doru, V.Karaxi}a 7/6, tel. 052/

234-703

Prodajem u Prijedoru ili mijew-

am (B.Luka ili Lakta{i) jed-

nosoban stan, 43 mŸ, centar ul. M.

Obrenovi}a 18 a, preko puta

Gradske tr`nice, tel. 052/213-207

Prodajem u Prijedoru komforan

dvosoban stan, 63 mŸ, drugi sprat,

tel. 00381642203321

Stan u Bawa Luci 84 mŸ prodajem

ili mijewam za Sarajevo, tel.

216-067

Prodajem dvosoban (ve}i) stan u ul.

Rade Vrawe{evi}, "Borik#, tel.

051/303-021; 304-036; 065/562-392

Prodajem trosoban stan 80 mŸ ili

mijewam za mawi tel. 065/823-034

Prodajem dvosoban stan 80 mŸ u

strogom centru Bawe Luke ili mi-

jewam za mawi uz doplatu, tel.

065/669-730

Prodajem stan u Trebiwu 70 mŸ

(novogradwa) u centru grada po mŸ

1000 KM, tel. 0657458-665

Prodajem stan 70 mŸ - prizemqe ul.

Kraqa Alfonsa pretvoren u

poslovni prostor cijena 2.200 KM

po 1mŸ - B.Luka, tel. 065/811-058

Prodajem dvosoban stan 65 mŸ u cen-

tru B.Luke crvene zgrade iza picer-

ije San-Remo, tel. 065/832-000

Stan u centru Doboja, renoviran

sa ve}im balkonom, lo{om i po-

drumom od 70 mŸ za samo 52.000 KM

+ porez, moè i zamena za Ba-

waluku, lokacija nebitna, tel.

065/638-986 i 051/381-320

Prodajem trosoban stan u B.Luci,

ul. Radoja Domanovi}a, tel. 465-263.

Prodajem dvosoban komforan stan

III sprat u ul. Rade Vrawe{evi}

"Borik#, tel. 303-021; 304-036;

065/562-392

Prodajem stan centar Lakta{a 80

mŸ III sprat potkrovqe 171, povo-

qno, tel. 051/532-490

Prodajem mawi jednosoban stan u

potkrovqu, u podno`ju Star~evice,

bitno pogledati i sledi dogovor,

tel. 465-603 posle 17 ~asova

Prodajem trosoban stan, u Novoj

varo{i, tel. 051/311-441.

Prodajem dvosoban stan 73 mŸ

Ko~i}ev vijenac, tel. 051/213-920

ili 065/548-335.

Bawa Luka - centar, jednoiposoban

stan 48 mŸ prvi sprat, tel. 065/

511-121.

Bawa Luka - eta`ni stan 135 mŸ

(prizemqe-sprat) sa {upom i

garaòm u dvori{tu, naseqe Nova

varo{, tel. 065/632-818.

Bawa Luka, troiposoban stan 89 mŸ,

VP, useqiv, naseqe Hiseti.

(Ko~i}ev vijenac), tel. 065/511-121.

Bawa Luka, centar ~etvorosoban

stan 110 mŸ drugi sprat, salonski,

pogodan za kancelarije, tel. 065/

632-818.

Prodajem povoqno trosoban stan

na Hisetama - âire, tel. 465-263.

Prodajem stan u Trebiwu novo-

gradwa 70 mŸ po 1000 KM mŸ, tel.

0657458-665.


uèm centru Bawe Luke, moè i

zamjena za mawi uz doplatu, tel.

065/669-730.

Prodajem trosoban san 80 mŸ prvi

sprat na Star~evici ulica Kosovke

djevojke, samo porez 3%, tel.

051/310-933.

Prodajem petosoban stan 135 mŸ +

poslov. prostor 135 mŸ ,tel. 00381 22

63 1 234 ili 064/383-5975 Sremska

Mitrovica.

Prodajem stan u uèm centru 42 mŸ,

prvi sprat, 60.000 KM, tel. 065/ 835-

020 ili 065/894-767.

Jednoiposoban stan 48 mŸ, prvi

sprat, uì centar, tel. 065/511-121.

Dvosoban stan 70 mŸ , prvi sprat,

naseqe Lorka, tel. 065/511-121.

êtvorosoban stan 105 m2 , drugi

sprat, uì centar, salonski ide-

alno za kancelarije, tel. 065/

511-121.

Eta`ni stan 135 m2 , (prizemqe +

sprat), sa {upom i garaòm u

dvori{tu, tel. 065/632-818.

Prodajem trosoban stan Petra Pre-

radovi}a, 1 mŸ 1.450 KM, tel.

051/314-779.

Prodajem dvoiposoban stan na

Star~evici u ulici Rajka Bosni}a

17 ili mijewam za Jadran, tel.

065/697-802.

Povoqno prodajem stan u centru

[apca, 50 mŸ, tel. 00381-15-345-119

ili 00381-63-7486894.

Prodajem dva trosobna stana u Gra-

di{ci, 79 mŸ u Hilandarskoj ulici

i 83 mŸ u Vidovdanskoj, tel. 051/813-

525 ili 065/663-787.

Podajem trosoban stan na Star-

~evici - 80 mŸ, kontakt tel. 051/351-

944 i 065/730-328 i do 15 ~asova na

tel. 051/320-061.

Prodajem u Obili}evu trosoban

stan 83 mŸ, tre}i sprat, 1.100 KM/mŸ,

tel. 051/310-017.

Prodajem u Obili}evu garsoweru,

30 mŸ, prvi sprat 44.000 + porez na

promet i jednosoban 36 mŸ, osmi

sprat, 43.000 + porez na promet, tel.

051/310-994.

Prodajem u centru dvosoban stan

62 mŸ, prizemqe, dozvoqeno pret-

varawe u pos. prostor 1500 KM/mŸ

+ porez na promet, tel. 051/310-994.

Prodajem dvosoban stan u Petra

Ra|enovi}a, 103.000 KM + porez na

promet, tel. 051/310-017.

Prodajem trosoban stan u Bawoj

Luci, P - 71 mŸ u centru vojne zgrade

od fasadne cigle, tel. 065/638-472.

Prodajem dvosoban stan, preko pu-

ta Univerziteta, Bawa Luka, tel.

051/304-279.

Prodajem dvosoban stan u Obili-

}evu, 51 mŸ, cijena 1.200 KM/mŸ, tel.

065/974-307.

Prodajem atraktivno potkrovqe

~etvrti sprat, centar, tel. 065/

965-285.


Jo{avci ili mijewam za mawi u

Bawoj Luci ili êlincu, tel.

065/899-733.

Kupujem stan u B.Luci "isplata

odmah#, tel. 065/663-104

Kupujem stan u Bawa Luci, od 60 do

70 mŸ, tel. 065/638-788

Kupujem jednosoban ili mawi

dvosoban stan, tel. 065/823-034

Traìm stan od oko 50 mŸ na Ali-

pa{inom poqu u Sarajevu, bez

posrednika, isplata odmah, tel.

061/279-162.

Kupujem stan u Bawoj Luci, bez

posrednika od 40 do 50 mŸ, tel.

065/604-188.

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan, tel. 065/591-861.

Kupujem jednosoban ili jed-

noiposoban stan na podru~ju gra-

da, tel. 065/510-746.

Hitno potrebna garsowera na po-

dru~ju Star~evice ili Borika u

B.Luci, tel. 065/918-640.

Izdajem jednokrevetnu sobu od 1.7.,

tel. 219-935.

Izdajem jednosoban stan, tel.

051/207-391

Izdajem stan povoqno ul. Du{ana

i V. Kopawe dvosoban, tel. 282-343;

278-244

Izdajem nenamje{tenu, mawu ku}u

blizu centra, cijena povoqna, tel.

051/318-291

Izdajem jedan leàj djevojci, u

dvokrevetnoj sobi, blizu uni-

verziteta sa cen. grijawem, tel.

466-515

Izdajem sobu ul. Kraqa Petra Pr-

vog br. 7 Bawoj Luci, kontakt tel.

051/218-468 od 17 ~asova

Izdajem stan 100 mŸ namje{ten, tel.

351-850

Izdajem namje{tenu dvokrevetnu

(moè i kao jednokrevetna) na

tranzitu iza "âjaveca#, sred-

wo{kolcima ili studentima, ci-

jena po dogovoru, tel. 051/213-483.

Izdajem namje{tenu sobu sa ku-

patilom djevojci, tel. 051/280-537.

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

Novoj varo{i, tel. 051/308-843;

065/835-082


patilom djevojci, tel. 051/280-537.

Izdajem jednosoban stan u najuèm

centru grada, tel. 051/219-051;

051/219-921.

Izdajem dvokrevetnu sobu dvojici

mu{karaca, zvati poslije 18 sati,

tel. 350-530 Borik

Izdajem povoqno garsoweru u cen-

tru grada pla}awe unaprijed, tel.

051/458-447; 065/697-247.

Izdajem jednosoban namje{ten stan

u zgradi od 15.07.05, centralno,

kablovska, garaà, tel. 461-752;

467-656

Izdajem jedan leàj u dvokrevetnoj

sobi blizu univerziteta (Obi-

li}evo) sa cen. grijawem, u obzir

dolazi djevojka, tel. 466-515.

Izdajem namje{ten jednosoban stan,

tel. 051/385-188; 065/598-084

Izdajem namje{tenu garsoweru, tel.

051/300-916; 065/977-707

Izdajem namje{tenu sobu za rad-

nike zvati na tel. 051/352-509

Izdajem jednosoban stan bra~nom

paru tel. 215-094 Bawa Luka

Izdajem sobe u Zelenici kod

Herceg Novog, 100 m od obale, povo-

qno Vujinovi} Ratko i Mira, tel.

00381 88 678 069; 00381 69 578-023

Izdajem namje{tenu ku}u na Lau{u

sa dvije garaè, tel. 0657520-623

Izdajem namje{tenu garsoweru u

centru grada, tel. 0657499-185

Izdajem dvosoban stan, prazan ili

namje{ten po zahtjevu, tel. 051/

353-219

Izdajem dvokrevetnu sobu za stu-

dente, u~enike (mu{karce), mo-

gu}nost upotrebe kuhiwe, Bawalu-

ka Ravnogorska 3, tel. 051/307-736

Izdajem sobe za studente i |ake,

dvokrevetne i trokrevetne, ul. St.

Bulaji}a 14 Obili}evo, tel.

051/466-276

Izdajem namje{tenu ku}u 67 mŸ u

centru grada, tel. 371-086

Izdaje se dvosoban stan kod Vo}ar-

prometa Bile}ka 9 - slobodan od

1.8.2005. godine 051/207-618; 051/380-

755; 065/489-604

Izdajem na duì period stan, 55 mŸ,

ima centralno grijawe i telefon,

Lau{, 180 KM + tro{kovi

stanovawa, tel. 065/639-433

Izdajem namje{tenu garsoweru,

ulica Kraji{ka broj 16 (iznad

âjaveca), tel. 051/214-525.

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

neposrednoj blizini Banskog dvo-

ra, tel. 065/373-777.

Izdaje se dvosoban stan kod "Vo}ar

prometa#, Bile}ka tel. 051/380-755;

051/207-618; 065/489-604.

Herceg Novi, Zelenika sobe sa ku-

patilom i upotrebom kuhiwe, blizu

mora, cijena 5 i 6 evra, tel. 0038188-

678-251

Dajem besplatno stan jednoj

tro~lanoj porodici samo radi

druèwa, voda, struja, kupatilo i

ostalo (Bistrica) tel. 277-234 od

7 do 8; i 20 do 21 ~as.

Izdaje se namje{ten dvosoban stan,

ul. Koste Jari}a 36, tel. 051/

315-726.

Izdajem trosoban namje{ten stan

u Prijedoru, kod Zelene pijace, tel.

052/228-784

Izdajem na duì period dvosoban

stan u centru Prijedora, ~etvrti

sprat ili ga prodajem, tel. 052/

360-441

Izdajem sobe za djevojke ili momke,

u Prijedoru, kod Zelene pijace tel.

052/228-784

Izdajem u Prijedoru (Orlova~a)

dvori{nu zgradu jedniposoban stan

tel. 052/234-014

Izdajem prizemqe ku}e u Prije-

doru, 70 mŸ, poseban ulaz, tel.

052/226-041

Izdajem stan namje{ten ili ne-

namje{ten, Ada kod novih zgrada,

tel. 468-777 ili 065/573-022.

Izdajem namje{tenu garsoweru,

dvori{ni objekat, tel. 065/430-214.

Izdajem namje{ten dvosoban stan,

sa garaòm u Lazarevu 2, tel.

051/225-360 ili 065/948-698.


ul. Jovice Savinovi}a 10 A, tel.

051/362-658.

Bawa Luka - trosoban, ure|en, pol-

unamje{ten stan ~etvrti sprat,

lift, centralno parking, u nase-

qu Pentagon, tel. 065/511-121.

Izdajem dvosoban stan 65 mŸ, cije-

na 170 KM, tel. 281-447.


ul. Milice Stojadinovi} Srpki-

we br. 6, tel. 065/523-751.

Izdajem ili prodajem ku}u sa

placem od 510 mŸ, tel. 319-353

IZNAJMQIVAWE

KUPOVINA

PRODAJA

SS TT AA NN OO VV II

Prodajem 7.500 mŸ zemqe u

[u{warima, 1mŸ/5 KM, stru-

ja i voda, tel. 065/786-832.

007905 G

PRODAJA

ZZ EE MM QQ II [[ TT AA

IZNAJMQIVAWE

VV II KK EE NN DD II CC EE

ZAMJENA

Prodajem prizemqe porodi~ne

ku}e - trosoban komforan stan

vl. 1/1 na Hisetama kod bifea

"III Fewera#, tel. 065/329-214

od 20.6. do 24.6.2005. od 8 do 22

~asa. 06793 Z

PRODAJA

KK UU ]] EE

MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II

25. i 26. jun 2005.OGLASI4

Izdajem namje{tenu sobu u~enici-

ma ili studentkiwama, tel. 051/

465-269

Izdaje se dvosoban stan polu nam-

je{ten ul. Vojvode Sin|eli}a 46,

tel. 281-575

Traìm cimerku u jednosobnom

stanu u centru grada, tel. 065/

682-919.


sa centralnim grijawem slobodan

od 1. jula, tel. 051/301-689.

Izdajem studentima, u~enicima ili

radnicima stan sa centralnim gri-

jawem, poseban ulaz, tel. 458-190

ili 065/542-456.

Izdajem jednoiposoban komforno

namje{ten stan na Ko~i}evom vi-

jencu, poseban ulaz, tel. 217-678.

Izdajem namje{tenu sobu, Zelen-

gorska 13, povoqno, tel. 051/213-

374, zvati poslije 20 ~asova.

Izdajem stan dvjema u~enicama

sredwo{kolkama, upotreba ku-

patila i kuhiwe, u obzir dolaze ko-

je ne pu{e, povoqno, tel. 302-304

ili 065/897-013.

Izdajem ku}u samcima, studentima

i |acima, stan mijewam za ku}u, tel.

436-505 ili 065/959-128.

Izdajem sprat ku}e sa grijawem i

garaòm, tel. 051/380-262 ili

065/437-442.

Izdajem namje{tenu sobu Zelen-

gorska, tel. 213-374.

Izdajem stan dvjema u~enicama, tel.

302-304.

Izdajem dvosoban stan ul. M.

Miqanovi} 10, Bawa Luka, tel.

051/380-494.

Izdajem dvosoban namje{ten stan

ili nenamje{ten na Lau{u, tel.

051/281-385 zvati poslije 16 ~asova.


u ku}i, sa centralnim grijawem,

tel. 051/340-938.

Izdajem dvori{nu ku}u kod

"Glasa#, tel. 065/684-429.

Izdajem sobu za jednu djevojku, povo-

qno, tel. 305-042.

Izdajem trosoban potpuno nam-

je{ten stan u Obili}evu, klima

ure|aj, satelitska antena, sve novo,

tel. 065/587-584.

Izdajem garsoweru i ku}u, tel.

065/568-645.

Izdajem mawi stan u Boriku dvje-

ma studentkiwama, centralno gri-

jawe, tel. 304-171.

Izdajem namje{tenu sobu sa kuhi-

wom, poseban ulaz, tel. 214-472.

Izdajem namje{ten jednosoban stan

u ul. Sime Matavuqa zaposlenoj

ènskoj osobi, studentkiwi ili

u~enici, tel. 211-170.

Izdajem prazan stan, 80 mŸ, na spratu

ku}e, poseban ulaz, Star~evica, tel.

051/683-196 od 20 do 22 ~asa.

Izdajem namje{tenu sobu za-

poslenoj ̀ eni na duè vrijeme ili

studentkiwi, tel. 211-170.

Studentkiwa traì dvokrevetnu

sobu u Prijedoru, u obzir dolazi

centar Prijedora, tel. 057/676-842

zvati od 18 do 22 ~asova.

Izdajem jednoiposoban namje{ten,

udoban i odvojen stan, na Hisetama,

tel. 217-678.

Izdajem dvosoban prazan stan, ul.

Natalije Jovi} 6, poseban ulaz, tel.

065/894-587.

Izdajem jednosoban polunamje{ten

stan u Lazarevu 1, grijawe na drva,

cijena povoqna, tel. 051/355-300.

Izdajem djevojkama dvokrevetne

sobe sa kuhiwom i kupatilom cen.

grijawe vlastito, odvojeni ulaz, ci-

jena povoqna, tel. 051/281-763.

Izdajem namje{tenu sobu, tel.

051/302-599.

Izdajem jednokrevetnu sobu stu-

dentima u Stepe Stepanovi}a, tel.

065/587-686.

Izdajem praznu ku}u, tel. 319-223.


patilom, poseban ulaz, tel. 319-223.

Izdajem dvosoban namje{ten kom-

foran stan, tel. 065/415-097 ili

065/911-060.

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu

sobu |acima ili radnicima, tel.

469-734.

Izdajem dvosoban stan u Zaluàn-

ima, ul. Blagoja Parovi}a 2 E, tel.

051/386-306.

Izdajem djevojkama dvokrevetnu

sobu sa centralnim grijawem,

poseban ulaz, tel. 466-348.

Izdajem dvokrevetne sobe, poseban

ulaz, centralno grijawe, cijena

povoqna, tel. 065/542-456, 051/465-

927 ili 458-190.

Izdajem sobu sa dva leàja, tel.

065/757-872.

Izdajem jednosoban stan, tel.

051/341-534.

Izdajem dvosoban nenamje{ten stan

na Petri}evcu, u ul. Jovice Savi-

novi}a, tel. 065/907-433.

Izdajem dvosoban polunamje{ten

stan u ulica Vojvode Sin|eli}a 46,

tel. 051/281-575.

Izdajem dvosoban stan u nasequ

Lazarevo, Bawa Luka, tel. 051/

465-078.

Izdajem stan u Lazarevu, povoqno,

tel. 065/546-654.

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

cijena 250 KM, tel. 065/573-475.

Izdajem namje{ten dvosoban stan

djevojkama ili mla|em bra~nom

paru u Novoj varo{i, ul. Stevana

Mokrawca, tel. 051/309-362 ili

065/859-025.

Izdajem u~enicama sobu sa dva

leàja, sa upotrebom kuhiwe, zgra-

da, zvati od 7 do 9 i od 20 ~asova,

tel. 051/313-755.

Izdajem trosoban nenamje{ten stan

na Petri}evcu, cijena 300 KM, tel.

051/314-920 zvati poslije 15 ~asova.

Izdajem garsoweru (dvori{nu ku}u)

poseban ulaz, tel. 051/460-957 ili

065/611-359.

Izdajem jednosoban i dvosoban san

u ulici Boìdara Axije, tel.

051/281-491.

Izdajem povoqno dvjema djevojkama

sobu, centar grada, tel. 051/312-133.

Izdajem sobe, tel. 051/305-892.

Izdajem mawu sobu u zgradi dvjema

u~enicama, upotreba kuhiwe, tel.

051/313-755, zvati od 7 do 9 i od 20

~asova.

Izdajem u~enicama sobu u zgradi,

grijawe, upotreba kupatila i kuhi-

we, tel. 065/341-157.

Izdajem sobu studentkiwi, tel.

051/313-487.

Izdajem sobu studentima, blizu

Univerziteta, tel. 051/462-032.

Izdajem sobu studentkiwi, tel.

051/313-487.

Izdajem jednosoban stan, na Petri-

}evcu ul. Jovice Savinovi}a 816,

tel. 051/347-535 ili 065/696-676.

Izdajem namje{tenu ku}u, parno

grijawe, poseban ulaz, telefon, ci-

jena povoqna, u dvori{tu, obezbi-

je|eno parkirawe kola, ulica Jovi-

ce Savinovi}a 37 B, tel. 314-807.

Izdajem jednosoban polunamje{ten

stan, ul. Jovice Savinovi}a 103 A,

Petri}evac, tel. 051/345-117.

Izdajem dvokrevetnu sobu sa ku-

patilom, poseban ulaz, tel. 461-684.

Izdajem stan, ul. Vida Simur~i}a

na Lau{u, tel. 051/214-090.

Izdajem mawi jednosoban stan,

Hiseta, tel. 051/207-364.

Izdajem namje{ten trosoban stan

na po~etku Star~evice - prizemqe

ku}e za porodicu, zaposlene ili

studente, tel. 311-301.

Hitno traìm namje{ten dvosoban

- dvoiposoban stan u Boriku, tel.

065/525-553; 065/944-876

Izdajem prazan dvosoban stan u uli-

ci Mihajla Pupina, tel. 065/

774-473.

Izdajem namje{tenu sobu u Srpskih

pilota 48, povoqno.

Izdajem povoqno prazan dvosoban

stan, ulica Sime Matavuqa 14,

naseqe Ante Jaki}a, tel. 218-886,

zvati od 18 do 19 ~asova.

Izdajem stan moè namje{ten ili

nenamje{ten, Ada kod novih zgra-

da, tel. 051/468-777 ili 065/573-022.

Izdajem polunamje{ten trosoban

stan (prizemqe ku}e), podrum i zi-

danu garaù u Rosuqama kod O[

"Aleksa [anti}#, tel. 065/706-358.

Izdajem povoqno namje{ten jed-

nosoban stan na Star~evici, tel.

065/600-911.

Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ za

ve}i u uèm centru grada, u ulici

Tarasa [ev~enka, Nova varo{, tel.

051/216-140; 0657310-057

Mijewam dvosoban stan od 60 mŸ Tu-

zla-Bawa Luka, ulica Kre~anska

br. 7. tel. 051/282-651; 065/674-600;

065/538-540

Mijewam ili prodajem trosoban

stan u Travniku, centar, tel.

051/466-019.

Mijewam stan 40 mŸ, vlasni{tvo,

Omladinska za Zagreb, tel. 00385 91

79 88 888.

Mijewam stan 65 mŸ na ̂ engi} vili

u Sarajevu za odgovaraju}i u Bawoj

Luci, tel. 033/520-356 ili +387 61

52 936.

Mijewam dvosoban stan u Bawoj Lu-

ci za sli~an u Bijeqini, tel. 051-

302-805.

Mijewam jednosoban stan u Boriku

39 mŸ za dvosoban uz doplatu, tel.

065/538-109.

Mijewam dvosoban stan u centru

Bawa Luke za jednosoban uz veoma

povoqnu doplatu, tel. 051/316-692.

Mijewam trosoban stan 74 mŸ u cen-

tru [ipova za sli~an u Bawoj Lu-

ci, Doboju, Bos. Brodu i Br~kom, a

moè i prodaja, tel. 050/371-683.

Mijewam jednosoban stan pod

Star~evicom za isti ili sli~an na

drugoj lokaciji, tel. 065/613-498.

Mijewam dvosoban stan u Obi-

li}evu za mawi oko stare bolnice

u Bawoj Luci, tel. 065/974-307.

Mijewam jednosoban i dvosoban

stan za sli~an ili ku}u na Ma-

karskoj rivijeri, tel. 065/974-307.

Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ za

ve}i, ul. Tarasa [ev~enka, Nova

varo{, tel. 051/216-140 ili 065/

310-057.

Mijewam stan, garaù u vlasni{tvu

Sanski Most za ku}u u Bawoj Luci,

tel. 051/313-399.

Mijewam trosoban stan u Bawa Lu-

ci za Sarajevo vel. 78 mŸ na 1. katu

ili prodajem, tel. 0517436-471;

065/226-839

Prodajem lokal od 17 mŸ, novograd-

wa, stambena zgrada, grijawe

"Toplane#, tel. 214-470

Prodajem poslovni prostor

povr{ine 60 mŸ, tel. 065/520-623

Dva prazna poslovna prostora u

Sarajevu, M. Alibegovi}a 29 i 33,

Ko{evsko brdo, povr{ine 145 mŸ i

110 mŸ sa izlozima, prodajem ili

mijewam za poslovni prostor u Ba-

woj Luci, tel. 061/329-877.

Prodajem ili izdajem lokal - kafe

bar povr{ine 42 mŸ zgrada Karing-

tonka kod Gimnazije, tel. 065/

515-366.

Prazan poslovni prostor u Livnu,

Stjepana II Kotromani}a b. b. "N4#,

iza pijace, povr{ina 52 mŸ, dvije

etaè, prodajem ili mijewam za

poslovni prostor ili stan u Bawoj

Luci, tel. 061/329-877.

Povoqno izdajem lokal u Gradi{ci

na prometnoj lokaciji, povr{ine 15

mŸ, tel. 065/301-484 ili 051/819-945.

Prodajem (izdajem) poslovni pros-

tor povr{ine 12 mŸ, tel. 0657520-623

Izdajem poslovni prostor 16 mŸ sa

upotrebnom dozvolom, mogu sve nam-

jene osim kafi}a, sa telefonom,

WC, i parkingom, tel. 065/834-042.

Izdajem lokal 60 mŸ u Biha}u na

prometnom mjestu (ulaz u Biha}u),

tel. 061/919-440

Izdajem poslovni za vi{e namjena

preko puta Rebrova~ke crkve, tel.

436-505; 065/920-404.

Izdajem poslovni prostor sa

upotrebnom dozvolom spec, ambu-

lanta op{te medicine i druge nam-

jene, Bawa Luka, tel. 065/973-605

Izdajem poslovni prostor 16 mŸ sa

upotrebnom dozvolom, mogu sve nam-

jene osim kafi}a, sa telefonom

WC i parkingom, tel. 065/834-042

Izdajem jednosoban stan i poslovni

prostor 35 kvadrata u Kozarskoj

tel. 051/207-391.

Izdajem poslovni prostor, 50 mŸ

drugi sprat, Jevrejska bb, tel.

0657684-104

Dajem u najam 75-220 mŸ kancelari-

jskog - poslovnog prostora, Bawa

Luka, glavna ulica, prizemqe, dva

ulaza, deset parkirali{nih mjesta,

tel. 065/666-435

Herceg Novi, Zelenika, sobe sa ku-

patilom i upotrebom kuhiwe, blizu

mora, cijena 5 i 6 EVRA, tel. 00381

88-678-251

Izdajem kiosk sa potrebnom doku-

mentacijom u ul. Trive Amelice,

Bawa Luka, tel. 065/692-610 ili

065/490-365.

Izdajem poslovni prostor u cen-

tru 20 mŸ u zgradi, povoqno, namje-

na kancelarije, tel. 065/305-827 ili

065/909-824.

Izdajem dvije kancelarije na dru-

gom spratu u Gospodskoj, pov. 35 mŸ

klima, ~ajna, telefon, cijena 900

KM, tel. 065/451-724.

Izdajem poslovni prostor za kance-

lariju, u centru grada, tel. 065/305-

287 ili 065/909-824.

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ na

atraktivnoj prometnoj lokaciji,

Aleja svetog Save, tel. 065/603-130.

Izdajem lokal preko puta dvorane

"Borik#, tel. 065/512-010.

Izdajem poslovni prostor (pro-

davnica u radu), sa magacinom 100

mŸ, parno grijawe i parking pros-

tor (upotrebna dozvola) moè za

sve namjene, tel. 051/429-524.

Izdaje se pod zakup skladi{ni i

poslovni (kancelarijski) prostor

u Bawoj Luci, ul. Kara|or|eva

br. 79 (biv{a Rudarska ulica), tel.

300-134.

Izdajem dva prazna stana pogodna

za poslovni prostor, tel. 065/

568-654.

Izdajem kancelarijski prostor uì

centar, prizemqe ekstra ure|en,

71 mŸ, sa upotrebnom dozvolom, tel.

065/531-545 ili 065/603-211.

Izdajem kancelarijski prostor, 55

mŸ, u uèm centru Bawe Luke (Jevre-

jska 24), tel. 065/902-567.

Izdajem lokal na Hani{tu, tel.

065/936-990.

Izdajem poslovni prostor u Lazare-

vu 3, tel. 065/311-360.

Izdajem poslovni prostor, 21 mŸ,

Bawa Luka, Aleja Sv. Save, tel.

051/342-817 ili 065/623-830.

Izdajem poslovno-kancelarijski

prostor 78 mŸ ul. Kraqa Petra Pr-

vog, tel. 065/663-288.

Izdajem poslovni prostor, 30 mŸ, za

sve vrste djelatnosti u ulici

Nikole Pa{i}a 5 (kod Ekonomske

{kole), tel. 051/301-689.

Izdajem poslovni prostor 57 mŸ u

ulici Veselina Masle{e b. b., tel.

065/527-758.

Izdajem poslovni prostor 100 mŸ u

centru grada, tel. 468-077.

Prodajem zidanu garaù 17 mŸ sa

kompletnom dokumentacijom, u Ba-

woj Luci, J. Du~i}a 9, dvori{te do

Ambasade SAD, tel. 065/513-071.

Izdajem garaù u ul. Cara Lazara,

Obili}evo, tel. 065/668-877.

Izdajem zidanu garaù u centru

grada - ul. Jevrejska, tel. 065/

357-622.

Izdajem garaù u ul. Kolo srpskih

sestara br. 1, tel. 051/207-755.

Dajem ~asove engleskog odraslima,

tel. 051/462-086

Vr{im usluge prevoza robe i

selidbe, povoqno, tel. 0657985-890

Traìm konobaricu za rad u

kafi}u stan i hrana obezbije|eni,

tel. 065/954-706

Povoqno radimo tehni~ku doku-

mentaciju za objekte na urbanom i

vanurbanom prostoru, vr{imo nad-

zor i dajemo stru~ne savjete, za

gra|evinske radove, tel. 065/

834-039

Vr{imo selidbe unutar i van RS-

povoqno, sa radnom snagom, tel.

065/663-104.

Prevod engleski - obostrano,

stru~ni tekstovi, posebno medi-

cinski, A-4/5 KM, tel. 052/327-144

Traìm mesara za rad u mesnici

tel. 065/663-429; 303-076

[kola ra~unara MegaComputersobu~ava za Windows, Word, Excel,internet, kwigovodstvo. Liter-

atura obezbije|ena. Tel. 051/218-

326; 065/587-304; 065/948-698.

Stalni sudski tuma~ za engleski

jezik prevod i ovjera svih vrsta

dokumenata, povoqno, tel. 065/

583-266.

Traìm profesora engleskog jezi-

ka u penziji radi odràvawa ~aso-

va, tel. 065/415-097.

Radim jeftino i kvalitetno mal-

terisawe samo 3 KM/mŸ, tel. 065/

917-692.

Traìm iskusnog pekara, u obzir

dolaze samo ozbiqne ponude, tel.

065/219-061.

Povoqno i uspje{no terapija an-

ticelulit program, terapeutska

masaà, relaks masaà, tel. 051/224-

662 ili 051/224-661.

Povoqno kucam maturske, semi-

narske, diplomske i ostale radove,

tel. 065/543-178.

Traìm posao fizioterapeuta, tel.

065/945-376.

Kvalitetno izra|ujem zubne pro-

teze (klasi~ne, wisil), krunice i

mostove (porcelan, akrilat), tel.

065/636-733.

Kucam maturske i diplomske

radove, kori~ewe radova po dogov-

oru, tel. 065/603-179.

Vr{im uslugu prevoza kamionom

do 2 T, tel. 065/373-877.

Potrebne dvije kuvarice za rad u

restoranu i dvije konobarice sa

iskustvom, tel. 065/535-300.

@ena gra|evinski tehni~ar traì

bilo kakav posao, moè i ~i{}ewe,

tel. 065/305-892.

Pomo} za probleme sa ra~unarom,

virusi, OS, instalacija hardwareai softwerea, dolazak na adresu, tel.

065/360-813; 051/300-848; e-mail:boriskn›blic.net; web:www.ris-boweb.comIzra|ujem internet prezentacije

va{e firme, ponude, usluge, oglasa,

izrada digitalnih slika, brzo i

povoqno, tel. 065/360-813; 051/

300-848;

e-mail:boriskn›blic.net; web:www.risboweb.comKvalitetno i brzo usluge kwigov-

odstva, obrasci, licenca, ostalo,

samo ozbiqne ponude, tel. 065/

360-813; 051/300-848;

e-mail:boriskn›blic.net; web:www.risboweb.comPopravqam sve vrste fotoaparata

- Miki, tel. 065/573-349.

Kucam sve vrste tekstova, tel. 469-

747 ili 065/531-239.

