MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene...

56
FIRST LANGUAGE SYLLABUS GRADES 1-3 OSHINDONGA VERSION Republic of Namibia MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FOR IMPLEMENTATION: 2015

Transcript of MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene...

Page 1: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

FIRST LANGUAGE SYLLABUS

GRADES 1-3

OSHINDONGA VERSION

Republic of Namibia

MINISTRY OF EDUCATION

JUNIOR PRIMARY PHASE

FOR IMPLEMENTATION: 2015

Page 2: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

Ministry of Education National Institute for Educational Development (NIED) Private Bag 2034 Okahandja Namibia © Copyright NIED, Ministry of Education, 2014 Section 1 (JP Syllabuses: English First- Oshindonga ) ISBN: 978-99945-2-052-7 Printed by NIED Website: http://www.nied.edu.na Publication date: 2014

Page 3: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

OSHIKALIMO

1. Efalomo .................................................................................................................................. 1

2. Omatungilokankameno .......................................................................................................... 1

3. Omaodheko/Omashoneko ..................................................................................................... 1

4. Elongo lyakwatelamo ayehe (naamboka yena omaupyakadhi meilongo). .............................. 1

5. Omapambathano niilongwa iikwawo osho wo niikambakani yomusindalandu. ....................... 2

Omaupyakadhi nomashongo omanene ga konekiwa ongaashi: ................................................. 3

6. Omukalo gwokulonga nokwiilonga ......................................................................................... 3

7 .Omapyokoko gopehulilo lyomumvo ........................................................................................ 6

8. Uuwindji woshikalimo nelandulathano lyasho mOndondo ya tetekela Oprima, nomOndondo 1

sigo Ondondo 3 ..................................................................................................................... 8

9. Oshikalimo sheilongo ............................................................................................................. 9

10. Etalontseyo .........................................................................................................................48

Page 4: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

1

1. Efalomo

Omusindalongo nguka otagu ulike nokuyelitha shono shina okulongwa nokwiilongwa nosho wo etalontseyo mElaka lyOtango (Oshindonga) moondondo (1-3) moongundu dhopetameko (Elongo lyOoprima dhopetameko). Oshindonga onga Elaka lyOtango otali ilongwa pamutungilo gwelaka nopaunamambo moshitopolwa sheilongo pamusindalandu gwelongo, ihe oli na wo okulongwa patemeko mekwatathano niilongwa iikwawo yilwe yi ili yili momusindalandu gwelongo.

Omaodheko, omalalakano geilongo nomapyokoko ngoka ga andjaganekwa pokati kiilongwa ogo lelalela (naanaa) gamwe gomoompumbwe dhelongo momusindalandu aguhe. Uuna shavulika, oshilongwa shino (Oshindonga) oshapumbwa ando shikale shina ootundi 10 (mOndondo 1-2) osho wo ootundi 9 (mOndondo 3) oshiwike kehe.

2. Omatungilokankameno

Momivo ndatu dhopetameko dhelongo lyothaathaa (mOndondo 1-3) aalongwa oyena okulongwa iilongwa ayihe melaka lyooyina, mompito ndjika, Oshindonga. Elalalakano lyokulonga aalongwa yomoondondo dhopetameko melaka lyooyina, olyo okuyapa ompito ya mone oowino nuunongo mboka tawu tungu omunkanka gwakola mokuninga omakwatathano pakulesha nokunyola, pakupopya, okupulakena nokutungapo omaityo mokuyalula. Shika oshina oshilonga oshinene kaalongwa oshoka otashiyapupalekele okulundululila oowino, uunongo nuuyambiitya mboka womeilongo lyawo lyokomeho, oshoka moondondo dhopombanda otaya ka longwa iilongwa ayihe mOshiingilisa.

Iitopolwa yasimana mokwiilonga Elaka lyOtango (Oshindonga) oyo oowino ne dhelaka: okupulakena nokuyamukula, okupopya nomakwatathano, okulesha nokunongonona, nokunyola. Oshitopolwa oshititano shono shinasha nomutungilo gwelaka, oompango dhelaka nelongitho lyelaka, oshakwatelwa kumwe niitopolwa ine ya popiwa metetekelo, opo aalongwa yahumithe komeho owino yawo yokulongitha elaka lyOshindonga mondjila. Pampito ndjino, omuthindo mokwiilonga elaka lyOshindonga ogwa tulwa mokuninga omakwatathano, mokulesha neuvoko nomokunyola iinyolwa yopambelewa noyopaunkulungu.

3. Omaodheko/Omashoneko

Mokwiilonga Oshindonga okwa odhekwa iinima tayi landula:

Aalongwa yawape (vule) okukwatathana nawa pakupopya, pakulesha nokunyola mOshindonga.

Aalonga ya vule okuthamuna mo omadhiladhilo gawo, oowino dhoka yamona nenge ye dhi ilikolela monkalamwenyo, noohedhinkalo dhono dhina ongushu mehumithokomeho lyonkalamwenyo yomuntu yopaumwene.

Aalongwa yapyokoke mElaka lyOshindonga, opo yavule okulilongitha nawa melongo nomonkalamwenyo yawo yesiku kehe.

4. Elongo lyakwatelamo ayehe (naamboka yena omaupyakadhi meilongo).

Elongo lya kwatelelamo ayehe olyo uuthemba wokanona kehe mokukapa ompito yokukutha ombinga moopolohalama nomomayakulo agehe haga gandjwa moosikola dhaamboka yaana uupyakadhi meilongo. Olya kankamekelwa komauthomilandu dhokukwatha nodhokutaambako omayooloko mokati kaalongwa ayehe noshowo mokukandulapo omandangalati agehe mondjila yeilongo lyawo.

Page 5: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

2

Elongo lyopetameko olyo tali longekidhile oshigwana mokwaadha oshilalakanenwa shondjodhithaneko yaNamibia yomumvo 2030, moku shipa elongo lyaahena nando okayoya. Aalongwa mbono yena uupyakadhi mokwiilonga, naambono yena oompumbwe dhopaumwene nenge dhopantshito nayo oya kwatelelwamo moosikola dhaayehe. Oompumbwe dhawo odhina okutalwa mokulonga oosikola dhi ili nodhi ili, melongo lyolyene noshowo mokulongitha iikwathithilongo yi ili noyi ili, pankalo ngaashi tayi shi pula. Aalongwa yena uulema uunene noitaa vulu okukala melongo lyaayehe, oyena okumonenwa elongo li Ili, li ikalekelwa, shi ikwatelela koompumbwe nokiilongitho tayiya opalele mootundi dheyambidhidholongo nenge moosikola dhi ikalekelwa, sigo taa adha ondondo yoku ka ya mosikola yaayehe mpono tashi vulu okuningwa. Omusindalandu, omikalolongo niikwathithilongo yomomahala ngono (giikalekelwa) otayi opalele aalongwa mboka.

Elongo mono omulongwa oye ta dhana onkandangala olyo opalela unene aalongwa yena omaunkundi mokwiilonga, oshoka olyakankamekelwa kwaashoka yeshi nale nenge taa vulu okushininga. Otali ya kwatha wo okumona nokulikola oowino oompe. Omusindalandu gwelongo lyakwatelamo ayehe ogwa ulika kondandalunde omapyokoko ngono gena okwaadhika kaalongwa mboka yena oompumbwe dhiikalekelwa. Ondunge yokukwathela omulongwa kehe, ena uunkundi mokwiilonga, oyo nayi wilike etalontseyo meyokomeho lyomulongwa kehe goludhi nduka.

Omauyelele gamwe omakwawo nelongekidho lyeilongo lyokulonga melongo lya kwatela mo ayehe, mongulu yosikola, otaga adhika momusindalandu gwelongo lya kwatela mo ayehe gwomomumvo 2012. Omauyelele ga tya ngaaka otaga kwathele mokugandja uunongo, oowino noonkalo (omagamo) kaalongwa ayehe, opo yavule okupita monkalo yuuyuni ndjono tayi lunduluka notayi shendje neendelelo noyina omayelithilo nomakwatathano ogendji gopautekenika.

Moondondo dhopetameko aalongwa ayehe aamati naakadhona oyapewa noyena ompito yokukutha ombinga shi thike pamwe. Aalongi oyena okukala yu uviteko noye shi nkene aalongwa ayehe yena okukaliwa nayo.Iiikwathithilongo nayi kale yo opalela uukashikekookantu waalongwa.

Aalongwa aakadhona moongundu dhopetameko, ohaya kala olwindji nontseyo yelaka yivule yaamati, nomolwaasho hapumonika omayooloko mokati kawo, uuna tayalongitha elaka. Omayooloko ngono otaga vulu kulongithwa, uuna aanona taa topolwa muungundu yalonge, pukale aamati naakadhona mokangundu kehe, opo shi kwathele. Omaukwatya ngaashi omafaathanitho, omaiuvo oohokwehogololo nomaidhengomumwe, ohaaga kundathanwa olwindji miilongwa yelaka. Omayooloko nomagamo komaukwatya gaamati naakadhona otageyakwatha notaga vulu ga logithwe moku ya dheula, ya dhiladhile muule, shono tashi vulu lela okweetela oonkundathana dhawo ongushu nesindano.

5. Omapambathano niilongwa iikwawo osho wo niikambakani yomusindalandu.

Omapambathano giilongwa otaga adhika miilongwa ngaashi: Eilongo lyomudhingolokolongo: HIV no AIDS: Elongo lyOmayululo gOpashigwana: Elongo lyUuthemba womuntu nUudemokoli; Elongo lyOmauyelele nomakwatathano gopaUtekenika (ICT). NElongo lyEgameno lyomoondjila. Ayihe mbika oye etwamo momusindalandu, oshoka kehe shimwe shomuyo otashipopisha kombinga yuupyakadhi nomashongo monkalo yaakalimo yomoNamibia. Aalongwa yetu ayehe oya pumbwa:

Oku uvako omaukwatya , gomaupyakdhi nomashongo

Oku uvako kutya iinima mboyono otayi eta iilanduli yashike moshigwana.

Page 6: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

3

Oku uvako nkene omashogo nomaupyakadhi ngoka tagavulu okuungaungwa nago, momidhingoloko dhawo.

Omaupyakadhi nomashongo omanene ga konekiwa ongaashi:

Esiloshimpwiyu nekalekopo lyoonzo dhopaunshitwe.

Iilanduli yoHIV no AIDS

Omaupyakadhi gaguma uukalinawa, taga etwa kenyateko lyombepo mewangandjo; uuyogoki wankundipala niiyekelwahi.

Onkalathano yekuyunguto, ye etwa kuukwaahathikepamwe nokomaelelo, nosho wo kokwaahenakonasha niinakugwanithwa nokwaahayalula uuthemba waantu yalwe.

Enkundipalo meiutho lyoompango dhegameno lyomoondjila

Omaupyakadhi gi ili nogi ili muuyuni.

Iilongwa yimwe iipu okulongwa mepambathano niilongwa iikwawo momusindalandu. Momusindalongo nguka omu na iiholelwa oyindji yomapambathano osho wo iikambakani yomomusindalandu, ihe opwa gandjwa owala oshiholelwa shimwe mpaka shiilongwa mbyo ya pambathana.

Omudhigolokolongo

HIV no AIDS Elongo lyomayalulo gaantuEindjipalo lyaakwashigwana

Elongo lyUuthemba womuntu nUudemokoli

Omauyelele nomakwatathano gopaUtekenika

Egameno lyomoondjila

Ondondo 1 Iinamwenyo: Nyola okahokololo kombinga yiinamwenyo yomegumbo

Ondondo 2 Okupopya nokuyamukula. Nyola nkene to tonatele omuvu

Ondondo 3 Okunyola Nyola okahokolo kombinga yaanegumbo yaandjeni

Ondondo1 Okupopya nokuyamukula. Pulakena kaapopi yomalaka ga yooloka.

Ondondo 2 Longitha ointernete, opo wu konge omauyelele ga pulwa.

Ondondo 3 Eleshotalululo/koneneno. Lesha oompango dhaalondi yuuthanguthangu.

6. Omukalo gwokulonga nokwiilonga

Omukalo nguno ogwa tungilwa komukanka gwelongo mono omulongwa tadhana onkandangala (LCE) ngashi sha fatululwa momauthomilandu dhuuMinisteli nodhelongo ndika (LCE). Omukalo gwokulonga gwa tya ngeyi otagu shilipaleke ongushu yelongo, uuna omauthomilandu dhagwo dhatulwa miilonga. Elongo lyelongelomumwe lyiilongwa patemeko olili notali kala oshitsa shopokati melongo nomeilongo moongundu dhopetameko. Shono sha odhekwa mpano, osho okuhumithwa komeho, okwiilonga neuvoko, uunongo, oowino noonkalo tadhi kwathele mependulopo lyoshigwana. Kehe omulongwa teya kosikola, ote etelele uuyamba wuunongo noontseyo ndhono ye alikola maandjawo, moshigwana nomekwatathano nomudhingoloko gwopuyo. Elongo lyomosikola nali kwatele mo, nalitungileko, naligwedheleko, lyo nalishonge oowino nuunongo mbono wa adhika wu niwe nale komulongwa.

