MONETARNA EKONOMIJA

2. PREZENTACIJA

BRZINA NOVCA U OTPJECAJU• Pojam brzine novca u optjecaju je u vezi sa efektom

uvođenja novca u proces razmjene, odnosno, razdvajanje čina prodaje od čina kupovine robe, odnosno, usluge.

• U ovom kontekstu brzina novca u optjecaju (V) je mjera vremena koja razdvaja čin prodaje od čina kupovine. Matemački bi mogla da se izrazi kao odnos obujma transakcija (T) i potrebne količine novca (M).

V =�

�

• Sagledavajući ovu formulu, mogli bismo zaključi da brzinanovca u optjecaju mora da ima neku konačnu vrijednost,odnosno, da kupovina sledi prodaju posle nekog vremenskogperioda.

• Trebalo bi ima u vidu da se prirodna veza između novca i brzine novca u opcaju ogleda u sljedećem:

- Ukoliko je vremenski razmak između prodaje i kupovine manji, utoliko je brzina optjecaja veća.- Obje ekstremne točke znače negaciju novca kao prometnog i platežnog sredstva.- U stvarnosti brzina opcaja novca se nalazi između ekstremnih tačaka.- U praksi se može skraćiva ili produživa vremenski period između prodaje i kupovine, odnosno, brzina novca može se povećavati ili smanjivati.

KONCEPCIJE BRZINE NOVCA U OPTJECAJU• Teorija i praksa je razvila tri koncepcije brzine novca u

optjecaju, u kvantavno određenoj formi, a koje se razlikuju u varijacijama tri osnovna elementa, kao što su: (1) odnos količine novca prema novčanim tokovima (ili obrnuto), (2) definicija novčanog toka i (3) definicija novčane mase.

1. Transakcijska brzina novca u optjecaju2. Dohodovna brzina novca u optjecaju3. Odnos između količine novca u optjecaju i iznosanominalnog društvenog proizvoda

• Transakciona brzina novca u opcaju predstavlja odnosizmeđu ukupnog iznosa novčanih transakcija i količinenovca, tj. broj koji pokazuje koliko jedinica novčanihtransakcija se obavlja jedinicom količine novca u optjecaju

V =�

�

• Na ovaj način definirana brzina novca u optjecajupokazuje (prosječno) koliko puta u određenomvremenskom periodu jedna novčana jedinica prijeđe odjednog vlasnika do drugog.

• Dohodovna brzina novca u optjecaju predstavlja odnos između nominalnog društvenog proizvoda (ili nacionalnog dohotka/NDP po tekućim cenama) i količine novca, tj. broj koji pokazuje koliko jedinica društvenog proizvoda opslužuje jedinicu količine novca u optjecaju.

V =���

�

• Ova varijanta brzine novca u optjecaju se razlikuje odtransakcijske brzine novca u optjecaju u tome što neobuhvaća međufazne transakcije prometnog procesa nifinansijske transakcije.

• Odnos između količine novca u opcaju i iznosa nominalnog društvenog proizvoda (recipročna vrijednost dohodovne brzine novca u optjecaju). Praktično predstavlja recipročnu vrijednost dohodovne brzine novca u optjecaju.

V =�

���

• Na ovaj način definirana brzina novca u optjecajupredstavlja najpovoljniju varijantu povezivanja novca saprometnim procesom, jer pokazuje koji dio društvenogproizvoda (ili nacionalnog dohotka) se drži u novcu.

FAKTORI KOJI UTJEČU NA BRZINU NOVCA U optjecajU• Faktori koji determiniraju brzinu potrebne količine novčane

mase u optjecaju:1. Sistem plaćanja - koji određuje maksimalnu brzinu opcaja.2. Ostale determinante, koje rezultiraju manjom brzinom

optjecaja od maksimalne, jesu:

- Decentralizacija ili centralizacija novčanih sredstava

- Stupanj sigurnosti

- Psihološki faktori

- Frekvencija u instucionalno određenim plaćanjima i obračunima

- Veća ili manja stabilnost gospodarstva, odnosno, viša ili niža stopa inflacije

DEFINICIJSKO POJMOVNO ODREĐIVANJE PRIMARNOG NOVCA• Matemački količina novca u optjecaju (M), kao rezultat

procesa međusobnog delovanja različih financijskih tržišta (odnosno ponašanja nebankarskih gospodarskihdnihsubjekata,