Kompjuterska obrada tekstova, tel.

469-747.

Brusim i lakiram parket i brods-

ki pod, tel. 051/428-070, 065/785-769

ili 065/545-943

Vr{im mjerewe TV-signala i mon-

taù zemaqskih i satelitskih an-

tena, tel. 065/832-122.

Dajem ~asove i instrukcije iz en-

gleskog jezika, 1 sat/ 5 KM i pre-

vod dokumenata - strana A4/10 KM,

tel. 065/938-401.

Izvodim povoqno sve vrste rigips

radova i ugradwu laminata, tel.

065/768-745.

Projektujemo i gradimo monta`ne

ku}e i vikendice po naruxbi, zima

nije prepreka, tel. 065/775-533.

"Adria# - hitno potrebni komer-

cijalisti, plata po dogovoru, tel.

065/591-823.

Iskusan TV-mehani~ar traì posao

u struci, moè i elektroinsta-

lacije, te ku}ni majstor, tel.

065/377-555.

Potrebni saradnici za prodaju

uvoznih mebl-{tofova za tapaci-

rawe namje{taja, po dogovorenim

uslovima, tel. 065/638-472.

Ovla{}eni sudski tuma~ za en-

gleski jezik, prevod i ovjera doku-

menata, povoqno, tel. 065/583-266.

Usluge hemijskog dubinskog ~i{-

}ewa automobila, luks sjedi{ta,

tapaciranog namje{taja, tepiha,

polirawe automobila, kvalitetno,

povoqno, tel. 065/581-791 ili

065/641-010.

Posao ~i{}ewa prostorija i

sli~no ili wege bolesnika, tel.

051/281-101.

Vidovita kroz san, {oqu i pasuq

skida crnu magiju, rje{ava mnoge

porodi~ne i poslovne probleme,

Medina, tel. 055/206-715.

Dajem instrukcije iz wema~kog

jezika, tel. 065/986-593 ili 051/

282-509.

Kvalitetno i brzo usluga kwigov-

odstva, obrasci, licenca, ostalo,

samo ozbiqne ponude, tel. 065/360-

813 ili 051/300-848. Izrada inter-

net prezentacija va{e firme,

ponude, usluge, oglasa, izrada dig-

italnih slika, brzo i povoqno, tel.

065/360-813 ili 051/300-848.

Vr{im usluge mqevewa svih vrsta

ìta mlinom sa vodeni~kim ka-

menom, cijena samo 0,20 KM/kg, tel.

065/822-004.

Dajem instrukcije iz wema~kog

jezika, tel. 065/986-593 ili 051/

128-509.

Prodajem automatski digitalni

aparat za mjerewe krvnog pritiska,

tel. 065/696-734

Prodajem motor za djecu sa akumu-

latorom "pretty princes# 130 KM +

akumulator, tel. 051/219-553

Prodajem ili mijewam 70 blokova

protherm, ve}e, 120 KM u Srpskom

Milanovcu, tel. 0517381-165

Povoqno prodajem ve{ ma{inu

"kastor# - Kon~ar, tel. 051/302-029

Prodajem {tancanu mreù za

ogradu cijena po dogovoru, tel.

051/213-483

Prodajem kosilicu za travu na

elektro pogon makaze elektro za

ogradu i tepih 2,5h3,5 m, tel.

051/213-483

Prodajem prikqu~ke za traktor,

tel. 0657846-494

Prodajem ra~unar pentijum II sa

monitorom, tastaturom i mi{om,

tel. 065/471-980

Prodajem elektri~ne ma{ine za

mqevewe vo}a za rakiju, 200 KM,

tel. 051/352-637

Prodajem prìonik i mlin za ka-

fu 50 kilograma u dobro o~uvanom

stawu. Povoqno i pogodno za

pokretawe svoga biznisa. tel.

065/948-328

Prodajem dje~ija kolica, marka

"Grako# dobro o~uvana, cijena

povoqna, tel. 051-7463-816; 065/

397-170

Prodajem veliki neformirani ak-

varijum, 240 iit, 100h56h45 cm,

formirawe mogu}e po dogovoru,

tel. 051/307-191; 066/780-565

Rasprodaja namje{taja zbog selidbe,

vitrina, sto, 6 stolica, komoda, spa-

va}a soba, regal, trosjed, dvosjed,

foteqa, friìder dvodijelni, zam-

rziva~ ladi~ar i pisa}i sto, tel.

308-828

Brenta mala, 2 stucera, uzdu`ni

cirkular AC, veliki bansek i

viqu{kar "skip#, povoqno, tel.

051/501-715; 065/584-938

Prodajem veoma povoqno, fri-

ìder, el. {poret i {iva}u

ma{inu (sve ispravno), tel. 301-088

Prodajem woofer-e za auto, pioneer12 in~a, 500 W i poja~ala magnat 360

W i sherwood 120 W RMS, tel.

065/899-737; 051/312-922

Prodajem suvu gra|u, hrast-bukva i

rakiju {qivovicu, tel. 052/318-052.

Prodajem gliser "elan# - 450 ~etiri

sjedi{ta, trajler, ceradu i korito

bez motora, tel. 051/218-220 ili

319-913.

Prodajem u o~uvanom stawu "Roto-

print# A-3 format, povoqno, tel.

065/804-841.

Traìm za motokultivator honda

320-360 mio standard Osijek klip-

wa~u, Borislav Popovi}, tel.

051/468-114.

Prodajem novu kadu, duìne 160 cm

i bojler emajlirani 80 litara, tel.

065/791-259 ili 051/586-261.

Prodajem povoqno dijelove za

"fi}u# 750 i 850, tel. 051/539-006

ili 065/650-289.

Prodajem doma}u {qivovicu, od

neprskane {qive, neprepeka,

starost 4 godine, 10 KM/l, tel.

051/211-802.

Prodajem dva nova stola za sito

{tampu, tel. 280-909.

RR AA ZZ NN OO

STALNI SUDSKI

TUMA^ ZA ENGLESKI

I RUSKI JEZIK.

Prevod i ovjera dokumenta.

Tel/faks: (051) 302 584; 212 841

E-mmail: [email protected]

[KOLA STRANIH JEZIKA

THE HOPEPOSLOVNI CENTAR BANA

MILOSAVQEVI]A 8

Tel/Faks: (051) 302 584;

212 841

E-mmail:[email protected]

QETNA [KOLA ENGLESKOG

KRATKI INTENZIVNI KURSEVI

POSLOVNA KORESPONDENCIJA

BUSINESS ENGLISHTOEFL/TOEIC

SEMINARI ZA ME\UNARODNE

ISPITE

PRIPREMA-PROBNI TEST

- POLAGAWE

U P I S

OD 10 DO 14 I OD 17 DO 19

ÂSOVA

SUBOTOM OD 10 DO 13 ÂSOVA

Stalni sudski tuma~ za en-

gleski i ruski jezik, prevod i

ovjera dokumenata. Poslovni

centar, Bana Milosavqevi}a

8, lok. 12, tel/faks: 051/302-

584; 212-841; 065/535-820; e-mail:hope.school›blic.net ; web:/www.hopeschoolbl.org/4469 BP

INOSTRANSTVO,

AMERIKA, KARIBI,

EVROPA

- Employment Power zapo{qa-

va na luksuznim brodovima,

hotelima, djevojke i mladi}e,

20-30 godina starosti. Bez

tro{kova unaprijed, engleski

jezik je neophodan. Milo{ Ma-

jdanac, tel. 051/262-564; 065/927-

587, milosmablic.net; 004158 S.G.

Stalni sudski tuma~ za en-

gleski i ruski jezik, prevod i

ovjera dokumenata. Poslovni

centar, Bana Milosavqevi}a

8, lok. 12, tel/faks: 051/302-

584; 212-841; 065/535-820; e-mail:hope.school›blic.net ; web:/www.hopeschoolbl.org/4469 BP

USLUGE

PPOOSSAAOO

GGAARRAA@@EE

IZNAJMQIVAWE

Prodajem firmu DOO Br~ko

tel. 065/753-365 B.\.

Prodajem kafe "Azzurro#

Save Mrkaqa 9 i "Azzurro II#

Brace Potkowaka 11, tel.

065/513-631 od 8 do 13 ~asova

PRODAJA

PP OO SS LL OO VV NN IIPP RR OO SS TT OO RR II

ZAMJENA

MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II

25. i 26. jun 2005. OGLASI 5

Prodajem ~etiri aluminijumske

felge, golf-pasat, ~etrnaestica.

Zvati poslije 17 ~asova ili sub-

otom i nedjeqom cijeli dan, tel.

065/673-328.

Prodajem bagremovo koqe za

ograde, pulceve za gra|evinare,

{iva}u ma{inu wema~ke pro-

izvodwe kao nova, ma{inu za

mqevewe mesa sa trofaznim mo-

torom za mesare, 300 KM, TV

"gruding# sa daqinskim ekran 66

cm, 120 KM, nova harmonika 80

basova, 11 registara 550 KM, tel.

051/370-711 ili 065/206-060.

Prodajem vitrinu, stoli}, tr-

pezarijski sto, {est stolica i re-

gal, tel. 051/462-864.

Prodajem zamrziva~ ladi~ar, tel.

304-182.

Prodajem harmoniku velmajster

"stela# 32 basa, zvati poslije podne,

tel. 311-626.

Prodajem prirodno p{eni~no i

kukuruzno bra{no sa mlina sa vo-

deni~kim kamenom, tel. 065/822-004.

Kupujem siceve predwe sa nasloni-

ma za ruke za folksvagen kombi T3,

tel. 065/822-004.

Prodajem jedno grobno mjesto na

grobqu "Sveti Pantelija#, tel.

051/464-692.

Prodajem ma{inu sija~icu sa

~etiri reda, i mlin za ìto, tel.

581-202.

Prodajem ambalaù Bawalu~ke

pivare, 15 gajbi, po 5 KM, tel.

051/314-452.

Prodajem {tampariju komplet,

mogu}a kompenzacija, tel. 061/

224-175.

Prodajem grobnicu sa ~etiri mjes-

ta na pravoslavnom grobqu u

Boriku, Bawa Luka, tel. 065/

973-605.

Prodajem rakiju viqamovku doma}u

22 gradi 1 l/15 KM, tel. 065/ 861-419.

Prodajem dobro bure za rakiju oko

120 l, cijena 100 KM, tel. 065/

813-592.

Prodajem trogodi{wu neprepe~enu

{qivovicu, 43 stepen, {qiva "sav-

ka#, 10 KM/1, tel. 051/211-802.

Prodajem skije "elan#, tel. 065/

974-307.

Prodajem {qivovicu od dvije go-

dine, ja~ine 19 gradi i rakiju lo-

zova~u, ja~ine 20 gradi, tel. 051/

461-639.

Prodajem poja~alo za bas gitaru,

tel. 065/329-759.

Prodajem povoqno nov regal, tel.

065/522-170.

Prodajem 2 kau~a, 2 foteqe, 2

friìdera, tel. 051/303-625.

Prodajem u Gradi{ci veliki

pisa}i sto, tel. 051/814-050.

Prodajem balirano sijeno, tel.

050/213-382 ili 065/739-027.

Prodajem regal i plakar za hodnik,

tel. 051/304-454.

Prodajem u Gradi{ci veliki

pisa}i sto, tel. 051/814-050.

Prodajem polovan zamrziva~ "san-

du~ar#, Gorewe, 300 l cijena 200

KM, tel. 051/350-185 ili 051/

350-196.

Prodajem ma{inu za prèwe

kafe (skoro nova) sa specijalnim

zatvorenim poklopcem, tel.

0038512859304.

Prodajem lamelu korpu, druk leàj

i vodenu pumpu za "opel askonu#

1.600, zadwa vu~a, tel. 052/333-666.

Prodajem 12 du`nih metara ukras-

nog zimzelena, tel. 051/353-461.

Prodajem troja invalidska koli-

ca, jedna sa stolicom za WC, jedna

ru~na, jedna elektri~na, zra~ni jas-

tuk za sjedewe, sve novo, vrlo povo-

qno, tel. 380-822.

Prodajem 2 kau~a, vise}u kuhiwu

duìne 2,5 m, plakar ormar kao

ameri~ki plakar duìne 2,5 m,

dje~iji radni sto (kao ormari})

povoqno, tel. 065/357-622.

Prodajem pile}e kosti za ku}ne

qubimce, profesionalnu ma{inu

za prawe su|a, tel. 051/303-127.

Prodajem dje~ija kolica, friìder

kombinovani, auto paktregere,

hrastove letve, 250 h 745, kance-

larijski sto 180 h 90 cm, tel.

051/461-684.

Kupujem starine - zidne satove,

kwige, novac, ordewe, namje{taj,

sve starije od 80 godina, isplata

odmah, tel. 065/510-766.

Loto, doma}i i strani, sistemsko

igrawe grupe igra~a, tel. 065/

416-723.

Prodajem jedno grobno mjesto na

grobqu "Sveti Pantelija#, tel.

051/464-692.

Prodajem rakijski kotao 100 l, tel.

586-261; 065/791-259.

Prodajem dva mlina monofazni i

trofazni, tel. 051/581-202.

Prodajem traktor ferguson, tel.

051/581-202.

Prodajem ma{inu sija~icu za kuku-

ruz, tel. 051/581-202.

Prodaje se metalni kiosk u

Prijedoru 17 mŸ iverica, staklena

vuna, tenda, krov - crijep, uredni pa-

piri, tel. 052/228-342

Prodaje se u Prijedoru 1800 kom.

polovnog crijepa, kubik colarske

daske suve i cirkular bansek tel.

052/234-960; 065/493-184

Prodaje se gumena cisterna, ka-

paciteta 500 l, tel. 065/308-076

Prodajem nove gra|evinske blokove

vel. 25h25h14, 3.500 komada u

Prijedoru, tel. 065/594-453

Prodaje se u Prijedoru automobil

"mazda# , 1984 g., cijena 800 KM,

tel. 065/308-076

"Opel vektra 2.0. #, 89, g.p, meta-

lik, ABS, siber, el.retrevizori,

servo, u odli~nom stawu, 4000 KM,

tel. 0657585-876.

"Mercedes jumbo 1481#, u dobrom

stawu - jeftino, tel. 065/983-590

Prodajem "reno lagunu# 1,6 16 V -

1999 god., klima, alu felge, ocari-

wen, 16.200 KM metalik, tel.

065/900-564

Prodajem putni~ki kombi ford

torned god. 1994, tel. 065/954-706

Prodajem "kadet# 1,3, 1983. godina

u o~uvanom stawu, registrovan, do

6. jula 2005. Godine, tel. 065/ 687-444.

Prodajem "alfu romeo# 33 1.5.1988.

u dobrom stawu sportska verzija

povoqno, tel. 065/966-210

Prodajem "jugo 45# godina 1985 u

odli~nom stawu povoqno, tel.

065/966-210

Prodajem bicikl "monbajk#, u

odli~nom stawu 60 KM, tel. 051/

427-352

Prodajem automobil BMW 320 D,

god. pr. 2001., metalik crni, koà,

klima, aluminijske felge, tel.

065/511-121.

Prodajem automobil BMW 535,

godina proizvodwe 1990, tel.

051/551-453.

Prodajem toyota rav 4, god. pr. 2001.,

benzin, metalik, siva, 43000 KM

pre{la, pogona sva 4 to~ka, ABS,

klima, CD, cijena 16.800 evra, tel.

065/780-131.

Prodajem motocikl honda VF 500

interceptor god. pr. 1986, kao nov,

cijena 1.500 evra, tel. 065/780-131.

Prodajem vw bora god. 2002., jedan

vlasnik pre{la 110000 KM, sa

punom opremom, klimatornik,

alarm, multlok, CD, tel. 065/

901-325.

Prodajem "reno megan#, god. pr.

1996., metalik crna boja, FUL opre-

ma, tel. 065/901-325.

Prodajem audi 80, god. pr. 1989., reg-

istrovan do 20.3.2006. trula vi{wa,

tel. 065/546-272, Bawa Luka.

Prodajem golf 2 dizela{, tel.

065/568-782.

Prodajem gliser, "elan# - 450

~etiri sjedi{ta, trajler, ceradu i

korito bez motora, tel. 051/218-220

ili 319-913.

Povoqno prodajem "zastavu 101

GTL# god. pr. 1984., pre{la 85.000

KM istekla registracija 20.5.2005.,

tel. 065/581-769.

Prodajem "golf 2# dizel, tel.

065/568-782.

Prodajem povoqno kamion mer-

cedes 608, moè i zamjena za mawi

uz doplatu, tel. 051/280-717 ili

065/575-157.

Prodajem kombi subaru 1000 ccm,

1986. god. pr., u odli~nom stawu,

tel. 065/564-498.

Prodajem "trabant# i TAM i trak-

tor tridesetdevetak, tel. 581-202.

Prodajem skoro nov skuter sa 700

kilometara 50 cm¿ i trajnom reg-

istracijom pod garancijom do av-

gusta 2005, tel. 051/315-890 ili

065/530-861.

Prodajem TAM 2001. generalno

ura|en, o~uvan, tel. 051/586-261;

065/791-259.

Prodajem mercedes 240 D, karavan,

registrovan, god. pr. 1984., tel.

051/380-629.

Prodajem "reno 11# god. pr. 1986. u

dobrom voznom stawu, cijena 1.200

KM, havarisan, registrovan do ju-

na 2005., tel. 065/491-014.

Prodajem fiat croma 2.0 ie, 1989., reg-

istrovan do avgusta 2005., full opre-

ma sem klime i koè, alarm, bloka-

da mjewa~a, alu felge, {iroke,

gume, garaìran, cijena 3.500, hit-

no, tel. 282-244 poslije 16 ~asova.

Prodajem TAM 75, registrovan, ci-

jena povoqna, tel. 065/686-230.

Povoqno prodajem nov skuter, za-

premine 125 kubika, pla}eni i

porez i carina, tel. 051/318-376.

Prodajem GT 4, 89. god. pr., reg-

istrovan do 6. mjeseca, tel. 051/458-

126 ili 065/946-351.

Prodajem TAM i "trabant# u is-

pravnom stawu, tel. 051/581-202.

Prodajem "zastavu 128#,1987. godi-

na proizvodwe, tel. 065/641-436 ili

051/219-214 (zvati od 15 do 22 ~asa).

Prodajem kamion mercedes 508, is-

pravan u voznom stawu veoma povo-

qno, tel. 065/687-960 ili 051/

306-770.

Prodajem kombi reno trafik, god.

pr. 86., generalno ura|en istekla

registracija, cijena fiksna 1800

KM, tel. 065/510-766.

Sve vrste retrovizora za autobuse,

kamione i kombi vozila, xipove,

te kriva i rezana ogledala sa ugrad-

wom za putni~ka kola, farovi za

golf i mercedes - majstor minuta,

tel. 065/538-048.

Prodajem ili mijewam za stan

BMW 318 I, 2003. godina proizvod-

we, ocariwen i pla}en porez, tel.

050/211-858 ili 065/747-791.

Plastika, studentkiwa plavu{a

(19 god.) ispuni}e sve va{e snove,

tel. 0657450-038.

Ja sam Maja, imam 25 godina, jako us-

amqena, oboàvam zabave, 065/

433-053

Austrijanac, dobro situiran, star

36 godina, traì ènu Srpkiwu,

iskqu~ivo radi braka, starosti od

25 do 36 godina, jedno dijete ne

smeta, tel. 0043732399418 ili

00436644615037.

Momak 39 godina, visok 185 cm,

teàk 85 kg èli da upozna osobu

od 40 do 45 godina, tel. 051/468-107.

Izgubqena li~na karta na ime

Ra|enovi} Du{an, ul. Ilije

Gara{anina 3 B.Luka, tel. 065/829-

601; 051/352-392

Moli se osoba koja je pozvala hit-

nu pomo} dana 28. februara za ~ov-

jeka koji je pao na mostu "Venecija#

da se javi na telefon tel.

315-388.

TRA@I SE OSOBA

IZGUBQENA

DOKUMENTA

LI^NI OGLAS

AUTOMOBILI

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: [email protected]

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM


6

tel: 051/211-968 tel/faks: 051/212-004

M A R K E T I N G

E-mail: [email protected]

REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO RADA I

BORA^KO-INVALIDSKE ZA[TITE

Vuka Karaxi}a 4, Bawa Luka, tel. 051/331-651, faks: 051/331-652, E-mail:mpb›mpb.vladars.net

Bawa Luka, 23.5.2005.

FABRIKA DUVANA

BAWA LUKA

Predsjedniku privremenog Nadzornog odbora

Predmet: Obavje{tewe

Kao predstavnik dràvnog kapitala i Fonda za restituciju u Fabrici duvana Bawa

Luka, a shodno Odluci broj 2748 od 14.6.05. o odga|awu odràvawa V redovne sjed-

nice Skup{tine akcionara AD Fabrika duvana Bawa Luka, bez obrazloèwa i

konsultacije sa mnom kao predstavnikom ve}inskog kapitala, obavje{tavam sve ak-

cionare ovog preduze}a, direktora, ~lanove privremenog nadzornog odbora i sve

druge relevantne faktore da }e se V redovna Skup{tina akcionara AD Fabrike

duvana Bawa Luka svakako odràti, kao {to je ve} pomenutom odlukom nazna~eno,

za 21 dan, tj. 6.7.2005. godine, sa po~etkom u 12 ~asova.

Ukoliko se ova Skup{tina akcionara iz bilo kojih razloga odgodi (bez konsultacija

sa predstavnikom ve}inskog kapitala, kao {to je to ve} u~iweno), V redovna

Skup{tina akcionara AD Fabrike duvana Bawa Luka bi}e odràna isti dan, tj.

6.7.2005. godine sa po~etkom u 13 ~asova, u zgradi Narodne skup{tine Republike

Srpske, u crvenom salonu, Vuka Karaxi}a br. 2, Bawa Luka.

U ovom slu~aju, dnevni red, koji je utvr|en za V redovnu Skup{tinu akcionara AD

Fabrike duvana Bawa Luka, koja je bila zakazana za 15.6.2005. i za koju su materi-

jali ve} dostavqeni, ostaje nepromijewen.

Dostavqeno:

1. Ministarstvu privrede, energetike i razvoja,

2. Direktoru preduze}a

Ovo obavje{tewe objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#.

koja }e se odràti dana 30.6.2005. godine (~etvr-

tak) sa po~etkom u 13 ~asova u sjedi{tu DD

"@itopromet# u Br~kom, Industrijska br. 3.


Dnevni red:

1. Razmatrawe izvje{taja o realizaciji obaveza

investirawa iz ugovora o kupoprodaji dionica,

2. Dono{ewe odluke o pove}awu kapitala DD

"@itopromet# po osnovu izvr{enih investici-

ja u prve dvije godine perioda sprovo|ewa ugov-

ora o privatizaciji "@itoprometa#,

3. Dono{ewe odluke o emisiji dionica na os-

novu pove}awa kapitala,

4. Usvajawe poslovnika o radu Skup{tine,

5. Dono{ewe odluke o izmjeni ~lana Nadzornog

odbora,

6. Razno.

Pozivaju se svi dioni~ari da mogu prisustvo-

vati Skup{tini i odlu~ivati, odnosno wihovi

opunomo}enici koji su du`ni da dostave punomo}

ovjerenu od nadle`nog organa.

Za sve informacije u vezi sa odràvawem

Skup{tine dioni~ari se mogu obratiti na tel.

049/216-501.

Materijal za sjednicu Skup{tine moète raz-

gledati u sjedi{tu preduze}a, a dopunska obraz-

loèwa bi}e iznesena na Skup{tini.

DIREKTOR

Na osnovu ~lana 28. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glas-

nik Republike Srpske# br. 64/02-II), Upravni odbor "Jugoprevoz# a. d. - Trebiwe

objavquje sqede}e:

MI[QEWE

O JAVNOJ PONUDI ZA PREUZIMAWE

Upravni odbor upoznat je sa sadràjem javne ponude za preuzimawe "Jugoprevoz#

AD - Trebiwe, od strane "BTS Mediteran# d. o. o., Du{anova 30 - Trebiwe (u daqem

tekstu: ponudilac).

Ponuda za preuzimawe akcija objavqena u "Glasu Srpske# od 11.6.2005. godine i u

"Slu`benom glasniku Republike Srpske# od 16.6.2005. godine. Ponudilac se obavezao

da }e kupiti sve redovne akcije s pravom glasa i na kojima nije zasnovan nikakav

teret, te za svaku akciju platiti iznos od 0,10 KM. Ponudilac je objavio da je ciq

preuzimawa unapre|ewe poslovawa i razvoj dru{tva u skladu sa registrovanom dje-

latno{}u.

U skladu sa svojom obavezom, Upravni odbor iznosi mi{qewe da je objavqena ponu-

da u cjelini u skladu sa odredbama zakona, da je ponu|ena cijena primjerena, da su

ciqevi ponudioca i wegove namjere u interesu emitenta, te izraàva pozitivno

mi{qewe o javnoj ponudi za preuzimawe.

Upravni Odbor

"Jugoprevoz# AD - Trebiwe

SRPSKO KULTURNO UMJETNI^KO DRU[TVO

"DR MLADEN STOJANOVI] # PRIJEDOR

Broj 10/06/05

Datum, 23.6.2005.

Na osnovu ~lana 26. Statuta SKUD "Dr Mladen Stojanovi}#, Upravni odbor Dru{tva

raspisuje

KONKURS

za angaòvawe umjetni~kih rukovodilaca sekcija Dru{tva i to

1. Umjetni~ki rukovodilac - dirigent hora, 1 izvr{ilac

2. Umjetni~ki rukovodilac folklorne sekcije - koreograf, 1 izvr{ilac

3. Umjetni~ki rukovodilac orkestra, 1 izvr{ilac

5. Umjetni~ki rukovodilac - dirigent dje~ijeg hora, 1 izvr{ilac

Pored op{tih uslova predvi|enih Zakonom potrebno je da kandidati, uz prijavu za konkurs,

dostave kratku biografiju, dokaze o osposobqenosti za rad i iskustvu u obavqawu poslo-

va iz odre|ene oblasti.

Izabrani kandidati }e se angaòvati na osnovu ugovora o djelu na odre|eno vrijeme.

Sve prijave mogu se dostaviti na adresu:

SKUD "Dr Mladen Stojanovi}# Prijedor, Kraqa Petra Oslobodioca br. 16.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana javnog objavqivawa.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

V. d. predsjednika Dru{tva,

Neboj{a Kuruzovi}

Elektroprivreda Republike Srpskeakcionarsko dru{tvo Trebiwe

Broj 03-752-8/05

Datum: 23.6.2005.

Na osnovu ~lana 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni

glasnik Republike Srpske# broj 20/01), "Elektroprivreda# Republike Srpske a. d.

ogla{ava

PONI[TEWE POZIVA ZA JAVNO NADMETAWE

PONI[TAVA SE poziv za javno nadmetawe broj: 03-752-5/05 za izbor najpovoqnijeg

ponu|a~a za pruàwe usluga osigurawa imovine i zaposlenih radnika preduze}a koja

obavqaju elektro-energetsku djelatnost u Republici Srpskoj, objavqen dana 28.4.2005.

godine u "Glasu Srpske# i "Nezavisnim novinama# te obavje{tewem po istom broj: 03-

753-6/05, objavqenom dana 7.5.2005. godine u istim sredstvima informisawa, zbog pro-

pusta naru~ioca iz ~lana 8. stav 1. ta~ka 2. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i

ustupawu radova ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 20/01).

ERS a.d.

Trebiwe

DD "@ITOPROMET#

BR^KO

Broj 321/05

Dana, 30.5.2005. god.

Na osnovu ~lana 29. a u skladu sa odredbama ~lana 30. Statuta DD "@ITOPROMET# Br~ko sazi-

vam

4. REDOVNU SJEDNICU SKUP[TINE

DIONIÂRA DD "@ITOPROMET# BR^KO

U skladu sa ~lanom 8 Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl. gl.

RS# broj 20/01) i ~lanom 44 Statuta, Telekomunikacije Republike Srpske a. d. Bawa Luka,

ul. K. P. I Kara|or|evi}a 93, objavquje:

IZMJENU PONOVQENOG OGLASA

TPN - 07/05

za prikupqawe ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku pogonskog goriva za Radne

jedinice Telekoma Srpske

Telekomunikacije RS AD Bawa Luka obavje{tava sve zainteresovane ponu|a~e o sqede}oj

izmjeni ponovqenog oglasa za javno nadmetawe TPN 07/05 za prikupqawe ponuda i izbor

najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku pogonskog goriva za RJ Telekoma Srpske

Tekst:

VI - ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA

Ponude moraju biti dostavqene najkasnije do i ukqu~uju}i 30.6.2005. godine do 11 ~asova,

po{tom ili li~no na adresu:

TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a. d.

BAWA LUKA

Ul. Vuka Karaxi}a br. 6 (kancelarija protokola)

78 000 Bawa Luka

REPUBLIKA SRPSKA

VII - OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda obavi}e se dana 30.6.2005. godine u 11.30 ~asova u tender sali TELEKO-

MUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a. d. Bawa Luka, ul. Mladena Stojanovi}a br. 8.

Tekst se mijewa i sada glasi:

VI - ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA

Ponude moraju biti dostavqene najkasnije do i ukqu~uju}i 8.7.2005. godine do 11 ~asova po{tom

ili li~no na adresu:

TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a. d.

BAWA LUKA

Ul. Vuka Karaxi}a br. 6 (kancelarija protokola)

78 000 Bawa Luka

REPUBLIKA SRPSKA

VII - OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda obavi}e se dana 8.7.2005. godine u 11.30 ~asova u tender sali TELEKO-

MUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a. d. Bawa Luka, ul. Mladena Stojanovi}a br. 8.

25. i 26. jun 2005. OGLASI 7

ZLOÎN IMA

IME I PREZIMEStrana 2.

INTERVJU

"GLASA PLUS"

ALEKSANDAR VUÎ], GENERALNI SEKRETAR

SRPSKE RADIKALNE STRANKE

Za mla|i svijet ni{ta nije problem. Ni sti}i ni ute}i. Ni na stra{nom mjestu

postojati. Ni na tre{wu se popeti. Za pewawe na tre{wu je, kaù, krajwe vrijeme

- zrele su, prezrele; ve} prolaze. Zato je i ovaj "mladi}" usko~io u kro{wu

i sladi li se, sladi. Ba{ kao onaj rimski vojskovo|a koji je ovo vo}e i otkrio

ratuju}i negdje u Maloj Aziji, pa ga sav ushi}en donio u Rim. Ovo nije Rim, iako

nas neki upore|uju sa plebsom u rimskim arenama, ali da imamo tre{awa - imamo.

ZORAN KOSTI] CANE, PJEVA^

"PARTIBREJKERSA"

POBJEGAO SAM

OD BEOGRADA

Od kolijevke pa do groba

uvijek postoji neki Sloba,

uvijek postoji neki glavowa

koji te zeza

LICA, PREDJELI, OBIÂJI

KASNO TITO U

VIJAÂNE STI@E

Nekada najve}e naseqe

u ~elina~ko-prwavorskom

kraju, palo je na za~eqe

i po broju stanovnika

i po razvijenosti

Strana 5.

Strana 7.

Strana 3.

ZAPIS O DVA STARA HERCEGOVA^KA

MANASTIRA

DOBRO MJESTO

DOBRI]EVO

Prije 40 godina manastiri

Dobri}evo i Kosijerevo

su iz doline Trebi{wice

premje{teni na dvije strane

Bile}kog jezera

Strana 4.

HO]E LI SE KOPATI NIKL

U SRPSKOJ

PREKO PREÊ,

NAOKOLO BLI@E

Da li preko Vi{egrada

i Rudog britanska kompanija

èli da stigne do

prebogatog nalazi{ta

na Mokroj gori, u Srbiji

IZME\U DOWE GRADINE

I SREBRENICE

ZA[TO ]UTI

E[DAUN?

Zlo~in u Srebrenici

neprimjereno je porediti sa

drugim. Ali, neprimjereno je,

neprirodno i opasno }utati

o zlo~inima nad Srbima

(Snimio Miladin MIHAJLOVI])

Strana 13.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.INTERVJU2

Poslije objavqivawa snimka

brutalnog ubistva {estorice

srebreni~kih muslimana, srp-

sku javnost je uzburkala i tvrdwa da

se protiv drugog ~oveka Srpske radi-

kalne stranke Tomislava Nikoli}a

vodi istraga - zbog navodnih ratnih

zlo~ina u Antinu.

I u jednom i u drugom slu~aju, di-

rektni u~esnik je direktor Fonda za

humanitarno prava iz Beograda Nata-

{a Kandi}. Ona je Ha{kom tribuna-

lu dostavila video-materijal na kome

pripadnici "[korpiona# streqaju

Srebreni~ane, ona srpskim medijima

bez ograda tvrdi i da je Tomislav Ni-

koli} u~estvovao u zlo~inu.

Ovoga puta Kandi}ka nema doka-

ze u vidu filma, ali ipak tvrdi da je

Nikoli}, zamenik predsednika Srpske

radikalne stranke, u Antinu, gdje je bo-

ravio kao dobrovoqac po~inio zlo~in.