Page 7: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

4

Aalongwa ohaa ilongo nawa lela nonuupu, uuna yapewa ompito yokukutha ombinga meilongo, okugwedhelapo nokweetapo sha shongushu notashi kwatha. Omulongwa kehe okuna oompumbwe dhe dhi ili, omagano gokwiilonga, uunongo alikola nenge amona monkalamwenyo nookondo dhokupondolasha. Omulongi nakale tavulu okuyamukula oompumbwe dhaalongwa ye ayehe, nokumbwalangandjeka wo oowino dhawo, dhono ya adhika yena nale. Omikalo dhe dhokulonga inadhi kala pamufango gumwe aguke, ihe nadhikale hadhi vulu kulundululwa, shi ikwatelelela komaukwatya giileshwa. Nonando oowino dhelaka odha gandjwa dhi ikalekelwa momusindalongo, aalongi naya dhimbulukwe kutya odhina ngaa okulongelwa mumwe. Montundi yokulesha omulongi ota vulu a longele mo oompango dhelaka tadhi adhika mokaleshwa, nenge anyolithe sha shina ekwatathano nokaleshwa, nenge apule aalongwa yahokolole sha shina ekwatathano nokaleshwa oko tuu hoka. Opo ku adhike omalalakano nomapyokoko gahalika, omulongi ota vulu atokole kutya, uunake talongo oshikalimo kondandalunde, uunake aalongwa taya vulu okukonakona nokukonga/ nokumona omauyele kuyoyene, uunake yapumbwa ethindilomo negwedhelopo, uunake aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga iilonga muungundu wooyaali, oohandimwe nenge ongundu ayihe mElaka lyOtango (Oshindonga) nayi longekidhwe, yo nayi unganekwe nawa. Elongelokumwe nekwatathano pamuhanga melongo nali tsuwe omukumo mpono tashivulika. Oshiholelwa ongaashi andola tashivulika pukale oondjila odhindji dhepotokonono lyomukundu, onkee uuna aalongwa taa longo muungundu, otaya topolelathana oowino dhepotokonono ndyoka kehe yamwe pandjila yawo. Oshinima shoka shina oshilonga mpoka osho owala okutya, shono tashi longwa nashi kale shina eityo li uvitikeko, opo aalongwa ya mone ekwatathano lyasho naashono ya longwa. Aalongwa sho taa humuko moowino dhopaumwene, dhopankalathano nodhopamakwatathano kashona nakashona, otaa vulu ihe okupewa oshinakugwanithwa shekuthombinga melongekidho nometalongushu lyiilonga yawo, tashi ningwa mewiliko lyomulongi. Aalongwa oyendji mbono Oshindonga osho elaka lyawo lyotango, oya likola nale oowino

dhelaka noyena wo nale uuyambiitya owindji Melaka ndyoka, omanga inaayatameka osikola.

ihe kuyamwe kashali ngaaka.

Moompito dhimwe omutungilo gomawi ohagu adhika gushiwike nale kaalongwa, noshilonga shomulongi gwElaka lyOtango, okweendekulula owala nokuhumitha komeho okutumbula iitya mondjila nuupu noneendelelo. Aalongwa yamwe otaa adhika ya tseya nale oompango dhelaka, omanga yamwe taa ningi omapuko sho taa kambadhala okulandula omadhiladhilo gawo, shono yeshitalako aniwa kutya elaka osho tali longithwa pamukalo ngoka, nani omepuko yeli. Aalongi naya tungile kuunongo waashono shi shiwike nale kaalongwa nokwaashono haya vulu okushininga. Aalongwa naya longwe omutungilo gwelaka guli mondjila yavule okulongitha elaka pamukalo tagu ulike nkene yapyokoka mulyo. Aalongi naya nongele kutya melongo lyOshindonga omuna elaka lyu uthwa ndyono tali opalele mokunyolwa (enyolwalaka) nomoompito dha sheywa, omanga epopiwalaka hali nwethwamo koompito mpono tali longithwa. Oshiholelwa: Epopitho miigongi, epopitho lyaasimanekwa nenge poompito dholuhodhi, kotakuya ihe ndyoka lyokulya nalyo, lyonyalo nenge lyiitetewa. Ongulu yosikola nayikale yayambapala miinyolwa yina sha nelaka nonomudhingoloko gwaanona. Mongulu yosikola kehe namu kale okakololo komaleshelo, iifokundaneki,

Page 8: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

5

omahokololo gomomudhingoloko, iitewo, omahokololo omale gena ekwatathano niiningwanima yomomudhingoloko (yonale nenge yonena), uuhokololo waalongwa yoyene nomakalata giinyolwa yi ili noyi ili. Naku longithwe iilongitho yilwe ngaashi ooraadio, uukwatimawi, opo yi kwathele moonkundathana, miinyandwa, miinyolwa momatumomawi genasha nelaka, omafano gaahena iitya niinima yomanyando genasha nomithigululwakalo dhaanona. Nando oosikola oonshona dhina ookompiuta dhokulongithwa kaanona, aalongi naya gandje ontseyo kaalongwa yoondondo dhopevi nkene omauyelele gesiku, gopautekenika haga kongwako. Oopolohalama dhokutopatopa omodhili mookompiuta. Aalongi naalongwa yomoosikola ndhono dhina ookompiuta, naya ilonge oku dhi longitha mokweetapo iinyolwa yawoyene. Ontseyo yomauyelele gopautekenika otayi nkondopalekwa noonkundathana kombinga yomahala ngono aanona taya vulu okumona ookompiuta momidhingoloko dhawo, nonkene hadhi longithwa. Aalongwa naa leshe uhokololo nenge okukundathana omafano genasha nomauyelele gopautekenika. Mbono yena ookompuita naya tsuwe omukumo ye dhi longithe yo yatopolelathane ontseyo nooyakwawo yalwe. Omikalo tadhi landula odhina okudhimbulukiwa nokutulwa momadhiladhilo uuna taku gandjwa oowino mokulonga Elaka lyOtango (Oshindonga).

Okupulakena nokuyamukula.

Omukalo gwokwiilonga elaka inagu shewa, gohaluka oguna okutsuwa omuthindo moondondo dhopetameko, opo kuhanduluthwe ependulopo lyelaka. Aalongwa naya pewe ompito yapulakene uuhokololo, yahokolole uutewo nuuimbilo noya tote wo uuhokololo, uutewo nuuimbilo wawo yene. Naya hume komeho mowino wokunongela omutungilo gwelaka, uuyambiitya melaka lyOshindonga yo naya hume wo komeho mowino yokupulakena pamuthika gwopombanda. Napu kale oompito odhindji dhokuyamukula, tadhi holola euvoko lyaashono shapulakenwa.

Okupopya nokuyamukulathana

Aalongwa naa tseye nkene yena okupopya melaka lyOshindonga pamukalo gwataambiwako. Naya longithe omutungilo gwelaka guli mondjila yo nayatsuwe omukumo okupopya olwindji nomukumo, neiyinekelomwene osho wo kwiifethitha / okwiitungila uugumbo momadhiladhilo gawo.

Okulesha nokunongonona

Okulesha oko owino wasimana mependulopo lyelaka nokwa pumbiwa meilongo lyonkalamwenyo. Aalongwa naa longithe ethimbo lyagwana mokwiimonena owino yomawi, ekwatathano pokati kewi nethano lyayo (ewindanda) muuyambiitya, omilandu dhegandjo lyomawi koondanda, okulesha neuvoko, opo yawape okulesha nawa neuvoko. Ontseyo yokulesha ohayi imonikila, uuna aalongwa taya tameke okudhimbulukwa ekwatathano pokati kewi nokanyolo (ewindanda).

Elongo lyomawi olyo oshitopolwa shina oshilonga oshinene mokulesha nolina okulongwa pankantu nonkatu melandulathano lyelaka lyolyene. Ashike okulonga okulesha inaku tameka omanga aalongwa inaya pyokoka nawa montseyo yomawi oshowo nkene hagalongithwa pamikalo odhindji. Aalongwa nayatsuwe omukumo yaleshe nokunongonona omahokololo goshili naangono kaage shi goshili noya longithe oointanete niilongitho yilwe yopautekenika, mbyono yili momidhingoloko dhawo. Oshasimana noonkondo omulongi agandje oshiholelwa

Page 9: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

6

oshiwanawa shomikalo dhokulesha nokukuna ohole onene yokulesha maalongwa. Ompito yootundi dhokulesha dhono dha tulwapo komusindalandu nadhiilongithwe mokupendula ohokwe yokulesha, nadhii tse aaleshi omukumo gwokwiimonena enyanyu mokulesha.

Okunyola

Esiku kehe aalongwa naya nyole iinyolwa yina elalakano noneityo lya yela, opo ya likole owino wenyolwakaha ewanawa, ondjigilile yokunyola ombwanawa, elandulathanitho lyiitya lili mondjila, uunongo wokutota nosho wo okwiilongekedhila shono tashi keya tsakaneka momimvo ye dhi taalela mowino wokunyola. Aalongwa oyapumbwa yatseye okutalulula nokwoopaleka shono yanyola, opo ye ete po iinyolwa yongushu. Edheulo lyeke ewanawa nali dhengele moontundi dhokunyola, osho wo oowino nuunkulungu wokunyola nawu lalakanenwe miilongwa ayihe ya uthwa komusindalandu.

Omutungilo, oompango dhelaka nelongitho lyalyo

Omakankameno nomulandumpango gwelaka lyOshindonga molupe lwataambiwako, ogi ikwatelela kelongitho lyiileshitho lili mondjila, oompango dhelaka, omaludhi giitya (iilyo yomupopyo), omathimbo, okutungaomatumbulo, uuyambitya nomukalo omwaanawa gwoku tumbula (omutumbulilo), omawindanda, owino wokukonakona omutungilo gwiitya noompangomilandu dhoku yi sipela. Moompito odhindji mokweeta po iinyolwa, aalongwa oyapumbwa ya tungile komakankameno gahololwa metetekelo noyakale yeshi okuga longitha melongitho lyelaka lyesiku kehe. Ashike shasimana unene osho okwiilonga elaka nohokwe, eitulomo nelongelomumwe lyoowino osho wo okukwatakanitha Oshindonga niilongwa yilwe uuna tashi ilongwa.

7 .Omapyokoko gopehulilo lyomumvo

Uuna takutamekwa ondondo yotango yomoongundu dhopetameko (PP), aalongwa ayehe oya tegelelwa ya kale yapyokoka pankalathano, pamauivo, pandunge (patanutho), palutu notaa vulu okwiilonga Oshindonga muule. Muule wiiwike itano yopetameko lyOndondo yotango, aalongwa naya longwe iilongadhalwa tayiya longekidhile elongo lyothaathaa lyomosikola.

Pehulilo lyOndondo 3 moongun, aalongwa, oya tegelelwa ya kale taa ulike nkene ya pyokoka (uupyokoki wawo) minima tayi landula:

Okupulakena nokuyamukula

Aalongwa naya pulakene neitulomo, nomukumo nokukonaakona muule kwaashoka tashipopiwa miinyolwa. Aalongwa naya vule okuyamukula pamikalo dhi ili nodhi ili, opo ya ulike euvoko netaamboko nenyanyu shoka tashi popiwa. Aalongwa naya ulike ohokwe neitulomo yaashoka tashi popiwa, osho wo esimaneko lyomupopi taa longitha elako lyopamainyengo golutu.

Okupopya nokukwatathna

Aalongwa otaa ningi omakwatathano ga yela, geli melandulathono ewanawa taa longitha uuyambiitya wi ili nowi ili, oompango dhelaka, omitungilo dhomatumbulo, omukalo gwokutumbula iitya gu li mondjila nomitonowi dhi ili nodhi ili. Otaya etapo uupopiwa uufupi walongekidhwa, muwo muna iinima yatulwa nawa melandulathano, yatula elalakano lyokupopya naapulakeni momadhiladhilo gawo.

Aalongwa otayakutha ombinga moonkundathana dhomagwedhelathanopo gomauyelele, tayatopolelathana omadhiladhilo gawo, taya pula omapulo gapamba oshikundathanwa notaya kutha ombinga moonkundathana neitulomo. Aalongwa otaya ulike wo owino wapumbiwa

Page 10: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

7

welongelokumwe netaambathanoko, sho taa ipe omalufo mokupopya notaa simaneke omadhiladhilo niiyetwapo yayakwawo.

Okulesha nokunongonona (Reading and Viewing)

Aalongwa otaa lesha omahookololo gi ili nogi ili, gaashi goshili nenge gomauyelele gomiinyolwa yilwe yi inyanyudhe, yi ihumithe komeho nokwiimonena omauyelele, tashi zi kohokwe yawo yene notaye shi ningi paumwene nopahalo lyawo yene. Otaya tothamo iitopolwa yomatumbulo nomatumbulo galongithwa moshinyolwa, ngono taga gandja eityo, ohokwe nomaiuvo. Otaya tothamo aanyandi niilonga yawo nokuholola omadhiladhilo gawo kombinga kaanyandi nokiiningwanima yomehokololo.

Otaya longitha uunongo womawindanda, owino wokutengeneka, okulongitha okauyelele kenotheloko kombinga yonkalo yontumba nenge ehuku lyoshinima, owino wevongokonono lyiitya, elesho neleshululo nekalekepo lyuukwatya wiitya ngashi yina okukala (okulongithwa paityo lyayo lyolela /lyothaatha).

Otaya lesha mondjila, taa lesha neendelelelo/nomuthenu, taa ulike ontseyo yuuyambiitya tayi kwatha mokugandja euvoko, taa lesha muule nokutumbula nawa iitya nomuthindo, ethamuno lyiitya mondjila osho wo onkatumuthika nuutunya (volume) womondjila.

Otaa longitha okwiipula omapulo yo yene, okwiipukulula, okufudha po nokulongitha omukalo gweleshululo tagu gandja enwethomo mokuuva ko.

Otaya hokolulula omahokololo melanduthano, otaya totha mo omanenedhiladhilo miinyola nomomahokololo. Otaa langeke (landulithathana) omauyelele gomomupopyo, taa tula iiningwanima melandulathano, taa ningi omtengeneko pamuthika gopombanda, ee taa gandja omatokolodhiladhilo gawo gopehulilo kombinga yiinyolwa.

Otaa tala iilongitho yi ili noyi ili hayi monika nomeho yomaludhi ngaashi: omambo, omambo gomafano, iifokundaneki, iifomambo, omafano ga thanekwa komake nenge komashina, iimpungu, uukaalita uuDVD, ootelevisi, ookino noointernete (mpono tayi vulu ku monika), nelalakano lyokumona euvoko nontseyo yevongokonono lyiinima.

Okunyola

Aalongwa naa nduluke oondanda noonomola dhili mondjila mokulongitha uule, uunene noomwaka dhopokati dhi thike pamwe, taa ulike enyantuko, ondjungu, omukalo gwokukuutumba gwomondjila ngele taku nyolwa osho wo okukwata nawa opena.

