Momilo D. PEJOVI: CETINjSKA GIMNAZIJA

~ Kratki izvodi iz obimne monografije "Cetinjska gimnazija 1880-1920" autora dr Momila D. Pejovia. Tekst je prilagoen iroj italakoj publici. Iz

tehnikih razloga u feljtonu nijesu mogli biti navedeni izvori i leteratura,

prilozi, faksimili Teko do Monografije Cijelo stoljee proe, a najstarija gimnazija crnogorska nije uspjela da svoje postojanje obiljei jednom monografijom, koja bi obuhvatila makar period od 125 godina rada na srednjokolskom obrazovanju crnogorske omladine. Rijetke su srednjokolske ustanove, posebno gimnazije sa ne samo tako dugim vijekom trajanja, nego i mnogo kraim, a da ne posjeduju monografiju ili obimniju spomenicu o svom ivotu i radu kako uenika tako profesora i direktora, kojom se obiljeava jubilej postojanja i djelovanja u procesu obrazovanja i vaspitanja srednjokolske omladine. Jedna od takvih srednjokolskih ustanova - gimnazija, koja je osnovana - utemeljena 1880. godine i koja ivi svoj ivot i dan danas uveliko ulazei u zavrnicu trinaeste decenije svoga postojanja je Cetinjska gimnazija, i gle apsurda, jo nema monografiju o svom dugom, bogatom i veoma plodnom ivotu i radu! Zato? Neka se zapitaju najodgovornije institucije u dravi, njihovi elni ljudi, ministri, zato je to tako i gdje je opravdanje takvom neinjenju i nemaru prema

najstarijoj gimnaziji crnogorskoj i to na Cetinju, prestonici crnogorskoj, nekadanjem glavnom gradu, a danas samo prestonici!? Nema razlozga za sumnju u davno izreene rijei Duana D. Vuksana, nekadanjeg profesora Cetinjske gimnazije, da je bio pripremljen rukopis monografije o radu te gimnazije za period od njenog osnivanja do 1910. godine, ali je zbog "Izvjetaja o higijenskim i zdravstvenim uslovima rada..." uenika i profesora te gimnazije bio neprihvatljiv za "komisiju" i nadlene faktore pa zato nije "mogao biti tampan", a dvije decenije potom, u drugoj prilici, "nije bilo sredstava-finansija". Od tada do danas, tako istrajavaju neprihvatljivi "izvjetaji" i "nedostaju" novana sredstva koja spreavaju da se progovori objektivno o radu te gimnazije, a na drugoj strani podastiru se drugi "razlozi" kao na primjer "da nema dovoljno sredstava finansijskih" koji bi pokrivali trokove jedne obimnije studije-monografije o Cetinjskoj gimnaziji od osnivanja pa sve do dananjih dana. Dugo godina, bezmalo dvije decenije, istraivao sam i prikupljao dokumenta, arhivski materijal za monografiju "Cetinjska gimnazija 1880-1920" i na kraju uspio da otrgnem od zaborava period njene najstarije prolosti od osnivanja pa do kraja samostalnosti crnogorske drave 1920. godine. Taj period je mnogostruko znaajan kako sa politikog, ekonomskog tako i prosvjetno-kulturnog i obrazovnog aspsekta za generacije uenika u datom, periodu i kao dalja nadgradnja buduim generacijama sve do dananjih dana. Bogati mozaik crnogorske prolosti ne mjeri se samo brojem slavnih bitaka i pobjedama za slobodu i stvaranje nezavisne, samostalne i meunarodno priznate drave Crne Gore, ve je taj period nezavisnosti i samostalnosti utkan u prosvjetu i obrazovanje crnogorske omladine, bilo to u osnovnim ili srednjim kolama i kasnije u cilju stvaranja strunog kadra za potrebe dravne administracije u Crnoj Gori. Vremenom e postepeno narastati, jaati i razvijati se kolski sistem u Crnoj Gori, poevi od osnovnih kola, kao temelj buduem srednjokolskom obrazovanju i vaspitanju, do, mnogo kasnije, visokokolskih ustanova, sve u cilju univerzitetskog obazivanja kadrova potrebnih dravi. Da li je to, moda, ljubomora onih koji svima zavide ili je ideoloka matrica druge polovine 20. vijeka samo nastavak onoga to se zaelo u doba crnogorske samostalnosti pod vladavinom iz slavne dinastije Petrovia, Nikole I, koji je na crnogorskom dinastikom tronu "vjeto i mudro" vladao, upravljao, kao knjaz-kralj Crnom Gorom i njenim narodom neto manje od est decenija? Moda je odnos sviju nas prema obrazovanju i uopte prosvjeti tako neodgovoran, naduren i nipodatavajui pa da i dalje mislimo i alimo za onim vremenima kada je jatagan otri, oganj iz puaka, naredba vladara ili njegov mig "svojim sokolovima" bili jai i od mudra i pametna ovjeka, pisane rijei, tampane knjige i uopte "izobraena ovjeka"!? Rijetke su gimnazije u dravama u okruenju, pa i u mnogo siromanijim

sredinama nego to je Crna Gora, koje za svoga dugog ivota, gotovo trinaest decenija, tanije 127 godina, diu brojnim akim pluima i ive sa svojim profesorskim i administrativno-tehnikim osobljem i naravno upraviteljima-direktorima kole, a da drutvo-zajednica, drava i nadlene institucije u kojoj taj obrazovno-vaspitni organizam djeluje, na njih mnogo ne okreu glavu. I mnogo mlae po godinama gimnazije imaju svoju monografiju kao linu kartu, sa fotografijom i potpunom biografijom, a Cetinjska gimnazija osnovana daleke 1880. godine pa sve do dananjeg dana niakko da uspostavi svoju slubenu linu kartu i pokae je svojim itaocima u punom sjaju i sa brojnou uenika i generacija, koje su zavrile niu-etvororazrednu i viu-nekad zvanu osmogodinju gimnazijsku maturu, sa ispitom zrelosti, poevi od prve generacije cetinjskih maturanata davne kolske 1909/10. godine ili od prvih upisanih uenika pa sve do dananjih dana. Bez i jedne monografije, makar za period od 1880. pa do 1920, crnogorsko kulturno-prosvjetni mozaik nije potpun i ostaje osiromaen, a drutvo u cjelini uskraeno za saznanje i upoznavanje sa prolou jedne srednjokolske obrazovno-vaspitne ustanove, koja je Crnoj Gori dala znaajne linosti na irokom polju prosvjetne i kulturne djelatnosti od posljednje decenije 19. pa tokom itavog 20. vijeka. Ono to me posebno privlailo da monografski obradim prolost Cetinjske gimanzije od osnivanja, pa za njene etiri decenije su njen znaaj na podizanju, uvrivanju i razvoju vaspitanja i obrazovanja njenih uenika kao srednjokolaca, irenju kulkture i prosvjete u Crnoj Gori i snaan uticaj na dalji razvitak kulturnih, knjievnih i politikih deavaenja u penjriodu izmeu dva svjetska rata. generacije uenika cetinjske gimnazije ugradiule su svoj ivot u kulturu Crne Gore i dali puni doprinos afirmaciji same Gimnzije. Ona je kao srednjokolsa ustanova sa nastavnim osobljem, koje je djelovale u periodu njenog postojanja, bila u finkciji pravilnmog usmjeravanja, obrazovanja i vaspitanja mladih koji e jednoga dana biti inioci ukupnog drutvenog i politikog razvoja Crne Gore http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=143590&datum=2008-04-15 Crna Gora 1875. imala 52 kole U "trenucima" kratkotrajnog mira vladari Crne Gore traili su dobrotvore koji bi im pomogli da se narod opismeni preko "malih zavedenija" - kola, u kojima e u poetku biti "bistrija djeca" i djeca, bogme, istaknutijih plemenskih starjeina da se prvi opismene. Jo od prvog odlaska Vasilije Petrovia, mitropolita crnogorskog da potrai pomo to u novcu il`, oruju, olovu i

