Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI · Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 281...
Transcript of Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI · Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 281...
-
Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
281
stvom, religijom i filozofijom.Kozmologijski motiv stvaranja svi-
jeta poima se kruzno u slijedu kalpa i zapocinjega Brahma u aspektu ISvare, obdriava ga Visnua razara Siva i pretvara u kaos - praJaya u kojemostaje sjeme koje ce mu omoguCiti novo stvar-anje. Kozmos se pokazuje na tri razine - triloki- fizickoj bhur, astralnoj bhuvar i nebeskojsvarga. One konstituiraju i say ovaj vidljivisvijet samsare - radanja i umiranja, pokrenutzeljom (kama) i svijescu 0 sebi (ahamlcara). Sobzirom na to da je prvi uzrok neobjasnjiv, da sebozanskoj volji ne moze pripisati nikakavmotiv stvaranja svijeta, ono sto mit u tom stvar-anju vidi jest igra lila - bozanska igra iii pakzelja NajviSeg bica za ogledanjem vlastitesavrSenosti u ne-bieu. Bogovi su proizasli izapsolutne realnosti brahmana (koji je u sanskr-tu oznacen srednjim rodom) i tek pripisivanjemmu nekih atributa on se pojavljuje kao ISvara.Njegova su tri vida Brahma (sada muskogarod a), Siva i Vgnu sa svojim moCima sakti-Sarasvati, Devi i Laksmi.
Jer "u tantrijskom vjerovanju, kojegse utjecaj tako snazno osjeca u bezbrojnimprikazima ljubavnickog zagrljaja, zvanimamithuna, sto kite indijske hramove, naeelozenske culn~ aktivnosti je pokretna snaga kojaodrz.ava svemir, jer bi bez nje princip muskestatiene transcendentalne potencije ostao pasi-van i inertan" (Ions, str.13).
U indijskoj se mitologiji obieavalojednom bozanstvu pripisivati razlieita imenazavisno od konteksta u kojem se pojavljuje, auvijek je uza oj i njegov zen ski aspekt. Te sucinjenice poduprle teze 0 kozmickoj hijeroga-miji, bilo u obliku svetoga braka Neba i Zemljena makrokozmickoj razini, ili pak mikro-kozmicki kao teznja sjedinjenju ljudske duse sbozanstvom (primjere nalazimo u visnuizmu,naroeito u stovanju ViSnuovih avatara Rame iKrsne).
NajveCi dio knjige posvecen jehind uistickoj mitologiji koja zbog nizasinkretickih oblika i jest najslozenija, a i najuZeje povezana s vedskom i brahmanistiekommitologijom. Buddhistieki i dzainistieki mitoviobimom su nesto manji, 5to nije eudo s obziromna cinjenicu da je buddhizam vee u 12.st.iSeezao iz Indije, a dzainizam zbog svoje sHne
strogosti nije stekao mnoge pristalice.Od vedskih nas bozanstava autorica
upoznaje sa svim vaznijima (Varuna, Prthivi,Dyaus, Indra, Vayu, Agni, Soma), te sa skupi-nama bica zvanim maruti, aditye i asvini.
U poglavlju 0 hinduizmu rijec je 0starim bogovima preuzetim iz Veda, 0hinduistiekom trojstvu trimurti, 0 novostvore-nim bozanstvima Kubera, Karttikeya, Dharma,Kama, 0 boginjama, 0 animalnim bozanstvimaGanesa, Garuda, Hanuman, planinama i rijeka-rna koje se stuju kao bogovi, 0 polubogovima isvim bOZanskim biCima iz Mahabharate.
Buddhistieka mitologija donosiuglavnom price (jatake) 0 Buddhinu zivotu i 0tome kako je stupio na put prosvjetljenja, adzainisticki mitovi u kratkim crtama naznaeujudzainistiCku kozmologiju i ueenje Mahavirino.
Knjigaje popracena izvrsnim c/b icolor ilustracijama te je prva takve vrste izdatau nas. Razumljivo pisana, izvrsno ce posluzitisvakome tko se zaputi teSko prohodnim staza-rna indijskih mitova ijos teze prohodnim staza-rna indoloske znanosti.