Otaa nyola omuhukilila gwuutotwanyolwa wa opalela aapulakeni/aaleshi nelalakano lyawo, taa longitha oowino nuunongo mbono ya adhika ye na nale mokuhinga ehuku lyawo, mono aanyandi niiningwanima ya ulikwa nawa okuza petameko sigo opehulilo. Otaa nyola uuhokololo wothaathaa, wo opalela aaleshi/aapulakeni mokulandula omikalo adhihe dha pumbiwa mokunyola, nosho wo esipelo li li mondjila.

Omutungilo gwelaka, oompango dhelaka nelongitho lyalyo

Aalongwa otaa longitha oonenendanda ,iitsa, iipulitho, niiyigidhitho mondjila. Otaa longitha iipingeninkwanu mokuulika epingenenwopo lyuunyolo, iinkwanu mokuyoolola iinima yi ili noyi il, yi li momusholondondo. Taya luku, taa totha mo notaa longitha iityadhina, iityadhinalela, iityadhina iikwakuyalulwa niityadhina iikwaakuyalulwa/iikwahakuyalulwa, iikwangundutyadhina (enduwa, ehunga, iityalonga, iityahololihala niityalupe.

Page 11: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

8

Taa longitha enathangwananenathimbo, enanenategwathimbo,enathangwapitithimbo netegwathimbo mondjila. Ota a longitha omatseyithotumbulo,omapulotumbulo nomaigidhotumbulo. Otaa tungu iihampi yomatumbulo nokulongitha iikwatakanithitya, uuyambiitya wu na ekwatathano nowa opalela oshilongwa osho wo omutumbulilo gwiitya gomondjila.Otaa longitha uunongo womawindanda, oowino dhokwiilonga iitya, oompango nomikalo dhokusipela. .

8. Uuwindji woshikalimo nelandulathano lyasho mOndondo ya tetekela Oprima,

nomOndondo 1 sigo Ondondo 3

Opo pu hololwe oowino, uunongo nomagano okuza mooprima dhopevi otapu adhika omapambathano okuza moPre-Primary/ mongundu tayi tetekele Oprima, sigo ondondo 3. Nonando ongawo, shono shi na ku longwa mo Pre-Primary kash Ii mo momusindalongo nguka, ihe otashi adhika owala momusindalongo nguka, ihe otashi adhika owala momusindslongo gwOndondo tayi tetekele Oprima gwogwene.

ELONGITHO LYOOMPANGO DHOKUSIPELA

Moshindonga katu na iiholelwa tayi tsu kumwe niiholelwa yomelaka lyOshiingilisa. Oshitya shomOshindonga ohashi leshwa ngaashi oondanda dha nyolwa. Aanona otaa longwa owala eyooloko pokati kuuitumbuli uule nuuitumbuli uufupi, opo ya leshe iitya mondjila .Onkwambali noonkwandatundanda nadho ohadhi leshwa ngaashi dhi wetike miitya.

Page 12: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

9

9. Oshikalimo sheilongo

Miiwike itano yopetameko lyoshikako shotango aalongwa yomondondo 1, otaa kala melongekidho, omanga inaaya pewa elongo lyothaathaa. Tala moondokumende. “A School Readiness/ Preparatory Programme (5 weeks) Published by NIED in 2

OKUPULAKENA NOKUYAMUKULA

OWINO/OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Epulakeno neitulomo noku ukila ko

Okupulakena iitya yi shiwike yi li lwopo 2000

Okupulakena iitya yi shiwike yi li lwopo 3000

Okupulakena iitya yi shiwike yi li lwopo 4000

Oshilalakanenwa Aalongwa naa pulakene neitulomo neyamukulo lyu ukila ko

Omapyokoko: Aalongwa naa kale taa vuleu:

Omapyokoko: Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko: Aalongwa naa kale taa vulu:

Okupulakena nohokwe omahokololo gopandondo dhawo, iitangumunwa , omaimbilo , noya yamukule nohokwe , esimaneko noku thamuna mo omaiuvo gawo kombinga yaanyandi noyiiningwanima

- naa kundathane nokuyamukula komahokololo , kokutangumuna nokomaimbilo

Okupulakena nohokwe omahokolo gopandondo dhawo , iitangumunwa omaimbilo molwohokwe noya yamukule nesimaneko nokuthamuna mo omaiuvo gawo kombinga yaaanyandi noyiiningwanima

- ya kundathane noku yamukula omapulo kuuhokololo, kiitangumunwa nokomaimbilo

Okupulakena nohokwe omahokolo gopandondo dhawo , iitangumunwa, omaimbilo, oongano, omakenyuwa noya yamukule nokuthamuna mo omaiuvo gawo kombinga yaaanyandi noyiiningwanima

- nenge omakupikwatumbulo ya kundathane kiinyolwa , ya yamukule omapulo noku gandja omauyelele nomanathangwatumbulo

- ya pulakene oradio noya tale oTV mpono tashi vulika

Naa hokololulule omahokololo gopamuthika gwondondo , ya landula, enenedhiladhilo lyehokololo pakana , pamafano nenge okuninga omainyengo melandulathano lyomondjila

Naa hokololulule omahokololo nokuyelitha ya landula enenedhiladhilo lyehokololo pakana , pamafano, pamainyengo melandulathano

Naa hokololulule omahokololo nokuyelitha ya landula enenedhiladhilo lyehokololo pakana, pamafano nopamainyengo melandulathano

Page 13: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

10

OWINO/OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Epulakeno neitulomo noku ukila ko

Naa pulakene nokuyamukula komalombwelo gopakana, komatumwalaka, omatseyitho nomauyelele

Naa pulakene nokuyamukula komalombwelo gopakana, komatumwalaka, omatseyitho nomauyelele

Naa pulakene nokuyamukula komalombwelo gopakana, komatumwalaka, omatseyitho nomauyelele melandulathano

Okweendulula omatumbulo ganathangwa 2, giitya 4 sigo 5 mondjila. Hol. Ondi hole okadhanitho kandje. Ye oku hole olwaala oluzizi.

Okweendulula omatumbulo ganathangwa 3 ga landulathana nenge ekupikwatumbulo limwe mondjila Hol. Ondi na okambishi edhina lyako olyo Kalenga. Ohaka li oombuku. Ondi na okambishi kedhina Kalenga haka li oombuku

Okweendulula omatumbulo ganathangwa 4 nenge ekupikwatumbulo limwe nenathangwatumbulo limwe mondjila Hol. Otwa lokwa sho tatu yi keumbo. Oohema dhandje odha tuta. Onda li nda sa uutalala. Ondi iyogo omeya omapyu. Nenge: Ondi iyogo nomeya omapyu, oshoka ondali nda sa uutalala. Onda uvu nawa.

Okupulakena nokuyamukula pakuthaneka , pamainyengo nopakunyanda

Okupulakena nokuyamukula pakuthaneka , pamainyengo nopakunyanda

Okupulakena nokuyamukula pakuthaneka , pamainyengo nopakunyanda

Okuulika omukalo omwaanawa Gwokupulakena okupulakena omupopi nesimaneko pwaahe na omapiyaganeko, ye mu tala nawa. Okuutaamba ko omadhiladhilo gayakwawo nokuyamukula pamukalo Taa longele kumwe mokukundathana , miinyandwa ,

Okuulika omukalo omwaanawa Gwokupulakena okupulakena omupopi nesimaneko pwaahena na omapiyaganeko, ye mu tala nawa. Okuutaamba ko omadhiladhilo gayakwawo nokuyamukula pamukalo Taa longele kumwe mokukundathana, miinyandwa,

Okuulika omukalo omwaanawa gwokupulakena okupulakena omupopi nesimaneko, okuulika omainyengo golutu mokuholola omaiuvo nekwatathano pokati kawo naye moku mu tala. Okutaamba ko omadhiladhilo gayakwawo nokuyamukula pamukalo gwesimaneko, sho taa paathana omalufo mokupopya.

Page 14: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

11

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Epulakeno neitulomo noku ukila ko

momaholela , momainyengo , mokwiimba nokupopya , taa longitha ooowino dhi ili nodhi ili ngaashi okupaathana omalufo gokupopya

Momaholela, momainyengo, mokwiimba nokupopya, taa longitha ooowino dhi ili nodhi ili ngaashi okupaathana omalufo gokupopya, okupula omapulo ya mone uuyelele, okuyalula uuthemba nowino yayakwawo.

Okuzimina nenge okutinda pamukalo gwesimaneko noku gandja omathaneko nomagwedhelepo.

Okupula omapulo ya mone uuyelele, okuyalula uuthemba nowino yayakwawo Okuzimina nenge okutinda pamukalo gwesimaneko, okugandja omathaneko, omagwedhelopo nomayelethaneko.

OKUPOPYA NOKUKUNDATHANA

Omuthenu , einekelo mwene, okwiitungila sha momadhiladhilo noonkundathana

Oshilalakanenwa Aalongwa naa popye nemanguluko noneiinekelomwene mokutunga sha nomadhiladhilo.

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okukundathana memanguluko, meiinekelomwene, okuthamuna mo omadhiladhilo gomathaneko gawo naashono ya tsakaneka moonkalamwenyo.

Okukundathana memanguluko, meiinekelomwene, okuthamuna mo omadhiladhilo gomathaneko gawo naashono ya tsakaneka moonkalamwenyo.

Okukundathana memanguluko, meiinekelomwene, okuthamuna mo omadhiladhilo gomathaneko gawo naashono ya tsakaneka moonkalamwenyo.

Mokulongitha iitya tayi gandja omauyelele ge na sha nedhewulo lyoontumba dhelaka pamuthika gwondondo. Hol. Okuza kolumoho to uka kolulyo, okuza pombanda wu uka

Mokulongitha iitya tayi gandja omauyelele ge na sha nedheulo lyoontumba dhelaka pamuthika gwondondo. Hol. Okuza kolumoho to uka kolulyo , okuza pombanda wu uka

Mokulongitha iitya tayi gandja omauyelele gena sha nedhewulo lyoontumba dhelaka pamuthika gwondondo. Hol. Okuza kolumoho to uka kolulyo, okuza pombanda wu uka pevi

Page 15: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

12

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

pevi mokwiinyenga.

Okulongitha oowino dhelaka lyopamainyengo (okupopya nomeho, omainyengo golutu) , ya kundathane pamukalo , ya taambe ko omayooloko gopamithigululwakalo dhawo.

pevi mokwiinyenga, Okulongitha oowino dhelaka lyopamainyengo(non-verbal) (okupopya nomeho , omainyengo golutu) , ya kundathane pamukalo, ya taambe ko omayooloko gopamuthigululwakalo dhawo

mokwiinyenga , Ookulongitha oowino dhelaka lyopamainyengo( non-vebal) (okupopya nomeho , omainyengo golutu) , ya kundathane pamukalo , ya taambe ko omayooloko gopamithigululwakalo dhawo

Okulongitha elaka lyesiku kehe nemanguluko meithamuno nomomutono gwewi. Omwaanawa mokutumbula iitya. Okulongitha uunongo welaka pamuthika gwondondo , elaka netumbulo lyiitya li li mondjila, longithe uuyambiitya noku eta po iitya iipe uuna taa popi.

Okulongitha elaka lyesiku kehe nemanguluko meithamuno nomomutono gwewi omwaanawa mokutumbula iitya. Okulongitha uunongo welaka pamuthika gwondondo, elaka netumbulo lyiitya li li mondjila, ya longithe uuyambiitya noku eta po iitya iipe uuna taa popi noku fatulula omaityo gayo golela.

Okulongitha elaka lyesiku kehe nemanguluko meithamuno nomomutono gwewi omwaanawa mokutumbula iitya. Okulongitha uunongo welaka pamuthika gwondondo, elaka netumbulo lyiitya li li mondjila, ya longithe uuyambiitya noku eta po iitya iipe uuna taa popi noku fatulula omaityo gayo golela.

Page 16: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

13

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okufudha po pehulilo lyetumbulo ngele taa popi.

Okufudha po pehulilo lyetumbulo mokupopya. Okuyelula ewi mokupula. Okufudha po uuna to tumbula iinima ya landulathana.

Okuyelula ewi mokupula Okufudha po uuna taku Tumbulwa iinima ya landulathana. Okushendja ewi uuna to igidha nenge to holola eiuvo.

Iilonga yelaka Okuholola esimaneko mokupopitha, mokupula epitikilo, mokupandula, mokugandja ombili nomokwiitseyitha.

Okuholola esimaneko mokupopitha, mokupula epitikilo, mokupandula, mokugandja ombili nomokwiitseyitha.

Okuholola esimaneko mokupopitha, mokupula epitikilo, mopandula , mokugandja ombili nomokwiitseyitha.

Oshilalakanenwa Aalongwa naa longithe elaka lyomondjila momalalakano gakwalukehe

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okuhokolola omahokololo mokulongihta uutumbulo wanathangwa / uupu nomutungilo gwelaka gwomondjila. uutumbulo nawu kale mepitathimbo

Okuhokolola uuhokololo wa longekidhwa naambu inaawu longekidhwa taa longitha omanathangwatumbulo nenge omakupikwatumbulo nomutungilo gwelaka gu li mondjila mepitathimbo

Okuhokolola uuhokololo wa longekidhwa naambu inaawu longekidhwa, taa longitha omanathangwatumbulo nenge omakupikwatumbulo nomutungilo gwelaka gu li mondjila mepitathimbo

Okutumbula iitangumunwa, okwiimba, omaimbilo nokudhana omaudhano. Hol, Ndi lya ko , Ehilulula kombinga yaa nyenge

Okutumbula iitangumunwa , uutewo nomaitango , okwiimba omaimbilo nokudhana omaudhano

Okutumbula iitangumunwa, oongano, iitetewa, uutewo, okwiimba omaimbilo nokuninga oompata. Ookundathana dhayaali nokudhana omaudhano

Page 17: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

14

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okudhimbulukawa iiningwanima yomonkalamwenyo Okulongitha epitathimbo Okufatulula oshinima noshilanduli shasho, Hol, Onda li unene e tandi ehama mela.