prahu, to za moralnu podrku nekada znatno veu i potrebniju, pa sve do posljednjega crnogorskog knjaza-kralja Nikole I Petrovia, Crna Gora e od Rusije dobijati potrebnu pomo nekada najosnovniju, nikad preveliku ili odjednom, ve na "rate" bez ikakve kamate samo da se borba Crnogoraca ima nastaviti protiv turskog osvajaa. Ni Evropi tada ije bilo lako od monog i silnog Otomanskog carstva, a kamoli malenoj i slobodnoj Crnoj Gori, stijeenjenoj izmeu dvaju carstava sa Istoka i Zapada. ta je ostajalo slobodnim Crnogorcima i umnim vladikama crnogorskim nego da svoju slobodu brane vojevanjem vjenim, uprkos osvajaima sa jedne i druge strane. Da je nekad bilo praha i olova kao da bi bilo hljeba za opstanak lini i narodni, a ujedno i dravni... Ne, nije dovoljno govoriti samo o stijenama. Drugi narod bi se u njima uguio ili bi meu njima poumirao od gladi, ili bi ih napustio i negdje pobjegao, poput zatoenika sa robije, koji radije biraju smrt nego vjeitu robiju... Neophodna je duboka vjera da se ne bi palo u oajanje, da se ne bi palo duhom i bilo je potrebno odoljeti beskonanom nizu tekih iskuenja. Ta aica svijeta morala je imali veliki duh i velike ljude, a ona ih je nala u vladikama, koji su se u interesu naroda u potpunosti odricali od svojih linih elja, nerijetko ak i od linih ivota... U takvim uslovima, vjekovima ivei i borei se crnogorski narod izborio se za svoju slobodu i samostlanu dravu Crnu Goru na Berlinskom kongresu 1878. godine. Vjekovna borba urodila je plodom, stvorena je drava u kojoj je ivot iao drugim smjerom, ne zanemarujui nikako makar oprez i podsjeanja na ona vremena koja su prola i iji dogaaji su se prenosili sa koljena na koljeno, sa oca na sina i tako generacijama odravao se ivot, napajale generacije eljom za slobodom, koja nije marila za cijenu ivota dostojna ovjeku, rodu, bratstvu, plamenu, narodu i dravi. Period relativnog mira bez ratova za nekolike decenije omoguio je promjenu i poboljanje uslova za ukupni unutranji drutveno-politiki i privredni ivot, posebno na planu otvaranja prosvjetnih ustanova i kola neophodnih za opismenjavanje dorasle djece za kolovanje. Vladike - duhovnici, vladari i voe svoga naroda u borbi "za krst asni i slobodu zlatnu" imajui rijetku priliku da putuju, vide, uju i proitaju prenosili su svoja saznanja i svoje vidike narodu svom, a mladima najboljima i najbistrijema u bratstvu i plemenu pruali mogunost da idu na kolovanje u "svijet". Poeci su bili teki, rijetki i ne ba uspjeni. Proces obrazovanja na strani hvatao je svoje vre korijene. Potreba opismenjavanja u narodu bila je sve izraenija, a dravi sve potrebnija. Poput one narodne izreke "pregaocu Bog daje mahove" i Crna Gora poslije nekolika vijeka uspjela se osloboditi od monog osvajaa i stvoriti svoju slobodnu i nezavisnu meunarodno priznatu dravu sredinom druge polovine XIX vijeka, ujedno stvorivi uslove za drugaiji nain drutveno-politikog i

privrednog razvoja za njeno ukupno stanovnitvo. Posebno se njen drugaiji ivot ogleda na unutranjem planu prosvjetnog i kulturnog rada i djelovanja, otvaranjem osnovnih i srednjih kola neophodnih za prosvjetni prosperitet drutva u njenoj dravi u cilju opismenjavanja i stvaranja potrebnog administrativnog kadra u dravnim institucijama. Materijalna pomo sa strane, bilo da je povremena i promjenljiva nikad stalna ili dugotrajna, prije svega od velike i mone Rusije bie presudna i rezultirae otvaranjem srednjokolskih zavoda u drugoj polovini XIX vijeka. "Uz bratsku pomo velike i mone Rusije podie se 1869. godine na Cetinju duhovni zavod, u kome se, osim nunih nauka za dobro obrazovanje svetenika ui vei dio svjetskih predmeta, koji ne spadaju u krug nauka osnovnih kola. Savremeno podie se isto na Cetinju i vei enski zavod, kome je glavna zadaa, da i enskinjama iz Crne Gore i okoline njene dade nuno vaspitanje, a ujedno da pripravlja narodu dobro obrazovane uiteljice". Sve do druge polovine XIX vijeka u Crnoj Gori nije bilo uslova, pa ni mogunosti da se izvri definitivno uvoenje ne samo ureenijeg dravnog aparata nego ni takvog koji bi, u osnovnim razmjerama, odgovarao unutranjem drutveno-politikom i privrednom napretku crnogorskog drutva. Tek u vrijeme vladavine knjaza - kralja Nikole I Petrovia (1860-1916) bie stvoreni znatno bolji ekonomski i drutveno-politiki uslovi koji e zapoete procese ojaati, razviti i ubrzati, kako bi se Crna Gora mogla izgraivati kao savremena i relativno moderna drava. U relativno mirnom periodu 1863-1876. radilo se na sprovoenju niza reformi, kako u dravnoj administraciji i organima upravljanja tako i na planu privrede. Do ezdesetih godina XIX vijeka rad na otvaranju osnovnih kola pokazivao je sasvim skromne rezultate i za ondanje politike i kulturno-prosvjetne prilike. Razvitak osnovnog kolstva u periodu 1869-1876. godine postigao je znaajne rezultate. To je najburniji period u istoriji crnogorskog osnovnog kolstva do Berlinskog kongresa 1878. godine. kolske 1871/72. godine Crna Gora je imala 38 kola, a 1875/76. kolske 51 muku i jednu ensku kolu. Uporedo sa poboljanjem ekonomskog stanja u zemlji i reforme izvrene u dravnoj upravi uinile su da osnovno kolstvo Crne Gore poetkom XX vijeka doivi dosta intenzivan uspon. U periodu od 1896/97. do 1902/03. godine otvorene su 42 nove kole. Mada su potrebe za otvaranjem srednjih kola dolazile sve vie do izraaja, bogoslovija je otvorena tek 1869. godine, jer je knjaz Nikola, prilikom posjete Rusiji 1868. godine za njeno izdravanje dobio pomo od 8.000 srebrenih rubalja godinje. Iste godine 1869. na Cetinju je osnovana i kola za vaspitanje crnogorske enske omladine iz glavarskih i drugih imunih porodica, po ugledu na sline kole u Rusiji. Sredstva za izdravanje enske kole na Cetinju - za "enski crnogorski institut" redovno je isplaivala ruska vlada po nalogu ruske