SNJEZANA ZORIC
Zmija i zmaj, Uvod u istoriju alkemije, Pred-govor, izbor, prijevod Dusan Dordevic-Mileusnic, Prosveta, Beograd 1985, 294str.
Istinsko razumijevanje alkemije nebi smjelo upasti u pogresku njezina tumacenjakao preteee suvremene kemije - simbolicnostalkemijskih operacija odvija se na kozmoloskojrazini, a clementi temeljnih procesa simboli sukozmiekih principa: sumpor i ziva, vatra, voda.To su simboli aktivnog i pasivnog pocela, nebe-skog i zemaljskog koje valja objediniti. Onoeemu smjcra svaka alkemijska operacija nijepretvorba elemenata u zlato - alkemijskitrazeno zlato jest bcsmrtnost, a istinski zbiljskapretvorba moguca je sarno unutar eovjcka -evolucija mora savladati materijalnost covjekai tranformirati je u duh. Zato alkemija i jestduhovna disciplina koja ne poe iva na tizikalno-kemijskoj osnovi, nego upravo na onoj sto jedonosi Tabula Smaragdina (hermeUcki alke-
-
282
Nar. umjat. 24,1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
mijski spis 0 svim transformacijama IdeCim utemelju univerzuma).
Zasto zmija i zmaj?Zmijaje zivotinja koja se uspostav-
lja kao opreka eovjeku, iako on u sebi, unajnizim dijelovima svoga bica, nosi upravojednu zmijsku dimenziju - to je ono neshvatlji-yO, tajnovita, bez pocetka i kraja. Kao gospodarzivotne snage ana je prepreka koju u njenomnegativnom aspektu valja svladati da bi sedosegla razina svetag.
Zmaj je takoder simbol demonskihtcznji. on je protivnik kojeg treba savladati da bise doslo do "skrivenog blaga". U legcndi 0Siegfricdu npr. blago koje zmaj cuva sarna jcbesmrtnost.
Zato su i zmija j zmaj arheLipovinizih eovjekovih moci koje valja pobijcdilisnagom vlastitog Ja u duhovnom nastojanjuoko zadobivanja zlata, edenskog stanja tj. be-smrtnosti. Na tom putu kao pouzdan vodie po-kazuje se alkemija. Barcm alkemicarima!
U knjizi kojaje pred nama u prvomje dijclu rijee 0 alkcmiji uopce, a u drugomdijelu povijcsno je prikazan razvoj alkemijekako u Evropi, tako u Kini i islamskom svijctu.Prcko engleskih alkemicara spominju se ucenjaT.B.ParacelslIsa, Rozekrucijanaca, J.Y. An-dreea, E. Ashmolea i J. Deeja, a spominje se iveza 1. Newtona s rozekrucijanskom tradici-jom.
Treci dio nazvan interludium don-osi sve znakove, simbolc i enigmc tolikokarakteristienc za alkemijsko naueavanje i unjima se oglcda silna tendencija ezotericnosti ihermeticnosti.
U eetvrtom dijelu pod nazivomAlkcmistika upoznajemo se s autenticnimtckstovima koji nam S obzirom na neupuccnostu alkemistieki praxis ostaju najbizarnijima usvjetlu izrijcka - obscurum per obscurius,ignolum per ignoliLis.
Jpak u svojoj ideji 0 mogucim trans-formacijama, alkemija je bila u uskoj vezi s re-ligijom, tj. rcalizirati zlato (odnosno duh u sebi)sastavni je dio svakog religijskog nauka, aliipak namijenjen onima koji su zreli da ga prime.Alkemistieki laboratorij, kako mu i sarno imekazc, mjesto je rada i molitve - labor, oratorio.OclatJe upravo sva alkemijska hermetienost i
ezoterienost."Zbog ovoga sva tama ce odleteti od
tebe", porukaje iz Tabule Smaragdine namije-njena onome tko pomno provodi njene naputke,jer sarno taj ce doseci svjetlo, zlato, besmrtnost,drugim rijecima, u temelju svega leZeCi duh, azmija i zmaj, koji su mu se na tom putu ispostav-Jjali kao zapreke, iscezavaju. .