Generalni sekretar Srpske radi-

kalne stranke i narodni poslanik u

Skup{tini Srbije Aleksandar Vu~i}

za na{ list tvrdi da Nata{a Kandi},

za razliku od prvog puta, kada je uspe-

la da nametne svojevrsnu krivicu ce-

lom i samo srpskom narodu, bitku sa

radikalima - ne}e dobiti. Ta~nije, da

ju je u startu izgubila.

- Tu bitku ne moè da dobije, jer

kada kaète da je neko nekog ubio, mo-

rate da kaète koga je ubio i kada ga

je ubio i da to potvrdite dokazima.

Ali, Nata{a Kandi} nema nijedan do-

kaz! Poziva se na navode hrvatske

{tampe!? Pa to je besmisleno, jer we-

na kancelarija dostavqa hrvatskoj

{tampi {ta da pi{u. Uzmete hrvat-

ski "Vjesnik# ili "Ve~erwi list#,

pro~itate optu`be, pa ih nazovete i

pitate odakle im to, a oni vam kaù:

"Izvinite, to je nama dostavqeno iz

Beograda, iz Kancelarije Fonda za hu-

manitarno pravo!# Ba{ tako su nam re-

kli - veli Aleksandar Vu~i}.

On isti~e da je re~ o vrlo ozbiq-

nim optu`bama i da su ih radikali

tako i shvatili. Ali, kaè, nije sve u

jednoj bici.

?[ta je ciq ovih istupa Nata{a

Kandi} i uop{te kampawe koja se

vodi u posledwe vreme?

- Nata{a Kandi} je napala ceo

srpski narod i ona u~estvuje u bici

protiv wega. [ta èle ona i weni

istomi{qenici? Oni ̀ ele po svaku

cenu da nametnu krivicu celom srp-

skom narodu, da ceo narod optuè da

je genocidan. To ~ine iz tri razloga.

Prvi razlog je ukidawe Republike

Srpske. Namera je da se kaè da je Re-

publika Srpska genocidna tvorevina

i zato }e poku{ati da ukinu dràvnu

tvorevinu srpskog naroda zapadno od

Drine.

Drugi razlog je poku{aj da se po-

krene èstok medijski pritisak oko

Kosova i Metohije kako bi se umnogo-

me oslabio poloàj srpske strane i da-

la mogu}nost nekoj vrsti medijske po-

dr{ke za otimawe Kosova i Metohi-

je od Srbije.

Tre}a im je namera da se sve to iz-

vr{i i da se Srbi i srpska dràva

predstave kao genocidan narod i kao

neko ko }e vekovima zbog toga ispa{ta-

ti.

?Da li }ete uspeti da dokaète da

Nata{a Kandi} ne govori istinu

o Tomislavu Nikoli}u?

- Nata{a Kandi} je laòv i na{a

satisfakcija }e biti kada sud to do-

kaè. U stvari, ona }e sama dokazati

da je laòv.

Mislim da je su{tina u tome da u

Srbiji ne postoji spremnost za suo-

~avawe sa zlo~inima koji su po~iwe-

ni nad Srbima.

Dakle, svi su osudili zlo~in ko-

ji je po~iwen nad muslimanima u Sre-

brenici. Ne postoji ~ovek, politi~-

ka stranka koji to nije uradio! Ali,

malo koja stranka se izjasnila o zlo-

~inu i ubistvu Rada Rogi}a, ili o

monstruoznim ubistvima na snimcima

koje smo mi pokazali. Niko te slike

ne prikazuju iako su objektivno po-

smatrano "monstruozniji# od onih sli-

ka koje su prikazane nekoliko dana

pre toga.

?Odlu~ili ste da protiv Nata{e

Kandi} pokrenete krivi~nu pri-

javu. Kada }ete je podneti?

- Krivi~na prijava je pripremqe-

na i mi ̀ elimo da dràva vodi taj po-

stupak. Teret dokazivawa je na wenoj

strani. Neka, dakle, ona dokaè to

{to tvrdi. Ako ne moè da dokaè, i}i

}e u zatvor.

?Ona, me|utim, kaè obrnuto: vi

dokaìte da Nikoli} nije u~e-

stvovao u maltretirawu civila

u Antinu?

- Da mi dokazujemo nevinost!? To

je suludo. Pa, slu{ajte, to je samo Be-

rija radio. U dosada{woj istoriji pra-

va uvek se dokazivala krivica i posto-

ji presumpcija nevinosti. To svi zna-

ju. Ali utvr|ivawe nevinosti je smi-

slio Berija koji je traìo da sami qu-

di dokazuju svoju nevinost. Ali, mi ne-

mamo nikakav problem s tim. Neka

Nata{a Kandi} dokaè to za {ta nas

je optuìla.

?[ta }ete uraditi ukoliko tuì-

la{tvo ne reaguje na Va{u krivi~-

nu prijavu?

- Siguran sam da ho}e. Apsolutno

sam siguran.

?U op{tem zaprepa{}ewu koje je

preplavilo Srbiju zbog prikazi-

vawa pomenutog filma iz Sre-

brenice radikali su jedini reagova-

li - prikazali ste snimke zlo~ina nad

Srbima. Za{to su drugi }utali?

- Ne znam za{to su }utali. Mo`da

su se bojali ili se nisu sna{li. Mi }e-

mo se boriti da se na{ narod ne sata-

nizuje do kraja. U narednom periodu }e-

mo zaista uloìti mnogo napora na

tome.

Da budem sasvim otvoren: mi ne-

mamo nikakav strah, znamo da }emo da

budemo na èstokom udaru povodom

svega, da }e da pri~aju koje{ta, ali

znamo da je sve to posledica iste pri-

~e i iste stvari. Mi smo spremni da

se svemu tome o{tro suprotstavimo i

da idemo do kraja.

?Pretpostavqam da imate materi-

jal za dokazivawe zlo~ina nad srp-

skim narodom.

- Ima jo{ mnogo snimaka stravi~-

nih zlo~ina koji su po~iweni nad na-

{im narodom. Jedan film o tome }e-

mo prikazati u Centru "Sava#, da qu-

di gledaju {ta se sve de{avalo i {ta

su sve Srbi pretrpeli?

?S kog podru~ja su

va{i slede}i

filmovi?

- Dobro se zna, iako bi to mnogi

èleli da sakriju, da su zlo~ini nad

Srbima vr{eni i u BiH, i u Hrvatskoj,

i na Kosovu i Metohiji. Materijal

kojim raspolaèmo dokumentuje zlo-

~ine na tom podru~ju. I naravno, ima-

mo i materijal o zlo~inima nad srp-

skim narodom u Srbiji, tokom Nato

agresije. Sve te filmove }emo prika-

zati. Istim oru`jem }emo se boriti

protiv Nata{e Kandi}, i raznih "na-

ta{a kandi}#.

Uostalom, dobro se zna da je Na-

ta{a Kandi} omraèna u Srbiji. On-

aj koga napada Nata{a Kandi}, wemu

ska~e popularnost. I radikalima ska-

~e popularnost, prvi smo po istraì-

vawima javnog mwewa.

?Ho}ete li obznaniti dokaze o zlo-

stavqawu Srba i Ha{kom tribu-

nalu?

- Te do-

kaze do-

stavi-

} e -

m o

T u -

ìla-

{tvu za

ratne zlo-

~ine u Beo-

gradu. Oni su

to traìli i

mi }emo im u naj-

k r a } e m

mogu}em roku filmove i dokaze ispo-

ru~iti.

?U kakvoj su, po vama, vezi Nata-

{a Kandi}, ali i druge nevladi-

ne organizacije i televizija B

92, koja je film o ubistvu srebre-

ni~kih muslimana prva prikazala?

- Ta televizija uop{te nije me-

dij. Oni su pla}ena strana agentura.

Ja sam tamo bio podvrgnut grubim na-

padima zato {to im govorim istinu u

lice i zato {to ih se ne pla{im. Kad

vidim wihovu kameru ja im kaèm: vi

ste obi~na agentura, uop{te niste

profesionalni novinari. Vi ste pla-

}enici.

?Ko

ih

pla}a?

- Isti finansijer koji pla}a i

ove nevladine organizacije. Oni su

isto, samo se druga~ije nazivaju. Kakav

je to profesionalizam kada posle {est

meseci oni proglase ne{to doga|ajem

dana.

Da li ste vi ~uli da je neko rekao

da je Toma Nikoli} nekog ubio ili

ne{to sli~no? Niste. Oni lupetaju

gluposti svakog dana, a kada mi iza|e-

mo sa filmom na kome se vidi da su Sr-

bi ̀ rtve, oni to pre}ute. Oni ne}e ni-

kada prikazati film u kome su Srbi

`rtve, ve} samo ̀ ele da vide Srbe kao

zlo~ince. Ho}e da prikaù samo jed-

nu stranu tog nesre}nog rata.

Za razliku od wih mi mislimo da

zlo~in ima ime i prezime. Narodi ni-

su zlo~inci.

?Da li

c e o

"slu~aj

N i k o -

li}#

ima veze sa Vladimirom - Bebom Po-

povi}em. On je u emisiji "Insajder#,

upravo na B 92 pomenu navodne Niko-

li}eve zlo~ine?

- Beba je rekao da mu je to rekao

Jovica Stani{i}, a Stani{i} kaè

da Bebu nikada nije ni video u ìvo-

tu, sem na udaqenosti od trideset me-

tara kada je bio sa Zoranom \in|i}em.

?Za{to radikali nisu pristali da

glasaju za Deklaraciju o Srebre-

nici u Narodnoj skup{tini Srbi-

je?

- Mi smo hteli da se osude svi zlo-

~ini na prostoru biv{e Jugoslavije.

Ne moèmo da izdvojimo Srebrenicu,

a da ne pomenemo Krajinu odakle je

proterano 400.000 qudi, stravi~ne

zlo~ine kakvi su po~iweni u Starom

Grackom, Kle~ki ili Bratuncu. [ta

je sa svim onim Srbima koji su pobi-

jeni u Sarajevu? [ta je sa logorima

Viktor Bubaw, Tar~in, ̂ elebi}i, Ko-

wic, sa privatnim zatvorima po Sa-

rajevu?

Nemamo, naravno, ni{ta protiv -

neka se pomene i Srebrenica. Ali ne-

ki nisu hteli da se osude zlo~ini nad

Srbima. @eleli su da se zlo~ini jed-

nostrano posmatraju i osude. To ne mo-

è.

?Kako vidite budu}nost Kosova i

Metohije. Da li bi predlog ko-

na~nog statusa Kosmeta mogao li-

~i na nekada{wi plan Z-4 za Republi-

ku Srpsku Krajinu?

- Nemamo ni{ta protiv da status

Kosova u odnosu na Beograd i na cen-

tralne vlasti bude re{en sli~no ne-

kada{wem planu Z-4 za Republiku Srp-

sku Krajinu. Ali, protivimo se da to

podrazumeva svojevrstan plan Z-4 ka-

da je u pitawu odnos srpskog naroda

prema kosovskoj centralnoj vlasti.

Insistiramo na teritorijalnoj

celovitosti Srbije. Zna~i nema iz-

laska iz dràve Srbije, granice su

iste. U tim okvirima moèmo da se do-

govorimo o svemu.

Ali, ne}emo da pristajemo da se

odlu~uje o statusu Srba unutar izdvo-

jenog Kosova. To je velika gre{ka.

Nas interesuje status Kosova unutar

dràve Srbije!

?Da li li~no verujete da }e Ko-

sovo ostati u sastavu

Srbije?

- Verujem i moram da veru-

jem. Pa, pozadina cele pri~e

i kampawe o Srebrenici u

posledwe vreme je upra-

vo da bi mogli da ka-

ù: Eto, ve-

}ina se na Kosovu izjasnila da ho}e ne-

zavisno Kosovo.

Mi kaèmo: "Dobro, ali ve}ina

od 95 odsto èli nezavisnu Republi-

ku Srpsku. Da li prihvatate da se to

tako re{ava#?

Po{to znamo da to ne mogu da pri-

hvate onda traìmo da daju zna~ajna

prava i ovla{}ewa Republici Srp-

skoj, i, u skladu s tim, i zna~ajna pra-

va i ovla{}ewa Albancima na Koso-

vu, ali ih ne}e izdvajati iz Srbije.

Ali wihove su namere da unize i

uni{te Republiku Srpsku, pa da na

kraju kaù da ih je ba{ briga i da Ko-

smetu mogu da daju nezavisnost, jer ne

èle nikakvo pore|ewe sa Republikom

Srpskom. U takvom stavu nema ni~eg

racionalnog i logi~nog i uveren sam

da }e budu}i doga|aji to potvrditi.

¥ Neboj{a \OR\EVI]

Wega sve rane svakog ro-

da bole. [to mu je daqi

rod, to su mu rane ve}e,

to mu je bol neprebolniji, a naj-

ve}e su i najneprebolnije ako mu

je - ni u rodu rod, ni pomozi Bog.

Ne znam da je iko bio zabri-

nutiji i da je ikom teè palo, ne

znam da u svijetu uop{te i posto-

ji ~eqade koje je u ìvotu vi{e

patilo nego On kad je ~uo da, os-

im nas, ima jo{ dràva i naro-

da koji nisu ba{ najsre}niji.

Nema te svjetske zabiti u ko-

joj je nekom ne{to zafalilo a

da to wega nije pogodilo sto pu-

ta vi{e nego tog Zabitliju.

Lak{e bi podnio da su We-

mu zdrav zub i{~upali, nego {to

su nekoj gospo|ici u Rimu istr-

gli ta{nicu iz ruku, pa je cura

sad bez maramice i bez karmina.

Osredwi rod p{enice, kuku-

ruza, zobi i deteline (naro~ito

ako je s ~etiri lista) u Kali-

forniji, pa pobeda kratkodla-

kog nad dugodlakim na majskoj

smotri pa{~adi u Sen Tropeu, pa

slab ulov ke~ige u vreme mre-

{}ewa {arana i brzo, sve brè,

napredovawe somova svugdje i

svuda - sve to izaziva ridawe i

kidawe du{e i tijela Wegovog

pred slikom nezaboravnom, pa se

u prsa udara, samopovre|uje i

podvizava... On je tu i konzisten-

tan do bal~aka.

A tek svetska politika, ~o-

ve~e, svetski problemi i tandr-

kala! Kad krenu tamo one konven-

cije, konferencije i svi silni

samiti, pa se On presamiti i

udari u brigu i sekiraciju oko,

recimo, paralize saobra}aja u

petom arondismanu zbog jubilar-

nog {trajka polno neopredeqe-

nih individua Pariza i okoli-

ne ili kad, mu~enik, zaroni u

ekonomiju i svetske finansij-

ske tokove, pa se zasekira oko

devalvacije tuni{anskog dina-

ra u odnosu na sudanski dinar,

pa na jordanski dinar, pa na

ira~ki dinar, pa na alìrski

dinar, pa na bahreinski dinar, a

tek u odnosu na kuvajtski dinar

- ni briga ga {to bi zlobnici po-

mislili da bi se on i za svoje k.

marke i za srpske k. dinare mo-

gao ponekad zabrinuti... Jok! On

je tu i konzistentan, i konse-

kventan.

Takav je ~ovek, ~ove~e. Toli-

ko je takav da ga sve rane svakog

roda svakog dana bole - samo da

se svoje muke, samo da se svoje

ku}e i svojih problema ne pri-

hvata!

Mili Boè, lako li je bilo

s wim dok je samo sastavqao fud-

balsku reprezentaciju i sva|ao

se s televizorom... Sad kad svet-

ske brige brine i svetsku poli-

tiku vodi, ni oko najobi~nije

promaje ne moèmo da se sloì-

mo.

- Naravno da je promaja - ve-

li - kad su Otranska vrata stal-

no otvorena!

¥ Du{ko M. PETROVI]

ALEKSANDAR VUÎ], GENERALNI SEKRETAR SRPSKE RADIKALNE STRANKE

ZLOÎN IMA IME I PREZIME Ako Nata{a Kandi} ne dokaè svoje tvrdwe, i}i }eu zatvor. Ona je laòv i na{a satisfakcija }e biti kadasud to dokaè. Nismo mogli da u Skup{tini prihvatimodeklaraciju u kojoj se pomiwe samo Srebrenica. [ta je sazlo~inima u Starom Grackom, Kle~ki ili Bratuncu? [taje sa svim onim Srbima koji su pobijeni u Sarajevu

NI PO KOJU CENU- Na{em narodu u Republici Srpskoj je sada najteè. Mi moramo da

sa~uvamo Srpsku po svaku cenu. Jer se tamo na{ narod borio za svoju slo-

bodu, za svoja ogwi{ta i zemqu, borio se da bude svoj na svome. Ni{ta tu-

|e nisu hteli, ni{ta drugo nisu traìli. I za to su se izborili. Ne sme

da se dozvoli politi~arima u Republici Srpskoj da to sada uni{te. Ni

po koju cenu.

JADNICI êda Jovanovi}, Nata{a Mi-

}i} i ostali koji su bili u Pristi-

ni da pregovaraju i prodaju Koso-

vo i Metohiju su mnogo tu`na gru-

pa. Ba{ je tuàn skup qudi koji ne

predstavqaju nikog i ne znam {ta

da kaèm za wih. Nemam ̀ equ da bi-

lo {ta kaèm osim - jadnici.

IZ O[TROG UGLA

POLITIÂR ZA PO KU]I Osredwi rod p{enice, kukuruza, zobi i deteline(naro~ito ako je s ~etiri lista) u Kaliforniji - sve toizaziva ridawe i kidawe du{e i tijela Wegovog

25. i 26. jun 2005. TEMA

3LI^NI STAV

TRAGOM ZLOÎNA

IZME\U DOWE GRADINE I SREBRENICE

Dvadesetdevetogodi{wi Sa-

{a Dragi} iz [ekovi}a je

ìvi svjedok ratnih zlodje-

la nad Srbima u Sarajevu i Zeni-

ci. Nada se da }e pravda jednog da-

na sti}i zlo~ince, i u mirnom po-

rodi~nom ìvotu, sa suprugom i

dva sina, poku{ava da zaboravi pa-

kao kroz koji je pro{ao ratne 1994.

godine.

Kao redovni vojnik, sa tek napu-

wenih 19 godina, u borbama za Ni-

{i}ku visoravan Dragi} je te{ko

rawen. Pada u ruke zloglasne bo-

{wa~ke jedinice "Crni labudovi#

i narednih 46 dana prolazi nevi|e-

ne strahote.

Pred sam rat Dragi} je u [eko-

vi}ima zavr{io ma{inbravarski

zanat i u Zvorniku na{ao posao. Ali

ubrzo po~iwe rat, a on se kao i svi

rodoqubi prijavquje za odbranu og-

wi{ta. Na linijama odbrane rodnog

Ka{tijeqa na{ao se jo{ prije nego

je odsluìo vojsku. Na odsluèwe

vojnog roka u Vojsku Republike Srp-

ske oti}i }e sa zavidnim ratnim sta-

òm.

Kr{an i sposoban za najteè na-

pore, zavr{ava pje{adijsku obuku,

potom se obu~ava za vojnog policaj-

ca, a onda prolazi i protivterori-

sti~ku obuku. Wegova specijalna ~e-

ta i{la je uvijek tamo gdje je bilo

"najgu{}e#.

A onda, 5. avgusta 1994. godine

jo{ jedno u nizu isku{ewa, ovoga pu-

ta na Ni{i}koj visoravni nadomak

Sarajeva.

- Po{ao sam da izvu~em rawenog

druga i u tom momentu osjetih zvi-

`duk granate, a onda sna`nu eksplo-

ziju. Pala je nekoliko metara od me-

ne, i ~etiri gelera su zavr{ila u

mom tijelu. Pogo|eno mi je koqeno

i unutra{wa strana butine kod te-

tiva, pa mi se desna noga oduzela -

sje}a se Dragi}.

Poku{ao je da se, skaku}u}i na

jednoj nozi, skloni na sigurnije mje-

sto, ali ga je presjekao neprijateq-

ski rafal. Lijeva noga mu je visila

na komadi}u tkiva.

- Kada sam pao na zemqu i poci-

jepao kombinezon iz rasporenog sto-

maka su mi ispala crijeva. Krv je

{i{tala iz presje~ene arterije ko-

ju sam jako stegao opasa~em. U bez-

na|u i panici pomislio sam da se

ubijem, ali nisam imao ~ime - kaè

Dragi}.

Poku{ao je da dopuè do pu{ke,

ali tada iz {ume "izroni{e# dva

Bo{waka. Odmah ga po~e{e udara-

ti cokulama po glavi od ~ega je iz-

gubio pet zuba.

- Jedan od wih, sav bijesan sta-

vio mi je "pi{toq u usta, a onda na

~elo vi~u}i: "Sad }u te ubiti, ~et-

ni~e#! îni mi se da bi mi u tom

momentu to i bila najve}a nagrada.

U posqedwi ~as se predomislio,

ali mu je ipak ispalio jedan metak

kroz vrat. Sre}om, bez kobnih po-

sqedica. Na Brgulama je dobio no-

ve batine od saboraca one dvojice

Bo{waka. Wegovo daqe stradawe

zaustavio je jedan od wihovih koman-

danata. Preba~en je u Vare{, gdje je

previjen. Na putu za Zenicu izgubio

je svijest zbog gubitka krvi.

- Do{ao sam svijesti tek na ope-

racionom stolu zeni~ke bolnice,

gdje su mi obra|ivali rane bez ane-

stezije. U jednom momentu me jak bol

probudio, ali sam ponovo pao u ko-

mu i svijesti do{ao tek poslije se-

dam dana - prisje}a se Dragi}.

Iz zeni~ke bolnice preba~en je

u tamo{wi Kazneno-popravni zavod

gdje je gotovo svakodnevno batinan

i maltretiran.

Potom je, zavezanih o~iju, pre-

ba~en u Sarajevo, u bolnicu za pla-

sti~nu hirurgiju na Ko{evu. Smje-

stili su ga u sobu 312, gdje je bio sam,

ne samo u sobi, ve} na cijelom odje-

qewu. ûvala su ga dvojica straà-

ra.

U sobi su ga ispitivali razni

isqednici, uz neizostavno maltre-

tirawe i mu~ewe. Pored straàra i

isqednika-batina{a, dolazili su i

"doktori# u

bijelim man-

tilima. Od-

vijali su mu zavoje sa rana, toboè

zagledaju}i tek za{ivene rane, pi-

pali ih prqavim rukama, makazama

sjekli konce, a onda ih opet {ili,

naravno, bez anestezije. Bio je, zapra-

vo, podvrgnut neshvatqivo surovom

mu~ewu.

U Ko{evskoj bolnici je Dragi}

bio od 28. avgusta do 8. septembra, ka-

da je preba~en u biv{u kasarnu, a ta-

da logor za Srbe "Viktor Bubaw#.

Stigao je oko 14 ~asova i ostao do

sutradan u sedam ujutro, kada je, ka-

è, zahvaquju}i izvjesnom Zlatku

preba~en u Hrasno, u bolnicu za

umobolnu djecu, tada tako|e pri-

vatni pritvor.

- To mi je bila najcrwa no} u

ìvotu. Muke po~ele su u {est

uve~e i trajale do ~etiri ujutro.

U sobu su ulazili batina{i i pi-

tali "Biraj, }etni}e, ho}e{ li da

te mu~e, da te pedere ili da te su-

nete#? Uslijedio je pravi pakao.

Izvla~ili su mi krv {pricevima

kojim su pisali srpska imena na

zidu. Jedan od wih mi je pri~ao

dugo o tome {ta je do sada u~inio

zatvorenim Srbima: kako im je va-

dio o~i, sjekao dijelove tijela,

urezivao noèm srpske simbole.

Psihi~ki me je ubijao - prisje}a

se najstra{nije no}i u ìvotu

Dragi}.

Na sre}u, preba~en je

najprije u bolnicu u

Hrasnom, a zatim u sara-

jevski Centralni za-

tvor, gdje }e ostati jo{ 12

dana. Ni tu nije izostalo maltreti-

rawe, iako u mawem obimu.

- Jedan od mu~iteqa u Central-

nom zatvoru bio je iz Zvornika. On

je bio naro~ito surov. Pitao bi me

da li me bole rane, a kada bih odgo-

vorio da bole, odgovarao je "Sad }e

te prestati#, pa bi me nemilosrdno

tukao gumenom palicom - veli Dra-

gi}.

On je, u me|uvremenu osu|en u

Vojnom sudu u Sarajevu na 10 godina

robije. Dok je preìvqavao najte-

è trenutke u ìvotu nije ni znao

da se uveliko pregovara o wegovoj

razmjeni.

- Razmijewen sam 20. septembra

na mostu "Srpskih boraca# na Grba-

vici. Moj prvi susret sa rodbinom

bio je u Kasindolskoj bolnici. Ka-

da je u sobu u{la tetka Slavka, po-

mislio sam da je i ona zarobqena.

Od psihi~kih tortura nisam mogao

da shvatim da sam na srpskoj terito-

riji.

U svoju biqe`nicu Sa{a Dragi}

je precizno zaveo zna~ajne datume

svog ratovawa i stradawa. Da se ne

zaboravi. U toj biqe`nici 20. sep-

tembar je debelo podvukao, i krup-

nim slovima dopisao "Moj drugi ro-

|endan#.

¥ Boro MIQANOVI]

Nedavno je, u znak sje}awa na

`rtve usta{kog terora u Dru-

gom svjetskom ratu obiqeè-

na {ezdeseta godi{wica proboja ja-

senova~kih logora{a i pobjede nad

fa{izmom. U julu }e, dva mjeseca po-

slije jasenova~kog pomena biti obi-

qeèna deseta godi{wica stradawa

u Srebrenici.

Za dva mjeseca, izme|u i oko tih

doga|aja, u BiH se desila prava erup-

cija krupnih i simptomati~nih do-

ga|aja. Zbivawa su, po su{tini i

smislu, pa i po hronologiji - nevje-

rovatna.

Pedi E{daun, po zvu~nom naslo-

vu visoki predstavnik u BiH, pred-

stavnik Ujediwenih nacija i Evrop-

ske unije, nije do{ao u Gradinu na

obiqeàvawe 60 godina od proboja

jasenova~kih logora{a, ignori{u}i

stotine hiqada nevinih ̀ rtava, Sr-

ba, Jevreja, Roma i drugih.

Potom se "ozlojedio# i razo~a-

rao neposlu{no{}u Narodne skup-

{tine Republike Srpske. A poseb-

no nesposobno{}u politi~ara da

ubijede parlament da u reformi po-

licije pristane na kr{ewe Ustava

Republike Srpske i Ustava BiH. U

toj "ozloje|enosti# ispaquje salvu

prijetwi politi~arima, instituci-

jama ali i narodu u Republici Srp-

skoj.

Drakulin duh se razigrao u pe-

tak, 3. juna 2005. godine, uo~i dana

antifa{isti~kih boraca Jugoslavi-

je. Tog dana komandant Eufora saop-

{tava da zbog doga|aja na polagawu

zakletve na Mawa~i smjewuje na~el-

nika General{taba Vojske Republi-

ke Srpske general-majora Novaka

\uki}a. I nevjerovatno je - suspen-

duje cijelu martovsku generaciju re-

gruta na Mawa~i.

Podsjetimo, regruti su se prili-

kom zakletve obavezali Republici

Srpskoj, a ne kako je od wih traè-

no BiH. Zbog toga im oduzima ustav-

no pravo i obavezu da odsluè vojni

rok. Eufori~no, prava Eufor(ija).

Istog dana, tako|e na nevjero-

vatan na~in pridruùje mu se glav-

ni tuìlaca Suda za ratne zlo~ine

u biv{oj Jugoslaviji, miro|ija u sva-

koj ~orbi, Karla del Ponte. Doti~-

na prijeti da }e, ako do dana obiqe-

àvawa desete godi{wice stradawa

u Srebrenici Srbi ne ispune ono

{to ona o~ekuje, traìti da se po-

liti~arima i rukovodiocima Repu-

blike Srpske zabrani dolazak na taj

doga|aj.

Tog dana, dakle uo~i Dana bor-

ca, objelodawena je i ostavka mini-

stra saobra}aja i veza u Savjetu mi-

nistara BiH Branka Doki}a. Iz we-

govog obra}awa javnosti vidqivo je

da je to u~inio pod pritiskom, odno-

sno zbog tu`be koja je pokrenuta pro-

tiv wega zbog navodnih zloupotreba

u vrijeme dok je bio ministar saobra-

}aja Srpske. Doki} konstatuje da su

wegovi odnosi sa predsjedavaju}im

Savjeta ministara BiH Adnanom

Terzi}em - korektni.

Ali, samo ~etiri dana potom

Terzi} "usvaja# ostavku ministra

spoqnih poslova Mladena Ivani}a,

Doki}evog partijskog {efa, koju je

podnio u decembru 2004. godine, i ka-

snije je povukao. Ko zna, mo`da je i

Terzi} pod pritiskom kao i Doki}?

Ali, od koga dolaze pritisci to ni-

ko ne zna.

U svemu ovome interesantne su

i indikativne neke stvari. Najpri-

je, na pomen jasenova~kim `rtvama

nije do{ao ni bo{wa~ki ~lan Pred-

sjedni{tva BiH Sulejman Tihi}, ni

bilo ko od najvi{ih bo{wa~kih i

hrvatskih funkcionera u Federaci-

ji BiH i BiH.

ûdno!? Mo`da su promukli od

vikawa da se zalaù za BiH ravno-

pravnih gra|ana, bez obzira jesu li

oni Bo{waci, Srbi, Hrvati ili ini.

Da li je poruka ovog poteza ba{ ta-

kva?

Istog dana, kada se dogodio slu-

~aj sa regrutima na Mawa~i, u Mo-

staru su regruti Vojske Federacije

BiH pjevali: Lijepa na{a domovino

- zvani~nu himnu Republike Hrvat-

ske. Sve se ponovilo i prije nekoli-

ko dana u âpqini, i to prema dopu-

{tewu federalnog ministra odbra-

ne.

Prema nezvani~noj verziji, pri-

likom polagawa zakletve u Mostaru,

dok je intonirana himna BiH, regru-

ti su okrenuli - le|a. Postupak u

Mostaru niko od me|unarodnih pred-

stavnika u BiH i ne spomiwe. Za do-

ga|aj u âpqini, me|unarodni zva-

ni~nici, poput komande Eufora, iz-

raàvaju - razumi-

jevawe!

Moè li eru-

pcija pritisaka

na Republiku Sr-

psku i Srbe uo~i

Dana borca biti

slu~ajna? Tempi-

ra li neko sve

bitne doga|aje na

datume koji kod

Srba nose veliki

simboli~ni zna-

~aj.

Podsje}awa

radi, nezavisnost

BiH je priznata

na dan fa{isti~-

kog bombardova-

wa Beograda i po-

~etka fa{isti~-

ke agresije na Ju-

goslaviju 6. apri-

la 1941. godine.

Pred 27. mart,

simbol pobune

Srba protiv fa-

{izma 1941. godi-

ne, Nato savez je

po~eo agresiju na

Saveznu Republi-

ku Jugoslaviju

1999. godine, a za-

vr{io je nepo-

sredno pred jo{

jedan zna~ajan da-

tum - dan na koji

se odigrao Kosovski boj 1389. godi-

ne.

Kakav je onda, u kontekstu ovih

~iwenica, smisao podr{ke Havijera

Solane svemu {to E{daun i drugi,

sem Srba, u BiH preduzimaju? Da se

ne zaboravi: Solana je u vrijeme agre-

sije na Jugoslaviju bio gene-

ralni sekretar Nato, for-

malni naredboda-

vac po~etka

i zavr{et-

ka akcije.

P e -

di E{-

daun i pr-

edstavni-

ci me|u-

narodne

zajednice

su o~i-

gledno ne-

zadovoqni

direktorom

policije Re-

publike Srp-

ske Dragomi-

rom Andanom

jer je pokrenuo

pitawe u~e{}a

terorista iz BiH

u teroristi~kom na-

padu u Madridu.

E{daun od di-

rektora policije Re-

publike Srpske tra-

ì dokaze, oro~ava ga

da to uradi do ta~no

odre|enog dana, ili da

povu~e svoju izjavu. U

isto vrijeme mjese-

cima se popisuju

svi Srbi koji su na

bilo koji na~in

u~estvovali u sre-

breni~koj nesre}i

u julu 1995. godine.

Ha{ki tribunal javnosti je, u

funkciji su|ewa Milo{evi}u, po-

~etkom juna plasirao snimke na

kojima se vidi kako pripadnici

paravojne formacije "[korpio-

ni#, u blizini Trnova, strijeqaju

{est srebreni~kih muslimana.

Zlo~in je stravi~an, ali niti je

on tek ovim snimkom otkriven, ni-

ti je najmonstruozniji u gra|an-

skom ratu u BiH.

Niko i ne pomiwe ubijene Srbe,

odsje~ene i ko zna kuda poslate srp-

ske glave, iako i o tim zlo~inima

postoje snimci. I to sati i sati sce-

na brutalnog ubijawa. Javnost bruji

samo o Srebrenici.