carice Marije Aleksandrovne, koja je bila pokroviteljica ove kole. Sve do 80. godina XIX vijeka u Crnoj Gori nije bilo srednje opteobrazovne kole-gimanzije, iako se ideja o njenom osnivanju pojavila jo za vrijeme Njegoa. kolske 1880/81. godine osnovana je "Knjaevska realna gimnazija" na Cetinju. Upis u gimnaziju bio je krupan dogaaj, ne samo za onoga ko se upisivao, ve i za sredinu iz koje je poticao. Vei dio inteligencije u Crnoj Gori uio je Cetinjsku gimnaziju. http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=143734&datum=2008-04-16 Knjaevska realna gimnazija Ve sredinom osamdesetih godina se uveliko govori o potrebi otvaranja jedne srednje kole - gimnazije, koja bi osposobljavala crnogorsku omladinu i omoguila joj da se koluje u Crnoj Gori da ne odlazi na kolovanje u druge zemlje. "Ne moemo propustiti da na ovome mjestu ne spomenemo, da je vlada naa, koja se toliko o prosvjeti narodnoj stara i znatan dio dohodaka dravnijeh na nju troi, u proloj godini zabavila se i oko toga, kako da se na Cetinju podigne jedna gimnazija. Mi slobodno gajimo nadu, da e ona skorim i tu, narodu korisnu misao ostvariti...". Osnivanje "realne gimnazije" podsticano je iz vie razloga, a svakako da je jedan od njih veoma bitan a to je poveanje broja opismenjenih i ve doraslih za srednju kolu. Smatralo se da e otvaranje gimnazije kao opteobrazovne kole zadovoljiti potrebe administracije u dravnoj upravi, pripremiti uenike za stupanje u srednje kole, nadoknaditi donekle nedostatak uiteljskog kadra. Isticana je vanost "srednje karike" u povezivanju osnovne nastave sa viom strunom spremom. Poslovi oko pripreme i otvaranje gimnazije bie povjereni Stevu uturilu, kolskom nadzorniku, koji e raditi na osmiljavanju, pisanju plana i programa rada za novu kolu - gimnaziju. U jesen 1880. otvorena je "Knjaevska crnogorska realna gimnazija", koja je prve godine bila smjetena u Cetinjskom manastiru, a ve sljedee godine u prostorijama "Biljarde". Prvi razred gimnazije i sama Gimnazija otpoee sa radom tek na jesen u septembru kolske 1880/81. godine sa ukupno 16 upisanih uenika u prvoj generaciji novootvorene "Knjaevske crnogorske dravne gimnazije". Evo njihovih imena: Vrbica Maa uro, Vukoti Petra Andrija, Vukoti Petra Milutin, Dragovi Petra Savo, ukanovi ivka Marko, urakovi Petar, Kovaevi pira Milo, Martinovi Marka Vaso, Martinovi Vida uro, Matanovi Stevana Milo, Mijukovi oke Boko, Mijukovi oke Lazar, Nikevi Maana Milo, Radulovi Iva Mitar, Cerovi Jevrem, Cerovi Grubana Savo. Nastavni plan za srednje kole ve je bio donesen, a izradio ga je Stevo

uturilo. Novi nastavni planovi uslijedie 1885. godine i 1890. godine i njima e biti udaren dobar temelj za ukupnu nastavu u srednjim kolama Bogoslovsko-uiteljskoj koli i Gimnaziji - "Knjaevskoj dravnoj gimnaziji" na Cetinju. Gimnazija je po svom nastavnom planu i programu rada i po predmetima imala karakter realne gimnazije, koja je tako radila sve do kolske 1885/86. godine, kada je prela na klasini oblik rada gdje je akcenat nastave bio na jezicima, prije svega latinskom i grkom, zatim francuskom i uvoenjem ruskog jezika sa staroslovenskim. Najznaajniji period ukupnog razvoja prosvjete u Crnoj Gori sredinom druge polovine XIX vijeka bie ostvaren dolaskom Jovana T. Pavlovia, urednika Glasa Crnogorca, profesora i prvog direktora "Knjaevske dravne crnogorske gimnazije"- Cetinjske gimnazije, ministra Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova Crne Gore sve do njegove smrti 1892. godine. Njegov ukupni rad bio je sistematian i dosljedan od samoga poetka pa sve do okonanja linoga ivota. Od 1883. godine Jovan Pavlovi je upravitelj gimnazije na Cetinju - "Knjaevske dravne gimnazije", a ujedno i njen profesor. Posebno je znatan i znaajan rad Jovana Pavlovia koji se ogleda jo od prvih lanaka napisanih u Glasu Crnogorca u cilju opismenjavanja i "otklanjanju mraka" sa polja prosvjete pa preko kolskog zakona za osnovne kole donijetog 1878. godine i sve do nastavnih planova i programa rada za srednje kole-gimnaziju i bogoslovsko-uiteljsku kolu. Zakonom o optoj kolskoj obavezi u knjaevstvu Crnoj Gori i dolaskom Steva uturila za kolskog nadzornika posveuje se sve vea i znaajnija panja ukupnoj prosvjeti u Crnoj Gori. Stalna potreba za nastavnim kadrom bila je jako izraena u posljednjoj deceniji XIX vijeka. Sredinom 1888. godine poela je sa radom i Botanika bata u dvorinom dijelu Biljarde onako kako je to bilo predvieno prethodnim planom unazad dvije godine. U prvoj deceniji rada Cetinjske gimnazije naroito je bila izraena velika aktivnost na donoenju normativnih akata potrebnih za normalno odvijanje procesa nastave u Gimnaziji, kako bi ona bila "mnogo blia" gimnazijama na Zapadu. U kolskoj 1890/91. godini donijeti su nastavni planovi i programi po kojima e se ubudue raditi u Bogoslovsko-uiteljskoj koli i Gimnaziji i koji e biti u upotrebi sve do kraja prve decenije HH vijeka sa neznatnim izmjenama. kolska 1890/91. godina imala je sva etiri nia razreda. Po zavretku kolske 1890/91. godine na sjednicama profesorskoga zbora raspravljalo se o nastavnim planovima pojedinano po predmetima onako kako je to bilo predvieno zakonom. Na jednoj od tih sjednica uveden je jo jedan strani jezik i to "njemaki jezik" za koji je bila veina profesora, jer su smatrali da e oni koji odlaze da ue vie kole-fakultete biti u prilici da im zatreba. Pitanje internata je tih godina bilo aktuelno posebno za uenike gimnazije i

bogoslovsko-uiteljske kole... "Godinu s kojom se rastajemo, iako ne moemo nazvati znamenitom, moemo dobrom godinom naega ivota dravnog, kako u obziru unutranjeg napretka, tako u obziru spoljanjijeh odnosa maunarodnijeh. I na prosvjetnome polju nije ova godina protekla bez rada, koji naoj prosvjeti obeaje bolji uspjeh. Naa mala gimnazija etvororazredna podignuta je na potpunu osmorazrednu gimnaziju i otvoren je uz nju jedan dravni internat za izvjesni broj dravnih pitomaca to ue gimnaziju..." O poetku i upisu za novu kolsku godinu zainteresovani su obavijetavani preko Glasa Crnogoraca. Veoma je interesantna kolska objava za prijem uenika kolske 1897/98. godine u I razred gimnazije u kojoj se po prvi put pominje kako e se ubudue uenici Gimnazije za dolazak u kolu oblaiti. "U prvi razred primaju se samo oni uenici, kojima nije manje od 10, ni vie od 15 godina, i koji su najmanje s dobrijem uspjehom iz sviju predmeta svrili etvrti razred osnovne kole. Svaki uenik duan je donijeti krtenicu i svjedobu; bez toga se ne moe ni jedan upisati. Uesnici ostalijeh razreda duni su pri upisu pokazati kolsko svjedoanstvo od potonje godine. Poslije odreenog vremena nee se niko primiti. Svaki uenik duan je imati propisano narodno odijelo: damadan, gae, dokoljenice 3, i to jedno za svaki dan, a drugo za sveane dane, i kad se prvo pere; osim toga dovoljno rublja, osim opanaka i crevlje..." Reforme nastavnog plana Gimnazije, koje su bile 90-ih godina, sada su jo vie nametnule potrebu da se razmilja o novom tipu-karakteru gimnazije i poveanju broja razreda, odnosno o osnivanju vie - potpune osmorazredne gimnazije. Svakako da e ta promjena uslijediti ubrzo krajem samoga XIX vijeka kada se postepeno poeo ukidati jedan po jedan razred sve do 1902. godine od koje e i poeti primjena reformi u novoj "Velikoj dravnoj gimnaziji" na Cetinju. Otvaranje prvog razreda vie gimnazije 1902/03. godine trailo je i novi nastavni plan i program kao i novu koncepciju kole. Dakle, u posljednjoj deceniji XIX vijeka pristupilo se izvjesnom reformisanju nastavnih planova i programa pa se tako i radilo sve do poetka XX vijeka. Sve do kolske 1901/1902. godine ukidae se po jedan razred gimnazije, kada e dotadanja etvororazredna gimnazija prerasti u Veliku gimnaziju, osmorazrednu gimnaziju. Postepeno e se otvarati po jedan vii razred sve do kolske 1909/10. godine kada e Cetinjska gimnazija imati svih VIII razreda i dobiti prvu generaciju maturanata 1910. godine. Materijalna podrka za srednje kole bila je u neto povoljnijem poloaju, kako od strane drave koja je finansirala Gimnaziju tako i od pomoi Rusije, koja je finansirala izdravanje Djevojakog instituta. Meutim, izdvojena materijalna sredstva za odravanje i razvoj srednjokolskih zavoda u Crnoj Gori nijesu bila dovoljna da bi mogla zadovoljiti narastajue potrebe, posebno u dijelu

