MESDŽID U MILANOVIÆIMA

MR. HFZ. ELVIR DURANOVIÆ

MONOGRAFIJA BUGOJANSKIH MESDŽIDA

Mesdžid u Milanoviæima

Na brežul jku iznad

Karadža smješteno je naselje

Milanoviæi sa sedamnaest

domaæinstava. Milanoviæi su

oduvijek pripadali džematu

Karadže, što znaèi da je imam iz

Karadža povremeno dolazio u

Milanoviæe i poduèavao djecu

osnovnim vjerskim dužnostima.

Mekteb u Milanoviæima sagraðen

je 1968. godine na zemljištu koje

je uvakufio rahmetli Musiæ

Edhem. To je jednostavna

prizemna graðevina s krovom na

èetiri vode. Dimenzije mekteba 2su 7 x 8 m što obuhvata oko 50 m

podjeljenih na dvije prostorije:

mektebska uèionica koja za

vrijeme ramazana služi ženama

za obavljanje namaza i centralni

molitveni prostor. Oba dijela

mekteba prostrta su æilimima

koje se darovale džematlije.

P ravac k ib le oznaèen j e

jednostavnim drvenim mihrabom

rad majstora Hašima Bušatliæa.

Mekteb je ograðen betonskom

ogradom 1990. godine. U dana-

šnje vrijeme mekteb u Milanovi-

æima aktivan je samo za vrijeme

mubarek mjeseca ramazana. Tada

se u njemu klanja teravih-namaz i

poduèavaju djeca vjerskom

znanju i dužnostima.

Mihrab mekteba u Milanovicima

Unutrašnjost mekteba u Milanovicima

MESDŽID U KOTEZIMA

Mesdžid u Milanoviæima

Na brežul jku iznad

Karadža smješteno je naselje

Milanoviæi sa sedamnaest

domaæinstava. Milanoviæi su

oduvijek pripadali džematu

Karadže, što znaèi da je imam iz

Karadža povremeno dolazio u

Milanoviæe i poduèavao djecu

osnovnim vjerskim dužnostima.

Mekteb u Milanoviæima sagraðen

je 1968. godine na zemljištu koje

je uvakufio rahmetli Musiæ

Edhem. To je jednostavna

prizemna graðevina s krovom na

èetiri vode. Dimenzije mekteba 2su 7 x 8 m što obuhvata oko 50 m

podjeljenih na dvije prostorije:

mektebska uèionica koja za

vrijeme ramazana služi ženama

za obavljanje namaza i centralni

molitveni prostor. Oba dijela

mekteba prostrta su æilimima

koje se darovale džematlije.

P ravac k ib le oznaèen j e

jednostavnim drvenim mihrabom

rad majstora Hašima Bušatliæa.

Mekteb je ograðen betonskom

ogradom 1990. godine. U dana-

šnje vrijeme mekteb u Milanovi-

æima aktivan je samo za vrijeme

mubarek mjeseca ramazana. Tada

se u njemu klanja teravih-namaz i

poduèavaju djeca vjerskom

znanju i dužnostima.

Mihrab mekteba u Milanovicima

Unutrašnjost mekteba u Milanovicima

MESDŽID U KOTEZIMA

Mesdžid u Kotezima

Pored naselja Milanoviæi sastavni dio

džemata Karadže je naselje Kotezi sa

pedesetak domaæinstava. Prije izgradnje

mekteba u Kotezima vjerski život se

organizovao po velikim porodiènim kuæama.

Mekteb je sagraðen na zemljištu Duvnjak Juse

i Ramèiæ Alije 1968. godine po uzoru na

mekteb na Meri. Dimenzije starog mekteba

bile su 8 x 8 m. Saèinjavale su ga dvije

prostorije: uèionica za mektebsku nastavu i

prostorija za obavljanje namaza. Stari mekteb

srušen je 2008. godine usljed dotrajalosti, a na

njegovom mjestu iste godine napravljen je

novi mekteb koji je, s dimenzijama 10 x 9,5 m,

nešto veæi od starog. Pod zelenom šindrom

prekrivenim krovom na èetiri vode smješteni

su: hodnik, uèionica i prostorija za obavljanje

namaza. Ispred hodnika je centralni molitveni

prostor. Pravac kible oznaèen je jednostavnim

mihrabom od betonskog bloka. Pravougaona

osnova mihraba je svijetlozelene boje bez

ikakvih ukrasa. Siva niša mihraba neznatno je

istaknuta. Glavni majstor za izgradnju

mekteba u Kotezima je Jusufbašiæ Ismet.