U Srbiji se sprovodi hap{ewe

osumwi~enih, pripremaju se su|ewa

i rezolucije. Kako izbje}i utisak da

je rije~ o namjeri da Srebrenica tre-

ba da prekrije sve zlo po~iweno u

gra|anskom ratu u BiH, pa ~ak i ja-

senova~ko iz Drugog

svjetskog rata!?

Te{ko je na}i

pravu formu-

laciju za

sta-

we i zbivawa u BiH. Dilema je pre-

velika. Osje}aj je da nad BiH lebdi

Drakulin duh. Ili se radi o reinkar-

naciji sredwovjekovne inkvizicije -

savremenoj i usmjerenoj prema jed-

nom narodu. Prisustvujemo li, u stva-

ri, savremenom balu vampira? Ko

ima barem malo kontakta sa gra|ani-

ma Republike Srpske, taj zna da su

oni naprosto zaprepa{teni ovim

zbivawima. Zbuweni, upla{eni, raz-

o~arani. Erupcija bijesa "svevi-

{wih# me|unarodnih zvani~nika na-

ravno nije bez svrhe i ciqa. Svi ovi

wihovi potezi imaju sasvim druga-

~iju pozadinu od one koja se name}e

na prvi pogled, motivisani su sasvim

druga~ijim razlozima.

Nije slu~ajno {to je ba{ u ovo

vrijeme lansirano kako je predsjed-

nik Republike Srpske Dragan ̂ avi}

navodno bio kod predsjednika Vla-

de Srbije i od wega podstaknut na

otpor reformi policije BiH. Jer,

navodno, nestabilno stawe u BiH od-

govara Srbiji, a u vezi sa o~ekiva-

nim raspravama o statusu Kosova i

Metohije. Lansirawem teze o utica-

ju Ko{tunice na âvi}a stvara se

klima u kojoj }e, za nesre}e koje zbog

wihovih poteza mogu nastupiti, na-

}i krivca u rukovodstvu Srbije. Kao

{to su na{li i devedesetih godina

pro{log vijeka, da bi prali svoja pr-

qava (ne)djela.

Reforma policije kakva se na-

me}e i reforma vojske kakva je u

BiH izvr{ena i jesu u toj funkci-

ji. Ciq je da se Srbima definitiv-

no "instali{e# osje}aj krivice za

posqedwe balkanske nesre}e, a kraj-

wi ciq da se kao narod definitiv-

no pokore, ba{ kao i svi ostali u

wihovom okruèwu.

Ubistvo i jednog nevinog ~ovje-

ka, za normalan qudski um je zlo~in

i traì osudu. @rtve traè po-

{tovawe i pravdu. Po-

gotovo, ako je

u pitawu

z l o ~ i n

nad ve-

}im bro-

jem qudi

i to samo

zato {to

su pripa-

dali ne-

kom dru-

gom na-

r o d u ,

v j e r i ,

rasi...

Tako je i sa srebreni~kim ne-

vinim `rtvama. Neprimjereno je

srebreni~ki zlo~in porediti sa bi-

lo kojim drugim. Ali, }utawe o zlo-

~inima nad drugim, konkretno nad

Srbima, to prosto iznu|uju. Uosta-

lom, masovni zlo~in se ne ~ini sa-

mo bukvalnim ubijawem.

Nije poznato da su E{daun i

mnogi drugi koji su to morali, bi-

lo kada, u bilo kakvom kontekstu

osudili, spomenuli ili izrazili

pijetet prema srpskim `rtvama u

monstruoznim napadima na kolone

Jugoslovenske narodne armije u po-

vla~ewu iz Sarajeva i Tuzle, kao i

prema stotinama i hiqadama Srba

pobijenih bez ikakve krivice i de-

setinama hiqada mu~enim po logo-

rima u Federaciji BiH.

(Nastavak u sqede}em broju)

¥ Jovo BLA@ANOVI]

ZA[TO ]UTI E[DAUN? SARAJEVO

Udruèwe "Istina# iz Isto~nog Sarajeva ve}

mjesecima poku{ava da izno{ewem konkretnih po-

dataka o hiqadama pobijenih, mu~enih, zatvaranih

i na druge bestijalne na~ine {ikaniranih Srba

u Sarajevu, javnosti u BiH, ali i cijelom svijetu

predstavi razmjere zlo~ina nad sarajevskim Srbi-

ma. Me|unarodni predstavnici, kao da su gluvi i

slijepi, kao da ove podatke ne ~uju i ne mogu da pro-

~itaju. Ne reaguju ni zajedni~ki organi BiH, pa jo{

nije formirana komisija koja bi poput slu~aja Sre-

brenica, utvrdila {ta se stvarno de{avalo i u Sa-

rajevu. I o tome }ute me|unarodni predstavnici.

SUDIJA Pred Vojnim sudom u Sarajevu Dragi} je 13. septem-

bra osu|en na 10 godina zatvora zbog krivi~-

nog djela "slu`be u neprijateqskoj voj-

sci#, iz ~lana 119 Krivi~nog zakona

Socijalisti~ke Federativne Republi-

ke Jugoslavije.

- Presuda me nije iznenadila ni upla-

{ila. Gore od svega bio je nastup sudi-

je Muhidina Kape, biv{eg sudije iz So-

koca koji mi je poslije presude ka-

zao: "Moli se Alahu {to si ne-

pokretan, ina~e bih te zubi-

ma zaklao# - veli Dragi}.

DOKTOR

Dragi} kaè da se u ko{evskoj

bolnici po zlu isticao dr Faruk

Kulenovi}. êki}em je tukao po

fiksatorima na Sa{inim nogama

koje su u zeni~koj bolnici postavi-

li "Qekari bez granica#.

- Od tih udaraca, noga mi se za-

krenula za devedeset stepeni, i na

kraju je ostala kra}a za pet centi-

metara. Ipak, moram da se zahvalim

"Qekarima bez granica#, jer sam

zahvaquju}i wima ostao ìv. Po-

sebno sam zahvalan jednom Ameri-

kancu i Japancu, ~ija imena ne znam.

Oni su mi dali krv, kada sam ve}

bio na ivici smrti - kaè Dragi}.

\Pedi E{daun: Nije do{ao u Dowu Gradinu

\Ponovo ro|en:

Sa{a Dragi}

sa suprugom

i mla|im sinom

\Karla del Ponte: Gdje su snimci

zlo~ina nad Srbima

Nevine srebreni~ke `rtve traè po{tovawe.

Zlo~in po~iwen u Srebrenici je neprimjereno

porediti sa bilo kojim drugim. Ali, neprimjereno je,

neprirodno i opasno }utati o zlo~inima nad Srbima

Batinali su ga i mu~ili, bez anestezije

makazama otvarali tek za{ivene rane,

"pregledali ih" golim rukama, i ponovo ih

{ili. Osu|en na 10 godina robije, ali je

sre}om razmijewen

KAKO JE SA[A DRAGI] PRE@IVIO SARAJEVSKE I ZENI^KE LOGORE

46 DANA PAKLA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.U FOKUSU4

Ko kaè da strani ulaga~i ni-

su zainteresovani za Repu-

bliku Srpsku? Pro{lone-

djeqni vi{egradski primjer opovr-

gava to uvrijeèno mi{qewe. Pro-

blem je, me|utim, {to interes stra-

nog kapitala za na{im podru~jem

doseè uglavnom samo do vrlo sum-

wivih i, sa stanovi{ta ìvotne

sredine, vi{e nego problemati~-

nih programa.

Ali, da krenemo redom.

Nakon pro{logodi{weg kra-

ha sa namjerom otvarawa rudnika

nikla na Mokroj gori, u op{tini

Uìce, britanska korporacija "Eu-ropean Nickel PLC# krenula je, iz-

gleda zaobilaznim putem. Zaputi-

li su se prema kom{ijskom Vardi-

{tu, Vi{egradu i Republici Srp-

skoj.

Nedavno su Vi{egrad posjeti-

li geolog Branislav Rado{evi} i

regionalni menaxer Kristijen Ma-

surenko, predstavnici te pomalo

tajnovite engleske korporacije i

wihove beogradske firme "DinaraNickel d.o.o.#.

Menaxeri pomenute korpora-

cije su traìli sastanak sa na~el-

nicima op{tina Vi{egrad i Rudo,

Miladinom Mili}evi}em i Mil-

kom ôlakovi}em. Wihovoj molbi

je udovoqeno.

Bez uvijawa gosti, pomalo iz-

nena|eni prisustvom brojnih no-

vinara, upozna{e doma}ine sa svo-

jim ozbiqnim i, izgleda, ve} dobro

pripremqenim planom, odnosno na-

mjerama.

Kako reko{e, "ve} su imali

kontakte sa nadle`nim ministar-

stvom Republike Srpske#, kojem su

predo~ili program detaqnih geo-

lo{kih istraìvawa niklonosnih

ruda u podru~ju Vardi{ta kod Vi-

{egrada i dijelom op{tine Rudo.

U poduèm uvodu osuli su

pravu paqbu na novinare koji su,

po wima, u slu~aju Mokre gore pi-

sali zlonamjerno i jednostrano,

slu{aju}i "lokalne {erife# -

Emira Kusturicu, svjetski po-

znatog reìsera i Radovana Gli-

beti}a, idejnog tvorca

"[arganske osmi-

ce# i "mokrogor-

skog turisti~-

kog buma#.

R a d o -

{evi} i

Mazure-

nko su

o v o g

p u t a ,

za razliku od pro{logodi{weg taj-

nog "nastupa# u susjednoj Mokroj

gori, gdje su sa svojim idejama i za-

htjevima zavr{ili neslavno (mada

su prethodno od Vlade Srbije dobi-

li i dozvolu za po~etak istraì-

va~kih radova), o~igledno promi-

jenili taktiku.

Ponudili su "inicijalne raz-

govore# i zatraìli da "budu rav-

nopravni# na javnim tribinama ko-

je bi se u Vi{egradu i Rudom orga-

nizovale prije davawa saglasnosti

za eksploataciju Nikla.

- Na{ ciq je da lokalne zajed-

nice Vi{egrad i Rudo {ire upo-

znamo sa namjerama za istraìva-

we rude nikla. U

Mokroj gori se ni-

je postupilo na

pravi na~in, pa je

lokalna zajednica

dobila informaci-

je sa druge strane.

Da bismo to izbje-

gli pokrenuli smo ovu javnu

kampawu kojom ̀ elimo da upo-

znamo javnost sa svim predno-

stima na{eg programa, prije

nego se zatraì pravo na is-

traìvawe od nadle`nog mi-

nistarstva - kazao je na{em

listu Kristijen Mazurenko.

On je istakao da su pred-

stavnici britanske kompa-

nije prihvatili sugestije na~elni-

ka Vi{egrada i Rudog, i da }e im

najprije dostaviti dokumentaciju

o, svojim poslovima u Lipovcu u

Srbiji, na me|i op{tina Aran|e-

lovac i Topola. Tamo su, navodno,

ve} dobijene dozvole za istra`ne

radove na otvarawu rudnika nikla.

Na~elnik op{tine Rudo Mil-

ko ôlakovi} je bio kratak i ja-

san, naglasiv{i da se doma}a nau-

ka i nadle`na ministarstva mora-

ju oglasiti i dati svoj stav.

- Polaze}i od pro{logodi-

{weg iskustva iz na{eg kom{ilu-

ka, sa Mokre gore, moramo sve do-

bro izvagati i pruìti prave in-

formacije gra|anima da oni u sve-

mu u~estvuju i daju svoj sud o svemu

ovome. U svakom slu~aju rije~ na-

~elnika op{tine }e u svemu tome

biti posqedwa - naglasio je ôla-

kovi}.

Na~elnik op{tine Vi{egrad

Miladin Mili}evi} podsje}a da je

pro{le godine dao punu podr{ku

svom kolegi, predsjedniku op{ti-

ne Uìce Miroslavu Mareti}u, u

nastojawima da se ne dozvoli po~e-

tak eksploatacije nikla u Mokroj

gori.

- Nama je, pored svih ostalih

brojnih pitawa i problema, na pr-

vom mjestu zdravqe qudi, ~ista i

nezaga|ena okolina. A kad je u pi-

tawu ponuda u vezi sa otvarawem

rudnika u Vardi{tu, o~ekujemo do-

datna mi{qewa stru~waka i nad-

le`nih organa Republike Srpske i

BiH - rekao je Mili}evi}.

On je, tako|e, podsjetio da je

ogromna razlika izme|u podru~ja

Lipovca u Srbiji, s jedne, te Mo-

kre gore i Vardi{ta s druge stra-

ne, imaju}i na umu zna~ajna ulaga-

wa i ekspanziju turizma u ovom gra-

ni~nom kraju vi{egradske i uì~-

ke op{tine.

Interesantno je da se u dosada-

{wim analizama i planovima bri-

tanske kompanije ne pomiwu rezer-

ve nikla u Vardi{tu, na teritori-

ji Republike Srpske. Stoga je wi-

hova odluka da krenu prema ovom

podru~ju iznenadila Vi{egra|ane

i Ru|ane.

Smatra se da je ovo, u stvari, za-

obilazna taktika, po principu

"preko pre~e - naokolo bliè# da

bi se, preko mawih nalazi{ta u

Vardi{tu, a posebno na podru~ju

Rudog, do{lo do bogatih rezervi

na Mokroj gori.

¥ Slavko HELETA

POSLIJE ZAHTJEVA BRITANSKE KORPORACIJE DA ISTRA@UJU NALAZI[TA NIKLA U SRPSKOJ

PREKO PREÊ, NAOKOLO BLI@E

Podatak da gra|ani BiH bez

viza mogu da putuju u samo 19

zemaqa svijeta, izme|u osta-

lih u Sent Vincet i Grenadin, Sa-

mou, Solomonska ostrva, Maldive i

Dominiku, dovoqno govori o we-

nom me|unarodnom poloàju i ugle-

du.

S druge strane, takav reìm od-

laska u inostranstvo je za gra|ane

naprosto - neizdr`qiv.

Upravo to su doma}im vlastima

i me|unarodnoj zajednici, posebno

evropskim institucijama u Briselu

poru~ili u~esnici nedavno odrà-

nog okruglog stola "Liberalizaci-

ja viznog reìma u BiH - iskustva

drugih dràva regije i Evropske

unije#.

Skup je okupio predstavnike do-

ma}e vlasti, nevladinih organiza-

cija, me|unarodnih organizacija,

predstavnike parlamenta, kao i ci-

vilnog dru{tva iz Slovenije, Sr-

bije i Crne Gore, Hrvatske i Make-

donije.

Istaknuto je da sada{we stawe

ugroàva jedno od osnovnih qudskih

prava - slobodu kretawa, {to je ne-

prihvatqivo u vremenu u kojem ì-

vimo.

- Poruka ovog okruglog stola

predstavnicima vlasti u BiH i me-

|unarodne zajednice da pod hitno

urade ne{to kako bi gra|anima ove

zemqe olak{ali vizni reìm - re-

kao je Ivica âvar iz Centra civil-

nih inicijativa, organizatora ovog

skupa.

On je naglasio da gra|ani ne

smiju da ispa{taju zbog toga {to

vlasti i predstavnici me|unarod-

ne zajednice ne rade kako bi treba-

lo. âvar je tako|e rekao da su di-

rektne prepreke liberalizaciji vi-

znog reìma reforme policije i

javnog radio-televizijskog servisa,

ali da bi me|unarodna zajednica tre-

balo da cijeni reforme koje su do

sada sprovedene.

^lan nacionalnog vije}a Repu-

blike Slovenije Darko Fras je iz-

razio veliki interes wegove zemqe

da {to prije do|e do liberalizaci-

je viznog reìma BiH {to, kako je

rekao, u velikoj mjeri zavisi od sa-

me BiH.

- Slovenija }e kako je to i do sa-

da radila u~initi sve da podupre

aktivnosti kako bi {to vi{e po-

mogla ovom procesu. Mi u okviru

[engenskog sporazuma, istog dana

besplatno izdajemo vize za najduì

period i to je na{ doprinos wiho-

voj liberalizaciji - rekao je Fras.

Najve}u sumwu u skoro ukidawe

viznog reìma, izrazio je posla-

nik Predstavni~kog doma Parla-

mentarne skup{tine BiH Zlatko

Lagumxija.

- U posqedwih godinu dana sva-

ki ~as neko do|e iz Brisela i kaè

da je ukidawe viza pitawe dana. Na-

àlost, nama danas prijeti opasnost

da nam jo{ jedan broj zemaqa uvede

vize - kazao je Lagumxija.

Prema wegovom mi{qewu jedi-

na {ansa je da se gra|anima BiH

omogu}e neke olak{ice u okviru re-

gionalnih inicijativa. Jedna od tih

olak{ica je program koji se pri-

prema pod nazivom "Projekat pa-

metnih viza#. On podrazumijeva da

se u narednih nekoliko godina od-

redi jedan broj viza za mlade qude

i studente kako bi bar oni mogli

lak{e da putuju u svijet.

Lagumxija je upozorio da }e BiH

dobiti realnu {ansu za uvo|ewe bez-

viznog reìma jedino kada cijeli

region napravi zna~ajan iskorak u

tom pravcu.

Prema wegovom mi{qewu iz-

vr{na vlast u BiH se mora uozbi-

qiti i umjesto sa propagandnim po-

rukama i obe}awima iza}i sa kon-

kretnim programima.

O stvarawu tehni~kih uslova

koji bi mogli doprinijeti libera-

lizaciji viznog reìma, u ime Mi-

nistarstva spoqnih poslova BiH

govorila je Davorka I{tuk-Kara-

povi}. Istakla je da je uspostavqen

sistem za elektronsku evidenciju i

izdavawe viza u diplomatsko-kon-

zularnim predstavni{tvima {to je

u skladu sa me|unarodnim i {engen-

skim standardima.

Okruglom stolu je prisustvo-

vao i ~lan predsjedni{tva BiH Ivo

Miro Jovi} koji je rekao da od nas

samih zavisi ho}emo li uìvati pra-

va Evrope.

- Unutar BiH pod hitno treba-

mo rije{iti sva pitawa koja spre-

~avaju na{im gra|anima dobijawe

viza, posebno omladini i poslov-

nim qudima. Jednim dijelom to za-

visi od nas, a umnogome od zemaqa

koje su nam uvele vize

Ovaj regionalni forum pratio

je i predsjednik Narodne skup{ti-

ne Republike Srpske Du{an Stoj-

~i}.

- Protiv sam bilo kakve poli-

tizacije ovog pitawa, jer je ono iz-

van dnevne politike. Na{i gra|ani

danas ipak mogu lak{e putovati ne-

go prije nekoliko godina, ali tre-

ba da se u~ine napori da se stawe jo{

vi{e poboq{a - kazao je Stoji~i}.

Nakon svega, utisak je da je sa

okruglog stola o liberalizaciji vi-

znog reìma odaslata i poruka

Evropskoj uniji da, ukoliko ozbiq-

no ra~una na pro{irewe, zemqama

regiona, ukqu~uju}i i BiH, ipak

omogu}i izvjesne olak{ice.

¥ Vera BUGARIN

LIBERALIZACIJA VIZNOG RE@IMA U BiH

Mapa nalazi{ta nikla: Nigdje Vardi{ta i Rudog

KATANAC NA PASO[U Da li se uskoro moè o~ekivati ukidawe viza, ilije jedina {ansa u olak{icama u okviru regionalnihintegracija

- BiH nema nikakve {anse za

bezvizni reìm sve dok wome

upravqa stranac. Kako moèmo

o~ekivati da nam vize olak{aju

zemqe koje su nam poslale viso-

kog predstavnika, kada on kaè

da mu mi izgledamo kao qudi u

rimskoj areni koji vole da vide

krv? Visoki predstavnik je neka

vrsta na{e ma}ehe koja nam kao

prva~i}ima pi{e zada}u. Ali, mi

moramo sami pisati zada}u i ri-

je{iti se ma}ehe - rekao je Zlat-

ko Lagumxija.

TURIZAM U Uìcu isti~u da je sre}a {to je Republika Sr-

bija pro{le godine podru~je Tare, Zlatibora i Mokre

gore proglasilo za{ti}enom turisti~kom zonom prve vr-

ste, gdje se uz brojne i raznovrsne sadràje posqedwih

godina ulaè u razvoj turizma.

Upravo sa ovog turisti~kog podru~ja lansirana je

ideja o zanimqivom turisti~kom krugu koji bi se sa po-

menutog podru~ja iz Srbije, "[arganskom osmicom# i

budu}om uskotra~nom turisti~kom prugom od Vardi{ta

prema Vi{egradu nastavqao dowim drinskim jezerom,

sve do Bajine Ba{te, sa ciqem na po~etnoj odrednici -

planini Tari.

U Vi{egradu se, ina~e, uporedo sa pripremama za

start turisti~kog kruga sve ozbiqnije razmi{qa da se

uskoro i podru~je Vardi{ta, Dobruna i drinskog kawo-

na, po ugledu na Srbijansku stranu, proglasi za{ti}e-

nom turisti~kom zonom.

Mada predstavnici "Europe-an Nickel PLC# uveliko tvrde ka-

ko wihova kompanija u Turskoj

odavno radi i kako se pored rud-

nika nikla uzgaja paradajz i osta-

lo povr}e, u wihovom propagand-

nom materijalu, kao i na veb

stranici doslovce stoji "kako

se u Turskoj tokom 2005. godine

planira izrada studije izvodqi-

vosti, a komercijalna proizvod-

wa tek 2007. godine#.

Korporacija je, ina~e, for-

mirana 1999. godine, a u svom sje-

di{tu u Londonu zapo{qava

{est direktora i jednu sekreta-

ricu. Korporacija ima svoje kom-

panije u Turskoj, Albaniji, Sr-

biji i Crnoj Gori i Turskoj.

Prema procjenama, rezerve

rude nikla u Turskoj procijewe-

ne su na 38 miliona tona, dok su

u Srbiji neuporedivo ve}e i pro-

cjewuje se da samo na dva lokali-

teta - Lipovcu i Mokroj gori

ima ~ak 250 miliona tona nikla.

U Mokroj gori se nalaze tri qekovita izvora,

turisti~ki kompleks obnovqene trase uskotra~ne

pruge "[arganska osmica#, Etno-selo na Me}avni-

ku, koje je pod za{titom Uneska, a o sadràjima i

zna~aju nacionalnih parkova Tare i Zlatibora suvi-

{no je i govoriti. Sli~no je i na podru~ju Vardi{ta

gdje se privode kraju radovi poslije kojih treba da

se bude pu{tena pogon prve faze uskotra~ne turisti~-

ke pruge od Vardi{ta do Dobruna.

Sa tog podru~ja se kompletno gradsko pod-

ru~je Vi{egrada snabdijeva sa pitkom vodom.

Stru~waci upozoravaju da bi se, ukoliko

bi proradio rudnik nikla u Vardi{tu,

koje prakti~no grani~i sa Mokrom go-

rom, zagadila rijeka Rzav, koja se u

Vi{egradu uliva u Drinu.

Interesantno je da je u Vardi-

{tu, poslije Drugog svjetskog ra-

ta desetak godina radio rudnik

"Feniko#, iz koga se eksploa-

tisala ruda bogata èqezom,

niklom i kobaltom. Rudnik je

naro~ito bio aktivan izme|u

1958. i 1966. godine, kada je

naprasno zatvoren.

\ [arganska osmica: Turisti~ka atrakcija

MA]EHA

OPASNOST ZA IZVORE

KORPORACIJA

Kristijan Masurenko: Javnost mora ~uti i na{u stranu

Da li preko Vi{egrada i Rudog Britanci èle da stignudo prebogatog nalazi{ta na Mokroj gori? Stru~waciupozoravaju na te{ke posqedice eksploatacije niklana ìvotnu sredinu

Kakve bi sve posqedice mogle

zadesiti neodvojivu, samo dràv-

nom granicom podijeqenu, zelenu

turisti~ku oazu po~ev od Tare,

preko Zlatibora, Mokre gore, pa

do Dobruna?

Mo`da je najboqe upozorewe

kwiga "Kontaminacija hrane -

briga za zdravqe i budu}nost# dr

Sla|ane Sobaji}, ali i brojna

stru~na literatura iz ove obla-

sti.

Izme|u ostalog, u toj litera-

turi se moè pro~itati da eksplo-

atacija nikla i wegova prerada u

oknima izaziva neslu}ene ekolo-

{ke katastrofe.

Navodi se primjer "tajnog gra-

da# Norilska na sjeveru Rusije u

kome se decenijama eksploati{e

nikl i koji je toliko zaga|en da

qudi u wemu borave sa maskama. U

pre~niku oko 100 kilometara oko

grada nema biqnog i ̀ ivotiwskog

svijeta.

Glavni zaga|iva~ vazduha i vo-

de prilikom procesa topqewa i

oboga}ivawa nikla je sumpor-di-

oksid koji uti~e direktno na po-

javu "kiselih ki{a#, koje u potpu-

nosti uni{tavaju listopadne i ~e-

tinarske {ume.

Stru~waci navode da ostaci

nikla ~ine vode potpuno mrtvim,

{to se negativno odràva na zdra-

vqe qudi i ìvotiwa.

Podaci daqe govore da je sa-

mo u pro{loj godini Vlada Onta-

rija u Kanadi naloìla tamo-

{wem rudniku nikla da plati

ogromnu od{tetu od ~ak 750 mili-

ona dolara, za nanesenu {tetu

obli`wem gradu zbog zaga|ewa i

bolesti stanovni{tva. I Vlada

Filipina je prije nekoliko godi-

na javno priznala da su weni glav-

ni vodeni tokovi i rijeka Pasing

"totalno zaga|eni i, prakti~no,

biolo{ki mrtvi#!

Zalihe nikla u svijetu se sma-

wuju, {to logi~no pove}ava wego-

vu potra`wu, tako da danas jedna

tona prera|ene rude na london-

skoj berzi dostiè cijenu od 15

hiqada dolara. Mada se bogata na-

lazi{ta nalaze na tlu Evrope, raz-

vijeni svijet, {to je i logi~no, tu

prqavu tehnologiju na mala vrata

seli na istok - nerazvijenim bal-

kanskim i azijskim zemqama.

SVJETSKA ISKUSTVA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005. REPORTA@A 5

Uzaseoku Neri}i na isto~nom

kraju prostranog sela Malo

Poqe u op{tini Han Pije-

sak, nedavno su se iskupili svi po-

tomci Qubomira (85) i Smiqe [u-

pi} (79).

Povod ovog okupqawa je zai-

sta vrijedan pa`we: "dijamantska

svadba#, odnosno 60 godina braka

Smiqe i Qubomira, roditeqa, ba-

ke i djeda, prabake i pradjeda...

Stigli su sinovi Milovan iz

Vlasenice i Milan iz Ba~ke Pa-

lanke, najstarija i najmla|a k}er-

ka Gina i Cvija-Cica iz Para}i-

na, a do{la je i sredwa k}erka Bo-

siqka iz Bawe Luke.

Na veliko slavqe u Malom Po-

qu sinovi i k}erke Qubomira i

Smiqe su poveli bra~ne saputni-

ke, djecu i unu~ad. Ukupno 49 go-

stiju i slavqenika.

- E, moj sinko, bilo je to dav-

no. A, opet, kao da je ju~e bilo -

po~iwe pri~u starina Qubomir,

koga pam}ewe u polovini devete

decenije ìvota dobro sluì.

@ali se, me|utim, da ga izdaju

noge.

Qubomir se prisje}a

vremena kada je sa Qubi-

com stupio u brak, ko-

ji }e, suprotno ovim

dana{wim kratkotraj-

nim, "navrat-nanos#

brakovima potrajao pu-

nih 60 godina.

- Bilo je te{ko

vrijeme. Pri~alo se da

je rat pri kraju. [va-

bo i usta{e na izdi-

saju, ali se

glava i daqe nosila u torbi. Tada

nije bilo a{ikovawa.

U razgovor se ukqu~uje i dru-

gi slavqenik, wegova ìvotima sa-

putnica Smiqa. Veli, nemojte mi

sada, na slavqu, o te{kim i jedva

preìvqenim danima i o ratu, no-

sio ga |avo. Evo, {ta "biqeè#

Smiqina sje}awa:

- U proqe}e 1945. godine, po-

{to su moji Populanovi}i i wego-

vi [upi}i bili kom{ije, a nas dvo-

je pravi prijateqi, bili smo na mo-

bi - obra|ivali smo lan. On }eten-

kom udarao lan, koji sam ja prino-

sila stupi. Re~e mi iznenada: "Rat

je izgleda pri kraju, Smiqo, dobro

bi bilo da se mi uzmemo#.

- Bila sam iznena|ena, ni-

sam o~ekivala, na nas sam

gledala iskqu~ivo kao

kom{ije i prijate-

qe. Nisam ni{ta

odgovorila.

Nekoli-

ko dana

poslije

t o g a

Smiqa je

po{la ne-

kim poslom u

Han Pijesak.

Usput, susti-

è je Qubomir,

i u ruku

utrpa vjereni~ku ponudu: 50 Nedi-

}evih dinara i prsten.

Kakav je bio odgovor na ponu-

du? Na \ur|evdan 1945. godine sva-

tovi do|o{e po Smiqu.

- Jesmo bili prijateqi i prve

kom{ije, ali je jedva do~ekala i

bez opirawa primila moje poklo-

ne i ponudu - iz {irok, {eretski

osmijeh dodaje Qubomir.

Poratne godine su u te{kim

uslovima seoskog ìvota protica-

le u svakodnevnoj borbi da se pre-

hrani porodica. Qubomir je radio

kao furman, sa volovima i kowi-

ma na "izvla~ewu {ume#, kako se to

na Javor-planini, prebogatom zre-

lom crnogoricom, kaè.

- Uspio sam da obezbijedim ma-

lu penziju, koju Bogu fala,

primam vi{e od 35 godina.

Smiqa i ja smo od 1946.

do 1961. rodili petoro

djece. Jedno po

jedno, ~im malo

oja~a, krenu svo-

jim putem i sud-

binom - veli Qu-

bomir.

Najbliì

im je sin Milo-

van, koji ìvi u

Vlaseni-

ci i

kad god je potreb-

no tu je da pomog-

ne.

- Najboqi

prijateq nam je

telefon - {ali

se Qubomir. -

Naravno, tu su i

kom{ije, ali i

doktor Milan

Borovina i medi-

cinska sestra Je-

lena Sokanovi}

iz Doma zdravqa

u Han Pijesku,

koji su znali dolaziti po ci~i zi-

mi i velikom snijegu uvijek kad je

trebalo prite}i u pomo}. Wihova

je zasluga {to smo baba i ja ìvi

i {to danas slavimo 60 godina bra-

ka. Pro{le godine doktor Boro-

vina je izabran za na~elnika op-

{tine, pa ne znam ho}e li mo}i od

posla, kao {to je kao qekar uvi-

jek mogao prite}i u pomo} - govo-

ri Qubomir, ozaren {to je na svad-

barski jubilej stigli svi: pored

djece i 10 unuka i 18 praunuka, ze-

tovi i snaje dvaju generacija.

Za velikom sofrom postavqe-

nom u dvori{tu ku}e [upi}a bilo

je mjesta za sve. Dovoqno i}a i pi-

}a, uz jagwe}e pe~ewe koje su obez-

bijedili stari slavqenici iz svog

tora u kojem i u poznim godinama

uzgajaju po 10-15 ovaca. Jagwadi uvi-

jek ima za djecu, ali i za "dopunu#

male Qubomirove penzije.

Slavqeni~ku tortu je obezbije-

dila najmla|a k}erka [upi}a - Ci-

ca, za koju saznadosmo da je postala

baka u 33. godini.

Poslije zdravice doma}ina, je-

dan zaista potresan trenutak koji

je posvjedo~io {ta je istinska qu-

bav: spontano, bez reìje, jubilar-

ni poqubac slavqenika.

- Bogami, slatko je kao prije 60

godina - na{ali se stari Qubomir.

Potom se Malim Poqem razli-

jeè pjesma.

Na kraju proslave jubileja Smi-

qe i Qubomira, odigrana je i fud-

balska utakmica: [upi}i protiv

zetova. Najvatreniji navija~i bija-

hu Sofija i Mihajlo, najmla|i pra-

unuci slavqenika.

Utakmica je zavr{ena "prija-

teqski# 6:6. A potom opet odjeknu

pjesma. Sjetni osmijeh slavqenika

i poneka suza u oku gostiju znak je

da je do{lo vrijeme za rastanak.

Ako Bog da, bi}e jo{ prilike za

slavqe.

¥ Zoran JOVANOVI]

[EST DECENIJA BRAKA SMIQE I QUBOMIRA [UPI]A

\Snimak za pam}ewe: Svi potomci Smiqe i Qubomira naokupu

VELIKO SLAVQE U MALOM POQU

\ Smiqa i Qubomir: "Dijamantska" svadba

\Iz starog albuma: Slavqenici prije pola vijeka

Putuju}i iz Dalmacije, preko

Hercegovine ka Carigradu,

car Konstantin i wegova

majka carica Jelena u ~etvrtom vi-

jeku, zastado{e na obodu Popovog

poqa da se odmore. Kad su po{li,

re~e car: "Ovo je mjesto zavalito.

Tu treba sagraditi crkvu#.

I tako nastade - Zavala.