Okudhimbulukwa iingwanima yomonkalamwenyo noonkundathana dhiinima ya kwalukehe Okulongitha epitathimbo

Okudhimbulukwa iinima yomonkalamwenyo noonkundana dhiinima yakwalukehe nokuholola omaiyuvo nomadhiladhilo kombinga yayo okulongitha epitathimbo Okuholola omiuvo nomadhiladhilo gawo

Okufatulula osheeti noshilanduli, Hol. Ombwa oya tuula po olukaku lwandje, onkene ndi na okulanda epando epe.

Okulongitha enathangwpitithimbo Okufatulula osheeti noshilanduli Hol. Inatu lokwa nawa, onkee eteyo itali ka kala ewanawa.

Okufatulula oshinima , oshinamwenyo nenge oshiningwanima Okuulika nokuhokolola oonkundathana dhesiku Okulongitha enanenathimbo Hol. Ndjino osizi / onkili yandje. Edhina lyayo oTomas. Ohayi li omboga. Okufatulula omafaathano nomayooloko. Hol. Olwaala lwefo ndika olwa faathana nolwaandwiyaka Okulongitha etegwathimbo. Hol. Ongula otandi ka talela po kuku.

Okufatulula oshinima, oshinamwenyo omuntu nenge oshiningwanima. Okuulika nokuhokolola. Oonkundathana shesiku. Okulongitha enanenathimbo. Okufatulula omafaathano nomayooloko. Hol. Omumwamemekadhona oku na omafufu omale ga fa gandje, ihe ge omaluudhe. Okulongitha etegwathimbo. Hol. Tse otatu talele po kuku oshiwike tashi ya. Okulongitha epitathimbo. Hol: Ohela onda yile kaandjawo yaMaria.

Okufatulula oshinamwenyo, omuntu nenge oshiningwanima. Ookundana dhesiku Okulongitha enanenathimbo Okufatulula omafaathano nomayooloko Hol. Ongalagombe , okonyala yi fe oholongo , ashike onene kashona yo oyi na ooniga inaadhi fa dhoholongo Okulongitha etegwathimbo. Hol. Otatu ka talela po kuku oshiwike tashi ya. Okulongitha epitathimbo. Hol: Ohela onda yile kaandjawo yaMaria.

Page 18: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

15

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

- Okulongitha epitathimbo Hol: Onda mono ohi onene - Okulongitha etegwathimbo

Hol. Otandi ka gwanitha oomimvo 7 ongula

- Okulongitha etegwathimbo. Hol: Otandi ka ya methigathano

ongula

- Okulongitha etegwathimbo. Hol: Otatu yi kofaalama ongula

Okufatulula nokuhokolola nkene iinima hayi longo

Okulongitha enanenathimbo. Hol. Okohauto kandje otaka inyenge ngele ndeka undula. Oke na uugulu tawu dhingoloka

Okufatulula nokuhokolola nkene iinima hayi longoOkulongitha enanenathimbo Hol. Ombasikela otayi ende ngele wa undula ompadhi, omagulu, e taga dhigoloka.

Okuyelitha pakuhokolola nkene omulandu gwontumba hagu longithwa.

Okulongitha enathangwananenathimbo. Hol. Onda hala ndi ku ulukile nkene to dhana okaudhano.

Okufatulula nkene iinima hayi longo nenge wu gandje omapukululo nomafatululo

Okulongitha enanenathimbo Hol, nguka ogwo omukalo nkene okatenda koombuku taka longo. Nguka ogwo omukalo hagu fala ndje kegumbo

Okuyelitha pakuhokolola nkene omulandu gwontumba hagu longithwa.

Okulongitha enanenathimbo. Hol: Omuthima otagu yuuka, ngele gwa hupwa.

Okupula omapulo ya mone uuyelele Okulongitha enanenathimbo mokupula. (Iityapulo) Olye , oshike , uunake nomolwashike

Okupula omapulo ya mone uuyelele

Okulongitha enanenathimbo mokupula. (Iityapulo) Olye , oshike , uunake nomolwashike

Okulongitha omapulapulo maantu. Okulongitha enanenathimbo. Hol: Pula aantu megumbo nkene iikulya hayi pungulwa.

Page 19: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

16

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okuyamukula omapulo nokulongitha omuntungilo gwelaka gu li mondjila.

Okuninga omapulo taga yamukulithwa Eeno/Aawe

Okuyamukula metindo nenge mezimino Hol, owu hala uuleke? Eeno/Aawe onda/ inandi hala

Okuyamukula omapulo mokulongitha uutumbulo wanathangwa nenge omakupikwatumbulo momutungilo gwelaka gu li mondjila

Okuninga omapulo taga yamukulithwa Eeno/ Aawe Hol: Eeno, otandi yi kegumbo. / Aawe itandi yi kegumbo.

Okuyamukula mezimino nenge metindo menanenathimbo. Hol: Otandi yi kegumbo / itandi yi kegumbo. Onda / inandi ya kegumbo

Okuyamukula omapulo mokulongitha uutumbulo wanathangwa nenge omakupikwatumbulo momutungilo gwelaka guli mondjila menanenathimbo nomepitathimbo.

Okuninga omapulo taga yamukulithwa, Eeno/ Aawe Hol: Oto li? / Owa lya? Eeno otandi li. Eeno onda lya. Aawe itandi li. Aawe inandi lya.

Okuyamukula mezimino nenge metindo menanenathimbo. Hol Otandi yi kegumbo / itandi yi kegumbo. Onda / inandi ya kegumbo

Okugandja omatompelo

Okulongitha enanenathimbo nekoleko. Hol Onda hokwa kuume kandje ohatu dhana naye.

Okugandja omatompelo

Okulongitha enanenathimbo nekoleko Hol, Ondi hole omayi oshoka oge na uukolele. Otandi dhiladhila otu na oku ngungunina omeya oshoka oondama dhetu otadhi hala okupwa/ okupwina.

Page 20: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

17

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Oku gandja elombwelo. Ka dhaneni pondje. Etha ndje ndi ikalele. Opalekeni ongulu yosikola manga iinamu ya komagumbo.

Okuunganeka / okulongekidha nokugandja uuyelele

Oshilalakanenwa Aalongwa naa longekidhe nokweeta po omauyelele

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu

Omapyokolo Aalongwa naa kale taa vulu

Okulongekidha nokugandja oonkundana dhesiku Okuulika kutya olye, oshike, uunake nopeni. Hol. Tse natate otwa yile kofaalama oshiwike sha pit,i e tatu etelele ko oshako yepungu. (Olye?) -tse natate (Openi?) -kofaalama (Uunake?) –oshiwike sha piti (Oshike?) – oshako yepungu

Okulongekidha nokweeta po shipopiwa shanathangwa.

Okuulika kutya olye, oshike, uunake, openi nomolwashike?,efalomo , olutu nehulitho.

Okulongitha iipalanyolo ya hogololwa

Okugandja okapopiwa ka longekidhwa.

Okuulika kutya olye, oshike, uunake, openi nomolwashike?

Efalomo , olutu nehulitho iikwathithilongo yi wetike, oowino dhopetameko, okuhila aapulakeni Hol: ekwatathano lyomeho pokati komupopi naapulakeni

OKULESHA NOKUKONENENA

Owino dhokuuva ko iinima

Oshilalakanenwa Aalongwa naa ulike owino wokuuva ko iinima

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu

Okuulika euvoko lyiinima Eyoololo mokutala

Eyoololo mokulandulithathana iinima

Okuulika euvoko lyiinima

Eyooloko mokutala

Eyoololo mokulandulithathana iinima

Okuulika euvoko lyiinima Eyooloko mokutala

Eyoololo mokulandulithathana iinima

Page 21: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

18

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okuholola omayooloko gomaukwatya

Okweeta po efaathano/ efaathanitho

Okudhimbulukwa sha ye shi mwene

Okundjandjukununa nokukitununa iinima

Okuholola euvoko lyawo pakupulakena

Okuholola eyoololo pakupulakena Okulandulithathana iinima mokupulakena. Okudhimbulukwa sho ya pulakenene

Okupulakena sigo opehulilo

Ekwatathano pakumona nopakupulakena

Okuholola omayooloko gomaukwatya

Okweeta po efaathano/

efaathanitho

Okudhimbulukwa sha ye shi mwene

Okundjandjukununa nokukitununa iinima

Okuholola euvoko lyawo pakupulakena

Okuholola eyoololo pakupulakena

Okulandulithathana iinima mokupulakena

Okudhimbulukwa sho ya pulakenene

Okupulakena sigo opehuliol

Ekwatathano pakumona nopakupulakena

Okuholola omayooloko gomaukwatya

Okweeta po efaathano/ efaathanitho

Okudhimbulukwa sha ye shi mwene

Okundjandjukununa nokukitununa iinima

Okuholola euvoko lyawo pakupulakena

Okuholola eyoololo pakupulakena Okulandulithathana iinima mokupulakena

Okudhimbulukwa sho ya pulakenene

Okupulakena sigo opehulilo

Ekwatathano pakumona nopakupulakena

Owino welongomawi nethamunomo

Oshilalakanenwa Aalongwa naa kale ye na owino welongomawi neithamuno

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okuyalula uuwindji wiitya momatumbulo

Okuthiga po nenge okupingenitha po iitya yimwe momatumbulo. Hol Otandi matukile kegumbo / peha lya “matuka” otapu vulu pu tulwe sha shi ili ngashi “galukile” nenge shilwe

Okupingenitha po oshityadhina nokushendja elandulathano lyiitya metumbulo opo eityo li lunduluke. Hol, Omukiintu a geya okwa tidha okambwa Okambwa ka geya oka tidha Omukulukadhi.

Okutamununa etumbulo nokukugwedha mo uuntokotumbulo nenge uuyelele wulwe. Hol: Ye oha lala mombete. Ye oha lala mombete onene megumbo lyandje

Page 22: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

19

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okuhakela mokuyalula uuntoko miitya Okukonga mo nokuyalula uuntoko miitya iipu ( yanathangwa)

Konga nokuyalula uuntoko miitya yuuntoko wu vulithe pukamwe (owindji)

Okumona mo iitangumunitya yi li miitangumunwa nenge momaimbilo

Okukutha mo nokulundulula uuntoko miitya, pu holoke oshitya oshipe shi na eityo nenge kaashi na eityo lyasha.

Hol: “nama” peha lya “ma “ tula

po “ na “ nenge “mi”

Okumona mo iitangumunitya yi li miitangumunwa nenge momaimbilo

Okukutha mo nenge okupingena po uuntoko miitya Pu holoke oshitya oshipe shina eityo nenge kaashi na eityo ngaashi mondondo 2 Hol. “kana” peha lya “ na” tula po “ma” nenge “ mi “

Okukonga mo nokupingena po iitangumunitya miitangumunwa nomomaimbilo

Okumona uuitumbuli nuufupi miitya

Okumona uuitumbuli uule miitya

Okuyoolola pokati kuutumbuli uule nuufupi miitya

Okuyoolola pokati kuuitumbuli uule nuufupi miitya yuuntoko owindji

Okumona nokulundulula oondanda dhopetameko miitya pu holoke iitya yilwe iipe. Hol”ongela” peha lya o tula po e

Okumona nokulundulula oondanda dhopetameko nopehulilo lyiitya pu holoke i Okumona nenge oku eta po eendululo lyomawi ga faathana pomatameko giiya.

Okumona nokulundulula oondanda petameko , pokati nopehulilo lyiit Okumona nenge oku eta po eendululo lyomawi ga faathana pomatameko giiya.

Page 23: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

20

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okumona nenge oku eta po eendululo lyomawi ga faathana pomatameko giitya. Hol: Sosa, Sesilia, sisila

Okumona nenge okweeta po eendululo lyomawi ga faathana pomatameko giitya. Hol: Helena, hohela, hoha

Okumona nenge oku eta po eendululo lyomawi ga faathana pomatameko giitya momatumbulo

Okutopola nokukutulakumwe uuntoko woonkwambalindanda Hol: thitha : thi- tha Nyola : nyo- la

Okutopola nokukutulakumwe uuntoko woonkwambalindanda

Okutopola nokutulakumwe uuntoko woonkwandatundanda Hol: mbwata : mbwa -ta

Oshilalakanenwa Aalongwa naa ulike euvoko lyelongekidho lyiinyolwa yopetameko

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okulandula iitya okuza kolumoho wu uka kolulyo

Okudheula oontumba dhomeho

Okukoneka kutya iinyolwa oyi na eityo noyi li peha lyaashono sha popiwa.

Iitya oya yoololwa kumwe komahala pokati kayo.

Okulesha to zi kolumoho wu uka kolulyo , okuza pombanda wu uka pevi , okuyanuna epandja nepandja

Okudhewula oontumba dhomeho

Okukoneka kutya iinyolwa otayi gandja eityo , oyi lile po shono tashi popiwa niitya nomatumbulo oya yoololwa kumwe komahala pokati kayo

Okulesha to zi kolumoho wu uka kolulyo , okuza pombanda wu uka pevi , okuyanuna epandja nepandja

Okudhewula oontumba dhomeho

Okukoneka kutya iinyolwa otayi gandja eityo, oyi lile po shono tashi popiwa niitya nomatumbulo oya yoololwa kumwe komahala pokati kayo.

Page 24: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

21

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Ya dhimbulule omadhina gawo niitya yaha noku mona iitya mbyo yi lile po omandhindhiliko momidhingoloko dhawo, Hol STOP.

Ya tseye kutya etumbulo ohali tamekwa nondanda onene e tali hulithwa noshitsa.

Naa ndhimbulule uumbo kiipalanyolo.

Okutotha mo edhina lyembo

Okuulika omukalo omwaanawa gwokukwata embo.Hol. embo li kwatwe lya ukilila

Okudhimbulula epeko lyokombanda nolyo kohi

Okukoneka iileshitho mokunyola

Okutotha mo edhina lyembo, omunyoli gwalyo nenge omutoloki.