• banaka i centralne banke), može se predstavi na sljedeći način:

M = � ∙

M - monetarni multiplikator B - monetarna baza ili monetarni novac ili primarninovac

• U bankocentričnim financijskim sektorima banke suosnovne institucije koje vrše funkciju posredovanja. Utakvim institucionalnim vezama, moguće je razlikovati dvatipa novca:

1. Monetarna pasiva financijskih posrednika, koja sepojavljuje kao potencijalno potraživanje za drugi tipnovca

2. Primarni novac, ili novac centralne banke (novackreiran od strane centralne banke), je oblik “krajnjeg”definitivnog novca i ne nudi prethodno navedenopotencijalno potraživanje.

• Možemo zaključi da se financijsko posredovanje nalaziizmeđu količine novca u optjecaju i monetarne baze.

• Komponente koje ulaze u novčanu masu (M)- bankarski depoziti (D): financijska aktiva nebankarskih

gospodarskih subjekata, najlikvidniji financijski instrumenti garancija konvertibilnosti u gotov novac (G)

• Količinu novca u optjecaju (M) su definirali kao kategorijukoja uključuje dvije glavne komponente:

- gotov novac (G) i- bankarski depoziti (D), koje se nalazi u rukama

nebankarskih gospodarskih subjekata

M = + �

• Primarni novac ili monetarnu bazu (B) je zbroj gotovog novca (G) i likvidnih rezervi banaka kod centralne banke (R).

B = +

Bilanca centralne banke

MEHANIZMI I TOKOVI KREIRANJA PRIMARNOG NOVCA

• Bilancu centralne banke možemo iskaza simbolički na sljedeći način:

G + R + FP + KD +ONP = K� + K�� + FA+OPodnosno

B = K� + K�� + (FA - FP) + (OP - ONP) – KDtj.

Fn = FA− FP i Op = OP −ONPŠto dovodi do

B = K� + K��+ Fn +Op − KD

• Centralna banka mijenja iznos primarnog novca putem svojih akcija i sistemom određenih složenih transakcija.

• Postoje sljedeći kanali emisije primarnog novca:• Operacije centralne banke na otvorenom tržištu,• Devizne transakcije centralne banke sa inozemstvom,• Centralna banka kao direktni zajmodavac – koristi se

izuzetno kada je ugroženo normalno funkcioniranje financijskog sistema zemlje.

OPERACIJE CENTRALNE BANKE NA OTVORENOM TRŽIŠTU• Transakcije centralne banke u poslovima prodaje i

kupovine državnih vrijednosnih papira• Predstavljaju značajan instrument reguliranja količine

primarnog novca, novca u optjecaju uopće i kamatnih stopa

• Najčešći državni vrijednosni papiri su: • državne obveznice, • Kratkoročni vrijednosni papiri izdani od centralne banke • (blagajnički zapisi)• Vrijednosni papiri izdani privatnih gospodarskih subjekata

• Centralna banka poduzima operacije na otvorenom tržištu da bi izazvala željene promjene u kreditnim tokovima na makroplanu (glavni efekt operacija) i strukturi kamatnih stopa (propratni dodatni efek operacija)

DEVIZNE TRANSAKCIJE CENTRALNE BANKE S INOZEMSTVOM• Monetarni efekti deviznih transakcija centralne banke sa

inozemstvom se mogu sagleda kroz operacije kupovine i prodaje deviza.

• Kreiranje primarnog novca putem veće kupovine odprodaje deviza, rezultira povećanjem deviznihpotraživanja centralne banke.

• Centralna banka direktno kupuje (odnosno prodaje) devize od poslovnih banaka, koje na taj način dolaze do kunskih sredstava na svojim žiro-računima kod centralne banke i porasta kreditnog potencijala poslovnih banaka (u nacionalnoj valuti).

KREDITI CENTRALNE BANKE POSLOVNIM BANKAMA• Centralna banka vrši kreditiranje poslovnih banaka iz sljedećih

razloga:1. Reguliranja novca i kredita, gde vrši funkciju “krajnjegkreditora” i osigurava likvidnost bankama u sezonskim intervalima u toku godine2. Zbog razvoja pojedinih gospodarskih djelatnosti

• Generalno, centralna banka kreira dodatnu količinu primarnog novca putem odobravanja svojih kredita poslovnim bankama.