Drugi odmor u~ini{e pred sa-

mim Trebiwem, gdje car, po polasku

re~e: "I ovo je mjesto tvrdo. I ov-

dje treba sazidati hram#. I nasta-

de - Tvrdo{.

Idu}i daqe, uz dolinu Trebi-

{wice i pewu}i se uz Hercegovi-

nu predahnu{e i zaspa{e pored

rijeke, a potom }e car Konstan-

tin, nakon odmora, re}i: "Ovdje

zna da zakosijeri. Pravite i ov-

dje crkvu#. Tu }e kasnije nastati -

Kosijerevo.

A kad pre|o{e Trebi{wi-

cu, bio je dovoqan samo

mali zastanak, da prvi

hri{}anski car ka-

è: "E, ovo je mje-

sto dobro. Ovdje

svakako treba po-

di}i bogomoqu#. I

tu je nastao - mana-

stir Dobri}evo...

Narodno pre-

dawe podizawe ve-

}ine manastira u

Hercegovini vezu-

je za cara Konstan-

tina i caricu Jele-

nu. Ova niska du-

hovnih àri{ta

na slovenskom jugu

i danas ìvi punim duhovnim bi-

}em, i pored stradawa i pometeni-

ja kroz vijekove.

Samo su dva susjedna manasti-

ra - Dobri}evo i Kosijerevo, iz-

gradwom hidroelektrana na Tre-

bi{wici, kamen po kamen, prene-

seni na suprotne strane akumulaci-

je Bile}ko jezero i sada su - u dvi-

je suverene.

- Bilo je vi{e prijedloga i lo-

kacija kuda da se prenese Dobri}e-

vo - na Kuletinu, na Vra~evicu is-

pod same Bile}e i jo{ nekolike,

ali je politika vodila posqedwu

rije~. I kad je Zdravko Kajmako-

vi} iz Zavoda za za{titu spomeni-

ka BiH tada{wem mitropolitu

hercegova~kom Vladislavu rekao

"evo, na{li smo mjesto u selu Orah

za manastir#, ovaj je, sav smoren

prijedlozima i pritiscima rekao

"Pravite |e god o}ete#! - pri~a

nam iguman Dobri}evski Simeon.

Prema wegovim rije~ima, na

dnu jezera ostali su veliki mana-

stirski konaci, gdje je bila trpe-

zarija za 350 du{a, kao i veliko ma-

nastirsko imawe - vo}wak, ribwak,

ba{ta, vodenica, i {uma od koje je

bratstvo moglo ̀ ivjeti 100 godina,

kako dopri~avaju stari Bile}ani.

U selo Orah preneseni su - ma-

nastirska crkva, samo dio konaka,

su{nica za ribu, koja je sada pre-

ure|ena u gostoprimnicu, ma-

nastirsko grobqe i cr-

kva svetog Nikole

iz Panika, ia-

ko se

sve{tenstvo i mona{tvo bunilo,

jer se crkva iz 1890. godine nije ar-

hitektonski uklapala u manastir-

sku cjelinu, iz 1231. godine, od ka-

da datira Dobri}evo.

Iguman Simeon isti~e da ovo

nije vi{e dobro mjesto Dobri}e-

vo, kako je govorio car Konstan-

tin. Ovo je lo{e odabrana lokaci-

ja, jer je manastir okrenut sjeveru,

dowi dio sunce ne obasjava prije

juna i jula. Mjesto je podlo`no vla-

zi, pa je ìvopis iz 17. vi-

jeka uglav-

nom pro-

p a o .

Zbog

toga su ra|eni i drenaà oko ma-

nastira, prepokrivawe objekata i

drugi konzervatorski radovi.

U Dobri}evu, koje je 20 kilome-

tara od Trebiwa i 10 kilometara

od Bile}e, svakodnevno se sluì

slu`ba boìja, a ve} devet godina

obnovqena je tradicija Troj~in-

danskog sabora, koji je ukinut 1941.

Ponovo se ~uje ènska narod-

na pjesma "Do|i, dragi, na svete

Trojice/ Dobri}evu pored Trebi-

{wice# i mu{ka izvorna, koju

obi~no po~iwu Ga~ani

"Do{'o sam ti, mala, evo,

/manastiru Dobri}evo#.

Natpjevavaju se iz-

vorne grupe, odjekuju gu-

sle, ~uju se diple i

d v o j n i c e ,

igra folklor, baca se kamena s ra-

mena.

Oìvi ovo staro sastajali{te

Hercegovaca i Crnogoraca i ple-

tu se vijenci od trave, oìvi i po-

zornica iznad manastira, a poseb-

na je gu`va pod Ninkovi}a lipom

u porti Dobri}eva. Zasadili su je

Ninkovi}i i ~uvali sve vrijeme,

pa ~ak i ono nakon Drugog svjet-

skog rata, kad je o Trojicama cr-

kvi znalo do}i svega 12 qudi - Nin-

kovi}a i Kapora!

Sada se oko Dobri}eva okupqa

vi{e hiqada qudi iz cijele Her-

cegovine.

A ispod manastira na novoj lo-

kaciji, sve do samog Bile}kog jeze-

ra, nasuta zemqa, podignute podzi-

de, posa|eno vo}e i rastiwe,

dok na temeqima motela za-

tvorenog tipa ni~u novi ko-

naci ènskog manastira, gdje

tihuju sestra Anastasija i se-

stra Tekla iz Gr~ke, dok Ne-

vena iz Beograda posmatra ka-

ko napreduje wen diplomski

rad iz arhitekture - izgradwa

pomenutog objekta...

Iguman Simeon, koji je po-

tjerao 84. godinu, kako kaù

Hercegovci i jedan je od naj-

starijih duhovnika Srpske

pravoslavne crkve, nerado je

ovih dana pristao da bude smje-

{ten u trebiwsku bolnicu, pa

je Troj~indanski sabor prote-

kao bez doma}inske i blage

rije~i i molitve ovog bogou-

godnika. Jedva, kaè, ~eka da

se ponovo vrati u Dobri}evo

u - svoj jedini i pravi dom.

A o sabratu i sadrugu Dobri}e-

va - o manastiru Kosijerevo, koji je

izmje{ten u Petrovi}e na crno-

gorskoj strani jezera i jedva se pri-

mje}uje golim okom - pisa}emo dru-

gi put.

¥ Milivoje BE[TI]

\Iguman Simeon: Obnovio Troj~indanskisabor (Snimio P. MUCOVI])

Inicijatori obnavqawa tra-

dicije Troj~indanskog sabora kod

manastira Dobri}evo, pored igu-

mana Simeona, bili su profesori

Branko Xeletovi} i Nikola Asa-

novi} iz bile}ke "Prosvjete#.

- I ove godine ovdje }e se pre-

sti zlatna nit narodne pjesme, iz

same narodne du{e izwihana - re-

kao je pozdravqaju}i u~esnike

takmi~ewa izvornog narodnog

stvarala{tva iz Trebiwa, Bile-

}e, Gacka i Nevesiwa, Qubiwa i

Berkovi}a profesor Asanovi}.

Zanimqivo je da su ove godi-

ne, nakon devet godina u mu{koj

izvornoj pjesmi pobijedili - Bi-

le}ani.

PROSVJETA

ZAPIS O DVA STARA HERCEGOVA^KA MANASTIRA

Manastir Dobri}evo: Problemi na novojlokaciji

DOBRO MJESTO DOBRI]EVO

KOSIJEREVOKaù da su monasi uve~e, kad

odsluè ve~erwu slu`bu u Kosi-

jerevu, prelazili la|om Trebi-

{wicu u Dobri}evo na slu`bu, jer

sunce traje duè na ovoj strani ri-

jeke.

Manastir Kosijerevo je odmah

na po~etku rata 1914. godine mini-

ran. U~inio je to {uckor Abaz Bi-

jedi} iz Bihova kod Trebiwa, ko-

ji je sa ~etiri druga preplivao

Trebi{wicu i digao lagumima u

vazduh manastir Kosijerevo. Za

ovo je odlikovan od austrijske ko-

mande - Srebrenom ratnom meda-

qom i sa ~etiri dukata u zlatu...

Prije ~etiri decenije dva sabrata - dva stara srpskamanastira, Dobri}evo i Kosijerevo, iz dolineTrebi{wice premje{teni su na dvije strane Bile}kogjezera. Sada su u dvije dràve

Poslije zdravice, trenutak koji je posvjedo~io{ta je istinska qubav: spontano, bez reìje,slavqenici se poqubi{e. Bogami, slatkoje kao prije 60 godina, na{ali se ~i~a Qubomir

25. i 26. jun 2005. REPORTA@A6

Na ju`nom prilazu Bitoqa,

samo dva kilometra od sre-

di{ta ovog makedonskog

grada, nalaze se ru{evine drevne

Herakleje Linkestis. Rije~ je o

starom gr~kom gradu iz IV vijeka

stare ere, koji je, prema nepodije-

qenom mi{qewu istori~ara,

osnovao kraq Filip II Makedon-

ski - otac u istoriji znamenitog

Aleksandra Velikog.

Po vremenu kada je nastala,

prostoru koji zauzima i sadràji-

ma (arhitektonskim, skulptor-

skim, slikarskim) koje je imala,

Herakleja je nesumwivo jedan od

najstarijih i najzna~ajnijih an-

ti~kih gradova na tlu biv{e Jugo-

slavije.

Od po~etka pro{log vijeka

ovaj lokalitet istraìvalo je vi-

{e timova arheologa, arhitekata,

istori~ara umjetnosti, konzerva-

tora i drugih stru~waka. Istori-

~ari su imali na raspolagawu i

pisane izvore, pa je to doprinije-

lo da pro{lost anti~ke Herakle-

je Linkestis bude cjelovito sagle-

dana.

Prema tuma~ewu istori~ara,

drevna Herakleja bila je sredi-

{te i najve}i grad Linkestide,

prostrane oblasti koju su nasta-

wivali pripadnici plemena Lin-

kesta. Oblast je obuhvata-

la {iroki prostor

oko Ohridskog i Pre-

spanskog jezera, kao i ve-

}i dio Pelagonije. Plod-

na ravnica i bogato

okruèwe omogu}i-

li su prosperitet

Herakleji, u to

vrijeme jednoj od

najva`nijih sta-

nica na rimskom

putu koji je od

primorskih gra-

dova vodio ka

u n u t r a { w o s t i

Balkanskog polu-

ostrva, sve do So-

luna.

Osvjetqavawu

najraniji pro{lo-

sti Herakleje mnogo

je doprinio i an-

ti~ki pisac Poli-

bije, koji je u svojim

zapisima ostavio

dragocjene podatke o

ovom podnebqu. Wegovi

zapisi ujedno su i naj-

stariji pisani izvor o

nekada{woj Lin-

kestidi i we-

nom glav-

nom gradu.

S u d e -

}i po hro-

nologiji opisanih doga|aja Hera-

kleja je prolazila kroz mnoge bur-

ne istorijske periode. Zajedno sa

drugim gradovima tada{we zemqe

Lankesta ona je sredinom drugog

vijeka stare ere potpala pod vlast

Rimqana i sve do kraja IV vijeka

nove ere razvijala se kao rimski

grad.

U vremenu koje je slijedilo -

a to je vrijeme ubrzanog {irewa

i ja~awa hri{}anstva - Herakle-

ja postaje sjedi{te episkopije i

jedan od najzna~ajnijih centara

hri{}anstva na Balkanu. Weni ve-

likodostojnici u~estvuju na cr-

kvenim saborima u Nikeji, Ser-

dici, Halkedonu i drugim tada zna-

~ajnim hri{}anskim centrima na

Balkanu. U isto vrijeme grad se

{iri, svestrano razvija, dobija

zna~ajne regionalne funkcije.

Taj uspon zaustavqen je u V vi-

jeku kada su u slabo za{ti}enu He-

rakleju prodrli isto~ni Goti,

opqa~kali je i opusto{ili. Ali,

najve}e stradawe grada dogodilo

se 518. godine kada je ovu oblast

pogodio sna`ni zemqotres. Tada

je Herakleja razorena i nikada po-

slije nije bila temeqitije obno-

vqena.

Umjesto obnove, u wenom nepo-

srednom susjedstvu, dva kilometra

sjevernije, u vrijeme Samuilove

vladavine, podignut je novi grad

pod imenom Bitoq.

Kako je izgledala drevna He-

rakleja? îme je sve raspolagala?

Djelimi~ni odgovori na ta pita-

wa dolaze sami po sebi kada se po-

gledaju otkopane zidine starog

grada, kipovi i podni mozaici ko-

ji su ukra{avali nekada{we hra-

move i palate, kao i brojni drugi

prona|eni predmeti.

Potpunije odgovore daju arhe-

olozi, istraìva~i, koji su od po-

~etka pro{log vijeka vi{e puta

detaqno istraìvali i prou~ava-

li ovaj lokalitet. Iz wihovih sa-

op{tewa moè se vidjeti da su u

Herakleji otkriveni zna~ajni tra-

govi materijalne kulture iz minu-

lih epoha. Nakon izvr{enih ot-

kopavawa utvr|eno je da je grad

bio za{ti}en dugim i masivnim

bedemima. Ispod akropole, u pod-

no`ju brda, nalazilo se mno{tvo

profanih, javnih i kulturnih zgra-

da, me|u kojima su posebno mjesto

zauzimale dvije bazilike: jedna

mawa, episkopska, i druga velika,

sa tri broda, ukra{ena skulptura-

ma i divnim podnim mozaicima.

Iz bogatog arsenala otkopa-

nih predmeta qepotom umjetni~-

kih oblika, kao i istorijskom vri-

jedno{}u, izdvajaju se: jedna bron-

zana statua iz predrimskog peri-

oda, bista retora Eshina (sada u

Britanskom muzeju), statua Her-

kulesa (sada u Muzeju antike u Is-

tanbulu), kopija Fidijine Atene

Partenos (sada u Narodnom muze-

ju u Beogradu), zatim novac iz raz-

li~itih epoha, kovan za vladavi-

ne Audolenta, Aminta, Aleksan-

dra Velikog i drugih.

U Herakleji je otkriveno mno-

{tvo podnih mozaika velike umjet-

ni~ke vrijednosti. Rasko{nim mo-

zaicima, koje su radili najboqi

anti~ki majstori, prekriveni su

podovi otkopanih hramova i pala-

ta. Stru~waci koji su istraìva-

li i prou~avali ovaj lokalitet

smatraju da ti mozaici spadaju me-

|u najboqe o~uvana i po umjetni~-

koj vrijednosti najdragocjenija dje-

la antike na ovom prostoru.

Prilikom posqedwih arheo-

lo{kih iskopavawa otkriven je

dio velikog anti~kog amfiteatra.

On je pomalo neo~ekivano ugled-

no svjetlo dana. Stru~waci su zna-

li, ili bar pretpostavqali, da je

takav objekat ovdje postojao, ali

se u praksi istraìva~a ~esto do-

ga|a da traè jedno, a na|u drugo.

Ko zna {ta }e se jo{ u drev-

noj Herakleji ili wenom blièm

okruèwu prona}i u godinama i

decenijama koje slijede.

¥ Dragi{a SPREMO

Kao osnovac Dragoslav Radisa-

vqevi} je u rodnoj Velikoj

Plani po~eo da crta neobi~-

ne crtarije {to je zbuwivalo wego-

ve u~iteqe i nastavnike.

Nastaviv{i {kolovawe na

umjetni~koj {koli u Novom Sadu,

on te svoje novatorije dovodi do sa-

svim novog smisla, nastoje}i da za-

ustavi svjetlost na platnu, da joj da

smisao i da je bojama "lomi# onako

kako on to vidi.

- Moji su se profesori i{~u|i-

vali tom mom novom smislu i na~i-

nu izraàvawa i zahvaquju}i wima,

posebno Mi{i Nedeqkovi}u, ali

i spletu okolnosti, te 1972. godi-

ne obreo sam se u Pragu, na studi-

jama vizuelnih komunikacija kod

poznatog stvaraoca i prosvjetara,

velikog Eugena Vajdliha - kaè Ra-

disavqevi}.

Vajdlih mu je dozvolio da ono

{to je zapo~eo u ranoj mladosti do-

ra|uje i razvija, tragaju}i za sadr-

àjima koji uzbu|uju. Radisavqevi}

je tu i magistrirao, ostav{i vjeran

svom na~inu izraàvawa do danas,

tokom vi{e od tri decenije.

Ro|en je, re~e, u Velikoj Pla-

ni 1951. godine. Poslije {kolova-

wa u rodnom mjestu, Novom Sadu i

Pragu, te lutawa svijetom, obreo

se u Berlinu. Sve wegove slike, bi-

lo uqa na platnu, akrile i druge,

ozna~avaju to opti~ko-kineti~ko

istraìvawe.

- To je vrsta umetni~kog izra-

àvawa vi{e opti~ka nego li ki-

neti~ka. Forme su date u kontra-

stima svetlucavih boja, ali se one

ne sudaraju ve} komponuju u muzi~-

ki motiv, jednostavnu melodiju ko-

ja se kroz umetni~ko poimawe odra-

àva kao kontrapunkt. ̂ inim sve da

jednostavno ostvarim kao kompli-

kovano ili komplikovano da bude

jednostavno. Kriti~ari, ali i qu-

biteqi moje umetnosti, posve me

dobro ~itaju i razumeju moja htewa

- veli Dragoslav Radisavqevi}.

Malo ga ko, me|utim, zna pod

ro|enim imenom i prezimenom. U

otaxbini je svima znan po nadimku

[panac, a u inostranstvu je poznat

kao Drago Radis. @ivi od slikar-

stva, ali vi{e za slikarstvo!

Me|u dvadesetak samostalnih

i vi{e od stotinu kolektivnih iz-

lo`bi svakako se moè izdvojiti

izlo`ba s ~udnovatim naslovom

"Skica za perpetuum mobile ili

tragawe za petom stranom svijeta#

u wema~kom gigantu za avione i le-

te}e objekte EADS.

- Izlo`ba je spremna vi{e od

godinu dana i prilog je tom mom

ose}awu kosmosa. To je neka vrsta

uvertire u veliki multimedijalni

projekat koji ̀ elim da realizujem

do Olimpijskih igara 2012. godine

koje }e, nadam se, biti odràne u

Lajpcigu. Moj poliptih duìne 228

metara, koliko je zemaqa u~esnica

igara, podrazumeva}e po jedan kva-

dratni metar za svaku zemqu, gde }e

kroz moj na~in kazivawa izraàva-

ti specifikum i simboliku te ze-

mqe - kaè Drago Radis.

Ovaj program on radi sa kwi-

èvnikom Petrom Blaì}em, ko-

me je u romanima glavna ili jedna

od glavnih li~nosti, najprije kao

izmi{qeni, imaginarni, a sada i

kao otkriveni, stvarni lik. Oboji-

ca obe}avaju da }e to biti veliki

i zna~ajan projekat, mo`da jedin-

stven u svijetu.

S namjerom da parcijalno, oku-

pqawe umjetnika i rad na polipti-

hu uprili~i i u Republici Srpskoj,

odakle èli da "lansira# taj smi-

sao u svijet, posjetio je ovih dana

[panac Slobomir kod Bijeqine

(ili je u budu}nosti Bijeqina kod

Slobomira, svejedno) i Slatinu kod

Bawe Luke.

Naravno, sve zavisi od polo-

àja ali i jo{ nekih okolnosti,

bitnih za opredjeqewe za ova mje-

sta i, naravno, za prostor oko Laj-

pciga.

- Ima jo{ tu, u tom projektu,

mno{tvo pojedinosti i detaqa,

ali otom-potom. Svakako je to

slikarski poduhvat decenije, ako

ne i veka, a o~ekujem u~e{}e na de-

setine, ako ne i stotine umetni-

ka. Svi bi oni davali svoj dopri-

nos ovom smislu izraàvawa

olimpizma kao duge tradicije u

svetu. Vide}emo koliko }emo se

svi skupa razumeti i prepoznati

u ovome jer op{te je stawe takvo

da ni po ~emu u Evropi, a i u sve-

tu, nije podesno za umetnike i wi-

hove snove - dodaje Dragoslav Ra-

disavqevi} [panac, alijas Drago

Radis.

Me|u ostalima, profesor dr Ja-

romil U`dil pisao je o onome {to

u slikarstvu radi [panac: "U svim

wegovim ostvarewima vlada mir

ravnomjerno uticajnih povr{ina,

{arenih pravaca i krivuqa. Broj

esteti~kih inovacija kod wegovih

izraza strogo je odmjeren i nikad ne

prevazilazi potencijal na{eg shva-

tawa...#

- ^vrsto sam na zemqi i veru-

jem u klasi~no slikarstvo koje }e

o(p)stati. Trendovi traju nakrat-

ko, a ovo je zanavek. Mora se to ta-

ko gledati - kaè [panac.

Iako wegov izraz ima najmawe

veze sa klasi~nim slikarstvom,

ipak on vjeruje u to. Mada, veli, ni-

je vrijeme ni za jedno ni za drugo.

- Uop{te, situacija je takva da

mnoge moje nema~ke kolege, umesto

da slikaju, sede za {tafelajima ili

rade za presama, moraju da rade u

{kolama, fabrikama, ustanovama...

Nije li to protivno svakoj logi-

ci?! Ali, {ta se tu moè - tako je

kako je! Kod nas ovde je jo{ i gore

- dodaje Drago Radis.

Ostala mu je, veli, samo slobo-

da izraàvawa. I mo} inoviranog

slikarskog iskazivawa. Da se zna i

da se pripovijeda. Slike svjetlosti

ili opti~ko-kineti~ka istraìva-

wa?!

¥ Ranko PRERADOVI]

ANTI^KA HERAKLEJA - BITOQ

Skulptorske figure i rasko{ni podni mozaici drevneHerakleje me|u najzna~ajnijim djelima starih majstora

NA[I GRADOVI U PRO[LOSTI

Herakleja: Ostaci drevnog grada

Umjetnost sta-rih majstora:Prona|ene

skulpturei podnimozaik

Dragoslav Radisavqevi}: Autoportret, uqe naplatnu

U neposrednoj blizini an-

ti~ke Herakleje i dana{weg

Bitoqa, na lokalitetu kraj pu-

ta koji vodi ka Prilepu, nalazi

se ilirska nekropola Visovi.

Ona je otkrivena sredinom

pro{log vijeka. Naime, 1953. go-

dine na tom lokalitetu je

otkopan jedan prostrani tumul

kru`nog oblika sa mno{tvom

gradova. Grobnice (ukupno ih je

43) su gra|ane od kamenih plo~a,

dobro su o~uvane, a pore|ane su

u krug.

Stru~waci smatraju da je

nekropola nastala izme|u VI i

IV vijeka stare ere. U woj je

prona|eno mnogo predmeta koji

se sada ~uvaju u narodnom muze-

ju u Bitoqu.

[PANAC - Kao de~ak, zanesewak, u os-

novnoj {koli sam izme|u ostal-

ih izvaqotina kazao da se Ju-

goslavija grani~i sa [panijom;

tako mi je neko iza mene do{ap-

nuo. I od tada, pa do danas, svi

znanci i prijateqi zovu me

[pancem. A skrativ{i ime i

prezime u Drago Radis hteo sam

da strancima budem lak{e iz-

govorqiv jer im je vrlo te{ko

izgovarati moje puno ime i prez-

ime. Iako slikam naizgled kom-

plikovano, ̀ elim da je sve u ̀ iv-

otu {to je mogu}e pojednos-

tavqenije - veli Dragoslav

Radisavqevi}.

QUDI U ME\UVREMENU

MELODIJA NA PLATNUDragoslav Radisavqevi} [panac, znan kao Drago Radis,godinama istrajava u opti~ko-kineti~kim istraìvawimai ìvi izme|u Novog Sada, Velike Plane, Praga i Berlina

Rimski amfiteatar: Slu~ajno otkriven

GRAD FILIPA MAKEDONSKOG

ILIRSKA NEKROPOLA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005. REPORTA@A 7

Rijeku Ukrinu, koja se ras-

tegla na skoro 120 kilome-

tara, zovu na{om najve}om

"doma}om# rijekom.

Od mjesta Sastavci u Sred-

woj [wegotini, gdje je ~ine Lu-

kavac i Bistrica, sve do Save ko-

joj se predaje te~e iskqu~ivo kroz

Republiku Srpsku. Ima dosta na

~iwenicama zasnovanih tvrdwi

da je dobila naziv po tome {to je

vrlo ~esto u proteklim vijekovi-

ma ne{to dijelila. Navodno,

Ukrina, Krajina i Ukrajina su

nazivi ~iji je korijen zajedni~-

ki.

Vladislav Skari} je zakqu-

~io da su imena svih ve}ih rije-

ka u BiH tu|a i usvojena od na{ih

slovenskih predaka pri wihovom

dolasku na ove prostore. Prema

wegovom mi{qewu, Ukrina ili

Ukrwa, kao i Oukra, ne zna~i ni-

{ta drugo nego granicu.

To zna~ewe nedvosmisleno

odgovara poloàju Ukrine jer je

u sredwem vijeku bila granica

izme|u Usorske oblasti i Dowih

krajeva. Po{to su oblasne gra-

nice starije od dràvnih, navo-

di Skari}, nije nemogu}e da je

Ukrina bila i granica provinci-

ja.

Ne zna se ta~no gdje je bio

zna~ajni sredwovjekovni grad

Gla`, a ima dosta pretpostavki

da je bio lociran ba{ negdje u

ovom kraju, uz Ukrinu.

U wega je stigao, i u wemu iz-

me|u 15. i 21. juna 1244. godine

boravio, li~no ugarski kraq Be-

la êtvrti da bi sklopio mir s

Venecijom. Tom prilikom odre-

kao se Zadra i uputio o{tar pre-

kor bosanskom kraqu Ninosla-

vu.

Potom je ova rijeka bila iz-

me|u bawolu~ke i derventske na-

hije, a danas na nekim mjestima

ome|ava bawolu~ku i zvorni~ko-

tuzlansku eparhiju.

Me|utim, neko opet tvrdi da

je Ukrina dobila naziv po svom

putu na kojem obilazi oko veli-

kog brda Krwina. Narod koji ̀ i-

vi u gorwem toku ove rijeke upor-

no je zove Ukrwa i nikako ne}e

da prihvati Vukovo pravilo da

govori kao {to pi{e.

U Ukrinu se ulijeva omawa

rijeka Vijaka koju nije ba{ jed-

nostavno ucrtati na geografske

karte jer vijuga, izvija se poput

zmije. Po woj je i prostrani kraj

dobio naziv - Vija~ani. Vrlo ~e-

sto ~u}e se od ovda{wih qudi da

ìve u Vije~anima tvrde}i da im

je selo dobilo naziv po wihovoj

dugovje~nosti.

- Ranije su qudi ovdje ìvje-

li po cio vijek jer im je Bog po-

dario dobro zdravqe, zdravu vo-

du, dosta {ume i izda{nu zemqu

na poqima oko Ukrwe i Vijake -

govorio nam je prije neku godinu

Mu{ko Vinxanovi} koji je i sam

zamalo doìvio stotu.

Gdje je ovdje granica izme|u

èqa i stvarnosti, opet samo Bog

zna. Ali, ~iwenica je da u ovom

kraju zaista postoje dobri uslo-

vi za ìvot.

Dok se ~ovjek morao dràti

prirodnih uslova, bilo je ovdje i

dosta qudi. U Prvom {ematizmu

pravoslavne srpske mitropolije

Bawolu~ko-Biha}ke, u kojem je

ovo selo zavedeno kao Vio~ani, u

179 domova popisano je 2.034 du-

{e. Kaè se jo{ u odrednici o

ovom selu da je crkva Uspewa pre-

svete Bogorodice u Dowim Vija-

~anima osve{tana 1889. godine u

vrijeme paroha Jove Jovanovi}a,

da je predsjednik seoske op{ti-

ne bio Aleksa Mali}, teàk, te

da nastavu vjeronauke poha|a 278

djece.

U to vrijeme u Prwavoru je

bilo svega 127 domova sa 678 ì-

teqa, a u êlincu jo{ mawe - 65

ku}a i 324 ìteqa!

Sve do Drugog svjetskog rata

Vija~ani su pored Jo{avke bili

najve}e naseqe u dana{wem ~e-

lina~kom kraju. U to vrijeme Vi-

ja~ani su imali narodnog posla-

nika Kostu Kuzmanovi}a i osam

preìvjelih solunaca.

Poslije rata nova vlast podi-

jelila je Vija~ane na Gorwe i Do-

we. Po prvom popisu nakon rata

u Dowim Vija~anima nabrojano

je 360 ku}a i blizu dvije hiqade

stanovnika, a u Gorwim 275 domo-

va i ne-

{to vi-

{e od

1.600 du-

{a. Po-

djela je

naprav-

qena bez

i k a k v e

logike jer

se po geo-

g r a f s k o m

p o l o ` a j u

vi{e zakqu-

~uje da su Do-

wi gorwi i

obratno -

G o r w i

d o w i .

Komplet-

ni Dowi

Vija~ani

pripadaju prwavorskoj op{tini,

a Gorwi su podijeqeni na ~eli-

na~ku i prwavorsku. Bilo da je

rije~ o jednima ili drugima ra-

di se o najsiroma{nijem kraju op-

{tine kojoj pripadaju.

- Imamo dosta administra-

tivnih zavrzlama. Ja sam po rad-

nom staù penzioner ~elina~ke,

a po mjestu stanovawa ~lan Udru-

èwa penzionera op{tine

Prwavor. Malo ko od nas

iz ovog sela da bi neki

posao zavr{io ne mora

i}i u obje ove op{tine.

U Prwavor udaqen

24 kilometra putuje se

vozom do Kula{a, pa

nastavqa autobusom

ili pje{ke, a u ê-

linac koji je daleko

sedamnaest kilome-

tara putujemo vo-

zom ili pje{ke do

Stare Dubrave pet

kilometara, pa au-

tobusom - pri~a

starina An|el-

ko Peja{inovi}.

Wegov prvi

kom{ija Ne|eq-

ko Jankovi} pri-

pada ~elina~koj

op{tini, a od ku-

}e An|elkove dijeli

ga mawi poto~i} koji ni

naziv nema. Gotovo da ne-

ma doma}instva u Vija~a-

nima Gorwim koje nema

svoje zemqe na podru~ju ob-

je ove op{tine {to zna~i

da su i ~elina~ki i prwa-

vorski poreski obveznici.

Ono {to je najva`nije

od svega jeste da su od svo-

jih op{tinskih uprava za-

boravqeni i jedni i drugi.

Za boqi poloàj nije se us-

pio izboriti ni Branislav

Gaì} koji je predsjednik

mjesne zajednice Gorwi Vi-

ja~ani koji pripadaju prwa-

vorskoj op{tini, kao ni we-

gov kolega Titoslav Janko-

vi}, koji tu istu du`nost, uz

funkciju odbornika, obavqa u

Skup{tini op{tine êlinac.

Vija~anci su gotovo izgubi-

li nadu, pa se àle:

- Dali smo dva narodna hero-

ja, Novaka Piva{evi}a i Vida

Weì}a, pa nam nisu pomogli.

Do~ekali smo i Titu, ali izgle-

da kasno!

Sam Jankovi} vodi o{tru

bitku sa predstavnicima lokal-

ne vlasti kako bi za vrijeme svog

mandata ne{to postigao.

- Boli me nepravda. Znam da

ima malo sredstava u op{tinskom

buxetu, i zato smatram da je naj-

va`nije to malo pravedno podi-

jeli - kaè Titoslav Jankovi}.

U Vija~anima uz prugu i lo{

makadamski put danas ima mnogo

ku}a. Neko kaè i preko 700, ali

je stanovnika mnogo mawe nego u

periodu prije Drugog svjetskog

rata. Naàlost, ve}ina ku}a je

poluprazna, ili pusta.

Ono {to pla{i one koji su

ostali u Vija~anima, naj~e{}e

silom prilika, jeste da republi~-

ke institucije malo {ta ~ine da

se popravi stawe.

Ipak, ima jedna svijetla ta~-

ka koja im daje nadu, a to je mana-

stir Stupqe koji iz pepela vas-

krsava posqedwu deceniju.

- Nastavili smo radove na re-

konstrukciji manastira koji su

Turci spalili prije ne{to vi-

{e od tri vijeka. Uz boìju po-

mo}, ove godine u manastirski

konak dove{}emo vodu i struju i

zavr{iti gra|evinske radove.

Ve} za dvije godine moglo bi se

ponovo ovdje upaliti manastir-

sko kandilo. Istovremeno gradi-

mo i crkvu Svete trojice u Gor-

wim Vija~anima - kaè jerej Mi-

}o Gojkovi}, paroh stupqanski.

Zaista, otkada je po~ela ob-

nova manastira selo je postalo

ìvqe. Mnogo ~e{}e nasipaju se

putevi, a glas Vija~anaca mnogo

daqe se ~uje. Kada oìvi Stupqe

i u wega po~nu stizati pokloni-

ci sa svih strana ovaj kraj sasvim

sigurno vi{e ne}e biti zabora-

vqen na geografskoj mapi.

¥ Boro MAKSIMOVI]

LICA, PREDJELI, OBIÂJI

Prostrani crwelova~ki lu-

govi pored Save ovih dana

izgledaju jadno - to je naj-

blaè {to se moè re}i za wi-

ve na kojima su do po~etka juna bu-

jale i {irile se vrijeè lube-

nice poznate u ovom kraju kao

"kraqice slasti#.