Okukoneka iileshitho mokunyola edhina lyembo, omunyoli gwalyo nenge omutoloki

Okulongitha iiholelwa ngaashi oshipalanyolo oshikalimo, oshikongitho, uupalanyolo uushona, edhina lyembo, Iipalanyolo, omafatululo, omunyoli nomufatululi.

Okuulika omukalo omwaanawa gwokukwata embo. Hol. embo li kwatwe lya ukilila

Okudhimbulula epeko lyokombanda nolyokohi

Okuyanuna omapandja noshimpwiyu

Okuulika omukalo omwaanawa gwokukwata embo. Hol. embo li kwatwe lya ukilila

Okuulika omukalo omwaanawa gwokukwata embo. Hol. embo li kwatwe lya ukilila

Okudhimbulula epeko lyokombanda nolyokohi.

Okuyanuna omapandja noshimpwiyu.

Okuulika omukalo omwaanawa gwokukwata embo. Hol. embo li kwatwe lya ukilila

Okuulika omukalo omwaanawa gwokukwata embo.Hol. Embo li kwatwe lya ukilila

Okudhimbulula epeko lyokombanda nolyo kohi

Okuyanuna omapandja noshimpwiyu

Page 25: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

22

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Omawindanda Oshilalakanenwa Aalongwa naa ulike uunongo womawi goondanda mokulesha iitya ya ha

Omawi guuwitumbuli uule nuufupi uugwedhwa nomawi gawo

Okulesha iitya yoondanda ndatu mu na uuitumbuli uuhupi

Okulesha iitya yopamuthika gwondondo, ya tameka noonkwambali. Oshiholelwa: ngame , tse, ngoye, nguka

Okulesha mondjila iitya iipu yi igililwa yopamuthika gwondondo, hol. eho, ohi, ona, one, eke, eka, nsh

Okudhimbulula oondanda nomawi gadho melandulathano lyoalfabeta

Omawi guuwitumbuli uule nuufupi uugwedhwa nomawi gawo

Okulesha iitya yoondanda ndatu mu na uuitumbuli uuhupi

Okulesha iitya yopamuthika gwondondo, ya tameka noonkwambali. Oshiholelwa: ngame, tse, ngoye, nguka

Okulesha mondjila iitya iipu yi igililwa yopamuthika gwondondo, hol. nane, nena, mena, mona, kuna, tuna, pula

Okudhimbulula oondanda nomawi gadho melandulathano lyoalfabeta

Omawi guuwitumbuli uule nuufupiuugwedhwa nomawi gawo

Okulesha iitya yoondanda ndatu mu na uuitumbuli uuhupi

Okulesha iitya yopamuthika gwondondo, ya tameka noonkwambali. Oshiholelwa: ngame, tse, ngoye , nguka,nguka

Okulesha mondjila iitya yopamuthika gwondondo mu na oonkwambali, hol mboka, ngoka, shoka

Okulesha mondjila iitya yi na oonkwambali komahulilo, hol. longa, ponga

Okulesha mondjila iitya yopamuthika gwondondo mu na oonkwambali petameko hol: dhepa, shiga

Okulesha mondjila iitya yi na oonkwambali kehulilo hol: hinga, tunga

Okulesha iitya mondjila yi li pamuthika gwoondondo dhawo yi na oonkwandatu hol: ompya, ombwa

Okulesha mondjila iitya yopamuthika gwondondo mu na oonkwambali petameko, hol. shonga, ngula

Okulesha mondjila iitya yin a ooknambali kehulilo, hol. ninga, ponga

Okulesha mondjila iitya yi li pamuthika gwawo yi na oonkwandatu hol: ontsa,ompwedha

Page 26: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

23

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okudhana niitya okutsitha kumwe iitya niitya nenge omafano niitya

Okulongitha iitya nomatumbulo, pakwatho lyuukalata , omaimbilo iitangumunwa nomakalata omanene

Okudhana uudhano niitya ya gandjwa

Okudhana niitya ya gandjwa

Okulesha mondjila iitya yopamuthika gwondondo mono mu na uuitumbuli uule.Oshiholelwa:. Aalongwa , iinima , oongombe nuunongo

Okudhimbulukwa omusholondondo guuyambiityaimbulu

Okulesha mondjila iitya yin a uuitumbuli wa tegama ( uuitumbulitegameki) inaawu faathana, hol . eimbilo, euvitho

Taa dhimbulula iitya mbyoka hayi longithwa monkalo yesiku kehe hol: ngame, tse , ota , otatu, otandi nosho tuu

Okulesha mondjila iitya yopamuthika gwondondo mono mu na uuitumbuli uule.Oshiholelwa:. Aalongwa , iinima , oongombe uunongo

Okudhimbulukwa omusholondondo guuyambiityaimbulu

Okulesha mondjila iitya yi na uuitumbuli wa tegama( uuitumbulitegameki) inaawu faathana, hol . eiyuvo, eihumbato

Taa dhimbulula iitya mbyoka hayi longithwa monkalo yesiku kehe hol: ngame, tse , ota , otatu, otandi nosho tuu

Okulesha mondjila iitya yopamuthika gwondondo mono mu na uuitumbuli uule.Oshiholelwa:. Aalongwa , iinima , oongombe uunongo

Okudhimbulukwa omusholondondo guuyambiityaimbulu

Okulesha iitya yopamuthika gwondondo yi na oonkwane hol: pandjwa, gandjwa

Okulesha mondjila iitya yi na uuitumbuli wa tegama (uuitumbulitegameki) inaawu faathana, hol. aaimbi, aailongi, einekelo

Taa dhimbulula iitya mbyoka hayi longithwa monkalo yesiku kehe, hol. ngame, tse , ota , otatu, otandi nosho tuu

Page 27: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

24

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Owino wokulundulula omauyelele giinyolwa nenge gomafano

Oshilalakanenwa Aalongwa naa ulike ontseyo yokulesha nokulundulula shono ye wete noku shi tula mehokololo nenge mefano peha lyiitya inaa yi igililwa

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okuninga omahokololo taa kutha momambo gomafano. Oshiholelwa:. Lesha membo lyomafano wu tote ehokololo.

Okutala omafano nokudhimbulukwa sha ye shi tsakaneka monkalamwenyo

Okuninga uuhokololo wopamuthika gwondondo pakwatho lyembo lyomafano taa longitha omadhiladhilo

Okutala omafano nokudhimbulukwa sha ye shi tsakaneka monkalamwenyo.

Okuninga uuhokololo wopamuthika gwondondo pakwatho lyembo lyomafano taa longitha omadhiladhilo

Okutala omafano nokudhimbulukwa sha ye shi tsakaneka monkalamwenyo.

Okulongitha omadhiladhilo nuuyelele mbu ye na po ya tengeneke nokukwatakanitha iitya yaashiwike nefano. Oshiholelwa: Ehokololo otali popi kombinga yonkalo yombepo. (Ehokolololo otali ti tuu sha kombinga yegulu lya yela lyaa na iikogo)?

Okulongitha omadhiladhilo nuuyelele mbu ye na po ya tengeneke nokukwatakanitha iitya nomafano inaayi igililwa. Oshiholelwa:. Ehokololo otali popi iinamwenyo. Oshitya shino osha fa ondjamba. (Ehokololo otali ti ngaa sha omolwoshitya ondjamba nge sha leshwa).

Okulongitha omukalo gwokulesha nokuleshulula.Oshiholelwa: Okuleshulula noku konga mo eityo niitopolwa yoshinyolwa tashi kwathele mokunuka po nokukoneka iitya yimwe iidhigu e to lesha, sigo opehulilo to ningi elundululo lyomadhiladhilo koshikalimo.

Okulongitha omukalo gwokulesha nokuleshulula.Oshiholelwa: Okuleshulula noku konga mo eityo niitopolwa yoshinyolwa tashi kwathele mokunuka po nokukoneka iitya yimwe iidhigu e to lesha sigo opehulilo to ningi elundululo lyomadhiladhilo koshikalimo.

Page 28: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

25

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Owino wokuuvako Oshilalakanenwa Aalongwa naa holole ontseyo yokulesha neuvooko pamuthika gwondondo

Pomapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okulongitha oowino dhokugandja eityo

Okulongitha uunongo we mwene

Okulongitha iitya yopamaithano / aantu, iipalanyola eendululo nomafano okweeta po omauyeleletengeneko koshinyolwa

Okulongitha oowino dhokukaleka po eityo

Okulongitha uunongo nontseyo ye mwene

okulongitha iitya yopamaithano, iipalanyolo, endululo nomafano okweeta po omauyelelethaneko nokutengeneka iiningwanima koshinyolwa

Okwiipula mwene nokwiipukulula , okuleshulula , okanyolwa wu kaleke po eityo lyako lyomondjila

Okulongitha oowino dhokukaleka po eityo

Okulongitha uunongo nontseyo ye mwene mokulongitha iiyithanithitya, iipalanyolo, eendululo nomafano

okweeta po omauyelelethaneko nokutengeneka iiningwanima koshinyolwa

Okwiipula mwene nokwiipukulula , okuleshulula , okanyolwa wu kaleke po eityo lyako lyomondjila

Euvoko Oshilalakanenwa Aalongwa naa ulike owino weuvoko mokuyamukula omapulo komahokololo golela naangono kaage shi golela niinima yi wetike

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okulesha uuhokololo wanathangwa wolela e taye wu hokolola ya ulike euvoko

Okulesha uuhokololo wolela e taye wu hokolola ya ulike euvoko

Okulesha omahokololo, iitangumunwa nuutewo e taye wu hokolola ya ulike euvoko

Okulesha uuhokololo uupu wolela uufupi , e taye wu nyanda ya ulike

Okulesha uuhokololo uupu wolela uufupi , e taye wu

Okulesha uuhokololo uupu wolela uufupi, e taye wu nyanda ya ulike

Page 29: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

26

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

euvoko

Okulandulithathanitha omafano nuutumbulo , ya ete po okahokololo

Okuyamukula pakana nenge pakunyola omapulo komahokololo golela naangono kaage shi golela taa longitha iityapulo olye , oshike nuunake

Okuyamukula pakana nopakunyola omapulo gopandondo dhokudhiladhila (HOTS)

nyanda ya ulike euvoko

Okulandulithathanitha omauyelele , omatumbulo nomafano kumwe shi kwathele okweeta po ehokololo

Okuyamukula pakana nenge pakunyola omapulo komahokololo golela naangono kaage shi golela taa longitha iityapulo olye , oshike nuunake

Okumona osheeti noshilanduli mehokololo

Okuyamukula pakana nopakunyola omapulo gopandondo dhokudhiladhila (HOTS).

Okugandja omatompelo kiiningwanima nokaanyandi. Oshiholelwa:, Otandi dhiladhila kutya osha li oshiwanawa sho omukadhona a dhana nokakadhonagona.

euvoko

Okulandulithathanitha omafano nuutumbulo, omafano ga thanekwa, omilandu nosho tuu.

Okuyamukula pakana nenge pakunyola omapulo komahokololo golela nenge kaage shi golela, omauyelele kiinyolwa niinima yilwe yi wetike ngaashi oTV, okino, intenet, mokulongitha iityapulo, olye, oshike na uunake

Okumona osheeti noshilanduli mehokololo (omolwashike sha ningwa).

Okuyamukula pakana nopakunyola omapulo gopandondo dhokudhiladhila (HOTS).

Okugandja omatompelo kaanyandi nokiiningwanima. Oshiholelwa, Kandihole omumat ingoka, oshoka omuluya. Kala wuhole ookuume koye.

Okungonga okanyolwa pakana nopakunyolwa.

OKULESHA MEIMWENENENO NOMUULE

Oshilalakanenwa Aalongwa naa leshe iinyolwa ya yoolokathana meimweneneno nomuule nelalakano lyokuuva ko

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okuulika ompumbwe nehalo lyokulesha

Okuulika ompumbwe nehalo lyokulesha paumwene okumona

Okuulika ompumbwe nehalo lyokulesha paumwene nokumona

Page 30: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

27

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

- Okuyanuna omambo

- okukundathana komathano

Okulongitha otundi yokulesha ya kokeke ohokwe yokulesha.

Okulesha uunyolwa wii ili nowi ili wopamuthika gwondondo (uuhokololo , uutewo , niinyolwa yawo yawo yene) meimwena nelalakano lyokuuvako

Okumona mo iitangumunitya muutewo

Okulesha omaludhi gi li nogi ili giinyolwa yomauyelele gopamuthika gwondondo niinima yi wetike , ku gandjwe noku etwe po omauyelele ga sheywa

Okulongitha omambo gomafano nomanenembo galwe, ku monike omauyelele.

Okumona uuyelele nokulongitha oografa dhomafano (pictographs) nomanathangwa thanekwafano

Nokwiinyanyudha

Okulongitha ethimbo lyokulesha, ku pendulwe ohokwe mokulesha

Okulesha uunyolwa wi ili nowi ili wopamuthika gwondondo (omahokololo , uutewo niinyolwa yawo yene) mokumwena neendelelo lya pumbiwa nonelalakano lyokuuva ko

Okudhimbulukwa iiholelwa yoovelise dha manguluka nuutewo womathangwa. Oshiholelwa: olupe, eyalalalo, etaandelo lyoshinyolwa eendululo, iitangumunwa, elongitho lyiileshitho.

Okulesha omaludhi gi li nogi ili giinyolwa yomauyelele gopamuthika gwondondo niinima yi wetike , ku gandjwe noku etwe po omauyelele ga sheywa

Okulongitha embwiitya lyomafano lya ningwa komuntu mwene ku monike omauyelele

Okumona iitya membwiitya

nokwi nyanyudha

Okulongitha ethimbo lyokulesha, ku pendulwe ohokwe mokulesha

Okulesha uunyolwa wi ili nowi ili wopamuthika gwondondo (omahokololo , uutewo niinyolwa yawo yene) mokumwena noneendelelo lya pumbiwa nonelalakano lyokuuva ko

Okudhimbulukwa iiholelwa yoovelise dha manguluka nuutewo womathangwa .Hol, olupe, eyalalalo, etaandelo lyoshinyolwa eendululo, iitangumunwa, elongitho lyiileshitho.