• Poslovne banke bi svoje probleme s likvidnošću trebajurešavati na međubankarskom tržištu novca, a centralnu banku da koriste kao “posljednje utočište”.

MEHANIZAM KREIRANJAI POVLAČENJA NOVČANE MASE• Razvijeni financijski sistemi se sastoje od složenog skupa

različith financijskih institucija kao što su: - štedionice, - različiti investicijski i - mirovinski fondovi, itd.

• Teorija ponude novca objašnjena kroz teoriju monetarnog multiplikatora ili teoriju primarnog novca.

• Ponuda novca (��) ima stabilnu i rastuću funkciju primarnog novca (B), odnosno

• Ako se mijenja B mijenja se i �� u istom pravcu.• Većina promjena varijable �� rezultat je promjena

varijable B.

�� = � �∆��

∆�> 0

• Što se može izrazi kroz formu sljedećih jednakosti

�� = = m∗ B

• m - monetarni multiplikator, a B - primarni novac

�� = a + b∗ B

• b - marginalni (granični) mulplikator (pozivna konstanta), a -parametar (koji može uzimati i negativne i pozitivne vrijednosti).

• Postoje dvije grupe determinanti koje utječu na promjenu količine novca u uopćecaju:

• Determinante koje utječu na primarni novac – u velikoj mjeri su pod kontrolom centralne banke.

• Determinante koje uču na monetarni mulplikator – pod relavno malim utjecajem mjera monetarne politike.

TEORIJA PROCESA FORMIRANJA NOVČANE MASE• Ortodoksna kejnezijanska monetarna teorija -

šezdesetih godina prošlog stoljeća.• Razumijeva procesa kreiranja novca kao jednog

tehničkog mehanizma.• Postoji jedan jednostavan mehanički odnos između

primarnog novca kreiranog od strane centralne banke ikoličine novca u optjecaju.

• Bihevioristički pristup - količina novca u optjecajudeterminirana je egzogenim i endogenim faktorima

TOKOVI STVARANJA NOVČANE MASE• Razlikujemo tri osnovne metode analize promjene količine

novca:

1. Zasnovan na jednadžbama koje definiraju odnose u okviru procesa kreiranja novca.

2. Zasnovan na ekonometrijskom modelu – tzv. funkcija ponude novca.

3. Na bazi sredstava poslovnih banaka sposobnih za plasman (slobodna novčana sredstva).

BANKARSKI KREDIT KAO INSTRUMENTEMISIJE I POVLAČENJA NOVČANE MASE• Bankarski kredit najznačajniji je faktor kretanja novčane

mase.• Determiniran je ponudom i potražnjom za kredima.

• Potražnja za kreditom determinirana je:

- Potražnjom novca (kao prometnog i platežnog sredstva) koja je objektivno određena nizom faktora kao što su: proces proizvodnje, raspodjele i prometa, itd.

- Potražnjom za financiranje potrošnje i invencija različitih ekonomskih subjekata.

NEMONETARNI DEPOZITI KAO KANAL STVARANJA I POVLAČENJA NOVČANE MASE• Depoziti ekonomskih subjekata, su raspoloživa novčana

sredstva na računu poslovne banke, koja se nalaze u pasivi bilance banke i predstavljaju bančine obveze.

• Nemonetarnu pasivu bilance poslovnih banaka čine: • (1) pored depozita gospodarskih subjekata, kratkoročni

krediti centralne banke i slični izvori sredstava, • (2) dugoročni, invescijski i slični kredi na bazi oročenih

depozita i drugih dugoročnih izvora sredstava.

DEVIZNE TRANSAKCIJE BANAKA KAO KANAL KREIRANJA I POVLAČENJA NOVČANE MASE

• Najsloženije je utvrdi monetarne efekte platne i devizne bilance u procesu kreiranja novca, monetarnog planiranja i monetarnog reguliranja.

• Promjena novčane mase (∆M ) može se matematičkiizračunati tako da se bilanca predstaviti odgovarajućomjednadžbom (aktiva=pasiva).

IA+OA = IP +M +ONP

M = OA−ONP + (IA− IP)

∆M = ∆OA− ∆ONP + (∆IA− ∆IP)