Rije~ je o najtraènijoj vr-

sti bostana na doma}im pijaca-

ma, a oko polovine ovogodi{weg

zasada je potpuno uni{teno.

Ni najstariji Semberci nisu

zapamtili da se u junu, u punoj ve-

getaciji, lubenice najednom osu-

{e i da opuste bostani{ta. Do-

du{e, bilo je slu~ajeva da se mje-

stimi~no u bostani{tima poja-

ve podzemne vode ili nekakvo

oboqewe, ali ovakva katastrofa

nikada se nije desila.

Prema tvrdwama poqopri-

vrednih stru~waka, lubenice

imaju plitak i veoma osjetqiv

korijenov sistem koji nije mogao

izdràti niske temperature i

prekomjernu vlagu, jer je po~et-

kom juna u ovom kraju palo ~ak

{ezdeset litara ki{e po kva-

dratnom metru.

Sve se dogodilo, kaù Crwe-

lovci, za samo jednu no}. Zasadi

"kraqice slasti# nisu izdràli

hladno}u i ve} sa prvim jutar-

wim zracima sunca po~elo je su-

{ewe.

- Svaka promjena odmah se

osjeti na lubenicama i za~udio

sam se kada sam u{ao u svoju wi-

vu. Sve je bilo sparu{eno kao da

je poliveno vrelom vodom. U pr-

vi mah nisam znao {ta je, ali ka-

da sam obi{ao kom{ijska bosta-

ni{ta vidio sam da je tako i kod

wih. Vi{e pomo}i nije bilo, po-

~eli smo uklawati razbokorene

vrijeè sa prvim cvjetovima - ka-

è poqoprivrednik Bato Kor-

di}, koji je pretrpio najve}u {te-

tu u Crwelovu.

Posao uklawawa sasu{enih

vrijeà je teàk, jer se mora sa

wive iznijeti ogromna koli~i-

na biqne mase, koja se ni za {ta

ne moè upotrijebiti, ~ak ni za

sto~nu hranu, niti se zaorati.

Istovremeno se uklawaju i

plasti~ne folije ispod kojih je

sa|en bostan.

- Pretrpio sam {tetu od naj-

mawe 30.000 maraka. Toliko su me

ko{tali obrada, repromaterijal

i nadnice radnika. Moj rad ne ra-

~unam - kaè Bato.

Crwelovci su se na{li u di-

lemi - da li na bostani{tima, ko-

ja su ve} dobro na|ubrena, vrije-

di sijati neku ranu sortu kukuru-

za, krastavce korni{one, pozni

kupus ili neku drugu kulturu?

- Sve je to skupo i neizvjesno,

pa nova ulagawa bi samo iskom-

plikovala situaciju, jer ni ovi

dugovi nisu otpla}eni, a ulaziti

u nove je vi{e od rizika - isti-

~e Kordi}.

Pod bostanom u Semberiji je

oko stotinu hektara, a najve}i za-

sadi su ba{ u Crwelovu, koje tr-

ì{tu Republike Srpske i BiH

isporu~i stotine vagona lubeni-

ca i diwa.

Ra~una se da su stopostotne

{tete, vjerovatno milionske, na

polovini zasada bostana.

Neo{te}ena su ostala bosta-

ni{ta lubenica kalemqenih na

korijen bundeve i tikve, jer su

im ìle otpornije i dubqe u ze-

mqi.

Ovo je tre}a godina zaredom

da poqoprivrednici u Crwelo-

vu trpe milionske {tete. U mi-

nule dvije godine grad

i oluja uni{tili su

im povrtwake, bosta-

ni{ta, p{enicu i ku-

kuruzi{ta.

Sada je stradao

samo bostan u koji se

u ovom selu i najvi-

{e ulaè.

Bostani{ta su

pusta, pa ~ak ni ko-

rov na wima sada ne

ni~e. Vaqda se i we-

mu ne{to zdumalo, pa

miruje. Ko to moè

znati?

¥ Tihomir

NESTOROVI]

(Srna)

NEVOQE SEMBERSKIH POQOPRIVREDNIKA

Manastir Stupqe: Vratio nadu Vija~ancima

KASNO TITO U VIJAÂNE STI@EKASNO TITO U VIJAÂNE STI@EKASNO TITO U VIJAÂNE STI@EKASNO TITO U VIJAÂNE STI@EKASNO TITO U VIJAÂNE STI@EKASNO TITO U VIJAÂNE STI@EKASNO TITO U VIJAÂNE STI@EKASNO TITO U VIJAÂNE STI@EKASNO TITO U VIJAÂNE STI@ENekada najve}e naseqe u ~elina~ko-prwavorskom kraju,palo je na za~eqe i po broju stanovnikai po razvijenosti. Ipak, od kada je obnovqenmanastir Stupqe, ìvot kao da se vra}a u Vija~ane

Gorwi Vija~ani: Potok granica dvije op{tine

PRERANO OBRALI BOSTANZbog niskih temperatura i ki{e s po~etka juna,u najve}em semberskom selu Crwelovo, osu{ilesu se vrijeè nadaleko poznate

"kraqice slasti"

Kobna hladno}a: "Kraqica"

nije izdràla (foto-arhiva)

Titoslav Jankovi}:Uhvatio se u ko-{tac sa vlastima

U manastiru Stupqe: Jerej Mi}o Gojkovi} savjernicima

NE@EWE Pri~a se da u Vija~anima

ima preko tri stotine neoè-

wenih momaka. Nemaju hrabro-

sti da bez posla i osnovnih

egzistencijalnih uslova za-

snivaju porodicu. Dosta ih je

oti{lo u inostranstvo i pi-

tawe je da li }e se uop{te vra-

titi.

KASNO TITO U VIJAÂNE STI@E

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.MOZAIK8

Ovih dana po~iwe ètva ozi-

mih ratarskih kultura, rano

povr}e i vo}e se uveliko be-

re, a prinosi i kvalitet roda uve-

liko zavise i od primjene meteoro-

logije u poqoprivredi.

U razvijenom svijetu poqopri-

vrednici se vi{e ne mole Bogu da

im podari ki{u, niti pjevaju "dodo-

le#, nego maksimalno koriste nau~-

ne domete meteorologije i hidrolo-

gije i intenzivno ih primjewuje ra-

di dobijawa ve}ih i sigurnijih pri-

nosa.

Autor ovog teksta iz dugogodi-

{weg iskustva u primijewenoj me-

teorologiji i hidrologiji tvrdi da

su poqoprivrednici najrevnosniji

i najvjerniji korisnici svih hidro-

meteorolo{kih resursa i informa-

cija o vremenu i klimi.

Vrijeme u kojem ìvimo, izme-

|u ostalog, obiqeèno je i naglim

razvojem tehnologije, odnosno pora-

stom tehni~ke civilizacije koja da-

nas stavqa neizbrisiv pe~at na ̀ i-

vot ~ovje~anstva. Istovremeno se,

me|utim, pove}ava razlika izme|u

razvijenih i nerazvijenih zemaqa.

Bitna pretpostavka tehni~ke i

tehnolo{ke civilizacije jeste i

specifi~an i aktivan odnos ~ovje-

ka, kao razumnog bi}a, prema pri-

rodnoj sredini u kojoj ìvi.

ôvjek je nastao i razvijao se u

okviru biosfere, tog posebnog po-

vr{inskog omota~a Zemqe, jedinog

poqa u kojem postoji ìvot. Bios-

fera je visoko strukturirani pla-

netarni kompleks sastavqen od mo-

zaika strukturnih jedinica, ozna~e-

nih kao ekosistemi. Energija kojom

biosfera raspolaè, u stvari je Sun-

~eva energija koju zelene biqke pri-

svajaju i zahvaquju}i svom hloro-

filnom aparatu, transformi{u u

aktivnu hemijsku energiju, vezuju}i

je za organske materije.

Tu hemijsku energiju koristi,

putem ishrane, sav ostali ̀ ivi svi-

jet zajedno sa ~ovjekom. Svi fakto-

ri koji uti~u na porast, prinos i

razvitak biqaka, pa i na proizvod-

wu hrane dijele se na tri osnovne

grupe: agrotehni~ke, biotehni~ke i

meteorolo{ke.

Do prije nekoliko decenija

predmet ispitivawa u proizvodwi

hrane bio je - kako unaprijediti

agrotehniku i usavr{iti agroteh-

ni~ke mjere, i kako selekcijom stvo-

riti i odgojiti vrste sa {to ve}im

biolo{kim potencijalom za dobija-

we visokih prinosa (naàlost ge-

netski inèwering je uzeo previ-

{e maha). I pored svega prinosi va-

riraju (i kod sorti stvorenih zdra-

vom genetikom) {to je, kao i ove go-

dine, posqedica varirawa vremen-

skih stawa i meteorolo{kih ele-

menata.

Nagli porast stanovni{tva u

svijetu i zahuktali razvoj industri-

je i tehnologije mijewaju i karakter

biosfere, dubqe i obuhvatnije ne-

go ikad ranije.

Kriza u proizvodwi hrane u svi-

jetu prisutna je i vidqiva ve} duì

niz godina. Ozbiqnost situacije

podstakla je Ujediwene nacije i dru-

ge me|unarodne organizacije da po-

klone vi{e pa`we svim faktorima

koji su povezani sa svjetskim pora-

stom proizvodwe hrane, a me|u wi-

ma je i agrometeorologija.

Svjetska meteorolo{ka organi-

zacija zagovara i sprovodi niz aktiv-

nosti u ciqu pra}ewa klimatskih

promjena, stawa i degradacije ze-

mqi{ta, te wihovih uticaja na pri-

nose.

Organizacija FAO - za poqo-

privredu i hranu, koristi odgova-

raju}e informacije Svjetske mete-

orolo{ke organizacije za prognozi-

rawe prinosa na svjetskom nivou.

Meteorolozi su, globalno gledano,

svakim danom sve vi{e angaòvani

u nizu postoje}ih programa koji se

odnose na proizvodwu hrane. Jer, ne-

pobitno je da postoji velika me|u-

zavisnost vremena i prinosa i da je

neophodno agrotehniku i biotehni-

ku prilagoditi prirodnim uslovi-

ma.

Agrometeorolo{ka slu`ba za-

pravo treba da pruà stru~nu agro-

meteorolo{ku i agroklimatolo{ku

podr{ku poqoprivrednoj proizvod-

wi i wenom razvoju. Poqoprivred-

na proizvodwa, naro~ito primarna

biqna proizvodwa, je strate{ka

privredna djelatnost Republike

Srpske, pa i BiH, jer u kontinuite-

tu mora obezbje|ivati proizvodwu

dovoqnih koli~ina hrane i sirovi-

na za potrebe ishrane, prerade, pa i

izvoza.

Agrometeorolo{ka slu`ba re-

publi~kog Hidrometeorolo{kog za-

voda ima izuzetno dobru saradwu sa

poqoprivrednicima i poqoprivred-

nim institucijama. Od 2000. godine

Zavod raspolaè i sa najsavremeni-

jom automatskom agrometeorolo-

{kom stanicom na Balkanu (u Bawoj

Luci se istovremeno prate i soft-

verski obra|uju ~ak 23 agrometeoro-

lo{ka elementa), koju su idejno pro-

jektovali na{i, a instalisali we-

ma~ki stru~waci.

U okviru na{e agrometeorolo-

{ke slu`be svakodnevno se prate i

upore|uju agrometeorolo{ki para-

metri, odre|uje se stepen wihovog

odstupawa od prosjeka i potreba

poqoprivredne proizvodwe, radi

davawa blagovremenih upozorewa

i prijedloga mjera za smawewe wi-

hovog nepovoqnog dejstva.

Uz sprovo|ewe agrometeorolo-

{kih ogleda i pra}ewe vodnog bi-

lansa odabranih kultura neophod-

no je i stalno razvijati i usavr{a-

vati agrometeorolo{ke modele za

procjenu prinosa, biqnih bolesti

i {teto~ina, nastupa feno faza i

drugih elemenata vezanih za poqo-

privrednu proizvodwu.

Ove analize se dostavqaju ili

su dostupne dràvnim instituci-

jama i organizacijama koje se bave

poqoprivrednom proizvodwom i

wenim razvojem, ali i svim sred-

stvima javnog informisawa. Na

osnovu ovih podataka i informaci-

ja biraju se i podru~ja za optimal-

nu biqnu proizvodwu.

O~igledno je da se ulaskom u

novi milenijum nametnuo i veliki

broj izazova za agrometeorologe

{irom svijeta, pa i na{e, da po-

mognu poqoprivrednicima u pove-

}awu i efikasnosti poqoprivred-

ne proizvodwe.

Jer, kao {to kaù narodne po-

slovice: "Ko na vrijeme sijat ne}e,

taj nit trstiku, a nit ploda èti

ne}e#, "Wivi nije potrebna moli-

tva, nego motika#, ili {to bi re-

kao veliki Turgewev: "Priroda ni-

je hram ve} radionica, a ~ovjek je u

woj radnik#.

¥ Neboj{a KU[TRINOVI]

Danas seqak vi{e ne pjeva "dodole" i ne priziva ki{u,

ve} poslu{a meteorolo{ku prognozu i savjeteagrometeorologa, pa na osnovu toga kre}e na posao

METEOROLOGIJA U POQOPRIVREDI - AGROMETEOROLOGIJA

@arko qeto: Posqedwih godina stradali usjevi (foto-arhiva)

MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE MOTIKA UMJESTO MOLITVE

NOVE TEHNIKE Nove i usavr{ene tehnike i metode agrometeorologije, kao

{to su model usjev-vrijeme i tehnika daqinske kontrole stawa

senzorima promovi{u se u operativnoj agrometeorologiji kroz

organizovawe seminara, obuke i kroz razli~ite izvje{taje. Pro-

{irena je i saradwa Svjetske meteorolo{ke organizacije sa dru-

gim agencijama Ujediwenih nacija. Neophodni podaci se ina~e

prikupqaju iz brojnih izvora: mreè meteorolo{kih stanica, mre-

è fenolo{kih stanica, dekadnih izvje{taja o temperaturama i

vla`nosti zemqi{ta sa odabranih mjernih mjesta...

Jedna Australijanka nije ni za

trenutak oklijevala da svom te-

{ko povrije|enom ma~ku pruì

prvu pomo}, daju}i mu vje{ta~ko di-

sawe - usta na usta.

- Nisam osjetila neki naro~iti

zadah i ukoliko bi bilo potrebno po-

novo bih to u~inila - izjavila je Ke-

li Xons, povodom drame koja se to-

kom vikenda odigrala u wenom domu

u Tuvumbi u Kvinslendu.

Xonsova se nije libila da ot-

po~ne sa reanimacijom, nakon {to je

wenom 14 godina starom ma~ku, ko-

ga su priklije{tila vrata garaè,

prestalo da kuca srce.

- Djeca su vri{tala "Ne daj da

umre#, dok je ma~ak leào na zemqi.

Ja sam onda okrenula wegovu glavu

ka sebi, stavila svoja usta preko we-

gove wu{ke i nekoliko puta lagano

dunula. Onda sam sa dva prsta masi-

rala wegovo srce - rekla je Xonso-

va agenciji Aso{ijeted pres.

Nakon jednog minuta ma~ak je

ispustio "zvuk nalik na mrmor#,

da bi zatim po~eo samostalno da

di{e.

Xonsova je tehniku vje{ta~-

kog disawa nau~ila od svog muà

Stivena, jednog od bolni~ara hit-

ne pomo}i u Kvinslendu, koji je

bio impresioniran wenim spasa-

vawem ma~ka.

Nakon uspje{no obavqene re-

animacije, porodica je svog qu-

bimca umotala u }ebe i stavila

ispred grejalice, gdje je proveo

nekoliko sati, oporavqaju}i se

od {oka umirawa i ponovnog vra-

}awa u ìvot. ¥

Prvi put u Japanu jedan

univerzitet je proglasio

ste~aj zbog velikog pada

broja upisanih studenata, {to

je direktna posqedica starewa

stanovni{tva.

Privatni univerzitet u Ha-

giju, u prefekturi Jamagu~i na

jugu zemqe, zapao je u velike fi-

nansijske te{ko}e prije svega

zbog velikog pada broja studena-

ta, izjavio je advokat te viso-

ko{kolske ustanove. Dugovawa

univerziteta dostiù 3,7 mili-

jardi jena (278.800 evra), dodao

je on.

To je prvi slu~aj da neki

univerzitet proglasi ste~aj

zbog nedostatka studenata, sa-

op{tio je institut za specijal-

na istraìvawa Teikoku Data-

bank. U institutu je navedeno

da broj studenata koji su se ove

godine upisali na taj privatni

univerzitet iznosi 42, a da ih je

pro{le godine bilo 22, iako mo-

è da ih bude primqeno osam

puta vi{e.

Svaki peti Japanac stariji

je od 65 godina, a tempo stare-

wa stanovni{tva zemqe i daqe

se ubrzava, istaknuto je u nedav-

no objavqenom vladinom izvje-

{taju, prenijela je agencija

Frans pres. ¥

Trud (Fomes fomenter) ili kre-

sivna guba je veoma ~esta gqi-

va. Raste na stablima mnogo-

brojnih drve}a kao parazit. Od dav-

nina je poznata u na{em narodu kao

odli~no sredstvo za potpaqivawe va-

tre ali i kao gqiva koja zaustavqa kr-

varewe.

Kresivna guba je otkrivena u is-

kopinama starim 8.000 godina u Jork-

{iru, u Engleskoj. Neki primjerci

su prona|eni prilijepqeni uz sta-

blo, u drugim slu~ajevima gqiva je

otkrivena u grumenu pirita - rude

gvo`|a i kremena.

Kuvawem, gqiva postaje mekana,

pa se moè koristiti za pravqewe

{alitre ili upaqa~a za stare pu{ke.

Ono zbog ~ega trud ubrajamo u qeko-

vite gqive, je sadràj ergosterola,

fungisterola i izoergosterola u ma-

snoj frakciji. Laboratorijska istra-

ìvawa o qekovitosti truda sprove-

dena su u Japanu na laboratorijskim

ìvotiwama. Vodeni ekstrakt spo-

rofora ove gqive uspio je da zausta-

vi rast sarkoma 180 kod 80 odsto la-

boratorijskih mi{eva. Polisaharid

iz truda, izolovan iz kulture mice-

lijuma, dokazao je zaustavqawe rasta

tumora kod mi{eva. Mada ne postoje

humane klini~ke studije, ima mnogo

podataka o kori{}ewu ove gqive u

tradicionalnoj medicini.

Kresivna guba je neznatno gorka

i blaga gqiva. Preporu~uje se kod za-

stoja u procesu varewa. Indijanci u

Britanskoj Kolumbiji i dràvi Va-

{ington koriste ovu gqivu za lije-

~ewe reumatizma. Oni usitne i omek-

{aju ovu gqivu pa je izmije{aju sa

pquva~kom, stave oko oboleqog mje-

sta i zapale. Isti preparat Indijan-

ci koriste i za lije~ewe upale zglo-

bova.

U Kini ovu gqivu koriste pro-

tiv lo{eg varewa, ali i za lije~ewe

tumora jedwaka, èluca i materice.

U Evropi je namijewena uglavnom za

spoqnu upotrebu, za zaustavqawe kr-

varewa kod mawih rana.

Trud se moè koristiti i u vi-

du dekokta. Gqivu usitnimo, izmje-

rimo 10-15 grama, stavimo u porce-

lanski sud, prelijemo sa malo proku-

vane vode, zatim je malo izgwe~imo.

Prebacimo je zatim u posudu u kojoj

}e se kuvati i prelijemo ostatkom

prokuvane i ohla|ene vode.

Zagrijavamo je u parnom kupati-

lu do 90 stepeni, i na toj temperatu-

ri je kuvamo narednih 30 minuta uz ~e-

{}e mije{awe. Jo{ vru}e treba pro-

cijediti, a pije se potpuno hladno.

Doza za pripremawe dekokta je 3-5

grama suve gqive na 100 mililitara

vode. Pije se po jedna kafena {oqi-

ca, nezasla|eno.

Trud je veoma popularan i kod

p~elara. Suva zapaqena gqiva sporo

gori i wenim dimom se dime ko{ni-

ce. Kao {to joj ime kaè kresivna

guba se nekad se koristila kao sred-

stvo za potpaqivawe vatre ili pa-

qewe duvana u luli. Kremen kamenom

se kresalo iznad suvog truda a varni-

ca koja padne na gqivu se raspiriva-

la i na taj na~in se loìla vatra ili

pripaqivala lula.

Pored truda veoma qekovita, ali

i gurmanski popularna je i lisi~ar-

ka. Ova gqiva sadrì osam esenci-

jalnih aminokiselina i vitamin A.

U narodnoj medicini naj~e{}e se ko-

risti za lije~ewe no}nog sqepila,

upale o~iju i suve koè. Pove}ava ot-

pornost organizma prema infekci-

jama raspiratornih organa.

Laboratorijska istraìvawa po-

kazala su da alkoholni rastvor spo-

ra lisi~arke moè zaustaviti rast

nekih tumora. Iako veoma qekovita

ova gqiva je popularnija kao gurman-

ski specijalitet i priprema se na

bezbroj na~ina.

Pripremio D. BORKOVI]

O~ajni zbog nesta{ice piva

u zemqi, stanovnici Zim-

babvea sve vi{e se okre}u

sirupu protiv ka{qa kao zamje-

ni za alkohol, izvijestio je list

"Sandej mejl#.

Doma}i sirup protiv ka{qa,

dostupan u svim lokalnim apote-

kama, uveliko se koristi u to~i-

onicama pi}a i no}nim klubovi-

ma u Harareu, naj~e{}e kao doda-

tak nekom negaziranom pi}u, pre-

nijela je agencija DPA.

Za nesta{icu piva, kao i broj-

nih drugih proizvoda na trì-

{tu, proizvo|a~i u Zimbabveu

krive nedostatak strane valute,

koji ih spre~ava da uvezu sirovi-

ne neophodne za proizvodwu.

Kako navodi list, ve}ina to-

~ionica prodaje pi}a za~iwena

sirupom protiv ka{qa, koja su

izuzetno popularna me|u lokal-

nim stanovni{tvom.

Medicinski stru~waci, me-

|utim, upozoravaju na rizik stva-

rawa zavisnosti, kao i na mogu}-

nost propadawa zuba.

U Zimbabveu, osim piva, vla-

da i nesta{ica {e}era, kukuru-

znog bra{na, jestivog uqa, hqeba,

mlijeka i benzina. Mnogi stanov-

nici provode sate u dugim redo-

vima kako bi do{li do neophod-

nih namirnica.

Vlada predsjednika Roberta

Mugabea saop{tila je da je ra{i-

rena korupcija u toj zemqi djeli-

mi~no odgovorna za nedostatak

strane valute. ¥

ZABIQE@ENO U AUSTRALIJI PROBLEMI NA JEDNOM JAPANSKOM UNIVERZITETU

Ste~aj zbog mawka studenata

BLAGODETI PRIRODE: QEKOVITE GQIVE

Osim za potpaqivawe vatre, trud seod davnina koristi i kao lijek,izme|u ostalog, i protiv rasta tumora

ZIMBABVE

Sirup kao pivo

Vje{ta~ko disawe ma~ku TRUD I LISIÂRKATRUD I LISIÂRKATRUD I LISIÂRKATRUD I LISIÂRKATRUD I LISIÂRKATRUD I LISIÂRKATRUD I LISIÂRKATRUD I LISIÂRKATRUD I LISIÂRKA

MOTIKA UMJESTO MOLITVE

TRUD I LISIÂRKA

Svijet je narednih godina poma-

lo zaboravio na Alistera Kro-

ulija, "grimiznu ̀ enu# i wegov

hram.

Na Zapadu se uzdizala nova sa-

blast apokalipse, koja je za svoj sim-

bol uzela svastiku. Zvala se Adolf

Hitler i u pore|ewu s wegovim naja-

vquju}im krvavim divqawem, Krouli-

jeve krvave orgije bile su poput sit-

nih igrica.

Krouli se posvetio pisawu kwi-

ga, izdaju}i ih ve}inom o svom tro-

{ku. Izdao je pornografske i pseudo-

misti~ne kwige s naslovima "S mrqa-

ma#, "Pahuqice iz duhovne ba{te# i

"Moja ispovijest#. Poslije ~itawa

jedne, ~italac bi znao sadràj sve tri.

Na omotnici su imale veliko slovo

"A# u obliku falusa.

U isto vrijeme krenuo je {apat da

je Krouli bio kanibal, a upori{te

za to nalazilo se u poglavqu o krva-

vom ̀ rtvovawu iz wegove kwige "Ma-

gija#.

U wemu je pisao da su mladi in-

teligentni dje~aci sa svojom nevino-

{}u najboqe `rtve za `rtvovawe, i

da je on izme|u 1912. i 1928. izveo oko

150 takvih `rtvovawa. Sve skupa,

ipak, bio je to tipi~an primjer we-

govog egzibicionizma i bolesnog hu-

mora, koji su pojedinci uzimali za

istinu.

I do{la je 1932. godina, kada je

kwièvnica Nina Hamnet, nekada-

{wa Kroulijeva prijateqica, izdala

kwigu "Smiju}i torzo# - u kojoj je pi-

sala da je Krouli na Siciliji drào

hram u kome je praktikovao crnu ma-

giju.

Jednoga dana u blizini hrama }e,

nerazja{weno, nestati dijete. Sli~-

no se de{avalo i sa kozama, i sve {to

se zbivalo u hramu kao da je krivo za

to, {to su ga se okolni qudi bojali.

Krouli je ovakve tvrdwe doìvio kao

klevetu, ali i priliku da napuni xep.

Ohrabren sli~nom tu`bom protiv jed-

nog izdava~a u kojoj je dobio 50 fun-

ti od{tete, tuìo je izdava~a kwige

zbog uvrede. Bio je to

potez zbog koga }e à-

liti do kraja ìvota,

po{to se wegova tu`ba

okrenula protiv wega i

na vidjelo su iza{le

sve ve} zaboravqene,

odnosno nove nepozna-

te pojedinosti o wego-

vim niskostima.

Mjesecima prije

procesa odbijao je sve

opomene da radije odu-

stane od tu`be. Za wega je najednom po-

stalo va`no da se porotnicima pred-

stavi kao rawivi u~iteq, ~iji su po-

gledi na svijet bivali izokrenuti ili

naopako shva}ani.

To, naravno, ne bi mogao potvr-

diti niko ko ga je istinski poznavao.

U pismu ga je na to upozoravao i we-

gov znanac novelista, upozoriv{i ga

da }e protivnici protiv wega upo-

trijebiti {tetne iskaze koje }e sudi-

ja, kao profesionalni moralista, uze-

ti bukvalno. Ponesen umi{qajem, ali

i potrebom za novcem, nije odustao.

Su|ewe je po~elo 10. aprila 1934.

u Londonu. Po~etak je ~ak bio ugo-

dan. Kad bi ga advokat tuènog ispi-

tivao, smje{kao se i smireno odgova-

rao.

- Traìte od{tetu jer vam je na-

ru{en ugled?

- Da.

- Godinama ste javno ozna~avani

kao najgori ~ovjek na svijetu?

- Samo u neuglednim novinama.

- Da li vas je koja od wih nazva-

la sablast zla?

- Ne sje}am se toga.

- Da li ste se u vrijeme odrasta-

wa otvoreno protivili moralnim

normama?

- Ne.

- Jeste li javno negirali doktri-

ne hri{}anstva?

- Ne sve doktrine.

- Jeste li se samoproglasili za sa-

blast broj 666?

- Da.

Advokat je uzeo u ruke wegovu

kwigu "Oblaci bez vode# i pro~itao

iz we nekoliko erotskih stihova. Sta-

viv{i je na sto, zapitao je:

- Zar niste gradili ugled na kwi-

gama koje su nepodobne?

- Jo{ odavno je znano da umjet-

nost nema ni{ta zajedni~kog sa mora-

lom.

- O~ito ste to uvaàvali u svom

pisawu.

- Uvijek sam nastojao da dar pi-

sawa koji mi je bio dat upotrijebim

u korist mojih ~italaca.

- Podobnost i nepodobnost, zna-

~i, s tim nemaju ni{ta.

- Ne slaèm se s vama. Nepodob-

nost biste na{li i kod [ekspira,

Sterna, Svifta i ostalih engleskih

pisaca, samo ako biste to poku{ali -

odgovarao je samouvjereno Alister

Krouli.


¥ Pripremio @arko JAWI]

Mo`da jedna od najbizar-

nijih teorija kojom su se

nau~nici bavili, a po-

neki jo{ bave, jeste teorija da je

na{a planeta {upqa i da se u

wenoj unutra{wosti nalazi pot-

puno novi svijet.

Jedan od prvih nau~nika ko-

ji je zagovarao ovu teoriju bio je

Edmund Halej, poznatiji kao

astronom koji je izra~unao kre-

tawe komete koja i danas nosi

wegovo ime. Teoriju o svijetu u

unutra{wosti Zemqe prvi put

je iznio 1692. godine i od tada je

ona prakti~no shva}ena kao mo-

gu}nost.

Halej je bio fasciniran ze-

mqinim magnetnim poqem. Pri-

mijetio je da ono lagano mijewa

pravac i jedino obja{wewe za to

na{ao je u mogu}nosti da ne po-

stoji samo jedno nego vi{e mag-

netnih poqa. Povjerovao je da je

Zemqa {upqa i da u woj posto-

ji jo{ jedna sfera sa svojim mag-

netnim poqem.

U stvari, kada je izra~unao

sve varijacije magnetnog poqa

do{ao je do zakqu~ka da je Zemqa

sastavqena od ~etiri sfere ko-

je se nalaze jedna u drugoj. Halej

je do{ao i do teorije da na sve

~etiri sfere postoje ìva bi-

}a. Mislio je da aurora borealis

- sjeverno svjetlo, poti~e od ga-

sova koji su iza{li na povr{i-

nu Zemqe kroz rupe na polovi-

ma.

Teoriju su prihvatili i dru-

gi nau~nici i svaki joj je dodao

pone{to. U XVIII vijeku {vaj-

carski matemati~ar Leonard Oj-

ler zamjewuje teoriju o ~etiri

sfere sa teorijom o jednoj sfe-

ri unutar Zemqe, koja je imala

i svoje Sunce. Ono je, prema Oj-

leru davalo svjetlo i toplotu

naprednoj civilizaciji koja ta-

mo ìvi. Kasnije je {kotski ma-

temati~ar Xon Lesli iznio te-

oriju o dva sunca, koje je nazvao

Pluton i Prosperina.

Otkri}e dobro o~uvanog ti-

jela davno izumrlog mamuta u si-

birskom ledu iskoristio je ~o-

vjek po imenu Mar{al Gardner

kao dokaz da je Zemqa {upqa.

Gardner je smatrao da u unutra-

{wosti Zemqe sija jedno Sunce

i da je mamut bio tako dobro o~u-

van jer je nedavno uginuo.

Prema wegovoj teoriji ma-

muti i druga izumrla stvorewa

se jo{ uvijek kre}u unutra{wim

svijetom. Ovaj koji su prona{li

u sibirskom ledu, prema Gardne-

ru, na{ao je izlaz na Sjevernom

polu, dugo lutao a zatim i uginuo

na mjestu gdje je prona|en.

Nedugo poslije Gardnera po-

javila se jo{ jedna teorija ~iji

je tvorac bio Cirus Rid Tid. On

je oti{ao jo{ daqe od Gardnera

pa je smatrao da je u centru Ze-

mqe Sunce a da mi ìvimo na

wenoj povr{ini. Sunce ima tam-

nu i svijetlu st-

ranu i okre}e se

pa se dobija uti-

sak dana i no}i.

Gusta atmosfera

u centru spre~a-

va stanovnike da

gledaju nagore i

da vide qude na

drugoj strani. Tid

je promijenio ime

u Kore{ i osno-

vao kult. Kupio je

veliki komad ze-

mqe na Floridi

i proglasio se

mesijom nove re-

ligije. Umro je

1908. godine i ni-

kada nije dokazao

svoju teoriju.

âk i poslije

wegove smrti ne-

ki su nastavili

da podràvaju ovu

teoriju. Pri~a

kaè da je tokom

Drugog svjetskog

rata Hitler po-

slao ekspediciju na balti~ko

ostrvo Rugen sa zanimqivim ci-

qem. Vo|a ekspedicije, doktor

Hajnc Fi{er, trebalo je da te-

leskopskom kamerom snimi ne-

bo i prodre kroz atmosferu do

druge strane konkavne Zemqe ka-

ko bi vidio kretawe britanske

flote. Poku-

{aj nije us-

pio i flota

je ostala na

sigurnom.

I posli-

je rata nasta-

vqeno je iz-

no{ewe ra-

znih mogu}-

nosti, ali su

se teorije ba-

zirale na qudi-

ma na povr{i-

ni i svijetu u unutra{wosti. I

ovdje je veza bila nacisti~ka We-

ma~ka pa je Ernst Cundel, u kwi-

zi "NLO - tajno oru`je nacista#,

tvrdio da je na kraju rata Hi-

tler sa jednim brojem svojih

istomi{qenika pobjegao na pod-

mornicu i otputovao u Argenti-

nu. Odatle su svi zajedno, kroz

ulaz na Ju`nom polu, oti{li u

sigurnost unutra{weg svijeta.