Mještani Kotega napravili su ispred mekteba

šehidsku èesmu èuvajuæi na taj naèin

uspomenu na svoje šehide. Na èesmi su

uklesana imena: Duvnjak Ismet, Terziæ Muris

i Duvnjak Hamdija.

Uz džamiju i šehidsku èesmu u

neposrednoj blizini mekteba u Kotezima

nalazi se lijepo ureðeno šehidsko mezarje u

kojem su ukopana 52 šehida. Molimo

Uzvišenog Allaha da se smiluje svim

bosanskim šehidima i podari im lijepi džennet.

Stari mekteb u Kotezima

Mihrab u mektebu

Šehidska èesma i mekteb

Šehidsko mezarje

MESDŽID U PIRICIMA

Mesdžid u Kotezima

Pored naselja Milanoviæi sastavni dio

džemata Karadže je naselje Kotezi sa

pedesetak domaæinstava. Prije izgradnje

mekteba u Kotezima vjerski život se

organizovao po velikim porodiènim kuæama.

Mekteb je sagraðen na zemljištu Duvnjak Juse

i Ramèiæ Alije 1968. godine po uzoru na

mekteb na Meri. Dimenzije starog mekteba

bile su 8 x 8 m. Saèinjavale su ga dvije

prostorije: uèionica za mektebsku nastavu i

prostorija za obavljanje namaza. Stari mekteb

srušen je 2008. godine usljed dotrajalosti, a na

njegovom mjestu iste godine napravljen je

novi mekteb koji je, s dimenzijama 10 x 9,5 m,

nešto veæi od starog. Pod zelenom šindrom

prekrivenim krovom na èetiri vode smješteni

su: hodnik, uèionica i prostorija za obavljanje

namaza. Ispred hodnika je centralni molitveni

prostor. Pravac kible oznaèen je jednostavnim

mihrabom od betonskog bloka. Pravougaona

osnova mihraba je svijetlozelene boje bez

ikakvih ukrasa. Siva niša mihraba neznatno je

istaknuta. Glavni majstor za izgradnju

mekteba u Kotezima je Jusufbašiæ Ismet.

Mještani Kotega napravili su ispred mekteba

šehidsku èesmu èuvajuæi na taj naèin

uspomenu na svoje šehide. Na èesmi su

uklesana imena: Duvnjak Ismet, Terziæ Muris

i Duvnjak Hamdija.

Uz džamiju i šehidsku èesmu u

neposrednoj blizini mekteba u Kotezima

nalazi se lijepo ureðeno šehidsko mezarje u

kojem su ukopana 52 šehida. Molimo

Uzvišenog Allaha da se smiluje svim

bosanskim šehidima i podari im lijepi džennet.

Stari mekteb u Kotezima

Mihrab u mektebu

Šehidska èesma i mekteb

Šehidsko mezarje

MESDŽID U PIRICIMA

Mihrab se sastoji iz dva dijela.

dio mihraba zapravo je levha sa ajetom u kojem

se govori o tome kako su meleki pozvali

Zekerijjja, a.s., dok se on molio u mihrabu.

Inaèe, levhu mihraba mesdžida u Piriæima

uradio je najpoznatiji kaligraf u Bosni i

Hercegovini iz prošlog stoljeæa rahmetli Ešref

Kovaèeviæ. Donji dio koji uokviruje nišu

mihraba visok je 4, a širok 2m. Niša mihraba

duboka je 55 cm. Sedam pojaseva koji

ukrašavaju nišu simboliziraju sedam nebesa.

Ispod njih je ispisan ajet kojim se nareðuje

okretanje prema kibli prilikom obavljanja

namaza. Unutrašnji ukrasi niše mihraba

mesdžida u Piriæima uraðeni su, onoliko koliko

je majstor bio u moguænosti, na osnovu

mihraba Begove džamije u Sarajevu.

Desno od mihraba je drveni minber.