U vrijeme vrhunskih dostignucaprirodnih znanosti, posebice fizike i kemije, po-kazuje se u eovjekovoj tdnji za spoznajomsvega sto jest aktualnost i "neznanstvenih" (od-nosno znanosti prethodeCih) disciplina: metafi-zike i alkemije. Bilo da ih uzimamo ozbiljnokao istinosne iii pak sarno kao dio kultumepovijcsti iIi povijesti Ijudskih zabluda, nemozemo ignoriraLi njihovo prisustvo, niti paktcZnju sve sireg kruga ljlldi da se upozna snjihovim sadrz.ajima.
U svjetlu takvih potrcba valja gleda-ti i na nedavno izaslu knjigu 0 povijestialkemije Zmija j zmaj . Antropologijski gled-ano, alkemijska znanja pripaduju vrhunskomsimbolickom izrieaju i utoliko njezini saddajimogu bili ishodistcm interpretativnih scmio-loskih teorij a.
SNJEZANA ZORIC
James Danandjaja, An Annotated Biblio-graphy of Javanese Folklore, Center forSouth and Southeast Asia Studias,Berkeley 1972, 162 str.
Anotirana bibliografija javanskogfolklora opsdan jc rad J. Danandjajc i jcdin-stvcn na ovom podrueju upravo stoga sto seColklorom kao zasebnom disciplinom gotovonilko u Indoneziji ne bavi. Do nedavnaje to biopredmet proucavanja nekolicine stranih istra-zivaca (uglavnom nizozemskih) i upravo to bilaje razlogom 8to se J. Danandjaja odlucio da svesto je zapisano skupi u jcdnoj ovako anotiranojbibliografiji. Bez pretcnzija da bibliografijabude potpuna, autor se odlucio na dostupneizvore kalifornijskog univerziteta u Bcrkeleyu iWason zbirke Corncllskog sveuCilista. Osimpojedinih knjiga, jedinice su popisane izeminentnih easopisa koji obraduju tcme s
NU24-PIKPage 1Page 2TitlesDignum laude virum Musa vetat mori. Horacije
Page 3Page 4Titles234 Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 5TitlesNar. umjet. 24,1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 6TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 7Page 8TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 9Page 10Titles240 Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 11TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 12TitlesBosno moja
Page 13TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 14Page 15Page 16TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI
Page 17TitlesNar. umJat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 18Page 19TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 20TitlesPAVAO PAVLICIC
Page 21Page 22Page 23Page 24Page 25Page 26Scanned Image 100830162.pdfPage 1TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 2TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI
Page 3Page 4TitlesNar. umjat. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI
Page 5Page 6TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 7TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 8Page 9Page 10TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 11Page 12TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 13Page 14TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI
Page 15Page 16Titles272
Page 17TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 273
Page 18TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI Luj Leze, Siovenska mitologija, Grafos,
Page 19TitlesNar. umjal 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 275 Veselin Cajkanovi~, 0 magiji i religiji,
Page 20TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI Vojin Matic, Psihoanaliza milske proslosti
Page 21TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 277
Page 22Page 23TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 24Page 25TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 26Page 27TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 28
NU24-PIK.pdfPage 1Page 2TitlesDignum laude virum Musa vetat mori. Horacije
Page 3Page 4Titles234 Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 5TitlesNar. umjet. 24,1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 6TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 7Page 8TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 9Page 10Titles240 Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 11TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 12TitlesBosno moja
Page 13TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 14Page 15Page 16TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI
Page 17TitlesNar. umJat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 18Page 19TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 20TitlesPAVAO PAVLICIC
Page 21Page 22Page 23Page 24Page 25Page 26Scanned Image 100830162.pdfPage 1TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 2TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI
Page 3Page 4TitlesNar. umjat. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI
Page 5Page 6TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 7TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 8Page 9Page 10TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 11Page 12TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 13Page 14TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI
Page 15Page 16Titles272
Page 17TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 273
Page 18TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI Luj Leze, Siovenska mitologija, Grafos,
Page 19TitlesNar. umjal 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 275 Veselin Cajkanovi~, 0 magiji i religiji,
Page 20TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI Vojin Matic, Psihoanaliza milske proslosti
Page 21TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 277
Page 22Page 23TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 24Page 25TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 26Page 27TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI
Page 28