Clyde Kluckholn: Myths and rituals: a general theory Ne inzistira da mit i ritual uvijek operiraju zajedno, nego da ima određena nezavisnost Imaju psihološku funkciju

1.Mit – simbolički opis fenomena prirode, neki kažu da je to primitivna znanost, psihoanalaiza – group phantasies.Odgovor o vezi rituala i mita ovisi i tome kakvu koncepciju o mitu imamo. Distinkcija mita i legendi, folklora, bajki.Potrebna je komparativna analiza da se utvrde veze između mita i rituala, neke to kulture povezuju čvršće a neke ne.Boas kaže da je ritual postojao i onda je nastala priča kao objšnjenje , Du Bois – osobni rituli preuzeti i socijalizirani od grupe. Postoje zapisi gdje su neke poznate ličnosti konstituirale nove rituale (vezano u Navajo – snovi, fantazije inovatora). Van Gennep – ljudi su išli spavati u potrazi za novim ritualima u kultu za Ashlepija na Epidauru.Struktura nove kulturne forme bit će uvjetovana kulturnom matricom, ali uspon novih kulturnih formi će gotovo uvijek biti određena faktorima izvan te kulture. Privatni rituali mogu biti prihvaćeni od društva. 2. Njemu je besmisleno pitati što je bilo prije a što poslije.O neovisnosti mita /Malinowski/Ali smatra da je bio u krivu kada je rekao da nije simbolički mit.Ne dopušta se nikakva univerzalna generalizacija o tome uzrokuje li mit ritual ili obrnuto.Obostrana međuovisnost.Ovisiti će o potrebama ljudi.Francuski sociolozi smatraju da su i jedan i drugi simbolički i time vezani3Navajo – najava neke katastrofe koja će uištiti bijelce a oni će se spasiti ako se popnu na planinu /obrazac/Dosta toga se objašnjava kroz snovePrimjer i za mitove koji prethode ritualu i obrnuto4Međusobno utječu jedan na drugogaKakv oni utjecaj imaju na svakodnevni život ljudi da bivaju očuvaniRješenja na neke probleme, nešto poznato, da sadašnjost liči na prošlostDa se ljudi boje nepoznatogNekakva regularnost, očekivano ponašanjeAli nije samo puko ponavljanje jer tako ne bi preživjeliSmanjuju anticipaciju katastrofeNavaho – imaju jako puno ceremonija

VON HENDY – THE ROLE OF DEPTH PSYCHOLOGY IN THE CONSTRUCTION OF MYTHVeza nesvjesnog i snova i mita /Freud/Jung – analitička psihologija, vraćanje na romantičke koncepcije mita /Freud – 'hero', 'fixed symbolism'/The common content of dreams and myths'the interpretation of dreams' – freud, veza mita i nesvjesnog, govori o edipalnim željama u literarnim djelima'daydreaming' – psihologija literarnih pisacaMitovi – fantazije cijelih nacija, sekularni snovi ranog čovječanstvaInducira da anonimna priča također treba biti dekodirana kao 'displaced libinal desire'Utjecaj na Otta Ranka, K. Abrahama, i Carla JungaU Zuerichu dio E. Bleulera, o shizofreniji, mitu, snovimaKružnost utjecaja – Abraham – mit kao i san prikriveniPsihički razvoj pojedinca ponavlja razvoj raseErnst Haeckel – biogenetic law – prošla iskustva više modificiraju tijelo i misli i emocijeOtto Rank – sličnosti u sagama rzličitih narodaO uobičajenom zapletu, da su mitovi stvoreni od odraslih preradom u dječje fantazije, u metodi zanemaruje kontakte u neurotičnoj regresiji ali se vraća u mitSymbols of transformationJung i Freud su se probili na različite načine.Jungu je fantaziranje romantičarsko izražavanje dok je Freudu simptom neuroze, ne prihvaća Freudov seksualni determinizam, za njega je libido psihička energija u širem smislu, uspoređuje ga sa Schopenhauerovom voljom, kreativna sila.