Cundel je iznio i teoriju da su

nacisti bili posebna rasa koja

je do{la iz Zemqine unutra{wo-

sti.

Kako je vrijeme prolazilo,

teorija o {upqoj Zemqi izlazi-

la je iz okvira nauke i ulazila

u poqe nau~ne fantastike i ma-

{te. Nova istraìvawa pokaza-

la su da nema nijednog dokaza za

wu. Ameri~ki pilot Ri~ard

Bird je 1926. godine preletio

preko Sjevernog pola a tri godi-

ne kasnije i preko Ju`nog a da

nije vidio ni traga ulazu u Ze-

mqinu unutra{wost. Fotogra-

fije iz svemira nisu pokazale

nikakvu podr{ku teoriji a mo-

derna geologija ima dokaze da je

Zemqa ~vrsta masa bez {upqina

u kojima ìve qudi. Jedan zagri-

èni sqedbenik ove teorije is-

koristio je fotografije Sjever-

nog pola iz svemira kao dokaz o

postojawu rupe ali se pokazalo

da je crna mrqa dio arkti~kog

kruga koji nikada nije osvije-

tqen dnevnim svjetlom tokom zi-

me.

Mo`da najpoznatija kwiga o

ovoj teoriji je "Putovawe u sre-

di{te Zemqe# @ila Verna u ko-

joj tri nau~nika silaze u neak-

tivni islandski vulkan u poku-

{aju da prona|u put do Zemqi-

nog centra. Ne uspijevaju u svo-

joj namjeri ali pronalaze unu-

tra{wi svijet u kojem ìve pra-

istorijska bi}a.

Vern nije ni slutio da je, na

neki na~in, ipak bio u pravu. Na-

u~nici su godinama sumwali u

mogu}nost da duboko u unutra-

{wosti Zemqe postoji ìvot

ali su istraìvawa pokazala da

neke vrste bakterija mogu da ì-

ve i na dva kilometra dubine, je-

du}i kamewe i bez potreba za

svjetlom kao izvorom energije.

U Rumuniji je, na primjer, ot-

krivena pe}ina koja je od povr-

{ine bila odsje~ena 5,5 milio-

na godina ali se u woj razvio ~i-

tav ekosistem ukqu~uju}i pauke,

{korpione i jedno}elijske or-

ganizme.

¥ Pripremio M. A.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

\ Edmund Halej: Sa svojim nacrtom Zemqe u ~etiri sfere

\ Skenirawe planete: Ma{ta umjesto ~iwenica

KA@U DA JE ISTINA

PROROK APOKALIPSE: ALISTER KROULI, NAJGORIÔVJEK NA SVIJETU (4)

[ta je otkriveno na su|ewuAlisteru Krouliju,~arobwaku i duhovniku crnemagije, satanisti kogaje {tampa nazvala najve}imbezbo`nikom na svijetu

25. i 26. jun 2005.ZANIMQIVOSTI10

Kako je vrijeme prolazilo teorija o {upqojZemqi izlazila je iz okvira nauke i ulazilau poqe nau~ne fantastike i ma{te

[UPQINA ZA @IVOT

Juna{tvo ne poznaje vremenski

trenutak, meridijane i nacije.

I mali i veliki narodi su ima-

li i imaju svoje heroje. Ali ako he-

roji nemaju mogu}nost za juna~ka

djela, za to nisu krivi.

@ive, dakle, u okolnostima

koje im ne dozvoqavaju da se iska-

ù. Istorija, a ne samo filozofi,

kaù da je svaki ~ovjek mogu}i he-

roj.

Srijeda, 2. mart 1836. godine,

~etiri dana pred slom Alama. U

ono gluvo doba pred zoru, kad je

tmina najgu{}a a svima san najsla-

|i, kapija tvr|ave se {irom otvo-

rila. U zaletu, poput vihora na le-

|ima kowa-Pegaza, kroz zaspali

meksi~ki logor projurio je mladi

poru~nik Xejms Bonem.

Sa Trevisovom porukom za po-

mo} - oti{ao je da potraì genera-

la Sema Hjustona.

Bonem - heroj ili izdajnik? Ne-

ki su mu pripisali ulogu Vuka

Brankovi}a, tvrde}i da se nikada

nije vratio u Alamo. Po drugim iz-

vorima, Bonem je do{ao u San An-

tonio kad je Alamo ve} bio zgari-

{te. Ali ovaj devetnaestogodi{wi

oficir je jedini koji je u~estvo-

vao u velebici i preìvio masa-

kr.

U gradi}u Goliad, stotinu ki-

lometara na jugu, Bonem nije na-

{ao Hjustona. Ovaj se iz opreza bio

takti~ki povukao u pravcu Mek-

si~kog zaliva, ostaviv{i u Golia-

du mali odred i ne{to artiqeri-

je. I pomo} Alamu je organizovana

na brzu ruku. Tridesetak poluodje-

venih vojnika i volontera i bate-

rija topova, koju su teglili volo-

vi.

Krenuli su na sjever, ali nisu

daleko odmakli - i volovi i topo-

vi su se zaglavili u mo~vari, pa ni

naprijed ni nazad. A jedini spas za

Alamo je bila trka sa vremenom.

Tako se ugasila i posqedwa iskra

nade za opkoqene u tvr|avi.

[ta je tada u~inio junak-Bo-

nem? Jurio je sa Trevisovim pi-

smom daqe, od naseqa do naseqa,

obi{ao je mnoge farme i ran~eve

- bune}i na ustanak!

Bivil, Gonzales, Viktorija -

gradi}i isto~no i ju`no od San An-

tonija bili su pro{arani staro-

sjedila~kim meksi~kim stanovni-

{tvom i doseqenicima. Meksikan-

ci - katolici nisu imali namjeru

da svoje susjede, koji su uglavnom

bili protestanti, ikada priteù

unija}ewem. Zajedno su ìvjeli u

dobrim odnosima, {tavi{e i u mi-

je{anim brakovima - mnogi su oè-

nili stasite vatrene Meksikanke.

Ali sada su se ovi qudi na{li

pred istom dilemom kao i ne{to

ranije Alamqani. Da se ujedine i

krenu u pomo} Alamu - to je zna~i-

lo gotovo smrtnu presudu. U tvr-

|avu su se mogli probiti jedino

borbom, a nisu imali komandu i bi-

li su slabo naoruàni. A ako ne

u~ine ni{ta, Santa Ana i wegova

kaznena ekspedicija }e prije ili

kasnije do}i i ovdje, da gu{i usta-

nak i zavodi svoj teror. Ovo se, na-

àlost i obistinilo. Mjesec dana

poslije pada Alama, Meksikanci

su, ~iste}i Teksas od ustanika, iz-

vr{ili pokoq nekoliko stotina

civila u Goliadu.

Odlu~ili su zato da se kako-

tako organizuju i ~ekaju, uzdaju}i

se u sre}u. A odbrana Alama je za

to vrijeme odbrojavala svoje po-

sqedwe ~asove.


¥ Velimir BOJKO

TRINAEST DANA ÔJSTVA - TVR\AVA ALAMO (6)

Glasnik Xejms Bonem je iz Alama izjurio sa Trevisovimvapajem za pomo}. Ali, pomo} nikada nije stigla

TOPOVI U MO^VARI

\Vilijam Trevis: Ne}u se predati

\Xejms Bonem: Junakili izdajnik

RUSIJedan srpski list objavio je

lani da "u registru vjerskih za-

jednica Rusije i Zajednice Neza-

visnih Dràva trenutno ima

9.000 prijavqenih religijskih

grupa#. Najavquje se, dodao je taj

list, preispitivawe wihovog ra-

da i mnogima prijeti zabrana.

Poruka-vapaj za pomo} koju je

iz opkoqenog Alama uputio Tre-

vis, glasi:

- Opsjelo me je hiqadu ili vi-

{e Meksikanaca pod komandom

Sante Ane. Neprijateq traì pre-

daju pod wihovim uslovima, ina~e

}e tvr|avu da zauzmu na juri{. Na

wihov ultimatum odgovorio sam

hicem iz topa, a na{ barjak se jo{

s ponosom vijori. Nikada se ne}u

predati ili odstupiti. Obra}am

vam se u ime slobode, patriotizma

i svega {to je vrijedno u ameri~-

kom karakteru, da nam prisko~i-

te u pomo} na bilo koji na~in. Ako

se o ovo oglu{ite, odlu~an sam da

pruàm otpor dok je god mogu}e i

da padnem kao vojnik koji nikada

ne zaboravqa svoju ~ast i dug otax-

bini. Pobjeda ili smrt. Vilijam

Berit Trevis.

POBJEDA ILI SMRT

Jedan od najvjernijih sqedbe-

nika teorije o svijetu u unutra-

{wosti Zemqe bio je Amerika-

nac Xon Sims. Ovaj biv{i ofi-

cir i biznismen je vjerovao da su

Zemqini polovi ulazi u wenu unu-

tra{wost i veliki dio ̀ ivota je

posvetio razvoju svoje teorije i

prikupqawu novca za ekspedici-

ju kojom }e to i dokazati. Nika-

da nije uspio, ali je wegov sqed-

benik, novinar Xeremaja Rej-

nolds, uspio da ubijedi ameri~ku

vladu da 1838. godine po{aqe eks-

pediciju na Antarktik.

Istraìva~i nisu na{li ulaz

u unutra{wost Zemqe ali su se

vratili sa dokazima da Antarktik

nije samo kapa od leda nego je Ze-

mqin sedmi kontinent.

ULAZ

\ Alister Krouli: Iz mla|ihdana

SABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDUSABLAST NA SUDU

Iako nije namjeravala, jedna

od najseksepilnijih holi-

vudskih glumica, to-

kom najezde brojnih fo-

tografa i wihovih

ubita~nih bliceva,

pokazala je svu ras-

ko{ svog izazovnog

tijela ispod pro-

zirne majice.

P r e l i j e p a

brineta, koja je

nedavno promi-

jenila boju kose

u plavo, na do-

djeli ovogodi-

{wih Em-Ti-Vi

filmskih na-

grada po-

javila se u vrlo izazovnoj haqini.

Kreacija Xesike Albe za tu pri-

liku vi{e je otkrivala nego

skrivala, ali posmatrana

golim okom, izgledala je

prili~no pristojno.

U jednom trenutku,

me|utim, pred zanosnu

holivudsku glumicu, u

punoj ratnoj opremi,

istr~ali su brojni

fotografi, a blice-

vi koji su je obasjali

gotovo istovremeno

pokazali su {ta se na-

lazi ispod haqine.

Iako joj nije bila

namjera da uzburka du-

hove na crvenom tepi-

hu, zvijezda filma

"Grad grijeha#, na ra-

dost brojnih fa-

nova, otkr-

ila je sv-

oje ~-

ari i

dodatno

zagoli-

c a l a

ma{tu mu-

{ke (a mo`da

i ènske) popu-

lacije. ¥

XESIKA ALBA POKAZALA GRUDI

Nesta{ni fotografi

Popularna pjeva~ica, sestra

kontroverznog Majkla

Xeksona, Xenet, nije bi-

la raspoloèna za lascivne {a-

le na nedavno odrànoj dodjeli

humanitarnih nagrada Organiza-

cije za borbu za prava homoseksu-

alaca.

Neko od gostiju se na{alio na

ra~un incidenta, kada joj je na

sceni "ispala# dojka, a vidno ne-

raspoloèna Xenet se nije na-

smijala kao obi~no,

ve} se izvinila pu-

blici i prijateqima

kazav{i da je "zajed-

no s porodicom pro-

{la kroz nimalo smi-

je{no razdobqe i da

joj nije do {ale#, alu-

diraju}i na bratovo

su|ewe.

- Ostavimo {ale

za neki drugi put.

Zaista mi sada nije

do toga - rekla je Xe-

net.

Komentari{u}i

osloba|aju}u presudu

wenom bratu, Xenet je

istakla da je najva`ni-

je {to je iz toga nau~ila je da

"uvijek postoji svjetlo na kraju

tunela#.

- Zaista, osje}am se kao da sam

se izvukla iz grozne tamnice na

sjajno sunce i da kona~no mogu da

odahnem. Moje je srce ispuweno

zahvalno{}u, jer su nam molitve

usli{ene. Hvala Bogu na beskraj-

noj qubavi - kazala je Xeksono-

va.

Ina~e, Xeksonova je dobila

nagradu za humanost, jer su i ona

i wen brat poklonili ovoj orga-

nizaciji, ali i brojnim drugima

nekoliko miliona dolara.

- Moramo biti tolerantni,

imati razumijevawa i prihvata-

ti qude onakvima kakvi jesu. Va-

`no je da u sebi prona|emo sna-

gu i qubav i wima zamijenimo mr-

`wu i neznawe - izjavila je Xek-

sonova nakon {to je primila na-

gradu. ¥

Glumac Bili

Bob Torn-

ton, poznat i

kao biv{i su-

prug seksi za-

vodnice An|e-

line Xoli,

odlu~io je svijetu otvoriti o~i

te je priznao - ru`nije ène su

boqe qubavnice.

Tornton ne prestaje da javno

dijeli seksualne savjete. Tako

je sada, na osnovu bogatog isku-

stva, za jedan ameri~ki magazin

izjavio da su "ru`nije ène u

pravilu mnogo boqe u krevetu#.

- Iz iskustva vam govorim

kako seks s glumicom o kojoj svi

ma{taju, i zovu je najseksi è-

nom na svijetu, moè biti toli-

ko dosadan, kao da vodi{ qubav

s kau~em - poru~io je Bili Bob,

koji je s An|elinom Xoli dije-

lio bra~nu postequ tri godine,

sve do 2002. godine, kada su se

napokon rastali.

Prema izjavama Torntona,

seks s An|elinom nije bio pre-

vi{e uzbudqiv: ona bi uglav-

nom samo leàla i uìvala, a

jadni Bili "morao je dati sve od

sebe da je zadovoqi#.

Pretjeruje li Tornton u è-

qi da privu~e malo pa`we i na

sebe ili je to zaista tako, ne zna

se. Sude}i prema medijima koji

su izvje{tavali o vru}oj no}i

koju su An|elina i wen novi iza-

branik Bred Pit nedavno prove-

li u Africi, ~ini se da Bili

Bob ipak pretjeruje.

Osim toga, dovoqno je sjeti-

ti se i An|elininih izjava da

voli seks sa ènama, a nisu joj

strane ni seksi sado-mazo igri-

ce. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005.ESTRADA12XENET XEKSON DOBILA NAGRADU ZA HUMANOST

Xenet se izvinila publici i prijateqimakazav{i da je zajedno s porodicom pro{lakroz nimalo smije{no razdobqe, aludiraju}ina bratovo su|ewe

Bili Bob Tornton: Ru`nije ène boqe u krevetu

Xenet Xekson: Usli{ene molitve

Iz vremena qubavi: Bili i An|elina

Incident: Xenet se nerado sje}a ove scene

Zvijezda filmova "Titanik#,

"Plaà#, "ôvjek sa gvozde-

nom maskom# i "Avijati~ar#

Leonardo di Kaprio zavr{io je ne-

davno u bolnici, jer ga je jedna è-

na ga|ala pivskom fla{om u gla-

vu, na zabavi u Holivudu.

Di Kaprio je "zaradio#

nekoliko {avova na glavi, a

policija kaè da ovaj inci-

dent nije prijavqen, niti da

znaju o ~emu se radi. Zabavu

je organizovao biv{i de~ko

Paris Hilton i vlasnik jed-

nog restorana, Rik Solomon.

Leonardov menaxer Ken

San{ajn je potvrdio da je ovaj

bio napadnut.

- Dok smo izlazili na

sporedna vrata, Leonarda je

pivskom fla{om pogodila

èna, koju je obezbje|ewe te

ve~eri nekoliko puta zamo-

lilo da ode. Ipak, ~ini se da

je ona ga|ala svog biv{eg

momka, a Leonardo se samo

na{ao na pogre{nom mjestu

u pogre{no vrijeme - rekao je

San{ajn.

Obezbje|ewe i gosti su

brzo reagovali, pa je èna,

~iji identitet nije otkri-

ven privedena u policijsku stani-

cu, a Di Kaprio u hitnu pomo}. Ovaj

se mladi glumac trenutno odmara

od povrede, ali i od napornog ra-

da na filmu Martina Skorseza

"The departed# koji je nedavno za-

vr{en. ¥

LEONARDO DI KAPRIO POVRIJE\EN NA ZABAVI

Fla{a za "Avijati~ara"

BILI BOB TORNTON O BIV[OJ SUPRUZI

DOSADAN SEKS S AN\ELINOMOna bi uglavnom samo leàla

i uìvala, kaè biv{i muÀn|eline Xoli, ~ije rije~i mnogi

ocjewuju kao – pretjerivawe

Ako ikad u svijetu bude po-

stojalo takmi~ewe za naj-

zaposlenijeg di-xeja, Ni-

jemac Pol van Dajk }e se nalazi-

ti na samom vrhu te liste.

Wegov pro{logodi{wi al-

bum "Reflek{ns#, nije samo osvo-

jio srca qubiteqa trens zvuka,

neko je stekao i zanimqiva pri-

znawa {irom svijeta. Numeru

"Tajm of aur lajfs#, producenti ku-

}e Ejx-Bi-O su iskoristili za

sopstvenu promociju, dok je nume-

ra "Konektid# imala isti uticaj

na kompaniju "Motorola#. Album

"Reflek{ns# ja tako|e bio no-

minovan za najboqi dens album, na

ovogodi{woj dodjeli "Gremi# na-

grada. Osvojio je tri "Dens stars#

nagrade, a wegova numera za film

"Zurdo# mu je donijela meksi~kog

"Oskara#.Kao {to rekosmo, on je

prezauzet ~ovjek, a i ova godina

}e za wega biti zanimqiva kao i

prethodna.

Sve je spremno za objavqiva-

we wegovog novog albuma, koji bi

poslije fantasti~nog miksa "Po-

litika plesawa#, trebao da na-

pravi pravi bum. ¥

POL VAN DAJK SPREMA NOVI ALBUM

I posla i priznawa

Pop zvijezda Madona pi{e

novi nastavak svoje pr-

ve dje~ije kwige, best-

selera "Engleske ruè#, ko-

ji bi trebalo da bude obja-

vqen u septembru 2006. go-

dine.

Madona je izjavila da je

prvi dio te kwige, koji je

proveo 18 mjeseci na bestse-

ler listi "Wujork tajmsa#, omi-

qen i woj i wenoj k}erki.

Wena peta kwiga u tom seri-

jalu, "Lotsa de Casha#, objavqe-

na je ovog mjeseca i smatra-

lo se da }e biti po-

sqedwi nasta-

vak. Svaka kw-

iga zasnovana

je na u~ewu

kabale. Ma-

dona ne

uzima pri-

hod od p-

roda je ,

ve} je

taj no-

vac namijenila Fondaciji "Du-

hovnost za djecu#, obrazovnom

ogranku Kabala centra. Kwiga

"Engleske ruè#, namijewena je

djeci starijoj od

{est godina, a

objavqena je

2003. godine i

prodata je u

vi{e od po-

la miliona

primjeraka

{irom svije-

ta.

Glavne juna-

kiwe su ~etiri

jedanaestogodi-

{we dru-

gari-

ce, koje su "pomalo qubomorne#

na jednu djevoj~icu u kom{iluku,

~iji je lik zasnovan na karakte-

ru Madonine k}erke. ¥

MADONA SE OPET PREDALA SPISATEQSKOM POSLU

Novi buket ruà

NIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALENIJE JOJ DO [ALE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005. ESTRADA

Frontmen grupe "Parti-

brejkers#, koja zajedno sa

jo{ nekoliko bendova ~i-

ni okosnicu rokenrol scene Sr-

bije i Crne Gore, Zoran Kosti}

Cane kaè da nema namjeru da se

iz Zrewanina vrati u Beograd, jer

je u glavnom gradu Srbije ìvot

"suvi{e brz i uvrnut#.

Kosti} tako|e smatra da pu-

{ewe na javnim mjestima treba

"rigorozno ka`wavati#, da nove

tehnologije dodatno otu|uju qude

i da je u takvim okolnostima spas

u porodici, prijateqstvu, qubavi

i vjeri.

?[ta ti najvi{e smeta na kon-

certima?

- Svaka publika je dobra, sa-

mo da je ima mnogo. Nego me stra-

{no nervira to {to pu{e. Mno-

go pu{e, a ne shvataju da im ti ko-

ji im prodaju cigarete, prodaju i

grobna mesta. Mislim da, kao {to

na utakmicama ostavqaju upaqa-

~e, i publika na koncertima tre-

ba da ostavi cigarete na ulazu.

Niko ne vodi ra~una o pasivnim

pu{a~ima, {to stradaju ni krivi

ni du`ni.

?Na jednom od posqedwih beo-

gradskih koncerata u Domu

omladine bilo je mnogo qudi, ali

vrlo malo mladih. Kako to obja-

{wavate?

- Mladi nemaju pare, oni tro-

{e novac na pivo od dva litra i

kumulativne mine za mozak i ti-

me se "prebijaju# u parku. Mladi

su, a svaka mladost dovodi do od-

uzimawa, a neko sredwe doba do-

vodi do sabirawa oduzetog. Oni

verovatno misle: "Brejkersi#?

Gleda}u ih kad budu svirali negde

besplatno#. Ali, nas mladi vole,

mi smo ìvi bend, svi prvo ski-

daju na{e pesme kad po~iwu da

sviraju. To je veliki kompliment.

?Kako ti izgleda Beograd danas

i rokenrol u Beogradu?

- Rodni grad, puno pro{losti

iza mene... Beograd? @elim mu sve

najboqe. Me|utim, ~ekam boqe da-

ne koji nikako da do|u. Tamo gde

ìvim, u Zrewaninu, sve je huma-

nije, ima vi{e prostora, mawe gu-

`ve, vi{e svetla.

Ovde qudi ìve po nekim na-

~elima koja nemaju veze s wima, ko-

ja im mediji diktiraju. Ovde ni-

ko ne ìvi stvarni ìvot i zato

im je i te{ko. Ovde je puno neza-

dovoqnih, svi "piju# tu|u nevoqu

i to iniciraju i li~nu. Svaki je

~ovek eksplozija. A {to se ti~e

rokenrola, pravi rokenrol je uvek

bio u unutra{wosti.

U velikim gradovima je uvek

bio {minkeraj, uvek zabava za si-

te, glupe i snobove, a pravi ro-

kenrol, pravu èqu, izlazak iz

anonimnosti, to je samo provinci-

ja nudila.

?Tokom devedesetih u~estvovao

si u brojnim antiratnim akci-

jama. Je li to ne{to promijeni-

lo i da li ti se sada ~ini da je

bilo uzaludno?

- Nije se ni{ta promenilo,

ali ni{ta nije bilo ni uzalud-

no. Mi smo se angaòvali, ose-

tili smo poziv koji je stalno tu,

samo je pitawe da li }e{ da ga

~uje{ ili ne - da se kaè ne{to

prvo u odnosu na ne{to drugo

{to se tada govorilo.

Mi smo bili reakcija na to

{to se u dru{tvu de{avalo. A

takvih reakcija sada nema, jer

su qudi korumpirani i, jer je,

naàlost, dana{wa umetnost du-

peliza~ka i svi zavise od svo-

jih bogatih mentora koji su u po-

liti~kim partijama. Nezavi-

snost ne postoji.

U stvari, jedina istinska ne-

zavisnost je tvoja savest, tvoja

du{a i zato mora{ da reaguje{,

ma kakve posledice svega toga

bile.

?Mladi bendovi imaju nekako

mawe aktivan stav prema ono-

me {to se de{ava u dru{tvu, vi-

{e to gledaju kroz ono {to se de-

{ava wima li~no...

- Oni su odrasli u veoma lo-

{em vremenu. Ne znaju za boqe.

Ja nisam odrastao u tome. U stva-

ri, uvek je bio neki glavowa ko-

ji te zeza - od kolevke pa do gro-

ba uvek postoji neki Sloba - to

je zna~i uvek postojalo, ali re-

aguje{ tako {to pruà{ otpor

zlotvorima. Jer dobro mora da

pobedi zlo, takve su univerzum-

ske proporcije.

?Kako se vi i "Brejkersi# sna-

lazite u ovakvom vremenu?

- Gledamo da drìmo hladnu gla-

vu i da nam du{a bude mirna, po-

red sve te bure koja se odigrava

oko nas. Sve to {to se de{ava,

jako se prelama u nama.

@ivimo na vetrometini, ali

nismo iskqu~eni. Posledice

svega su nove plo~e, nove teme i

toga ima i na posledwem albu-

mu "Gramzivost i pohlepa# i na

albumu koji smo spremili i ~i-

ji je radni naslov "Pomaè

Bog#. ¥

ZORAN KOSTI] CANE, FRONTMEN GRUPE "PARTIBREJKERS"

Od kolijevke pa do groba uvijek postoji neki Sloba,uvijek postoji neki glavowa koji te zeza. Mi smo bilireakcija na to {to se u dru{tvu de{avalo, ali takvihreakcija sada nema

13

POBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADAPOBJEGAO SAM OD BEOGRADA

NOVI ALBUM- Imamo pripremqen odli-

~an materijal, koji treba da

uve`bamo s novom postavom. Ja-

ko dobar materijal, sve je kao

prvi put. Bi}e 10 ili 15 pesa-

ma na albumu, a teme su sve ovo

{to nam se de{ava. Ipak, jo{

ne znamo za koga }emo da izda-

mo, jer se niko ne interesuje.

Nedavno se hodnicima zgra-

de Radio-televizije Srbi-

je orila galama koja je do-

pirala iz kabineta direktora

Aleksandara Tijani}a.

Povi{eni tono-

vi za~uli su se

nekoliko mi-

nuta posli-

je ulaska

menaxera

Rake Mari-

}a u kance-

l a r i j u ,

prenosi pa-parazzo.co.yu

P r e -

pirka se pre-

tvorila u buku

koja je vi{e

podsje}ala na

grmqavinu ne-

go na razgovor

dvojice poslov-

nih qudi koji

su se sastali u

namjeri da po-

stignu dogovor.

Ako je vje-

rovati anonim-

nim izvorima

iz RTS, po~et-

kom nedjeqe

Mari} je do-

{ao na sasta-

nak kod Tijani-

}a da finalizu-

ju pregovore u

vezi sa pravima televizijskog pre-

nosa dugonajavqivanog muzi~kog

spektakla - koncerta "Bijelog dug-

meta# na Beogradskom hipodromu.

Ve}ina detaqa ranije je pre-

cizirana, pa je preostalo da se

wih dvojica dogovore u vezi sa iz-

nosom koji dràvna televizija

treba da plati organizatoru kon-

certa.

S obzirom na to da je Mari}

zahtijevao znatno ve}u cifru od

one koja je pomiwana u prelimi-

narnim razgovorima, Tijani} je

to shvatio kao drskost, pa je sebi

dao odu{ka. Kada se kao od brda od-

vaqeni Tijani} nadvio nad si}u-

{nog Mari}a i zagalamio, mena-

xer se brzinom muwe izmigoqio

i nestao iz zgrade jer, umjesto

astronomske cifre, zamalo da do-

bije batine.

Izvori daqe kaù da se Ma-

ri} istog dana sastao sa @eq-

kom Mitrovi}em i da je za neko-

liko minuta postigao dogovor

kojim se pravo televizijskog pre-

nosa koncerta "Dugme-

ta# ustupa "ruì-

~astoj televizi-

ji#.

Ina~e,

pri~a se

da je

Mitrovi} u zavr{noj fazi prego-

vora izme|u Mari}a i Tijani}a,

ponudio ne{to vi{e novca, {to

je Raku ohrabrilo da od direkto-

ra dràvne televizije poku{a da

iskam~i vi{e.

Pronicqivi Tijani} je na

vrijeme prozreo Mari}evu igru,

pa ga je najurio iz svoje kancela-

rije poru~iv{i mu da su mu vra-

ta dràvne televizije zatvorena

"sve dok je on tu gazda#. ¥

Iako joj je otac dao ime po

slavnoj mirotvorki In-

diri Gandi èle}i tako

svoju drugu k}erku da odgoji kao

mirnu djevoj~icu, Indira Vla-

di} danas je sve samo ne mirna i

povu~ena èna.

Posebno u posqedwih neko-

liko nedjeqa, tokom kojih je pre-

natrpani raspored popunila do

posqedwe minute. Poslije go-

dinu dana ponovo joj izlazi no-

vi album, a Indira je i daqe za-

{titni znak veoma popularne

grupe "Kolonija#.

Ova energi~na pjeva~ica ne-

davno je u~estvovala na hrvat-

skom Radijskom festivalu, a

prije "odlaska u karantin#, ka-

ko je nazvala nedjequ prije fe-

stivala snimila je dvije pjesme

koje jo{ nedostaju da bi novi al-

bum bio zavr{en.

- Malo sam nervozna prije

izlaska ovog albuma, jer ga sni-

mam rastrgana izme|u brojnih

drugih obaveza - kaè Indira

iskreno otkrivaju}i kako sni-

mqeni materijal preslu{ava u

automobilu.

Ujedno, Indira demantuje i

so~ne pri~e koje o woj kruè

proteklih mjeseci: nije trudna

i nije pove}ala grudi. Ni{ta od

bebe, o~ekujem novi album, kao

da poru~uje pjeva~ica "Koloni-

je#. ¥

Beogradska umjetnica Tawa

Ostoji}, ko-

ja po-

sqedwih go-

dina ìvi

i radi u

Berlinu,

organizo-

va}e 1. ju-

la u ber-

linskoj "Ga-

leriji 35#

ùrku po-

vodom razvoda

koji je nedavno do-

bila od wema~-

kog umjetnika

Klemensa Gol-

fa.

Ostoji}eva

se za Golfa uda-

la u okviru

p r o g r a m a

"Traìm muà

sa paso{em

Evropske uni-

je#.

Najnoviji radovi Tawe Ostoji}

u okviru "Projekta integracije# su-

miraju istraìvawe i iskustva ì-

vota imigrantkiwe u Wema~koj i

Evropskoj uniji. Program "Traìm

muà sa paso{em Evropske unije#

bio je inicijacija za seriju radova ~i-

ji je okvir tematizovawe rod-

ne politike, ograni~ewa u

zemqama razvijenog kapi-

talizma i privatnosti

u doba modernih in-

formati~kih tehnolo-

gija.

Da bi dobi-

la stalnu do-

zvolu za

boravak u

Wema~-

k o j ,

umjetnica je postavila na internet

svoju fotografiju na kojoj je naga,

kao oglas u kojem je zatraìla drà-

vqanina neke zemqe ~lanice Evrop-

ske unije, zainteresovanog da se wo-

me oèni.

Svog donedavnog muà, wema~-

kog umjetnika Klemensa Golfa, ko-

ji se javio na oglas na internetu,

upoznala je poslije polugodi{we

prepiske elektronskom po{tom u

novembru 2001. godine u Beogradu,

na performansu ispred Muzeja sa-

vremene umetnosti.

Wihovo vjen~awe tako|e je bi-

lo svojevrsni performans, kao i

"bra~ni ìvot#. Pet godina po-

slije zapo~iwawa programa

"Prekograni~ne saradwe#, Tawa

Ostoji} dobila je razvod od Gol-

fa i najavila "zabavu povodom

toga#.

Golf je, ina~e, magistrirao

na Akademiji u Dizeldorfu kod

profesora i ~uvenog umjetnika

Nam Xun Pajka, a radi kao stru~-

wak za specijalne efekte u post-

produkciji elektronskih medija.

Ostoji}eva je u~estvovala na ve-

likom broju me|unarodnih izlo-

`bi u Evropi i Americi, kao i

na Venecijanskom bijenalu 2001,

na poziv selektora Haralda Ze-

mana. Kao umjetnica i kulturna

aktivistkiwa, ~esto nastupa u si-

tuacionisti~kim performansima,

koriste}i raznovrsne medije u

umjetni~kim istraìvawima: vi-

deo, fotografiju, internet, insta-

lacije, flajere, reklame, postere,

radionice, ve~ere, diskusije i kwi-

ge. ¥

SVA\A ALEKSANDRA TIJANI]A I RAKE MARI]A INDIRA VLADI]-MUJKI], PJEVAÎCA "KOLONIJE"

Album umjesto bebe

UMJETNI^KE EGZIBICIJE BEOGRADSKE SLIKARKE TAWE OSTOJI]

@URKA ZA RAZVOD BRAKADa bi dobila stalnu dozvoluza boravak u Wema~koj, umjetnica jepostavila na internet svoju goli{avufotografiju

Ruì~asti "pokupili kajmak"

KARIJERATawa Ostoji}, ro|ena 1972.

godine u Uìcu, diplomirala je

1995. godine skulpturu na beo-

gradskom Fakultetu likovnih

umetnosti, gdje je magistrira-

la 1998.