obnavljanja i uveavanja strunog profesorskog kadra, nastavnih sredstava i nabavku udbenika, odravanja internata - Pitomakog zavoda, odravanje postojeih i izgradnju novih objekata i tako dalje. Brojno stanje uenika u svakom ponaosob srednjokolskom zavodu bio je u postepenom porastu, ali zbog nedostatka materijalnih sredstava on se nije mogao znatnije poveavati. "Knjaevska crnogorska dravna Gimnazija", na Cetinju u dvije decenije svojega postojanja od 1880. do 1900. godine uspjela je da zaivi, ojaa i u narodu Crne Gore stekne veliki ugled, a svojim ukupnim radom na obrazovanju i vaspitanju crnogorske omladine daje svoj veliki doprinos, zahvaljujui prije svega predanom radu ukupnog nastavnog osoblja, a iznad svega energinom i samoprijegornom radu njenoga prvog upravitelja i ministra prosvjete Jovana Pavlovia. Ugled koji je stekla u navedenom periodu u sljedeem vijeku ona e ne samo odrati nego i znatno uveati i proiriti i izvan granica Crne Gore. Prva generacija maturanata Velike dravne Gimnazije na Cetinju bie u prilici da se koluje u inostranstvu i poslije izvjesnog vremena dae svoje prve strune domae kadrove, kao profesore koji su ponikli iz te gimnazije. http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=143909&datum=2008-04-17 Velika dravna gimnazija kolske 1902/03. godine startovao je i razred Dravne Velike Gimnazije na Cetinju sa planom i programom rada za osam razreda, postepeno uvodei iz godine u godinu po jedan stariji - vii razred. Prvu generaciju maturanata - velike mature dobie u kolskoj 1909/10. godine sa ukupno 14 uenika, koji e zavriti Veliku Gimnaziju na Cetinju i polagati ispit zrelosti - veliku maturu. Od kolske 1902/03. godine Cetinjska gimnazija prerasta u viu i postaje Dravna Velika Gimnazija, koja e novom reformom imati karakter realne gimnazije. Na platnom spisku profesora Velike Dravne Gimnazije na Cetinju u kolskoj 1090/03. godini bilo je 14 profesora zajedno sa upraviteljem i profesorom Lukom Zore. Svake godine na Savin dan u svim kolama, osnovnim i srednjim, prireivane su sveanosti za uenike kojima su prisustvovali pored uenika i profesora i roditelji uenika, a tokom tih sveanosti prireivane su zabave u kojima su uenici Gimnazije i Bogoslovsko-uiteljske kole itali odreene pismene sastave i recitovali pjesme u duhu tih sveanosti. Uenici Cetinjske gimnazije i Bogoslovsko-uiteljske kole tokom kolske godine organizovali su ake zabave sa igrankama na kojima su prisustvovali njihovi profesori i graani Cetinja. Takoe, sveane priredbe su prireivane povodom raznih jubileja ili godinjica. Otvaranje Velike Dravne Gimnazije zahtijevae i izvjesne reforme u

nastavnom procesu rada, nastavnim planovima i programima, kako u cjelosti tako i pojedinim predmetima. Nedostatak strunog nastavnog osoblja za srednjokolske zavode na Cetinju, a naroito za Gimnaziju, bie prisutan i izraen posebno u prvoj deceniji XX vijeka, a na oglase-steajeve objavljivane u Glasu Crnogoraca javljae se brojni kandidati, koji e zbog neadekvatnih uslova i niskih materijalnih primanja po pitanju plata - mjesenih zarada - esto odustajati od ponuene profesorske slube. Neadekvatni uslovi smjetaja uenika i nastavnog osoblja Gimnazije u zgradi Biljarde zahtijevae stalne manje ili vee opravke, koje e samo privremeno i kratkorono odravati kakvo-takvo stanje u objektu-prostorijama u kojima se izvodila nastava. Na novi objekat ekae se predugo, a nastava e se odvijati po ustaljenoj praksi uz konstatovanje injeninog stanja i brojnih obeanja od strane zvaninih vlasti i nadlenog Ministarstva prosvjete o potrebi izgradnje novog zasebnog objekta. U kolskoj 1905/06. godine otvoren je IV razred gimnazije. Godine 1906. u Biljardi, gdje su bila smjetena sva ministarstva, Veliki sud, dravna tamparija i realna gimnazija, izbio je poar koji je brzom intervencijom graana Cetinja uspjeno lokalizovan, mada je priinjena izvjesna materijalna teta ne samo na objektu ve i na dijelu prostorija u kojima se izvodila kabinetska nastava i bila smjetena arhiva Gimnazija. Jo poetkom posljednje decenije XIX vijeka, zagovarana je ideja o osnivanju Fonda siromanih uenika K.C. Dravne Velike Gimnazije. Meutim, ta ideja bie realizovana poetkom prve decenije XX vijeka kada je za direktora Gimnazije doao Luko Zore. Neto malo kasnije Fond e imati i svoja pravila. Ukupna dobijena sredstva ulagana su kod Crnogorske banke na Cetinju u cilju okamaivanja. Na taj nain htjelo se da od godinjih priloga i kamata ukupna sredstva dostiu izvjesnu sumu sa kojom bi mogli otpoeti izgradnju uenikog doma za siromane uenike gimnazije, koji uz to postiu ili odlian uspjeh u uenju i vladanju. kolske 1906/07. godine Dravna Velika Gimnazija na Cetinju je ve imala V razreda. To je drugi put od njenog osnivanja da ima V razreda gimnazije. Poevi od upisa u I razred kolske 1906/07. godine, kada je bilo 108 uenika u razredu, sada je od tog broja upisalo V razred svega 30 uenika. Broj djece koja su zavravala osnovnu kolu je rastao, a interesovanje za Gimnaziju naglo se poveavalo, kako zbog potreba koje je iziskivala dravna administracija tako i zbog samog ugleda Cetinjske gimnazije, koji je stekla u prethodnom dvadesetogodinjem radu i velikim dijelom zaslugama profesorskog kadra, koji je u njoj do tada radio-slubovao. Krajem 1906. godine umro je Luko Zore, direktor Velike Dravne Gimnazije na Cetinju, koji je svojim linim autoritetom i velikim radnim iskustvom na polju prosvjete dao puni doprinos da Gimnazija stekne veliki ugled ne samo u

Crnoj Gori ve i izvan njenih granica. Jedno od veoma vanih pitanja za ake i studente koji su se kolovali u zemlji i inostranstvu, bilo je pitanje dobijanja stipendije, odnosno kriterija na osnovu kojih je dodjeljivano "dravno blagogjejanije". Poev od 1890. godine od donoenja prvih pravila za dravne pitomce, koje je neto vie reda uvelo u nain dobijanja stipendija, to pitanje bie stalno prisutno kod kolske omladine, koja u velikom dijelu nije imala materijalnih mogunosti za nastavak svoga kolovanja. Uprava Cetinjske gimnazije za narednu kolsku 1907/08. godinu odredila je nastavno osoblje sa kojim e zapoeti redovna predavanja: "Upravitelj te Gimnazije bio je prof. Mirko Mijukovi, a profesori: Jovo Ljepova, ivko Dragovi, Lazo . Popovi, piro Tomanovi, Mie Vaketi, Pero Bogdanovi, Lazar Brki, Pero Vukovi, pop Nikola Dobrei, Franjo Vimer. Ukupno 12 profesora bilo je angaovano u navedenoj kolskoj godini. Izvjesno nezadovoljstvo zbog "samovoljne vladavine knjaza Nikole I" ispoljavano od crnogorske srednjokolske i posebno studentske omladine, koja se kolovala u inostranstvu, poslije donoenja - darovanja Ustava 1905. godine bie ozvanieno u prvoj "Rijei..." i drugoj poetkom marta 1906. godine u proglasu "Rije crnogorske univerzitetske omladine o prilikama u Crnoj Gori". "Bombaka afera otkrivena 23. oktobra 1907. godine" uzdrmala je crnogorsku javnost a zvaninu vlast donekle i "uplaila". Imala je irokog odjeka u javnosti ne samo u Crnoj Gori ve i susjednim dravama, posebno u Srbiji u kojoj se kolovala brojna crnogorska srednjokolska i studentska omladina. Gimnazijska uprava je na vijest o umijeanosti uenika u toj aferi reagovala na nain to je uskratila izdavanje ispisnice i svjedodbi kompromitovanim uenicima. http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=144062&datum=2008-04-18 Potreba za jo jednom kolom Potreba da se otvori jo jedna gimnazija u Crnoj Gori naroito se osjeala ve od samog poetka XX vijeka i to je pitanje bilo stalna tema prosvjetnih vlasti ve od sredine prve decenije XX vijeka. Konano 1907. godine bie otvorena jo jedna gimnazija i to u Podgorici, koja e donekle rasteretiti Cetinjsku gimnaziju od stalnog poveanja broja uenika koji su se upisivali u I razred gimnazije. Po prvi put od osnivanja Cetinjske gimnazije za uenike je uvedena aka knjiica. Tokom 1907. i 1908. godine uslijedila je izmjena nastavnih planova i programa. Nastava u srednjim zavodima izvoena je prema novim reformisanim planovima i programima rada u srednjokolskim zavodima. Jo na poetku 1909. godine donijeta su pravila o polaganju maturskih ispita -