Inzistira da je Edipov kompleks retrospektivna izmišljotina odraslih, koncepcija fantaziranja kao teoloških proces – kreativnost nakon zabrane incestaDa se transformacija libida pomiče u istom smjeru kao i kulturna modfikacija, konverzija ili onaj displacement prirodnih porivaOne story only – Jung's plot of libidinal developmentZa Junga libido pretvara niže instinkte u više, za njega djetinjstvo nije krucijalno, nego transformacija u odraslog.Simboli i mitovi – arhetipoviRegresija ne ide samo do majke nego do nesvjesnog, do prenatalnog svijeta u 'eternal feminine' u arhetipoveHeroj se mora boriti s majkom premaskiran u neko čudovište, strah od incesta /čudovište/Majka odgovara kolektivno nesvjesnom, a sin svjesnom, otac ima sekundarnu ulogu.Otac reprezentira duh, zakon, status quoOpasnost od oba, otac čini regresijunemogućom, a majka apsorbira regresijski libido zadražava ga za sebe, tako da onaj tko traži ponovno rođenje nalazi samo smrtPovratak heroja – Edipa – konfrontacija s arhetipovima evociranim u aktu regresijeJungova teorija hrani romantičarsku misao, ali to za prvu polovicu životaUjedini se s majkom u smrti, i u isto vrijeme negira taj akt. Žrtva je obrnutost od regresije, kanonizacija libida u simbolički ekvivalent majkeTotem and taboo: phylogenetic fantasyMit za Freuda potječe kao funkcija ekspresije dugo potisnute željeNasljanja se na naslijeđene mentalne karakteristikeU tom dijelu o analogiji razmišljanja 'primitivnog' čovječanstva i modernih neurotičaraU temelju cijele pozicije je postojanje kolektivnog umaNaslijeđe 'of psychical dispositions'Jung /drugačije nego je Freud pretpostavljao/, predlaže teoriju o porijeklu kulture u spiritualiziranom, neseksualnom libiduZa obojicu civilizacija iz sublimacije instinkata, Freud o incestnom tabuu, totemskoj komunikaciji, na antropologiju se naslanjaKlan ubije oca – totemski klan braće, eksoganija, štuju životinju koja predstavlja oca, poredak religije i morala, društva i umjetnosti proizazi iz Edipovog kompleksaOpisuje instinkt, granični koncept između mentalnog i fizičkog, mitologizira instinkt /proizvodi mit o njemu/Ego i libido ; Eros i Thanatos – instinkt, o ludima – vukovima – instinkt centar nesvjesnogEgo, superego, idBiogenetika- u tom periodu više u tandemu s JungomIzjednačava psihičku biogenezu, s kolktivno nesvjesnimFixed symbolism and archetypeSimbolizam snova i fantazija i veza ili simbolizam svih vrstaRelacija između simbola snova i drugih oblika fantaziranja, više materijala u fiksiranom simbolizmuEdipovska fantazijaJung – kolektivno nesvjesno u arhetipovima, urođeno, koncepti, načini ponašanja za sve pojedinceArhetipovi – a priori urođene forme institucijeKasnije vezano uz iskustvo čovječantva, diktiraju daljnja iskustva, naslijeđeni paterni mišljenja, paterni instinktivnog ponašanjaSimboli – slike u fantaziji, nisu alegorije ni znakovi, nego slike sadržaja koje transcendira svjesno, transformator koji preobraća libido iz nižeg u više, ponekad čitateli simbol zamjenjuju s arhetipomArhetipska reprezentacijaStrukturirani instinkt alias arhetip je specifična slika, valorizira mitSimbol je mitu kao vizualni patern, mit je nosioc simbolaBitno je uzgajati mit u svjesti, za njega je on sredstvo kojim kolektivno nesvjesno komunicira sa svjesnim

Bloomberg – tracing arachne's webArachne – smrtnica koja se natjecala s Atenom u vezenju, te ju je ova pretvorila u paukaTreba promatrati iz Arahninog stajališta,ona evocira ženu koja piše /jer je u tapisenju splela božanske skandale/Riječ spider – od spinian što znači 'to spin', spinster – od vjerovanja da su one tkalje sudbine bile djevicePauk – bića i neba i zemljeIsto i Jewett, Kelley – Hawson, Watanna, Whaston, Dunbar Nelson, Barnes – su liminalne figure, o ženama piscimaU Nahve american mitologiji pauk baka stvara životSnažna metafora za studiju ženskih pisaca koje se suprotstavljaju dominantnom svijetu, može biti i opasno jer je tradicionalno zabranjenoOna želi istražiti literaturu na marginama, modernizam / mit