Okulesha omauyelele gi li nogi ili giinyolwa yomauyelele gopamuthika gwondondo niinima yi wetike , ku gandjwe noku etwe po omauyelele ga sheywa

Okukonga omafatululo giitya membwiitya mokulongitha iiwilikitya

Okumona omafatululo komafano nokuukaalita , komathanekwafano, iimpungu niinima yilwe yi wetike

Page 31: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

28

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okukonga nokufatulula omauyelele okuza momafano, momandhindhiliko ge shiwike, omandhidhiliko gomoondjila nomathanekwafano ganathangwa.

Okulesha iinyolwa ya longekidhwa yopamuthika gwondondo neuvoko, okutumbula iitya mondjila, nomuthenu, eithamuno, uulelalela netongololo lyomalombwelo. Oshiholelwa:

- Fudha po pehulilo lyetumbulo - okulesha uuhokololo inaawu

longekidhwa wopamuthika gwondondo neuvoko ehwepo , mondjila , nomuthenu noneithamuno

Okumona mo omafaathano nomayooloko gaanyandi pokati kawo naantu yalwe moonkalamwenyo dhawo

Okulesha iinyolwa ya longekidhwa muule meuvoko, okutumbula nawa iitya mondjila, nomuthenu, eithamuno, uulelalela netongololo lyomalombwelo .Oshiholelwa:

- Fudha po pehulilo lyetumbulo, kuyelula ewi uuna to lesha epulo

- Okufudha piinkwanu uuna to tumbula iinima ya landulathana

- Okulesha uuhokololo inaawu longekidhwa wopamuthika gwondondo neuvoko ehwepo mondjila , nomuthenu noneithamuno

Okufatulula nkene aanyandi taa dhana onkandangala kiiningwanima ya simana mehokololo / komashongo

Okulesha uuhokololo wa longekidhwa muule neuvoko, okutumbula nawa iitya mondjila nonomuthenu, eithamuno, oonkondo dhewi, enyantuko uulelalela netongololo lyelombwelo. Hol.

- Fudha po pehulilo lyetumbulo. - Okuyelula ewi uuna to lesha epulo. - Okufudha piinkwanu uuna to

tumbula iinima ya landulathana - Okushendja ewi mokwiigidha - Okulesha uuhokololo inaawu

longekidhwa wopamuthika gwondondo neuvoko ehwepo , mondjila , nomuthenu noneithamuno ya simana

Okufatulula nkene aanyandi taa dhana onkandangala kiiningwanima ya simana mehokololo / komashongo

Page 32: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

29

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Eyamukulo kuunamambo

Oshilalakanenwa Aalongwa naa yamukule uunamambo pakana nopokunyola

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okukundathana nokuholola omiuvo gawo kombinga yiitangumunwa , omaimbilo nomahokololo

Okukundathana onkalolupe yehokololo

Oku gandja etompelo kutya omolwashike ya hokwa / inaaya hokwa aanyandi yontumba (omunyandi gwontumba ) nenge ehokololo lyolyene , okatewo

Okukundathana onkalolupe yehokololo

Okutotha mo omutungilo gwehokololo, etameko nehulilo

Okugandja etompelo kutya omolwashike ya hokwa / inaaya hokwa aanyandi yontumba (omunyandi gwontumba ) nenge ehokololo lyolyene , okatewo

Okukundathana onkalolupe yehokololo

Okutotha mo omutungilo gwehokololo, etameko nehulilo

Okutotha mo uuntokotumbulo nomatumbulo momahokololo nenge muutewo tawu / taga pendula omaivo ngaashi: ongeyo, euvonayi, enyanyu noluhodhi. Oshiholelwa: Omahodhi oga pononoka koompanda dhe.

OKUNYOLA

EKE (ENYOLWAKAHA)

Oshilalakanenwa Aalongwa naa nyole nomuthenu nonomake taga vulu okuleshwa

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okuulika omainyengo Okukwata opena nomukalo omwaanawa gwokukuutu

Okukwata opena nomukalo omwaanawa gwokukuutumba

Page 33: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

30

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

gokunyola omawanawa

Ekwatathano pokati koshikaha nomeho, edhanonkandangala lyoshikaha, okukwata opena nomukalo omwaanawa gwokukuutumba (haku nyola neyulu nande) hol:. Ulika edhanonkandangala melongitho lyuukonde (nkene to wu kwata pamukalo) uukombe, oopena (ominwe ndatu dhokukwata opena pamukalo) nokukwata uulongitho uushona.

Okukwata nawa ombapila

Okunyola komusinda

Okukwata nawa ombapila

Okukwata nawa ombapila

Okunyola komusinda

Okuulika owino wokunyola nenyantuko noneendelelo okuza kolumoho wu uka kolulyo okuza pombanda wu uka pevi Oshiholelwa:

- landula oompatolona dhuumusinda molupe lwuutsa.

- Okunyola oondanda iitya omatumbulo noonomola nawa tadhi vulu kuleshwa , dhi na omutholomo gwomondjila , okulongitha uunene wafaathana , oomwaka dhopokati dhithike pamwe

- Okunyola moshifo shoomiilimeta 8.5mm (4 omahala pokati koondanda)

Okuulika owino wokunyola neyantuko noneendelelo okunyola komisinda dha gandjwa. Ho.

- taapa iinyolwa koshipelende nokomakalata

- tapa omatumbulo - Okunyola oondanda iitya

omatumbulo noonomola nawa tadhi vulu kuleshwa , dhi na omutholomo gwomondjila , okulongitha uunene wa faathana , oomwaka dhopokati dhi thike pamwe

- Okunyola moshifo shoommilimenta 8.5mm (oomwaka pokati koondanda 4 )

Okuulika owino wokunyola nenyantuko noneendelelo okunyola komisinda dha gandjwa Oshiholelwa:.

- tapa iinyolwa koshipelende nokomakalata

- tapa omatumbulo - Okunyola oondanda iitya

omatumbulo noonomola nawa tadhi vulu kuleshwa , dhi na omutholomo gwomondjila , okulongitha uunene wa faathana , oomwaka dhopokati dhi thike pamwe

- Okunyola moshifo shoomilimeta 6.5 mm 4omisinda / 25 m)

Page 34: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

31

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

OMALUDHI GOKUNYOLA

Omaludhi gokunyola

Oshilalakanenwa Aalongwa naa nyole nomalalakano gi ili nogi ili mokulongitha omaludhi ga yooloka gokunyola

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okuulika eyooloko pokati kokunyola nokuthaneka

Okupingakanitha iinyolwa yawo e taye yi lesha muule

Okuninga omalolelo nomisinda, oofoloma niilongitho yimwe yokunyola Oshiholelwa:. Okunyola okugandja iipalanyolo komafano , komambo nokiinyandwa ya shewa

Okuulika eyooloko pokati kokunyola nokuthaneka

Okupingakanitha iinyolwa yawo, e taye yi lesha muule

Okuulika kutya okunyola okwa yooloka kokuthaneka

Okupingakanitha iinyolwa yawo noku yi lesha muule

Okunyola ondeshela yomatumbulo 2 kehe limwe lina iitya 4-5. Oshiholelwa. Ondihole okadhanitho kandje. Okena ohema ontiligane.

- Taa longitha ontseyo yelaka yopandondo , iileshitho yopetameko , okusipela elongithomawi nuuyambiitya mokunyola

Okunyola ondeshela yuutumbulo 3 wanathangwa nenge omakupikwatumbulo 2. Oshiholelwa: Ondina okambishi kandje Kalenga. Okena omayego ga honga. Ohaka li oombuku, nenge Ondina okambishi kandje haka li oombuku. Okena omayego ga honga, ihe ihaka lumata ndje.

Okunyola ondeshela yuunathangwatumbulo 4 nenge omakupikwatumbulo 2nenge ge vule po. Oshiholelwa:. Onda lokwa mondjila yokuya kegumbo. Oonguwo dhandje odha tuta. Onda kwatwa kuutalala. Ondi iyogo omeya omapyu nenge mondjila yokuya kegumbo omvula oya loko noohema dhandje odha tuta. Onda kwatwa kuutalala, onkene ondi

Page 35: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

32

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Taa longitha ontseyo yelaka pandondo , iileshitho , esipelo , elongomawi nuuyambiitya mokunyola

Iyogo nomeya omapyu. Ondaka kuutumba pomulilo, e tandi lesha embo.

Taa longitha ontseyo yelaka yopandondo iileshitho, esipelo, elongomawi nuuyambitya mokunyola

Okunyola uuhokololo wawo yene uufupi mepitathimbo nomatumbulo ga 5

Okunyola uuhokololo wawo yene mepitathimbo wu na oshipalanyolo , etameko nehulitho taa longitha omatumbulo ganathangwa ga5 sigo 6 nomakupikwatumbulo

Okunyola uutotwahokololo wawo yene mepitathimbo wu na oshipalanyolo , omudhingoloko / ethimbo , aanyandi netameko , olutu nehulitho , mokulongitha omatumbulo ganathangwa 6 nomakupikwatumbulo

Okunyola uutewo wanathangwa, Hol: Otandi li omboloto.

- Otandi li emengo. - Otandi li oonyandi - Omvula oya tutika. - Ondi hole omvula - Omvula otayi loko

Okudhimbulukwa nokunyola shoka ya tsakaneka monkalamwenyo, mepitathimbo nokulongitha iityapulo : olye , oshike, uunake , openi, nomatompelo , ge na etameko nehulitho.Oshiholelwa:. Onda (ngame lye ) dhana etanga (shike?) pokapale(peni?)

Okunyola uutewo wanathangwa muwo mwa longithwa eendululo (alliteration)

hol: Nyola okatewo taka holola olupetaandelo ngaashi :

Omeya, omeya Apehe ope na omeya

Okudhimbulukwa nokunyola shoka ya tsakaneke monkalamwenyo, mepitathimbo nokulongitha iityapulo, olye, oshike, openi nuunake, ge na etameko nehulitho Oshiholelwa:. Oshiwike sha piti omvula(uunake?) Oya lokele nokuloka... Okwa li eyelu momukunda gwetu (openi?) (

Okunyola iitangumunwa yanathangwa nenge uutewo woovelise itaa dhi pangelwa koompango dhuukwatewo, ano wa manguluka.

hol: Frans ha kwatha yakwawo, E na ombili nokamwayinamati E hole etanga kwaa na we

Okudhimbulukwa nokunyola shoka ya tsakaneke monkalamwenyo nenge palwe mepitathimbo, taa longitha mo iitya: olye, oshike, openi, uunake, omolwashike, ongiini. Taa holola etameko, olutu nehulitho. Oshiholelwa:. Ongulohi ya piti (uunake? ) tate (olye?) okwa tema

Page 36: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

33

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

(Oshike?) Omvula oya lokele) momukunda gwetu (openi?) Otwa li twa tuta.

Omulilo (oshike?) nena tu vule okuteleka ( omolwashike?) pondje (peni?) e gu tema niikuni (ngiini?) otwa teleke ondjuhwa nonyama (shike?)

Okunyola omafatululo giinima mokulongitha uutumbulo 4-5

Okwiifatulula mwene, aashiwikile, iinamwenyo niinima menanenathimbo. Oshiholelwa. Ombwa yandje oshikonda. Ontiligane. Ohayi kokota omasipa. Ohay i lala mohofa. Ondi yi hole.

Okunyola omafatululo mokulongitha uutumbulo 4-5 nomakupikwatumbulo

Okwiifatulula mwene, aashiwikile, iinamwenyo niinima menanenathimbo. Oshiholelwa Omumwamemekadhona omule ye omwaanawa. Okuna ookume oyendji noku hole okweenda.Oha tonatele ndje mehuliloshiwike. Okahewa kandje

Okunyola omafatululo mokulongitha oshipalanyolo muutumbulo 5-6 wanathangwa nomakupikwatumbulo wu fatulule aantu, iinamwenyo, iinima nomahala, menanenathimbo. Oshiholelwa. Ondjamba oyo oshinamwenyo oshinene shi li muNamibia. Oyina omunkati mule nomakutsi omanene. Oshipa shayo oshikukutu noyina omayego omale. Ohayi li omwiidhi niitayi yomiti.

Okunyola omafatululo momatumbulo 3 nenge 4, wu ulike nkene iinima hayi longo oshiholelwa. Okadhanithohauto kandje otaka longo uuna tandi ka undula. Oke na uugulu.Ohawu dhingoloka

Okunyola uufatululo nomatumbulo 4-5 ganathangwa nenge omakupikwatumbulo, pu na nenge kaapu na omafano

Longitha enathangwananenathimbo: hol Ombasikela yandje otayi longo

uuna tandi lyata ompadhi. Otayi dhingolokitha uugulu. Otayi tameke okweenda. Ondi na okukwata kooniga

Okunyola omafatululo nkene iinima hayi longo nokulongitha omatumbulo 5 nenge ge vule po ganathangwa nenge omakupikwatumbulo,pu na nenge kapu na omafano.

Longithaenanenathimbo: hol. Nguka ogwo omukalo nkene okatenda koombuku haka longo. Tango oto tula iikulya kongalo. To nana epoha sigo lya pondo.

Okunyola omilandu wu fatulule nkene oshinima shontumba tashi

Okunyola omilandu wu fatulule nkene oshinima shontumba tashi

Page 37: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

34

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

ningwa menanenathimbo

Gandja uulongomwa wokoshiwike nenge omalombwelo.Oshiholelwa.. Nguno ogwo omukalo gwokukuna oshihakautu.Fula okalamboTula oshihakautu mokalambo e to file koKala to tekele po sigo sha mene.