ispita zrelosti u Cetinjskoj gimnaziji, iako je kolske 1908/09. godine ta gimnazija imala svih VII razreda. Pripreme u normativnom dijelu bile su obavljene, jer u sljedeoj kolskoj 1909/10. godini bie upisani uenici u VII razred gimnazije i prva generacija cetinjskih maturanata- velike mature po zavrenom razredu pristupie polaganje maturskih ispita-ispita zrelosti. Cetinjska gimnazija je imala svoju biblioteku u iji je knjini fond bila ukljuena i biblioteka Bogoslovsko-uiteljske kole. Poslije poara koji je bio u Biljardi 1906. godine, u kojem je stradao i dio knjinog fonda, dolo je do razdvajanja knjiga namijenjenih uenicima jedne i druge kole shodno njihovoj namjeni, tako da su uenici Gimnazije imali svoju posebnu biblioteku. Od osnivanja Cetinjske gimnazije 1880. godine pa sve do 1920. godine stipendije su se dodjeljivale na osnovu pravila koja su mijenjana poev od 1890. godine, 1907, 1913, i 1914. godine. Bez obzira na izmjene vaeih pravila, koja su primjenjivana u periodu od posljednje decenije XIX vijeka pa sve do poetka Prvog svjetskog rata, gotovo da se nije bitnije izmijenio nain dodjele dravnih stipendija. Ve od sredine prve decenije XX vijeka postepeno se poveava broj nastavnog osoblja u Cetinjskoj gimnaziji, zahvaljujui velikom broju kandidata koji su se odazivali na objavljene steajeve-oglase za upranjena mjesta nastavnika. Izbor je zaista bio veliki, ali je nadleno ministarstvo i uprava Cetinjske gimnazije imala stroge kriterije prilikom odabira za prijem u profesorsku slubu, zahtijevajui od kandidata prije svega strunog za predmete koji je trebalo predavati. U oktobru 1909. godine Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova donijelo je Pravila za eksterniste i na taj nain u normativnom dijelu zaokruila jednu cjelinu. U kolskoj 1909/10. godini, prvi put od osnivanja Cetinjske gimnazije, poeo je sa radom VII razred gimnazije i dao prvu generaciju velike mature, njih 14 uenika. U I razred kolske 1909/10. godine bilo je upisano pet uenica, to je predstavljalo jedan veliki pomak u Crnoj Gori zbog patrijarhalnog vaspitanja i "gledanja" na kolovanje enske djece u srednjim kolama - gimnaziji zajedno sa ostalom mukom djecom. Posebnu panju javnosti privukli su prvi maturanti Cetinjske gimnazije - Dravne Velike Gimnazije na Cetinju, koji su polagali ispit zrelosti - veliku maturu i sa uspjehom je zavrili... Nj.K.V. Knjaz Gospodar izvolio je danas posjetiti ispit naih maturanata - ispit zrelosti...". Maturski dio ispita, pismeni i usmeni, obavljenje u vremenu od 1. juna 1910. godine po odreenim grupama. Radilo se ujutro i poslije podne. Od tri predloene teme iz srpskog izabrana je tema: "Kakvu korist moe imati drava i otadbina od valjana i razborita svoga sina i graanina". Tema iz njemakog jezika: Warum musste Karthago im kampfe mit den Romern unterliegen. Iz ruskog jezika bila je tema: "O znaenii izueniu russkago

yznjika vh naihb srednih uebnih zavedeniljhb". Iz latinskog jezika tema: Cicero: "De officiis ad Marcum Filium". Od dvije predloene teme iz francuskog jezika izbor je pao na temu: "Bossuet: "Amor de la patrie", a iz grkog jezika: "Herodothi Historiarum". Od dvije predloene teme iz matematike izabrana je tema br. 3. Poslije obavljenih maturskih ispita 1. juna 1910. godine pozvani su kandidati i saopten im je rezultat ispita zrelosti. Svih 14 kandidata poloili su ispit zrelosti. Maturska svjedoanstva razdijeljena su 13. juna 1910. godine po redosljedu uspjeha: Vukovi Blao, s odlikom; Zori Ilija, s odlikom; Guzina Jovan, jednoglasno; Jovanovi Lazar, jednoglasno; Hajdukovi Vladimir, jednoglasno; Barovi Stevan, jednoglasno; Martinovi Mihailo, jednoglasno; Dragovi Nikola, jednoglasno; Vuki Jovo, jednoglasno; Grujii Jokica, jednoglasno; Vuki uro, jednoglasno; Tuponja Blagoje, jednoglasno; Vuleti Blagoje, jednoglasno; Miloevi Gavro, veinom glasova. Svaki od etrnaestorice maturanata dobio je dravnu stipendiju da ide na kolovanje u inostranstvo. Povodom proslave jubileja 50 godinjice vladavine knjaza Nikole I Petrovia i sveanosti koje su tim povodom organizovane na Cetinju sa bile prisutne, osim znaajnih politikih i vojnih linosti iz Crne Gore, najblie rodbine knjaeve, brojne zvanice, visoke politike i dravnike linosti, diplomate, predstavnici diplomatskog kora, ministri, zastupnici ministra i vlada, dravnici, koji su sa velikim oduevljenjem pozdravili "tasta Evrope". Crna Gora je te godine (15. avgusta 1910.) proglaena za Kraljevinu a knjaz Nikola I za kralja Crne Gore. Sveanostima su prisustvovali i pojedini profesori Cetinjske gimnazije, a uenici srednjih i osnovnih kola doekivali su visoke goste i oduevljeno ih pozdravljali. Druga po redu generacija maturanata zavrila je VIII razred u Dravnoj Velikoj Gimnaziji na Cetinju i ispite zrelosti kolske 1910/11. godine, a njihova imena su: Vukevi Mitra Ilija, Dragovi Marka Mihailo, urovi Marka Jago, Zec Iva Niko, Matanovi Krsta Mihailo (0), Radovi Luke Milo. http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=144222&datum=2008-04-19 Fond siromanih gimnazijalaca Poetkom druge decenije XX vijeka novana suma "Fonda siromaih gimnazijalaca" znaajno se poveavala zahvaljujui brojnim prilozima dobrotvora posebno onih iz inostranstva, a naravno da su svojim prilozima mnogo pomogli donatori iz Crne Gore. U ne tako brojnom kolektivu Cetinjske gimnazije deavale su se ponekad i meusobne razmirice, trvenja, neslaganja, koja su u izvjesnim sluajevima bila