Inspirirane popularnom kulturom i mitom, iako su preoblikovali mitološke i okultne teme da kreiraju oslobađajuću eksploraciju ženske pozicije u patrijarhataModernizam – simbolizam, impresionizam, futurizam, mixKritika pozicije u američkom društvu od 1880-te kada su nastupile promjene u društvuIstraživati te autorice ne prema razlikama nego sličnostima, ne ih izolirati preko klasifikacijaRiječi služe kao oružje u svijetu punom diskriminacijeDemetra, Afrodita, Perzefona, Andromeda, Paradigme za žensku samokontrolu i i moćŠiroko polje mitova /Campbell – spiritualni i fizički nivo, Cassier – simbolički i metaforički, Eliade, Frazer, Freud – tip javnih snova, Jung – o kolektivnom nesvjesnom a svi mitovi su priče/Eliot 'Ulysses, order and myth'Broker o Eliotu – hijerarhijski dualizmi, dok ih mitičko razmišljanje spaa i njegova teorija može biti viđena kao feministička kritikaUmjetnost slika svijeta koji je doživio promjene, koegzistencija kaosa i jedinstvaFragmenti sadašnjeg prošlog života i mitaNije eksplicitna veza mitološka, mit je u umu autora, pozadinaOslobodilačka i revolucionarna praksaSpominje Beauvoir, te Irigaray – drugo, ono što se još nije dogodiloŽena je i ništa i sve, nemoguće je da bude identificirananašim trenutačnim izrazima, osim kroz patrijarhalnu dominaciju, nemogućnost da se definira kao subjektFemale, feminist, feminine – su etikete iz patrijarhalnog svijetaOna je spojila te pojmove da pokaže mjesto između ženske slobode i samog patrijarhataOružja patrijarhalnog narativa su uzeta da se strukturira tekstualna nešto o ženama, jezikom o konfliktu žena i patrijarhata, rekonfiguriranje strategija, mreže

ObeyeskereAntropology and the man eating mythCannibal tale – putovanje Cooka na Endeavouru 1768-72Arens – da ideja divljačkog kanibalizma ima malo temelja u empiričkoj realnosti, to je imputacija drugome – orijentalizamOn vjeruje da je kanibalizam europska prezentacija drugosti, ne i da je postojao u nekim društvimaArens je to povezao sa antropološkim identitetom, sahlins ga kritiziraKanibalizam kao opravdanje za istrebljenjeINTERROGATING LESTRINGANT:THE HISTORICAL REALITY OF CANNIBALISMFrank LestrigantPita se što nam to oni žele rećiStravičnost kanibalizma u uzgoju ljudskog mesa za jeloOn kroz europske vrijednosti o kanibalizmu, kako razlikovati slike o drugome od stvarnosti, on priča o Tupinanbama preko Theveta )mythmakera(, ubijanje prepoznaje kao liturgijuLestringant se ne pita ako je zapadnjačka prisutnost utjecala na običaje TupinanbaPitanje je koliko se u obzir može uzeti poimanje tih ljudiInformacije im stižu od interpretatora, ne od etnografaThe cannibal scene – the emrgence of modern cannibalismIdeja o kanibalizmu od Homera, ali moderni kanibal od KolumbaJedan od najranijih opisa je onaj Kolumbova pratitelja, našli su nekoliko kostiju i zaključili da je u pitanju kanibalizamOpisi nekih ljudi koji ni nisu bili tamo. To spade u retoriku divljaštva i civilizacijeNegativne konotacije, ne poznaju religiju, pozitivne - plemenitostOn koristi divljaštvo kao orijenatlizamUklučuju element čudovišnosti iz srednjeg vijekadaju ideju progresa, divljaštvo – civilizacijaPreko svih priča i fantazija su i reprezentirali divljakepostoje i gradacije divljaka, oni soft i hard savagesPostoji čitava pozadinska literature o kanibalizmu i divljaštvu koja je pratila putnike Cannibalism: an orientation to the object of inquiry Hulne – razlika kanibalizam da će nas drugi proždrijetiAntropologija – konzumacija ljudskog mesaAko je strah od drugog koi jede meso prisutan u fantaziji kako to das u ga povjesničari i etnografi povjerovali u to u sadašnosti – jesu li povezani ili neovisni stvarnost i fantazija?

Postojeći problem leži u interpretaciji i razlozimaO endokanibalizmu koji nije logičan – jer bi doveo do samoukidanja - tabu kanibalizma, održava grupu, a postoji posthumna konzumacija, to je nasilje no ljudi ga vrše svakodnevnoLjudsko žrtvovanje transcendira tabu kanibalizma Proždiranje drugoga kao čin srđbeBijes može proizvesti kanibalnu reakciju no to nije dokaz das u ti ljudi kanibali , jer to ne mora biti normativno, kulturno

The savage cannibal and the divinized civilizer: the sun myth in melville’s mardiPreokupacija kanibalizmom, vampirizmomNa jednoj strni kanibal na drugoj bogusličan europljaninO suncu i konstelacijama planeta – on to odbija, da je to isto konstrukcija u europskoj misliPlanetarni dolazak europskih putnikaAli to se može ugraditi i u mitove divljaka, obostran odnos kolonizacije i koloniziranih – kroz mitoveMelville – mardi – roman koji govori o nekom liku koji spašava neku gospu, parodira djelomice Cooka, on se prezentira kao polubog, kao kako to da se vratio polubog prije vremenaNije se mogla njegova smrt u potpunosti istražiti jer nije bilo moguće, te su nastale određene predrasude