Postdiplomske studije za-

vr{ila je i na Erbanu u Nantu

1999. Wen umjetni~ki pristup

definisan je politi~kim pozi-

cionirawem, humorom i inte-

gracijom recipijenata, kroz ko-

je ispituje dru{tvene konfi-

guracije i odnose mo}i.

POBJEGAO SAM OD BEOGRADAMINI-INTERVJU

Ledeno vino spada u de-

sertna vina i veoma je

slatko mada zbog svoje

specifi~nosti i delikatnos-

ti qubiteqi ovog vina vole

re}i da se ono ne pije uz desert

jer je samo po sebi desert.

Proizvodi se od bijelih sor-

ta gro`|a.

Ledeno vino svakako po

svojim karakteristikama; bo-

ji i ukusu, kao i na~inu, odnos-

no procesu proizvodwe, spada

u sam vrh svjetske, ekskluzivne

klase vina. Enolozi radije

vole da ga ne upore|uju s

drugim klasi~nim vinima, jer

bi to pore|ewe bilo nepo{-

teno i ne bi moglo dati stvar-

nu sliku.

S druge strane, te{ko ga je

klasifikovati uz ostala de-

sertna vina, mada ono to i

jeste.

Proizvodwa ovog vina za-

htijeva kompletan nadzor od

procesa cvjetawa do sazrije-

vawa gro`|a u vinogradu, te

berbe i kasnije glavnog proce-

sa dobijawa vina. Samo tokom

specifi~nih vinskih godina,

ako vremenske prilike dozv-

ole, ostavqa se odre|ena koli-

~ina gro`|a za ledeno vino.

Osnovna pretpostavka, da bi

se dobilo ledeno vino, jeste

visok procenat {e}era u gro`-

|u koje sazrijeva tokom topli-

je jeseni. Gro`|e se ne bere

ve} ostaje na ~okotu do zim-

skog perioda. Ledena vina su

dobila ime po specifi~nom

na~inu berbe tokom zime kada

se temperatura ne diè iznad

-7O

S. [to je temperatura nià

to su boqi uslovi za proizvod-

wu ledenog vina. Tako obrano

gro`|e se i prera|uje u sm-

rznutom stawu. Poèqno je da

gro`|e sadrì vi{e od 25%

gro`|anog {e}era i {to je taj

procenat ve}i, vino }e biti

kvalitetnije. Naravno, ovako

smrznuto zrno gro`|a daje 5-

10% mawu koli~inu vina nego

{to bi to bio slu~aj kod nor-

malnog uroda, ali takvo zrno

u odnosu na normalnu berbu

sadrì mnogo vi{e svog na-

jve}eg i najrasko{nijeg bo-

gastva. îtav proces se zasni-

va na ru~noj obradi, jer su

ma{ine pred ovim savr{enim

procesom nemo}ne. To je i svo-

jevrstan trijumf ~ovjeka nad

ma{inom, ali i specifi~an

udio u proizvodwi ne~eg tako

delikatnog. U ovoj proizvod-

wi ~ovjek je kqu~ni element.

U pitawu je iskustvo koje ne

dozvoqava gre{ke kao i os-

je}aj koji se grani~i s intu-

icijom. Vrewe, odnosno fer-

mentacija se obavqa tiho na

8O

S i traje vi{e mjeseci. Tajna

je u tome da se ne smije

dozvoliti nikakva gre{ka jer

je koli~ina ograni~ena i su-

vi{e dragocjena. U ovom pro-

cesu u~estvuju samo vrsni

enolozi koji kao krajwi rezul-

tat imaju nesvakida{wu na-

gradu. Boce ovog vina kotira-

ju visoko na trì{tu i do-

stiù cijene do 100 KM.

Nazivaju ih senzacijom mirisa

i ukusa. Vrlo lako nos pre-

poznaje sortu, ali i mirise

prezrele kru{ke, duwe,

ananasa, ruzmarina.

Ukus je poseban, plemenit,

slastan, sladak i vo}an, s naz-

nakom meda. Sve je proèto,

izuzeztno uskla|eno i uravne-

teèno dobrom vinskom kise-

linom. Sa povr{ine od jednog

hektara vinograda dobije se

svega oko 200 litara ledenog

vina. Obi~no se pakuje u boce

od 0,375 litara.

U na{em okruèwu lede-

no vino proizvodi Kutjeva~ki

podrum od sorte gra{evina.

Ranije, ledeno vino se pr-

vo po~elo praviti u Evropi

(Austrija i Wema~ka), u hlad-

nijim vinskim regionima gdje

se temperatura spu{ta ispod

-7O

S.

Me|utim, danas se ovo vi-

no proizvodi u ve}ini evrop-

skih zemaqa koje imaju adek-

vatne klimatske uslove. Zna-

~ajan udio u proizvodwi lede-

nog vina ima i region Nijagare

u SAD. Tu se nalazi nekoliko

privatnih vinarija koje, u go-

dinama kad su uslovi zadovo-

qavaju}i, proizvode kvali-

tetno ledeno vino. ¥

To je i svojevrstan trijumf ~ovjeka nad ma{inom, ali

i specifi~an udio u proizvodwi ne~eg tako delikatnog.

U ovoj proizvodwi ~ovjek je kqu~an element. U pitawu je

iskustvo koje ne dozvoqava gre{ke kao i osje}aj koji se

grani~i s intuicijom

25. i 26. jun 2005.HOREKA

14

NOVI BROJ

U PRETPLATIInfo

Na obostrano zadovoqstvo, saradwa

#

Glasa Srpske# sa magazinom CAFEMEDIA, donosi ~itaocima najnovije i na-

jpikantnije vijesti i informacije iz svi-

jeta ugostiteqstva, kako iz na{e zemqe

tako i inostranstva.

îtaoci

#

Glasa Srpske# }e svake sub-

ote biti u prilici da pro~itaju ~lanke iz

novog broja magazina CAFE MEDIA.INFOTEL: +387 51 349 360

Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?

Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.

Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.

H O R E C A M A G A Z I N

Pite su jedno od rijetk-

ih jela koje se u punom

izdawu razvilo upravo u

Americi (iako se orginal-

no smatraju engleskim je-

lom), a ima ih obi~nih, sva-

kodnevnih, ali i bogatih i

komplikovanih. Istorija

ipak kaè kako su pite me|u

nama jo{ od starih Egip-

}ana, a sre}u se i kod Grka

i Rimqana. Prve pite su

sluìle za ~uvawe puwewa

koje se jelo, dok se tijesto

bacalo. Najstariji rimski

recepti pokazuju da su one

bile pravqene u slanoj i

slatkoj varijanti.

POSLASTICA

SA KORICOM>> Najboqi na~in da se

otklone fleke od crnog vina

je da se tkanina potopi u su-

vo bijelo vino prije nego {to

se mrqa osu{i.

>> Istraìvawa u

Velikoj Britaniji i

Americi pokazuju da vino u

umjerenim koli~inama

smawuje rizik od smrti usqed

sr~ane bolesti. Rizik je

mawi nego kod qudi koji

uop{te ne piju, ali i onih ko-

ji pretjeruju sa pi}em.

>> 70-87% vina je voda,

12- 13% je alkohol, a ostatak

~ine rezidualni {e}er i

druge supstance, a ukus ~ini

samo jedan mali postotni dio.

>> Crno vino gubi boju

starewem, a bijelo je dobija.

>> Vina iz hladnijih kra-

jeva su bqe|a, a ona iz topli-

jih imaju vi{e ̀ utu boju. [to

se ti~e crnih vina, mlada

imaju svijetlocrvenu boju, a

starija su tamna, skoro sme|a.

>> Izmje{ajte malo azo-

ta i ugqen-dioksida i pustite

u fla{u. Gas }e da pokrije

samo povr{inu vina i tako

}e sprije~iti ulazak kiseoni-

ka. Ovako, tako|e, moète

za{tititi i vino u bru{enoj

boci.

>> êp za {ampawac mo-

è posluìti i za vino.

Najboqi ~epovi su dizajni-

rani sa malim kva~icama ko-

je se spu{taju prema dole.

VINSKI LEKSIKON

[TO JE TEMPERATURA NI@A, TO SU USLOVI ZA PROIZVODWU BOQI

Proizvodwa ovog vina zahtijeva kompletan nadzor od procesa cvjetawa do sazrijevawa

gro`|a u vinogradu, te berbe i kasnije glavnog procesa dobijawa vina. Samo tokom speci-

fi~nih vinskih godina, ako vremenski uslovi dozvole, ostavqa se odre|ena koli~ina gro`|a

za ledeno vino. Osnovna pretpostavka, da bi se dobilo ledeno vino, je visok procenat {e}era

u gro`|u koje sazrijeva tokom toplije jeseni. Gro`|e se ne bere ve} ostaje na ~okotu do

zimskog perioda. Ledena vina su dobila ime po specifi~nom na~inu berbe tokom zime ka-

da se temperatura ne diè iznad - 7O

S. [to je temperatura nià to su boqi uslovi za

proizvodwu ledenog vina.

DELIKATNI DESERT - LEDENO VINO

ÎTAV PROCES SE ZASNIVA NA RU^NOJ OBRADI, JER SU MA[INE PRED OVIM SAVR[ENIM

PROCESOM NEMO]NE

“NAPA” NA SOLARNI POGON

Shafer vinogradi iz doline

Napa je prva vinarija u

Americi koja je 100% isko-

ristila solarnu energiju. Vina-

rija proizvede 129 kw na sat u

vrijeme kada je sunce najja~e,

{to je pribli`no dovoqno ele-

ktri~ne energije za 20-30 do-

ma}instava. Prema statistika-

ma, prosje~no ameri~ko doma-

}instvo potro{i mjese~no oko

1,000 kw elektri~ne energije.

Ovaj novi sistem solarnog pog-

ona je prvi put testiran u jan-

uaru, na fla{irawu, u kojem se

moralo za~epiti na hiqade

fla{a Red Shoulder Ranch Char-donnay-a. Predsjednik vinarije

Doug Shafer je izjavio da je vina-

rija za 3 sedmice potro{ila

struje koliko prosje~no do-

ma}instvo potro{i za 12 ~aso-

va. Shafer je rekao da }e qeti

sunce snabdijevati vinariju

100%. Prema procjenama, za 30

godina trajawa solarnog

postrojewa, ono }e pruàti

efekat pro~i{}avawe vazduha

vremenski jednak onom koji

proizvodi 17,300 drve}a.

"Veselimo se svakom izlasku

sunca

"

- rekao je Shafer. Cijena

solarnog postrojewa, koje se

sastoji od tamno-plavih plo~a

smje{tenih na krovu vinarije,

bila je US$ 980,000, od ~ega }e

polovina novca biti vra}ena

Shafer u formi garancije od

Kalifornijske komunalne

komisije.

Dok je Shafer-ova vinarija

prva koja 100% koristi solar-

nu energiju, drugi kaliforni-

jski proizvo|a~i koriste izme-

|u 30% i 50% solarne energi-

je, a tu su Domaine Carneros, DutchHenry Winery, Long Meadow Ranch(100%), Frog's Leap (95%), FetzerVineyards, Rodney Strong Vineyardsi Sierra Vista. Struja je samo jedan

od izvora zaga|ewa u Americi.

Jedan od prvih poduhvata Xorxa

Bu{a kao predsjednika 2001. go-

dine bio je odstupawe Amerike

iz Kyoto Protokola o promjeni

klime 1997. godine, a sporazum

je potpisalo 54 nacija. ¥

Japan bi morao prestati da

ubija kitove za nau~na istra-

ìvawa, objavila je ekolo{ka

organizacija WWF u svom izvje-

{taju, u kojem je optuìla kito-

lovce da pod izgovorom nauke ubi-

jaju kitove radi prodaje wihovog

mesa. Japan bi trebalo da priku-

pqa samo uzorke kitove koè za

genetske analize, i to koriste}i

nesmrtonosne strelice, stoji u iz-

vje{taju organizacije o japanskim

programima za kitove.

- Nije normalno da Japan, jed-

na od tehnolo{ki najnaprednijih

zemaqa svijeta, nastavqa da ubi-

ja oko 650 kitova godi{we kori-

ste}i nau~na dostignu}a iz 1940.

godine. Pozivamo Japan da ìvi u

skladu sa svojom reputacijom teh-

nolo{ki i nau~no napredne drà-

ve i prekine sa nau~nim kitolo-

vom - izjavila je direktor WWFglobalnog programa za ìvotiw-

ske vrste Suzan Liberman.

Kitolovnim dràvama, poseb-

no Japanu, Norve{koj i Islandu,

dopu{teno je da ubijaju kitove u

nau~ne svrhe prema odluci Me|u-

narodne kitolovne komisije, ia-

ko je ta komisija jo{ 1986. uvela

moratorijum na sve komercijalne

ulove. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

25. i 26. jun 2005. KOLA@ 15

1. Ju`noameri~ka farma je:

a) ran~

b) pampas

v) hacijenda

2. Kada je ru~ak neslan posolimo ga

sa:

a) nivelitom

b) halitom

v) bakelitom

3. Slonovima pre{ao Alpe i napao

Rim:

a) Ramzes

b) Hanibal

v) A. Makedonski

4. Otac istorije je:

a) Herodot

b) Ptolomej

v) Sokrat

5. Kada je Olga Olgica onda je to:

a) infinitiv

b) dedukcija

v) hipokoristik

6. Oktopod ili:

a) plankton

b) hobotnica

v) meduza

7. Ako LUK zna~i: biqka, oru`je

i dio kruga, to je:

a) analogizam

b) metafora

v) homonim

8. Roman "Jadnici# napisao je:

a) Emil Zola

b) Viktor Igo

v) Onore de Balzak

9. Starje{ina pravoslavnog

manastira je:

a) |akon

b) iguman

v) jerej

10. Borbe oko Troje opjevane su u:

a) Ilijadi

b) Odiseji

v) Ramajani

11. Iqf i Petrov su napisali

"Zlatno...:

a) `drijebe

b) jagwe

v) tele

12. Nekada Persija, a sada:

a) Irak

b) Iran

v) Izrael

13. Nekada Konstantinopolis,

a sada:

a) Solun

b) Kairo

v) Istanbul

14. Nekada Ivangrad, a sada:

a) Roàje

b) Berane

v) Plav

15. Irena i @olio Kiri su bili:

a) fizi~ari

b) hemi~ari

v) muzi~ari

16. AVNOJ u Jajcu je Jugoslaviji

dao ime:

a) SFRJ

b) FNRJ

v) DFJ

17. Ju`ni i Sjeverni pol su:

a) dijapodi

b) antipodi

v) polaroidi

18. @alfija (kaduqa) ili:

a) ku{

b) mar{

v) i{

19. Kajsija ili:

a) breskva

b) maraska

v) marelica

20. "Mala prostonarodna

slavenosrpska pesnarica#

djelo je:

a) Dositeja Obradovi}a

b) Vuka Karaxi}a

v) Jovana St. Popovi}a

KVIZ

Odgovori:

1-v, 2-b, 3-b, 4-a, 5-v, 6-b, 7-v, 8-b, 9-b, 10-a, 11-v, 12-b, 13-v, 14-v, 15-a, 16-v, 17-b, 18-a, 19-v, 20-b.

Provjeritesvoje znawe

Rajko PU[I]

Ovan (21.3 - 20.4)

U{li ste u povoqniji period, tako

da }e vam se ukazati {ansa da ne-

{to i zaradite. Uz podr{ku sa stra-

ne i malo truda, u~ini}ete ~udo.

Posao: Planirate nove po~etke. Intuicija govo-

ri da }ete imati uspjeha, a vi u wu vjerujete. Pri-

premite se i za izvjesne poslovne probleme. Sve

ide u rok slu`be, pa i problemi koji se iz dana

u dan nagomilavaju. To vas maksimalno optere}u-

je, ali i podsti~e na rad. Uspjeh.

Zdravqe: Osje}ate se iscrpqeno, jer ste se pre-

forsirali i neredovno se hranili. Vi{e odmo-

ra i vitamina.

Qubav: Nova veza je na pomolu. Rije~ je o osobi

kao stvorenoj za vas. To uvijek mislite na po~et-

ku. Nadate se vi{e nego {to treba. Vodolija je

u igri.

Bik (21.4 - 20.5)

Donosite odluku koja iz korijena

mijewa na~in ̀ ivota. Trebalo je da

pro|e dosta vremena da se to dogo-

di, a sada rje{avate da nevoqama

okrenete le|a.

Posao: Pod uslovom da ne propustite povoqnu

{ansu, moète o~ekivati uspjeh. U protivnom su

mogu}i gubici i nervirawa.

Zdravqe: Ili ste ozbiqno bolesni ili zdravi.

Sredine nema. Va`no je da znate kojoj kategori-

ji pripadate i da se shodno tome pona{ate.

Qubav: [korpija moè ovih dana biti aktuelna.

Prelazite preko svih wenih mana, posebno pre-

ko qubomore i sitnih laì. Bacate joj se u zagr-

qaj.

Blizanci (21.5 - 20.6)

Posjedujete puno snage za borbu sa

problemima; jo{ kad tome dodate

ne~iju podr{ku... Period ubirawa

lovorika za vas tek po~iwe.

Posao: Zadovoqno trqate ruke i brojite pare. Is-

platilo se ono u {ta ste ulagali. Malo Bliza-

naca ima finansijske probleme.

Zdravqe: Ukoliko pretjerate sa zadovoqstvima,

zdravqe je na udaru. Sklonost ka holesterolu i

ostalim zdravstvenim problemima moè se kon-

trolisati.

Qubav: Qubomorne scene predstavqaju sastavni

dio qubavne igre. Partner uvijek ne{to zabrqa.

Mo`da to ~ini namjerno, ~ine}i vezu uzbudqi-

vijom. Ko bi znao?

Rak (21.6 - 20.7)

Poku{a}ete da napravite ravnote-

ù izme|u privatnog ìvota i po-

sla. To }e biti komplikovano, jer

obaveze vrebaju sa svih strana.

Posao: îtava sedmica je u znaku te{kog rada i

èqe za dokazivawem. Podjednako vam je stalo da

zadovoqite i sujetu i xep.

Zdravqe: Preosjetqivost i nervoza mogu se po-

javiti kao posqedica premora i pretrpqenog

stresa, jer i sre}a je stresno stawe. Problemi sa

organima za varewe.

Qubav: Partner o~ekuje podr{ku i po{tovawe.

Imate naklonost kolege, jo{ ako je Blizanac

ili Djevica... Bi}e ludo i nezaboravno.

Lav (21.7 - 21.8)

Sudbina vam je naklowena. Postiè-

te neo~ekivani uspjeh, {to godi sva-

koj, pa i va{oj sujeti. Zadovoqni

ste.

Posao: Posao se odvija vi{e nego povoqno. Kon-

kretan dokaz za to je novac koji pristiè. Tre-

ba izbjegavati ulagawa i okrenuti se sigurnijim

stvarima.

Zdravqe: Promjena, kako kod koga. Oni koji su bi-

li zdravi mogu narednih dana imati problema, i

obrnuto. Slabe ta~ke organizma su srce i jetra.

Qubav: Puno lijepih i nezaboravnih trenutaka

provodite sa Strijelcem. Susret je karmi~ki, a

vi u stawu prave euforije. Prosto da ne povje-

rujete.

Djevica (22.8 - 22.9)

Kreirate sudbinu oslawaju}i se is-

kqu~ivo na vlastite snage. Sre}ne

okolnosti vam idu naruku, pa ste za-

dovoqni.

Posao: Pod uslovom da muwevito djelujete, uspje-

}ete. [ansa prolazi tolikom brzinom da je mo-

rate uhvatiti u letu.

Zdravqe: ûvajte se povreda i oìqaka. Mogu}i

su napadi glavoboqe, kao reakcija na premor i

vremenske oscilacije.

Qubav: Sa partnerom ste u ~vrstoj i stabilnoj

vezi. Niko vas ne moè razdvojiti. Puno strasti

nudi vam vatreni Ovan. Prihvatite izazov.

Vaga (23.9 - 22.10)

Promjene koje vam se de{avaju samo su

normalan slijed okolnosti. Mo`da su

nagle, jer ne dozvoqavaju da kolebqi-

vost Vage do|e do izraàja.

Posao: Niste ba{ radno orijentisani. Nalazite

se dugo u fazi stagnacije, {to je po~elo da vas za-

briwava. Ne klonite duhom, ve} zasu~ite rukave.

Zdravqe: Sklonost ka uzimawu sedativa, cigare-

ta i alkohola - moè {tetno da djeluje. Proble-

mi sa bubrezima i mokra}nim putevima.

Qubav: Sva|a moè dovesti u pitawe vezu. Ne

igrajte se partnerovim strpqewem - nije ni on od

kamena. Fatalan susret sa [korpijom ili Ovnom.

[korpija (23.10 - 22.11)

Odlu~ujete se za nov put kojim tra-

sirate budu}nost. @elite da uspije-

te ne biraju}i sredstva. Neo~ekiva-

ni doga|aji do~ekali su vas nesprem-

nog.

Posao: Odli~an period za potpisivawe ugovora i

zapo~iwawe novih poslova. Ukoliko se bavite tr-

govinom, zarada }e biti velika. Imate podr{ku sa-

radnika.

Zdravqe: Zdravstveni problemi su za vama. Sada

se oporavqate i ~inite sve da posqedice budu mi-

nimalne. Ispravno.

Qubav: Komunikativni period traje. Oko vas su sve

sami Bikovi i Blizanci. Po{to ne znate za koga

da se opredijelite, birate obojicu, ali i laète

obojicu. Sve ~inite duplo.

Strijelac (23.11 - 20.12)

Naredna nedjeqa je u znaku ambicije,

upornosti, ali i melanholije. Bi}e od

svega po malo, a dosade najmawe. Za-

to radite ne{to.

Posao: Vlastitim zalagawem ostvari}ete zapawu-

ju}i uspjeh. Nudi vam se unapre|ewe u svim dru{tve-

nim delatnostima, politici i nauci. Nov~ani do-

bitak.

Zdravqe: Mogu}i su problemi sa ̀ u~nom kesom, ko-

stima, koòm ili zubima. O nervima da i ne govo-

rimo. Morate da prestanete da se optere}ujete

sporednim stvarima.

Qubav: Ne znate za koga da se odlu~ite: vatrenog

Lava ili we`nog Jarca. Prihvatite ih obojicu, jer

je va{a energija neiscrpna.

Jarac (21.12 - 19.1)

Ovih dana se pona{ate u svom stilu.

Dopada vam se ne{to {to druge ~ini

ravnodu{nim. Ekscentri~no pona{a-

we je u redu.

Posao: Inertni ste, skloni da vi{e pri~ate nego

{to radite. Jedan od razloga je taj {to vam se po-

sao kojim se bavite ne dopada. Ma{tate o ne~em

primamqivijem.

Zdravqe: Strahovi, razo~arewa, depresivno pona-

{awe. To prikrivate osmijehom, stvaraju}i ilu-

ziju da ste svemo}ni. Koga zapravo varate? Pa zna

se, samog sebe!

Qubav: U~inite ne{to da izgladite odnose sa vo-

qenom osobom. Da li ste primijetili koliko ste

se u posqedwe vrijeme udaqili? Ako nastavite

ovim tempom, bi}e nevoqe.

Vodolija (20.1 - 18.2)

U fazi ste ekspanzije na svim poqi-

ma. Jedino strah od gubitka moè po-

kvariti dobro raspoloèwe. Budite

pozitivni.

Posao: Nerviraju vas kolege, nemar i aqkavost sa-

radnika. Sve vas nervira. Poku{ajte da izdejstvu-

jete posao koji se obavqa u samo}i, jer }ete samo

tako na}i mir.

Zdravqe: Hormoni su na udaru. Oni mogu da vam za-

daju muke, bilo da se radi o {titnoj `lijezdi, {e-

}ernoj bolesti ili prostati.

Qubav: Na nov na~in pristupate qubavi. Ne op-

tere}ujete se glupostima, jer ste harmoni~ni, pr-

venstveno sami sa sobom. Okolnosti su vam naklo-

wene. Iskoristite ih.

Ribe (19.2 - 20.3)

Trenutno vam je najpotrebniji pro-

vod. Tek kad budete aktivni u~esnik

veseqa, shvati}ete da treba vi{e

pa`we da posvetite druèwima.

Posao: Nudi vam se privla~no zaposlewe, lijepo

i unosno. Prosto nevjerovatno da to postoji. Za sa-

da ste jo{ u fazi planirawa i pregovora. Ni{ta

konkretno.

Zdravqe: Mogu}i su problemi vezani za ishranu.

Lo{e povezujete stvari, pa nikako da zakqu~ite

da zdravqe ulazi na usta.

Qubav: Rak je idealna kombinacija. [etwa u priro-

di ili na mjese~ini. Kad zanos pro|e, shvati}ete da

ste jo{ daqe nego na po~etku.

NEDJEQNI HOROSKOP

Nau~nici su u amazonskoj pra{umi ponovo

prona{li vrstu gu{tera koja je posqedwi

put vi|ena prije 36 godina i za koju se sma-

tralo da je izumrla, objavile su brazilske novine.

Dva gu{tera vrste Amapasaurus tetradactylus,

koji imaju ~etiri prsta umjesto uobi~ajenih pet,

prona|ena su u prirodnom rezervatu kod rijeke

Iratapuru.

Dosad su vi|ena samo dva gu{tera te vrste, i to

jedan 1960., a drugi 1969. godine. Gu{teri su ina~e

dugi samo tri do ~etiri centimetra.

- Sumwalo se da ti gu{teri vi{e ne postoje, a sa-

da imamo dva nova primjerka - rekla je nau~nik Te-

reza Aviqa-Pires iz Muzeja Emilio Goeldi u Pari.

Dva gu{tera prona|ena su oko 130 kilometara od pod-

ru~ja na kojem su uo~eni {ezdesetih godina pro{log

vijeka. ¥

Na istoku delte Nila otkrive-

no je mjesto za koje se pretpo-

stavqa da je jedna od najstari-

jih fabrika stakla. Dokazi prona|e-

ni u Qantir-Piramessesu navode na za-

kqu~ak da je staklo tamo od sirovih

materijala proizvo|eno ve} 1250. go-

dine prije Hrista, tvrde wema~ki i

britanski arheolozi.

Prerada gotovog stakla u dovr{e-

ne radove dokumentovana je na drev-

nim mjestima na Bliskom istoku te u

Egiptu, ali novi izvje{taji dokazuju

da se primarna proizvodwa stakla od-

vijala upravo u delti Nila. Arheolo-

zi su prona{li veliki broj lonaca

za topqewe s ostacima stakla.

Staklo je napravqeno upotrebom

finog kvarcnog pijeska pomije{a-

nog s drugim materijalima u kera-

mi~kim loncima za topqewe, koji

su bili lomqeni da bi se iz wih

izvadilo staklo, kasnije transpor-

tovano u radionice gdje je bilo po-

novno topqeno i pretvarano u

umjetni~ke predmete.

Premda moderna arheologija

ve} dugo vremena tvrdi kako se u

Egiptu proizvodilo ne samo sta-

klo, ve} i predmeti od stakla, kon-

zervativna stru~na struja se opi-

rala takvim saznawima, smatraju-

}i staklo vi{e rezultatom slu~a-

ja ili uzorcima tzv. prirodnog ka-

menog stakla nego organizovane

proizvodwe. ¥

ARHEOLO[KO OTKRI]E U EGIPTU

KITOLOVCI PRETJERALIEKOLOZI O[TRO UPOZORILI JAPAN

U AMAZONSKOJ PRA[UMI PRONA\EN ÊTVOROPRSTI GU[TER

PRVA FABRIKA STAKLA

Izumro, pa "oìvio"

Pra{uma Amazona: "êtvoroprsti"se pojavio poslije 36 godina

Delta Nila: Staklo pravqeno prije nove ere

SAN ANTONIO - Odbra-

na Detroita vaì za naj~vr{}u

u najja~oj ko{arka{koj ligi

svijeta. U to se najboqe uvjerio

bek San Antonija Toni Par-

ker, koji je u jednom duelu pod

ko{em Pistonsa dobio snaàn

udarac u nos. Lakat je "sijev-

nuo# i francuski reprezenta-

tivac se na{ao na parketu.

Ipak, povreda nije bila ozbiq-

nije prirode pa se jedan od naj-

boqih Evropqana u NBA ligi

brzo vratio u igru. ¥

BAWA LUKA - Posqedwih

dana mnogo pra{ine se diglo

oko prekinutog revan{ me~a

finala plej-ofa za ekipnog pr-

vaka BiH u boksu izme|u tuzlan-

skog Giproma i bawolu~ke Sla-

vije. Me|utim to dvojicu dje~a-

ka na ringu u Sportskoj dvora-

ni "Obili}evo# izgleda da ni-

malo ne interesuje, a jo{ mawe

zabriwava.

Bez mnogo razmi{qawa su

u{li na ring i nao~igled mno-

gobrojnih gledalaca razmijeni-

li nekoliko bezazlenih udara-

ca. Nije tu bilo ni rukavica, ni

kaciga, ali ni sudija. Iako jo{

mladi izgleda da su ve} odlu~i-

li kojim }e se sportom baviti

u budu}nosti. A da im je to pred-

stavqalo pravo zadovoqstvo vi-

di se po wihovim osmijesima na

fotografiji na{eg fotorepor-

tera Ranka [ibarevi}a. ¥

MO@E I BEZ

RUKAVICA

SPORTSKE ZANIMQIVOSTI U SLICI I RIJEÎ

Uh, {to boli!

NIRNBERG - Wema~ka i

Argentina su igrali nerije{e-

no (2:2) u posqedwoj utakmici

grupe "A# na Kupu konfedera-

cija. Iako su obje reprezentaci-

je i prije ovog susreta obezbi-

jedile plasman u polufinale,

gledaoci u Nirnbergu su imali

priliku da vide pravi "rat# na

terenu. @estoki dueli, kao {to

je ovaj izme|u golmana "gau~osa#

Germana Luksa i tamnoputog na-

pada~a "pancera# Xeralda Asa-

moe, na sre}u su pro{li bez

ozbiqnijih povreda. [ta }e tek

biti ako se Argentina i We-

ma~ka sastanu u finalu, moè se

samo pretpostaviti. ¥

DETROIT - Utakmice NBA

lige su pravi mamac za poznate

li~nosti iz svijeta {ou-bizni-

sa. Popularni reper Eminem je

veliki fan Detroit Pistonsa i

ne propu{ta skoro nijednu utak-

micu svojih qubimaca. Obu~en

kao pravi ko{arka{ (ima ~ak i

pe{kir), Eminem iz prvih redo-

va bodri Pistonse, a ako je sudi-

ti po rezultatima Hamiltona,

Bilapsa, Valasa i ostalih zvije-

zda Detroita u ovoj sezoni, imao

je razloga za zadovoqstvo. ¥

Sudar u {esnaestercu

[ARENI NAVIJA^NAJROBI - U afri~koj

zoni kvalifikacija za Svjet-

sko prvenstvo 2006. godine uz-

bu|ewa ima na pretek. Tako je

susret u Najrobiju izme|u Ke-

nije i Maroka, nekoliko puta

prekidan. Prvo je jedna veli-

ka roda sletjela na teren, a ne-

dugo zatim je i ovaj "{areni#

navija~ sa zastavom u ruci op-

tr~ao "po~asni krug#. Ipak,

utakmica je nekako zavr{ena i

to najnepopularnijim rezulta-

tom - 0:0.

RADOST SA SINOMMILANO - Fudba-

leri Intera kona~no su

osvojili trofej u Ita-

liji. Ravno 16 godina na-

vija~i "neazura# su ~e-

kali jedan od dva doma-

}a pehara i kona~no ga

do~ekali. Trijumf pro-

tiv Rome u finalu Kupa

Italije fudbaleri In-

tera su znali da prosla-

ve, a ~ini se da je najsre}-

niji bio sjajni golman

Fran~esko Toldo. ̂ im je

sudija odsvirao kraj me-

~a, Toldo je dotr~ao do

svog sina i sa wim podi-

jelio radost.

Eminem uz Pistonse

FRANKFURT - Fudbalska reprezentacija Gr~-

ke je bila hit u 2004. godini. Titula evropskog {am-

piona je iznenadila cijeli svijet, ali poslije pr-

venstva Starog kontinenta, Grcima ni{ta vi{e ne

polazi za nogom. U kvalifikacijama za Mundijal,

"Heleni# sve vi{e zaostaju za vode}om Ukrajinom,

a rezultati na Kupu konfederacija su jednom ri-

je~ju - katastrofalni. U tri susreta (protiv Bra-

zila, Japana i Meksika), Gr~ka nije postigla ni-

jedan pogodak i takmi~ewe u grupi je zavr{ila na

posqedwem mjestu. Selektor Oto Rehagel ni sam

ne zna {ta da radi, {to najboqe pokazuje zabri-

nuto lice wema~kog stru~waka. ¥

ZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGELZABRINUTI REHAGEL

NASTAVQENA HAP[EWA OSUMWI^ENIH ZA RATNI ZLO^IN U ... · borci i zakqu~uju da se "zloglasni lo-gor...

Documents

Transcript of NASTAVQENA HAP[EWA OSUMWI^ENIH ZA RATNI ZLO^IN U ... · borci i zakqu~uju da se "zloglasni lo-gor...