na granici, blago reeno, nekolegijalnosti ili su ak i prelazila tu granicu. Bilo je i konfliktnih situacija koje su prevazilaene prije svega zahvaljujui upraviteljevom razumijevanju, odmjerenosti, taktinosti, atmosfere shodno ugledu kole i uzvienom pozivu nastavnika-profesora. Jedan je sluaj bio veoma konfliktan, reklo bi se situacija koja je nastala usljed izhitrenosti od strane Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova, pa je tom prilikom uslijedila primjena tee disciplinske mjere na cijeli kolektiv Gimnazije "suspenzija nastavnog osoblja"... Posegnulo je Ministarstvo prosvjete odnosno ministar suspenzijom svih profesora - onih koji su odluivali, odnosno protivili se sprovoenju njegove naredbe! kolska godina je, ipak, okonana sa nastavnim osobljem koje je prethodno bilo izvjesno vrijeme pod suspenzijom. U kolskoj 1910/11. godini redovnu nastavu u Cetinjskoj gimnaziji obavljalo je 18 profesora sa upraviteljem M. Mijukoviem. U kolskoj 1911/12. godini Dravna Velika Gimnazija na Cetinju imala je u VIII razredu treu generaciju maturanata - velike mature, ispita zrelosti, ukupno ih je bilo 9, a svjedodbu matursku dobili su: Jovan Novice Bulaji, Vladimir Steva Vrevi, Mira Petra Kiovi, Mitar ura Kovaevi, Petar Milana Kosmajac, Nikola Petra Milatovi, Novica ivka Radovi, Vasilije Jovana tirki. U drugom polugoditu kolske 1911/12. godine u Cetinjskoj gimnaziji dolo je do "trajka" izvjesnog broja uenika sa kojima e se solidarisati i neki uenici starijih razreda gimnazije pa i uenici Bogoslovsko-uiteljske kole, a koji su "bojkotovali" nastavu predmetnih nastavnika Mija Broza, Miha Vaketija i Milenka Simonovia. Ipak, na kraju su uslijedile ostavke profesora M. Broza i M. Simonovia, a istu sudbinu podijelio je sa njima neto kasnije i profesor M. Vaketi. U drugom polugodilitu kolske 1911/12. godine u Cetinjskoj gimnaziji dolo je do "trajka" izvjesnog broja uenika sa kojima e se solidarisati i neki uenici starijih razreda gimnazije pa i uenici Bogoslovsko-uiteljske kole, a koji su "bojkotovali" nastavu predmetnih nastavnika Mija Broza, Miha Vaketija i Milenka Simonovia. Ipak, na kraju su uslijedile ostavke profesora M. Broza i M. Simonovia, a istu sudbinu podijelio je sa njima neto kasnije i profesor M. Vaketi. kolska 1912/13. godina otpoela je pod veoma tekim i optereujuim politikim, drutveno-ekonomskim prilikama ukupnog ivota u Crnoj Gori i ratnim okolnostima. U dva balkanska rata, koji su za izvjesno vrijeme prekinuli rad Cetinjske gimnazije, uestvovae njeni profesori i uenici, kao i oni uenici koji su bili na kolovanju u udaljenim mjestima - inostranstvu traei novanu pomo kako bi doli u svoju domovinu da se odazovu vojnom pozivu ili da budu regrutovani u cilju odlaska na ratna poprita. Usljed ratnih dejstava u balkanskim ratovima prostorije Cetinjske gimnazije posluie za smjetaj

ranjenika. Na Cetinju e tada biti otvorene etiri privremene "bolnice" u kojima e biti smjeteni lake i tee povrijeeni i ranjeni crnogorski vojnici sa balkanskog ratita. Prekid rata Dravne Velike Gimnazije odrazie se u znatnoj mjeri na zaostajanje u procesu rada, realizacije nastavnog plana i programa, a s druge strane veliki broj uenika prekinue svoje redovno kolovanje. kolske vlasti i nadleno Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova donijee odluku da se nadoknadi izgubljena godina time to e se acima uesnicima rata priznati kolska godina. Bez obzira na sve nedae i tekoe izazvane ratom i tekom ekonomskom situacijom Cetinjska gimnazija e nastaviti rad u okolnostima koje su bile prihvatljive i omoguavale kakav-takav rad u ratnim okolnostima, kako za vrijeme balkanskih ratova tako i kasnije u Prvom svjetskom ratu, koji e imati znatno veih posljedica po ukupni kolski sistem u Crnoj Gori, a posebno na uslove kolovanja i odvijanja nastave u osnovnim i srednjim kolama u Crnoj Gori. Krajem kolske 1912/13. godine po trei put izmijenjena su Pravila za dravne stipendiste u srednjim kolama u zemlji i inostranstvu. Od kolske 1913/14. godine gimnazija na Cetinju nosi naziv - ime Dravna Velika gimnazija Petar II Petrovi i tako e ostati sve do kraja Prvog svjetskog rata ili jo nekoliko godina kasnije. kolska 1913/14. godina poela je sa znatno manjim brojem uenika u prvom razredu gimnazije samo sa jednim odjeljenjem za razliku od prethodne kolske godine, koja je imala ak etiri odjeljenja prvog razreda. Mada su bile neredovne prilike, uslovljene, znatno oteane i prekidane ratnim operacijama maturski ispiti etvrte generacije maturanata Dravne Velike Gimnazije na Cetinju bie uspjeno zavreni. Svih osam kandidata poloilo je ispit zrelosti na kraju kolske 1913/14. godine: Vukota Vukaina Boovi, Pavle Petra Bokovi, Milo Ivana Vukievi, Milovan Mata Vukovi, Pavle Luke Lopii, Ivan Pavla Pulevi, Petar Rista Rundo, Vaso Petra Spasi. U prvoj polovini 1914. godine Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova razmatralo je novi pravilnik - zakon o dravnom stipendijama i usvojilo ga 10. aprila 1914. godine. http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=144285&datum=2008-04-20 est generacija na ispitu zrelosti kolska 1914/15. godine poee u neredovnim prilikama i tekim sveukupnim uslovima. Nastava u prvom polugoditu bie znatno oteana i prekidana zbog

neprijateljske austrougarske ofanzive, pa e nadlene vojne i prosvjetne vlasti ve na poetku 1915. godine donijeti odluku o obustavi nastave u svim srednjim kolama u Crnoj Gori, a neto kasnije i obustavi nastave u osnovnim kolama. S obzirom na ratne uslove uprava Dravne Velike Gimnazije donijela je objavu kojom se obavjetavaju svi aci da se kolska 1914/15. godina zavrava 30. aprila 1915. godine, pa jej pozivala zainteresovane uenike ekstreniste da se prijave za polaganje pismenih i usmenih ispita. Po zavretku kolske 1914/15. godine ispite zrelosti polagala je esta generacija uenika Dravne Velike Gimnazije na Cetinju. Od zavretka balkanskih ratova nije prola ni puna godina dana a Crna Gora se ponovo nala u vrtlogu ratnih okolnosti i dogaaja koji su ubrzo uslijedili. Profesori i aci srednjih kola - Cetinjske gimnazije ponovo e se nai zajedno u prvim borbenim redovima. Nastava u srednjim kolama bie neredovna i ubrzo e prestati sa radom na osnovu odluke - naredbe Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova. Proglas kralja Nikole I Crnogorcima bio je poziv upuen po trei put da pou u rat, ...u sveti rat za slobodu Srpstva i Jugoslovenstva... Crnogorci! Austrija je objavila rat naoj dragoj Srbiji, objavila ga je nama, objavila ga je Srpstvu i cijelom Slovenstvu... - Ko je junak, nek slijedi koracima dva stara srpska kralja: da ginemo i krv prolijevamo za jedinstvo i slobodu zlatnu". Nastava u Cetinjskoj gimnaziji, kao uostalom i u svim srednjim i osnovnim kolama u Crnoj Gori izvodila se sa estim prekidima u uslovima velike opasnosti izazvane ratnim dogaajima, pa e Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova davati instrukcije upraviteljima kola ta da rade i na koji nain da se privede kraju zapoeta kolska godina, ukoliko to budu dozvoljavale ratne okolnosti. injenica je da su posljednje nekolike kolske godine protekle u neredovnim i tekim uslovima rada kako uenika tako i nastavnog osoblja, bez obzira na napore koje je Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova inilo da svojim odlukama ili rijeenjima prevazie nastale probleme i omogui redovniju nastavu u svim kolama u Crnoj Gori. Ratovi i ratna razaranja i pusto iscrpili su ekonomsku snagu Crne Gore, a uesnicima su znatno poremetili uslove rada, redovan tok nastave i kolskoga programa, i velikom broju uenika onemoguili da nastave dalje tok nastave i kolskoga programa, i velikom broju uenika onemoguili da nastave dalje kolovanje. Izvjestan broj uenika Cetinjske gimnazije, kao uesnici u balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu, bie tee ili lake ranjeni, a neki od njih ostavie svoje mlade ivote na braniku svoje domovine. S obzirom na ukupne uslove kolska 1914/15. godina bila je gotovo izgubljena za veliki broj uenika. Ministarstvo prosvjete e svojim odlukama nastojati da izgubljenu godinu nadoknadi time to e priznati kolsku godinu uesnicima koji su bili prethodno upisani.