Njega je za potrebe mesdžida u Piriæima, a na

osnovu minbera džamije u Veseloj, napravio

Ilijaz Alibegoviæ. Minber se nalazi duž desnog

zida mesdžida i dug je 3 m, a širok 75 cm.

Gornji dio minbera ukrašen je alemom.

Poput mahfila Sultan Ahmedove

džamije u Bugojnu mahfil mesdžida u Piriæima

je duž tri zida džamije. Na taj naèin dobijen je

prostor za obavlajnje namaza. Mafhil drže

èetiri stuba. Dio mahfila uz prednji zid

mesdžida dubok je 3, a širok 11m, dok su

dijelovi mahfila uz desni i lijevi zid mesdžida

široki 1,5 m. Mahfil je ograðen željeznom

ogradom sa istaknutim mjestom za mujezina.

Mektebska uèionica koja se nalazi uz

prednji zid mesdžida ispred mahfila nije

adekvatno opremljena za izvoðenje nastave. U

uèionici, osim table, ne postoji nikakav drugi

inventar, tako da se uèionica za vrijeme

ramazana vrlo lahko pretvara u prostor za

obavljanje namaza.

Gornji Mesdžid u Piriæima

Poèetkom osamdesetih godina prošlog

stoljeæa mještani naselja Piriæi pokrenuli su

aktivnosti za izgradnju velikog, lijepog i

finkcionalnog mesdžida koji bi osigurao

dovoljano prostora za upražnjavanje vjerskih

potreba muslimana ovog mjesta. Imajuæi to na

umu, formiran je graðevinski odbor za izgradnju

mesdžida. Graðevinski odbor su saèinjavali:

Esad Sarajliæ, Omer Èizmo, Agan ef. Èolakoviæ

i Mahmut Sarajliæ. Odluèeno je da se mesdžid

gradi na zemljištu koje su za potrebe mesdžida

uvakufili Osman Sarajliæ i hadži Mahmut 2 Sarajliæ. Vakuf sa 900 m na kojem je sagraðen

mesdžid, nalazi se u središnjem dijelu naselja.

Ograðen je i zaštiæen željeznom ogradom.

Gradnja mesdžida brzo je završena, tako da je

16. šabana 1401. godine po Hidžri, odnosno 19.

juna 1981. godine u mesdžidu klanjan prvi

zajednièki namaz. Tim èinom mesdžid je

sveèano proklanjan i dat je na korištenje

džematlijama.

Mesdžid u naselju Piriæi graðen je od

betonskog bloka. Ima dimenzije 13 x 11 m. Sve

radove na mesdžidu uradili su mještani meðu

kojima su se posebno isticali Ibrahim i Munib

Sarajliæ.

Unutrašnjost mesdžida vrlo je lijepo i

funkcionalno osmišljena. Posjetilac æe, nakon

što preðe prag mesdžida uæi u hodnik sa

stalažama za obuæu. S lijeve strane hodnika je

abdesthana, a s desne gasulhana. To je jedina

gasulhana na podruèju džemata Drvetine koja je

u funkciji. Osim gasulhane, s desne strane

hodnika su i stepenice koje vode na sprat.

Centralni molitveni prostor mesdžida u naselju

Piriæi uraðen je po uzoru na znaèajnije džamije u

Bosni i Hercegovini. Kada se uðe u mesdžid ima

se osjeæaj kao da se nalazite u nekoj od lijepih

bosanskih džamija. Pravac kible je oznaèen

mihrabom kojim dominira zelena boja.

Zeleni mihrab mesdžida u Piriæima

Minber u Piriæima napravljen je po uzoru na minber u Veseloj

Mesdžid u Piriæima sagraðen je 1981. godine

Levha iznad niše mihraba

Mihrab se sastoji iz dva dijela.

dio mihraba zapravo je levha sa ajetom u kojem

se govori o tome kako su meleki pozvali

Zekerijjja, a.s., dok se on molio u mihrabu.

Inaèe, levhu mihraba mesdžida u Piriæima

uradio je najpoznatiji kaligraf u Bosni i

Hercegovini iz prošlog stoljeæa rahmetli Ešref

Kovaèeviæ. Donji dio koji uokviruje nišu

mihraba visok je 4, a širok 2m. Niša mihraba

duboka je 55 cm. Sedam pojaseva koji

ukrašavaju nišu simboliziraju sedam nebesa.