Ningwa to longitha enanenathimbo.oshiholelwa. Omalombwelo gokuninga okaudhano, okuteleka nenge oonkatu tadhi landulwa nokuninga omalolelo. Shika osho tashi ningwa po mokuteleka oshithima. Iipumbiwa tayi longithwa oyo: uusila, omeya, ombiga, oluko, iikuni nomulilo. Tango oto tula iikuni peziko e to tema omulilo. Oto tula omeya mombiga, e to yi tenteke po. To hohele sigo tayi yaya (fuluka). To pilula okandombo e to ka tile mombiga e to pilula Uuna ombiga ya fuluka oto zikile mo uusila e to pilula wu nyanyule oontumpi.Oto gongele nawa oshimbombo e to pwikike ombiga, e to hoholola po iikuni, to tegelele koshisiikilo meni ku vivile omeya / kumuke. Shaa kwa muku , to tapa mo ihe oshithima nokutakula kehe sigo mombiga mwa pu.

Okunyola uupulotumbulo wu mone uuyelele to longitha iitya olye , oshike , uunake nomolwashike

Okunyola uupulotumbulo wu mone uuyelele to longitha iitya olye , oshike , uunake nomolwashike

Okunyola omapulo gomapulapulo wu mone uuyelele to longitha iitya. olye , oshike , uunake , openi nongiini

Page 38: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

35

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Longitha. Edhina lyombwa yoye oli ni. Omolwashike tayi ithanwa ngawo? Olye he yi pe iikulya? Ohayi kotha etango peni? enanenathimbo

Longitha enanenathimbo, oshiholelwa. Olye ta dhana nangoye oto li uulalelo ethimbo peni? Konima yosikola oto ningi shike?

Longitha. Hol: Iikulya oyini tayi pungulwa? Otayi pungulwa ngiini? Otayi pungulwa molwashike? Otayi pungulwa kulye? Otayi longithwa uunake? enathangwananenathimbo,

Okunyola omalombwelo ganathangwa wu holole omaiuvo nomaukithotokolo

Longitha enanenathimbo,oshiholelwa Ondi hole Namibia , oshoka olyo eha / egumbo lyandje

Okunyola omalombwelo ganathangwa wu holole omaiuvo nomaukithotokolo

Longitha enathangwananenathimbo,oshiholelwa. Otandi dhiladhila kutya otatu pewa ethimbo lya gwana lyokudhana , oshoka….

Okunyola uukalata nomahiyo

- Uukalata womavalo , wesiku lyoomeme / lyootate , womapandulo nomahiyo gomaludhi gi ili nogi ili

Longitha ethimbo tali opalele ( epitathimbo , enanenathimbo netegwathimbo

Okunyola uukalata nomahiyo

- Uukalata womavalo , wesiku lyoomeme / lyootate , womapandulo nomahiyo gomaludhi gi ili nogi ili

Longitha ethimbo tali opalele ( epitathimbo , enanenathimbo netegwathimbo

Okunyola uukalata nomahiyo

- Uukalata womavalo , wesiku lyoomeme / lyootate , womapandulo nomahiyo gomaludhi gi ili nogi ili

Longitha ethimbo tali opalele ( epitathimbo , enanenathimbo netegwathimbo

Okunyola ombilive yuukuume yi na enyolwasiku , epopitho olutu , ehulitho nedhina lyomunyoli

- Tseya ngo to nyolele

Longitha ethimbo tali

Page 39: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

36

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

opalele ( enanenathimbo , epitathimbo netegwathimbo)

Omulandu gwokuhwepo popaleka

Oshilalakanenwa Aalongwa naa landule omulandu , ya hwepopaleke okunyola kwawo

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okweeta po iinyolwa ya yela yi shi ku leshwa, mokulongitha omilandu dhokunyola, oshiholelwa .

- Okukundathana komafano , okupaathana omadhiladhilo kombinga yiipalanyolo tayi ka nyolwa pamwe nomulongi gwawo

- Okugongela omanenedhiladhilo koshinyolwa (oshipalanyolo)

- Okuleshulula nokugwesha mo iitya tayi towaleke oshikalimo

- Okumona nokupukulula omapuko ngaashi oonenendanda , iinkwanu nomapuko gamwe gokusipela,

- Okupingakanitha iinyolwa yawo ya pukululathane

Okweeta po iinyolwa ya yela yi shi ku leshwa, mokulongitha omilandu dhokunyola,oshiholelwa .

- Okukundathana komafano , okupaathana omadhiladhilo kombinga yiipalanyolo tayi ka nyolwa pamwe nomulongi gwawo

- Okugongela omanenedhiladhilo koshinyolwa (oshipalanyolo)

- Okuleshulula nokugwesha mo iitya tayi towaleke oshikalimo

- Okumona nokupukulula omapuko ngaashi oonenendanda , iinkwanu nomapuko gamwe gokusipela, taa longitha embwiitya nomusholondondo gwiitya mongulu

- Okupingakanitha iinyolwa yawo ya pukululathane

Okweeta po iinyolwa ya yela yi shi ku leshwa, mokulongitha omilandu dhokunyola,oshiholelwa .

- Okukundathana komafano , okupaathana omadhiladhilo kombinga yiipalanyolo tayi ka nyolwa pamwe nomulongi gwawo

- Okugongela omanenedhiladhilo koshinyolwa (oshipalanyolo)

- Okuleshulula nokugwesha mo iitya tayi towaleke oshikalimo

- Okumona nokupukulula omapuko ngaashi oonenendanda , iinkwanu nomapuko gamwe gokusipela, taa logitha embwiitya noonzo dhilwe

- Okulundulula mo nokugwedhela mo iitya nokulangekulula iitya nenge omatumbulo Okulundulula elandulathano lyomadhiladhilo nenge iiningwanima opo eityo li yele

- Okumona nokwoopaleka iileshitho, , elaka nomapuko gokusipela

- Okulongitha omambo iitya nomalunza galwe

- Okukundathana koshinyolwa shopaumwene nokiinyolwa yayalwe,

Page 40: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

37

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

ku gandjwe omayelethaneko pukululo

OMUTUNGILO GWELAKA , OOMPANGO NELONGITHO LYALYO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO

Oondanda oonene niileshitho

Oshilalakanenwa Aalongwa naa longithe oondanda oonene niileshitho mondjila

Omapyokoko

Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko

Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko

Aalongwa naa kale taa vulu:

Okutameka etumbulo noondanda oonene , omadhina gaantu nogomahala wo.

Okutameka etumbulo noondanda oonene , omadhina gaantu , giinamwenyo , gomahala , yomasiku goshiwike , oomwedhi dhomumvo nondanda yotango yomedhina lyembo.

Koneka: omadhina gomathimbomuvo ihaga nyolwa noonenendanda.Oshiholelwa: othinge ,oshikufuthinge , okufu nokwenye

Okutameka etumbulo noondanda oonene , omadhina gaantu , giinamwenyo , gomahala , gomasiku goshiwike , oomwedhi dhomumvo nondanda yotango yopetameko lyedhina lyembo , omasiku gomafudho ( cassinga ) omadhina goondoolopa , giilando nogiilongo , omafupipiko gomadhina gaantu , uukwashigwana nomalaka,oshiholelwa: . Oshindonga, Oshikwanyama

Koneka: Omadhina gomathimbomumvo ihaga nyolwa noonenendanda , oshiholelwa : othinge oshikufuthinge, okufu nokwenye

Page 41: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

38

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okulongitha oshitsa pehulilo lyetumbulo.

Okulongitha oshitsa pehulilo lyetumbulo noshipulitho pehulilo lyepulo

Okulongitha oshitsa pehulilo lyetumbulo , oshipulitho pehulilo lyepulo noshiigidhitho mokwiigidha

Okulongitha oshinkwanu pokati kiinima ya landulathana, Oshiholelwa: opena, okadhimitho, okahongitho nosho nosho.

Okulongitha oshinkwanu pokati kiinima ya landulathana, Oshiholelwa: eyemele, oshiyaha, ombele, olusindo, omatemo nosho nosho.

Iilyo yomupopyo (omaludhi giitya)

Oshilalakanenwa Aalongwa naa yoolole omaludhi giitya gi ili nogi ili ye ga longithe mondjila mokupopya, mokulesha nomokunyola

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okulongitha iityadhina niityadhinalela Oshiholelwa: (iityadhina) oshipundi, opena, oshitaafula, embo Iityadhinalela: Linda, Namibia, Karibib naWindhoek (kOvenduka)

Okukoneka nokuluka iityadhina yakwalukehe niityadhinalela iityadhina : oshipundi, oshitaafula, opena embo Iityadhinalela: Linda, Namibia, Karibib noOvenduka

Okukoneka nokulongitha iityadhina iikwakuyalulwa niityadhina omahwata (iigongelitya) Oshiholelwa: iityadhina iikwakuyalulwa (ohayi vulu kuyalulwa) omambo, oopena, iinima iityadhina iikwaahakuyalulwa, omeya, uusila, omongwa omagadhi, olwithi

- Iityadhina: iigongelityadhina/omahwata(uusita / oshigunda shoongombe/ /shoompugulu enduwa (lyuudhila) oshikogo (shoombahu)

Page 42: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

39

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okulongitha oshityapehalela- ngame , ngoye, ye, tse,ne, yo

- Okuyanda eendululo nokulongitha iiholelwa ngashi: Tate okwa yi mostola, e ota landa mo onyama.

- Ye okwa yi mositola e ta landa onyama.

Okulongitha oshityapehalela- ngame , ngoye, ye, tse,ne, yo

- Okunyanda eendulululo nokulongitha iityapeha ngaashi: Emwanka olya li tali kookaya. Lyo olya li tali kookaya.

Okulongitha iityapehalela ngame, ngoye, ye, ye, tse, ne, yo.

Okuyanda eendululo nokulongitha iityapeha tayi opalele ngaashi: Tse otwa mono aamwamemegona taa ende kolupadhi, e tatu ya londeke mehauto lyetu.

Okulongitha iityamwene shandje, shoye, she Hol.

- Ndjoka ohema yandje. - Ndjoka oyandje. - Ndyoka egumbo lyoye. - Ndyoka olyoye. - Ndjoka opena ye. - Ndjoka oye

Okulongitha iityamwene shandje, shoye, she yandje, yeni, yawo. - Ndjika ohema yandje.

- Ndjika oyandje. - Ndyoka egumbo lyoye. - Ndyoka olyoye. - Ndjoka opena ye. - Ndjoka oye.

Okulongitha iityamwene: shetu, shawo, shasho nosho tuu.

- Haka oko okahauto ketu. - Ko oketu. - Ndjino oyo ombwa yawo. - Yo oyawo. - Okambishi oka kwala / yaga

nomanyala gako. - Ko oka kwata nomanyala gako.

Okulongitha oshityalonga ngoshitya tashi holola oshilonga ngaashi : matuka , nuka , thaneka , imba nosho tuu.

Okulongitha iityahololi.Hol: mo, mevi , kohi ,ko , konima , pokati nosho tuu.

Okulongitha iityalupe ngaashi: - ohauto onduudhe - ombwa onene - ongodhi onde nosho tuu.

Okulongitha eyelekanitho Hol. oshile, oshike , ngaa,

Okutotha mo , nokulongitha iityalonga ngaashi: yolo, taasina , ndanisa, yogo na teleka

Okulongitha iityahololi: mo , kohi , konima , pokati , mo komeho, pombanda

Okulongitha iityalupe ngiitya tayi fatulula iityadhina ngaashi okanona okashona Omukiintu omunambili

Okulongitha eyelekanitho ngaashi pya , pyu , shi vule,

Okutotha mo nokulongitha iityalonga ngaashi yolo, taasina , ndanisa, yogo na teleka

Okulongitha iityahololi: meni , kohi , konima , pokati , mo, komeho, pombanda

Okutotha mo nokulongitha iityalupe ongiitya tayi fatulula iityadhina, ngaashi:

- ombwa ofukedhi - oongala oshunga

Okulongitha eyelekanitho ngaashi wanawa , wanawa shi vule ,

Page 43: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

40

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

oshileeleka,oshinene, oshinene shi vule po, oshinenenene.

pyuupyuu , winayi winayi shi vule po oshiwiwiwiwi wanawa , wanawa shi vule po ,oshiwawawawa

Okutula iityalupe melanduthano lyomondjila. Hol. onduudhe oshona ondjato (osha puka) ihe ondjato onshona onduudhe osho shi li mondjila

(edhina “ oshityalupe “ onali pumbwa li longwe manga)

wawawawa, toye, toye shi vule , toye toye, luya , luya shi vule, luyaluya

Okutula iityalupe melandulathano lyomondjila Hol onduudhe , onshona ondjato ( osha puka), ihe ondjato onshona onduudhe, oshi li mondjila

Okulongitha iityalupe pu gwedhelwe ohokwe. Hol.Okakadhona okagoya oka londo komuthiya.

Okulongitha iityahololi mokufatulula oshityalonga Hol. Onda matuka neendelelo.(edhina, iityahololi inali pumbwa li longwe manga kondandalunde).

Enanenathimbo nepitathimbo melongitho lyiityalonga

Oshilalakanenwa Aalongwa naa popye nonaa nyole mondjila , taa longitha iityalonga menanenathimbo nomepitathimbo

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okulundulula iityalonga menanenathimbo noku yi tula mepitathimbo, Hol.

- Otandi ende kolupadhi aluhe okuya kosikola.

- Onda ende kolupadhi aluhe okuya kosikola

Okulundulula iityalonga metindo okuza menanenathimbo tayi yi mepitathimbo. Hol.

- Itandi longo - Inandi longa -

Okulundulula iityalonga menanenathimbo noku yi tula mepitathimbo., Hol.

- Omumwamemekadhona aluhe ota teleke uulalelo.

- Omumwamemekadhona aluhe okwa teleka uulalelo

Okulundulula iityalonga metindo okuza menanenathimbo tayi yi mepitathimbo,Hol.

- Omumwamemekadhona ita teleke uulalelo.

Okulundulula iityalonga menamenathimbo noku yi tula mepitathimbo, Hol.

- Ehauto otali sitopa aluhe paandjetu. - Ehauto olya sitopa aluhe paandjetu.

Okulundulula iityalonga metindo okuza menanenathimbo tayi yi mepitathimbo, Hol.

- Oshihauto itashi thikama pegumbo.

Page 44: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

41

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

- Itandi tsu. - Inandi tsa

- Mumwamemekadhona ina teleka uulalelo.

- Oshihauto inashi thikama pegumbo.