"Gospodin Ministar Vojni, svojim aktom od 23. o. m. broj 15175, dostavio je Ministarskom Savjetu prijedlog Vrhovne Komande, koji glasi: - Najhitnije - "S obzirom na situaciju molim Gospodina Ministra Vojnog za dejstvo kod Kralja, Vlade da se odmah prekinu predavanja u svim kolama u Crnoj Gori. (Cetinje, 23. oktobar 1915. godine). Isti akt upuen je ostalim gimnazijama i nadzornitvima osnovnih kola u Crnoj Gori, Najhitnije. Uslovi za poetak nove kolske 1915/16. godine bili su izuzetno teki, a ujedno uslovljeni razvojem ratnih operacija, koje su zahvatale sve vee prostore uz angaovanje brojnog ljudskog potencijala u svim zaraenim zemljama. Pripreme za polaganje prijemnog ispita i sam upis uenika bile su obavljene. Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova bilo je informisano od uprave Dravne Velike Gimnazije na Cetinju da je kolskoj 1915/16. godini prijavljeno ukupno 279 uenika. Cetinjska gimnazija - Dravna Velika Gimnazija Petar II Petrovi nije radila za vrijeme austrougarske okupacije u kolskoj 1915/16, 1916/17. i 1917/18. godini. Skraeni kurs (kolska 1919. godina - april, maj, juni) Uenici koji su zbog ratnih dogaaja u Prvom svjetskom ratu prekinuli svoje redovno kolovanje gotovo svi su nastavili kolovanje u Gimnaziji na Cetinju, poslije zavretka rata po skraenom kursu, koji je uvelo Ministarstvo prosvjete za one ake koji su napravili pauzu u svom kolovanju. Tek kolske 1918/19. godine omogueno je djeci dorasloj za kolu da se upiu, a onima koji su prekinuli kolovanje da po skraenom programu dovre pojedine razrede. Na skraenim kursevima bilo je omogueno da aci dovre po nekoliko razreda gimnazije izgubljena za ono vrijeme rata. Broj uenika se naglo poveao, ak ih je u I razredu bilo 228, od kojih je zavrilo IV razred svega 49 uenika, a na vii teajni ispit u kolskoj 1925/26. godini bila su samo estorica. Svi uesnici iz kolske 1915/16. godine nastavili su kolovanje 1919. godine. Skraeni kurs za uenike Cetinjske gimnazije 1919. godine organizovani su u tromjesjenom i estomjesenom trajanju. Redovna nastava u kolskoj 1919/20. godini otpoela je u novoj dravi Kraljevini SHS. U veim naseljenim mjestima i gradovima otvaraju se osnovne i srednje kole kako u cilju to veeg opismenjavanja stanovnitva tako i mogunosti za nastavljanjem srednjokolskog ili visokokolskog obrazovanja muke i enske populacije. Od kolske 1907/08. godine, kada je prvi put upisana jedna uenica (Danica Sava Cerovi) u Dravnu Veliku Gimnaziju na Cetinju, pa sve do prestanka sa radom u toj gimnaziji zakljuno sa kolskom 1914/15. godinom, brojno stanje

uenica sporo se poveavalo. Ipak, u datom periodu, sve do prekida u Cetinjskoj gimnaziji, pohaalo je pojedine razrede ukupno 39 uenica. Zakljuno sa kolskom 1919/20. godinom Cetinjsku gimnaziju pohaalo je oko 150 uenica. http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=144453&datum=2008-04-21 Poboljan uiteljski kadar Veoma je zanimljiv i znaajan podatak za prosvjetu i obrazovanje, odnosno za osnovno kolstvo i njegov uiteljski kadar, da je veliki broj uenika iz Cetinjske gimnazije sa zavrenih nekolika razreda ili sa niom gimnazijom upisao Bogoslovsko-uiteljsku kolu na Cetinju i po njenom zavretku, ionako oskudni, uiteljski kadar u znatnoj mjeri dopunila, odnosno poboljala kvalifikacionu strukturu uopte uiteljskog kadra u osnovnim kolama u Crnoj Gori. Uiteljski kadar je posebno bio deficitiran u periodu druge polovine XX vijeka, pa se veliki broj uenika morao kolovati izvan granica Crne Gore. Uenici Bogoslovsko-uiteljske kole na Cetinju su dobrim dijelom nadomjestili oskudicu u kvalifikacionoj strukturi uitelja u osnovnim kolama, mada je Crnoj Gori takav kadar stalno nedostajao, jer su otvarane osnovne kole po cijeloj Crnoj Gori, bilo privatne bilo to dravne, o kojima su se brinuli Ministarstvo prosvjete i crkvenih poslova kao i optine gradske i seoske. Posmatrajui socijalnu strukturu uenika Cetinjske gimnazije, prema naim podacima bilo je oko 40 procenata uenika iji su se roditelji bavili zemljoradnjom, to predstavlja jednu treinu uenika koji su se u njoj kolovali. Na drugom mjestu u strukturi zanimanja roditelja uenika koji su pohaali Cetinjsku gimnaziju dolaze vojna zanimanja, to je karakteristino za period do kraja druge polovine XIX vijeka. Dakle, uenici iji su roditelji bili istaknute vojne i plemenske starjeine, zatim popovi ili uitelji imali su materijalne mogunosti da pohaaju gimnaziju, zato su u naznaenom periodu i dominantni. Takva karakteristika je posebno izraena za period od osnivanja gimnazije pa se sve do poetka XX vijeka. Od ukupnog broja aka koji su pohaali Citnjisku gimnaziju u naznaenom periodu raspolaemo sa podacima da je oko 150 uenika tokom svog kolovanja u Cetinjskoj gimnaziji primalo stipendiju, a nekima je dodjeljivana jednovremena novana pomo. Veliki dio od ukupnog broja uenika u Cetinjskoj gimnaziji kolovao se o svome troku, odnosno o troku svojih roditelja. Od ukupnog broja uenika Cetinjske gimnazije, koji su se kolovali u periodu od osnivanja 1880. godine pa do 1915. godine, kolovanje je nastavilo na nekoj od srednjih, viih ili visokih kola-fakulteta, neto vie od 400 uenika. Od