Ispod njih je ispisan ajet kojim se nareðuje

okretanje prema kibli prilikom obavljanja

namaza. Unutrašnji ukrasi niše mihraba

mesdžida u Piriæima uraðeni su, onoliko koliko

je majstor bio u moguænosti, na osnovu

mihraba Begove džamije u Sarajevu.

Desno od mihraba je drveni minber.

Njega je za potrebe mesdžida u Piriæima, a na

osnovu minbera džamije u Veseloj, napravio

Ilijaz Alibegoviæ. Minber se nalazi duž desnog

zida mesdžida i dug je 3 m, a širok 75 cm.

Gornji dio minbera ukrašen je alemom.

Poput mahfila Sultan Ahmedove

džamije u Bugojnu mahfil mesdžida u Piriæima

je duž tri zida džamije. Na taj naèin dobijen je

prostor za obavlajnje namaza. Mafhil drže

èetiri stuba. Dio mahfila uz prednji zid

mesdžida dubok je 3, a širok 11m, dok su

dijelovi mahfila uz desni i lijevi zid mesdžida

široki 1,5 m. Mahfil je ograðen željeznom

ogradom sa istaknutim mjestom za mujezina.

Mektebska uèionica koja se nalazi uz

prednji zid mesdžida ispred mahfila nije

adekvatno opremljena za izvoðenje nastave. U

uèionici, osim table, ne postoji nikakav drugi

inventar, tako da se uèionica za vrijeme

ramazana vrlo lahko pretvara u prostor za

obavljanje namaza.

Gornji Mesdžid u Piriæima

Poèetkom osamdesetih godina prošlog

stoljeæa mještani naselja Piriæi pokrenuli su

aktivnosti za izgradnju velikog, lijepog i

finkcionalnog mesdžida koji bi osigurao

dovoljano prostora za upražnjavanje vjerskih

potreba muslimana ovog mjesta. Imajuæi to na

umu, formiran je graðevinski odbor za izgradnju

mesdžida. Graðevinski odbor su saèinjavali:

Esad Sarajliæ, Omer Èizmo, Agan ef. Èolakoviæ

i Mahmut Sarajliæ. Odluèeno je da se mesdžid

gradi na zemljištu koje su za potrebe mesdžida

uvakufili Osman Sarajliæ i hadži Mahmut 2 Sarajliæ. Vakuf sa 900 m na kojem je sagraðen

mesdžid, nalazi se u središnjem dijelu naselja.

Ograðen je i zaštiæen željeznom ogradom.

Gradnja mesdžida brzo je završena, tako da je

16. šabana 1401. godine po Hidžri, odnosno 19.

juna 1981. godine u mesdžidu klanjan prvi

zajednièki namaz. Tim èinom mesdžid je

sveèano proklanjan i dat je na korištenje

džematlijama.

Mesdžid u naselju Piriæi graðen je od

betonskog bloka. Ima dimenzije 13 x 11 m. Sve

radove na mesdžidu uradili su mještani meðu

kojima su se posebno isticali Ibrahim i Munib

Sarajliæ.

Unutrašnjost mesdžida vrlo je lijepo i

funkcionalno osmišljena. Posjetilac æe, nakon

što preðe prag mesdžida uæi u hodnik sa

stalažama za obuæu. S lijeve strane hodnika je

abdesthana, a s desne gasulhana. To je jedina

gasulhana na podruèju džemata Drvetine koja je

u funkciji. Osim gasulhane, s desne strane

hodnika su i stepenice koje vode na sprat.

Centralni molitveni prostor mesdžida u naselju

Piriæi uraðen je po uzoru na znaèajnije džamije u

Bosni i Hercegovini. Kada se uðe u mesdžid ima

se osjeæaj kao da se nalazite u nekoj od lijepih

bosanskih džamija. Pravac kible je oznaèen

mihrabom kojim dominira zelena boja.

Zeleni mihrab mesdžida u Piriæima

Minber u Piriæima napravljen je po uzoru na minber u Veseloj

Mesdžid u Piriæima sagraðen je 1981. godine

Levha iznad niše mihraba