navedenog broja samo srednju kolu je nastavilo oko 150 uenika i to preteno gimnaziju, a zatim ostale srednje kole u mnogo manjem broju, kao vojnu kolu, duhovnu seminariju, trgovaku kolu. Najvei dio uenika-studenata kolovao se u Beogradu, koji je po broju uenika iz Crne Gore i uenika iz Cetinjske gimnazije bio najzastupljeniji grad u kojem su se kolovali, dok su ostali gradovi u Srbiji gotovo ujednaeni u broju uenika iz Crne Gore. Kada je rije o dravama irom Evrope, onda su od drava bile najzastupljenije Rusija i Francuska, zatim Njemaka, Austrija (Austrougarska) i vajcarska. Kako su se mijenjale ukupne prilike u Crnoj Gori tako se i Cetinjska gimnazija mijenjala, odnosno razvijala. Dakle, na njoj su se ocrtavale pojedine faze u razvoju cjelokupnog drutveno-politikog i privrednog preobraaja drave Crne Gore sve do njenog prestanka kao samostalne drave. Moe se rei da su skoro svi profesori bili predavai ili najvei dio angaovani u srednjokolskim zavodima na Cetinju: u Dravnoj Velikoj Gimnaziji, Bogosloviji cetinjskoj - kasnije Bogoslovsko-uiteljskoj koli i Djevojakom institutu carice Marije Aleksandrove na Cetinju. Nedostatak profesorskog strunog kadra na taj nain je nadoknaivan, pa su profesori bili gotovo preko cijelog dana zauzeti izvoenjem nastave, zbog ega su i upuivali svoje albe na prezauzetost i veliki broj honorarnih asova, koji nijesu ba bili adekvatno plaeni za vrijeme koje se "utroi na njihovu pripremu i nastavu". Prema naim podacima, tokom brojnih arhivskih istraivanja i na osnovu arhivskih dokumenata, literature, brojne tampe i crnogorske periodike, doli smo do podataka koji nepobitno govore da su tokom etiri decenije rada Cetinjske gimnazije u navedenom periodu radili sa kraim ili duim vremenskim trajanjem neto manje od 130 profesora i strunih saradnika, a meu njima je bilo i nekoliko doktora nauka. Funkciju direktora Cetinjske gimnazije u periodu 1880-1920. godine obavljalo je ukupno devet direktora i to su: Jovan Pavlovi, Ilija Beara, Boo Novakovi, Jovan Ljepava, Luko Zore, Pero Vukovi, Mirko M. Mijukovi, piro Tomanovi i Lazo . Popovi. http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=144589&datum=2008-04-22 Osnovana voljom knjaza Nikole Prva gimnazija u tadanjoj samostalnoj i nezavisnoj dravi Crnoj Gori osnovana je ne dravnim pisanim aktom ve "odlukom" Nj.V. Gospodara, bolje i preciznije reeno rijeju - voljom knjaza Nikole I Petrovia, tadanjeg vladara Crne Gore, bez obzira na narasle i stvarne potrebe stanovnitva, odnosno omladine koja je bila stasala za upis u srednje kole - gimnaziju, a kojih u Crnoj Gori u tom vremenu nije bilo, sem Bogoslovije i Djevojakog (enskog) instituta. Rije-odluka knjaza Nikole I bila je sprovedena u djelo i prva

generacija sa ukupno 16 uenika upisana je kolske 1880/81. godine. U poetku rada sa nastavnim predmetima pripadala je karakteru-tipu realnih gimnazija i bila je smjetena u Manastir cetinjski, a godinu kasnije njen novi dom bie u Biljardi, gdje e ostati skoro do samoga kraja druge decenije XX vijeka. Sredinom devedesetih godina XIX vijeka nastava e biti zastupljena sa planom i programom rada i predmetima koji pripadaju klasinom tipu gimnazija i tako e ostati sve do poetka XX vijeka, kada e se reformom u srednjokolskom obrazovanju sprovesti "realni karakter gimnazije", koji je vie odgovarao potrebama drave Crne Gore, njenim institucijama i ukupnom drutveno-ekonomskom i politikom razvitku. Od osnivanja gimnazije 1880. pa sve do 1920. godine, sa izvjesnim prekidima u balkanskim ratovima (1912-1913) i Prvom svjetskom ratu sa trogodinjom pauzom (kolska 1915/16, 1916/17. i 1917/18. godina), nizae se generacije uenika zavravajui niu etvororazrednu ili viu osmorazrednu gimnaziju. U navedenom periodu od etiri decenije kroz Cetinjsku gimnaziju prolo oko 2.500 uenika, ija je socijalna struktura po zanimanju njihovih roditelja odgovarala ukupnom drutveno-ekonomskom razvitku samoga drutva u Crnoj Gori druge polovine XIX vijeka i prvih decenija XX vijeka. Nastavno osoblje Cetinjske gimnazije kao struni kadar, od samog osnivanja pa sve do poetka prve decenije XX vijeka, dolazie sa strane iz susjedstva (preteno iz Austrougarske i Srbije), da bi tek prvih decenija XX vijeka poela se popunjavati sa crnogorskim kadrovima kolovanim u inostranstvu. U poetku rada Gimnazije nastavno osoblje je bilo malobrojno, svega pet-osam profesora u toku kolske godine da bi se postepeno poveavalo, ipak, ne prelazei brojku od 19 profesora zajedno sa upraviteljem-direktorom kole do kraja 1920. godine. Od posebnog znaaja za njen rad, razvoj i ugled koji je stekla Cetinjska gimnazija, ne samo u Crnoj Gori nego i izvan njenih granica u inostranstvu, je dolazak Jovana T. Pavlovia za prvog upravitelja - direktora gimnazije, a kasnije ministra Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova Crne Gore. Ogroman je i nemjerljiv njegov doprinos na ukupnom radu i posebno na izradi brojnih normativnih akata potrebnih za rad gimnazije, organizaciju i nastavni proces, koji e se vremenom iz godine u godinu poboljavati i dobijati na kvalitetu, ugledajui se na srednje kole - gimnazije u razvijenim zapadnoevropskim zemljama ne zaostajui za njima i stajui u ravan dostignua na polju prosvjete u drugim razvijenim sredinama. U toku etiri decenije rada kroz Cetinjsku gimnaziju prolo je na desetine strunih i izvrsnih profesora, vrijednih i odanih slubi pedagokih radnika, koji su tokom svoga rada, svaki pojedinano od njih, na sebi svojstven i profesionalan nain, nesebino obrazovali i vaspitavali crnogorsku omladinu, ulivali joj znanje, koje joj je bilo neophodno za ivot i nastavak daljeg kolovanja na viim i visokim kolama - fakultetima u inostranstvu. Visoko

cijenei i shvatajui ulogu i znaaj svakog pojedinca, kako profesora tako i direktora Cetinjske gimnazije u nastavnom procesu i rukovoenju tom obrazovno-vaspitnom ustanovom, od posebnog znaaja za Crnu Goru, moramo istai uz puno uvaavanja svakoga pojedinca u doprinosu na obrazovanju crnogorske omladine i sticanju ugleda Cetinjske gimnazije, da se izmeu svih ostalih, ipak, istiu trojica upravitelja na ijim leima je poivao cijeli teret organizacionog rada i reformi u nastavnom procesu za period od etiri decenieej. To su: prvenstveno i iznad svih, Jovan T. Pavlovi, kao prvi direktor i ministar prosvjete, zatim Luko Zore, sa kojim je Cetinjska gimnazija na poetku XX vijeka reformisala nastavu i gimnazija prerasla iz nie etvororazredne u viu osmorazrednu realnu gimnaziju, a taj proces nastavio i znatno organizaciono uvrstio i dobrim dijelom proirio, uveao ugled te srednjokolske institucije Mirko M. Mijukovi. Ovom prilikom treba istai injenicu da su enska djeca - uenice pohaale nastavu u Cetinjskoj gimnaziji tek u prvoj deceniji XX vijeka i to od kolske 1907/08. godine, kada je upisana prva uenica Danica Sava Cerovi i da e se od tada pa sve do kraja druge decenije XX vijeka brojno stanje uenica postepeno poveavati. U nepunih deceniju i po od upisa prve uenice pa do kraja druge decenije XX vijeka broj uenica e narasti do brojke 147. U novi kolski objekat aci Cetinjske gimnazije uselie se tek 1947. godine, a do tada su bili u "Plavom dvorcu", odnosno "Umjetnikoj galeriji". Da li e se jo dugo ekati, s obzirom na injenicu da je osnovana "odlukom-rijeju-voljom" Nj.V. Gospodara knjaza Nikole I, na "odluku" novoga "gospodara" da naredi i pisanom odlukom odobri finansijska sredstva za izradu monografije najstarije gimanzije u Crnoj Gori ili e se traiti i nai pojedinac - ovjek koji e, uprkos svemu, odagnati sumnju "u izvjetaje o gimnaziji" nepovoljne onima na vlasti, shvatajui potrebu crnogorskog drutva da se pored ove monografije pojavi mnogo obimnija, koja e govoriti o ivotu i radu Cetinjske gimnazije za period od 1880-2010. godine, dakle za jubilej kojim e biti obiljeena 130. godinjica Cetinjske gimnazije?! http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Feljton&clanak=144737&datum=2008-04-23

(KRAJ) Feljton u listu Dan od 15. do 23. aprila 2008.