Enanenathimbo nepitathimbo pamwe niityalongakwathi

Oshilalakanenwa Aalongwa naa popye, naa nyole mondjia mokulongitha iityalonga yi li menanenathimbo nomepitathimbo

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okukutha iityalonga menanenathimbo noku yi tula mepitathimbo Hol.

- Tse otatu yogo moshana. - Tse otwa yoga moshana. - Ngame otandi lili. - Ngame onda lila . - Ye ota yi kuudhano. - Ye okwa ya kuudhano.

Okulundulula iityalonga menanenathimbo yi li metindo yi ye mepitathimbo. Hol.

Okukutha iityalonga menanenathimbo noku yi Tula mepitathimbo Hol. Ye ota matuka.

- Ye okwa matuka. - Tate ota pandula. - Tate okwa pandula. - Ye ota ningi iithigilwalonga ye. - Ye okwa ninga iithigilwalonga

ye.

Okulundulula iityalonga menanenathimbo yi li metindo yi ye

Okukutha iityalonga menanenathimbo noku yi tula mepitathimbo, Hol.

- Omulongi ota longo aalongwa. - Omulongi okwa longa aalongwa. - Yo otaa ipyakidhile niilonga. - Yo oyi ipyakidhila niilonga. - Ye ota mono iikulya nena. - Ye okwa mona iikulya nena.

Okulundulula iityalonga menanenathimbo yi li metindo yi ye mepitathimbo, Hol.

- Ye ita longo aalongwa.

- Tse itatu yogo moshana. - Tse inatu yoga moshana. - Ngame itandi lili. - Ngame inandi lila. - Ye ita yi kuudhano. - Ye ina ya kuudhano. - Tse itatu yogo moshana esiku

kehe. - Ohela tse inatu yoga moshana. - Nena inandi sa oluhodhi - Ohela kanda li nda sa oluhodhi

mepitathimbo, Hol. - Ye ita matuka. - Ye ina matuka. - Tate ita pandula. - Tate ina pandula. - Ye ita ningi iithigilwalonga ye. - Ye ina ninga iithigilwalonga ye. - Ye ita matukile kosikola esiku

kehe - Ohela ye ina matukila kosikola - Tate ke uvite nawa nena. - Ohela tate ka li e uvite nawa.

- Ye ina longa aalongwa. - Yo itaa ipyakidhile niilonga. - Yo inaa ipyakidhila niilonga. - Aalongwa itaa ningi ithigilwalonga

yawo. - Aalongwa inaa ninga iithigilwalonga

yawo. - Omulongi ita longo ongundu. ye - Ohela omulongi ina longa ongundu

ye - Ye ina iikulya nena. - Ohela ka li a mona iikulya.

Page 45: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

42

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Etegwathimbo Oshilalakanenwa Aalongwa naa popye yo naa nyole mondjila taa longitha etegwathimbo

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okulongitha iityalonga, ya fatulule shono tashi / itaashi

Okulongitha iityalonga, ya fatulule shono tashi / itaashi

- Okulongitha iityalonga, ya fatulule shono tashi / itaashi

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

ningwa ngashingeyi nenge opo sha ningwa, Hol. Otandi lesha ngashingeyi. / Itandi lesha ngashingeyi.

- Okulongitha iityalonga metegwathimbo,Hol. Otandi talele po kuku oshiwike tashi ya.

ningwa ngashingeyi nenge opo sha ningwa Hol. Okanona otaka lili/ itaka lili.

Okulongitha iityalonga metegwathimbo,Hol. Ombwa yandje otayi yi komatango

ningwa ngashingeyi nenge opo sha ningwa, Hol. Paulus ota / ita ningi iithigilwalonga. Paulus ota dhana etanga Okulongitha iityalonga metegwathimbo ya fatulule sha ta shi ka ningwa metegwathimbo,Hol. Aamwamememati oyo taa teleke uulalelo ongulohi

Etegwathimbo Oshilalakanenwa Aalongwa naa popye yo naa nyole mondjila taa longitha etegwathimbo.

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Okulongitha iitya yi shiwike ya fatulule oshiningwanina shometegwathimbo,Hol.

- Otandi ka talela po tate oshiwike tashiya.

Okulongitha iitya yi shiwike ya fatulule oshiningwanina shometegwathimbo, Hol.

- Iinamwenyo otayi kanwa pondungu / iinamwenyo itayi ka nwa pandungu.

Okulongitha iitya yi shiwike ya fatulule oshiningwanina shometegwathimbo,Hol.

- Omuvo tagu ya otandi ka kala mondondo 4 nomumwamemekadhona ote ya tu kale.

- Itaku ka lokwa ongula.

Page 46: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

43

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okupopya nenge okunyola oonkundana dhesiku, iiningwanima tayi ka ningwa, Hol.

- Ongula otandi ka ya kegumbo.

Okupopya nenge okunyola oonkundana dhesiku, iiningwanima tayi ka ningwa. Hol.

- Ongula aantu oyendji otaa ka kutwa miilonga

Okupopya nenge okunyola oonkundana dhesiku, iiningwanima tayi ka ningwa, Hol.

- Ongula itaku ka yiwa kiilonga / otaku ka kala etuntilo

Okutunga etumbulo, okulundulula noompango dhelaka

Oshilalakanenwa Aalongwa naa longithe ontseyo neuvoko mokutunga nomokulundulula omatumbulo pampango dhokupopya nodhokunyola.

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

- Okutunga omatumbulo nokulongitha oshikwatakanithitya “na”, “nge “, “nenge”,Hol.

- Andreas ote ehama na ita yi kosikola nena.

- Oto vulu wu kuthe eyapela nenge embanana.

- Okutunga omanathangwatumbulo nomakupikwatumbulo moku ga mangela kumwe niikwatakanithitya, ngaashi: ngele , nena , ndele na omolwashike.Hol.

- Otatu idheula omolwashoka otashi tu opalele

- Okutunga enathangwatumbulo nomakupikwatumbulo moku ga mangela kumwe niikwatakanithitya tayi holola ethimbo, elandulathano, sha landula, nena, manga, tango, konima. Hol.

- Maria naMartina oya yogo iikaha yawo konima sho ya longitha okandjugo

- Okulongitha oompango dhelaka dhomondjila,Hol. ngame otandi, yo otaa, tse otatu.

Okulongitha oompango dhelaka: oshityalongakwathi “ vulu” mokupula epitikilo,Hol. Otandi vulu okuya nane?

Okulongitha oompango dhelaka dhomondjila,Hol: ngame otandi, ye ota, tse otatu.

- Okulongitha oshityalonga “na”oku ulika oshinakugwanithwa

- Ondi na okuninga iithigilwalonga yandje

Okulongitha oompango dhelaka dhomondjila.

- hol: ngame otandi, ye ota, tse otatu. - Okulongitha “vulu”, “ na”, “ wu na

oku-”,Hol. - Owa li wu na okupulakena montundi. - Onda li ndi na okuya komaalaka

pamwe naamwamemegona. - Oto vulu wu ye.

Page 47: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

44

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okulongitha iityahololi yuuwindji ngaashi, yimwe, kashona,-indji, Hol.

- Ondi na okambishi kamwe - Ondi na iimaliwa iishona - Ondi shi omaimbilo ogendji

Okulongitha iityahololi yuuwindji ngaashi, yimwe, kashona,-indji, Hol.

- Iinima yimwe oya thigala ko. - Ina pewa we iikulya. oyindji okwa

kuta - Oha taamba kehe shimwe - Otamu ende kashona, endeleleni

tu yeni.

Okulongitha iityahololi yuuwindji ngaashi: oyindji, gumwe, ayehe, ayike, awike, Hol.

- Kehe gumwe okwe shi pumbwa. - Uudhila auhe oha wu vala omayi. - Ohe tu talele po kehe mvula - Okwa zala omanyala kiikaha ayihe.

- Okulongitha iitya pehauliko: shika mbika , mboka , nokuulika iinima.

- shika na mbika -otayi ulike iinima yi li popepi.

- mbyoka- otayi ulike yi li kokule kashona

- mbiyaka- otayi longithwa okuulika iinima yi li oshinano kokule.

- Okulongitha iityapehauliko shika mbika , shoka ,mbyoka

- Shika na mbika otayi ulike iinima yi li popepi

- Shoka na mbyoka otayi ulike iinima yi li kokule kashona

- Shiyaka na mbiyaka otayi ulike iinima yi li oshinano kokule

- Okulongitha iityapehauliko mbika na mbiyaka

- Longitha shika nenge mbika miinina yi li polpepi, Hol.

- Ondi hole okahauto haka. - Longitha shoka nenge mbyoka minima

yi li kokule kashona. - Longitha shiyaka, shii nenge

mbiyaka, mbii minima yi li oshinano kokule.

Okwiilonga iitya Oshilalakanenwa Aalongwa naa leshe nonaa nyole iitya mondjila pandondo dhawo , taa longitha ontseyo yoowino dhokusipela

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

- Okutopola iitya muuntoko, Hol. - Iitya yokantoko 1 ngashi lya, tya,

tse ndje nosho tuu. - Iitya yuuntoko 2 ngashi eyi , ompa,

eke.

- Okutopola iitya muuntoko. Hol. - iitya yokantoko kamwe ngaashi ka ,

tsa , pa, ndje, tsu nosho tuu - Iitya yuuntoko 2 nenge wu vule po:

embo , ompunda , vululukwa nosho tuu

- Okumona mo iitya yomutono gumwe ( iitya hayi nyolwa ya faathana , ihe oya yooloka meityo nomewi

- Okumona mo iitya yomutono gumwe ( iitya hayi nyolwa ya faathana , ihe oya yooloka meityo nomewi

Page 48: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

45

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

lyokutumbula,Hol, - ongolo (oshinamwenyo) - ongolo (oshilyo sholutu) - ongolo ( oshilumbu) - eta (oshityalonga) - eta ( lyomeya

lyokutumbula,Hol, - ongolo (oshinamwenyo) - ongolo (oshilyo sholutu) - ongolo ( oshilumbu) - eta (oshityalonga ) - eta ( lyomeya)

Okumona mo iitya yi na esipelo lya faathana, hayi tumbulwa ya faathana, ihe eityo limwe olyo pamipopyofano, Hol.

- tondoka, hola, egulula, konga - Onda tondoka ko lu 6 nokudhana

okriket - Omahodhi otaga tondonka

koompanda dhandje. - Eyulu lyandje otali tondoka omanino

kuutalala

Okumona mo iitya yuundume noyuukadhi (yuukashike kookantu) Hol. omumati – omukadhona ontsezi – onzinzi,okathona – okandema nosho tuu.

Okumona mo iitya yuundume noyuukadhi (yuukashike kookantu) ya pamba aanegumbo, Hol.

- tate –meme, - tategona- memegona, - kuku gwomusamane- kuku

gwomukulukadhi oshindefa - ekanda, omumwamememati - mumwamemekadhona,

omumwandjemati - omumwandjekadhona

Okumona mo iitya yuundume- noyuukadhi (iitya yuukashike koonkantu) ya pamba aantu niinamwenyo, Hol.

- omukwaniilwa- omunyekadhi - omusamane- omukulukadhi - ontsezi – onzinzi - Namutenya – Amutenya - Nangula – Angula

Page 49: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

46

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okutsitha kumwe omakondjithathano nomaziminathano (sinonime nooantonime,) Ho.l

- ekanda – omumati - 0nkunya – ondhimbo - oshinene – oshishona - uusiku – omutenya - omule – omufupi

Okutsitha kumwe omakondjithathano nomaziminathano

- enzuna =omwaanawa - Kalegetse – ompote - omuhaya – omufuuli - ongundja – omuluya - oshishona – oshinene - oshile –oshifupi - ontoye – ondulu - esimano - ondhino

Okutsikithakumwe omakondithathano nomaziminathano

- uupyu – uutalala - uusiku – omutenya - enyanyu –oluhodhi - uuyamba – uuthigona - edhalakato – eulumo/ elungundjo - enta – onkatu - ekengelelo – ekotokelo - uupote – uuntseyele

Okufatulula nokulongitha omayeletumbulo Hol.

- Ihadhi gwanene mutes gumwe. - Kokule ihaku thikwa ngula - Ohaka yala noluhozi lumwe. Ka kola

ke ku lye.

Okweeta po olupe lwuuwindji lwiityadhina yi shiwike Hol.

- oshitaafula- iitafula - egumbo – omagumbo - oshipala – iipala - eke – omake - okugulu – omagulu - okwaako – omaako

Okuninga omalupe guuwindji giityadhina ngaashi:

- ekoko – omakoko - epaya –omapaya - egumbo – omagumbo - omuntu – aantu - oshitenda – iitenda - uudhigu – omaudhigu - elenga – omalenga -

Okuninga olupe lwuuwindji lwiityadhina yi ikwa / yi shiwike nawa.

- Omulongi naalongwa naa konge iiholelwa yawo iipu noyi shiwike nawa

Iityadhina ya faathana molupe lwuushimwe nolwuuwindji, Hol.

- Omeya, omahini, uupyu, uululu, omulyo, ohole, ondhino, uutalala nosho tuu.

Owino wokusipela Oshilalakanenwa Aalongwa naa sipele iitya yopamuthika gwondondo mondjila mokulongitha oowino dhokusipela

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Omapyokoko Aalongwa naa kale taa vulu:

Page 50: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

47

OWINO/ OSHIPALANYOLO

ONDONDO 1 ONDONDO 2 ONDONDO 3

Okulongitha oowino dhi ili nodhi ili dhokusipela/ okundandawela

Okuyoolola: longitha ontseyo yoondanda / yomawi goondanda ya yoolole iitya, ya tule / nateke omawi piitopolwa yiitya / yuuntoko, ya mbwindakanithe omawi (Omawi ngo ge li mo ogendji ogo owala naga nyolwe).

- Naa landule nokusindolola iitya. - Naa me iitya nomaloya. - Naa ndandawele iitya ya ha. - Naa koneke oompatolona dhiitya, ya

yoolole omitungi dhayo. - Naa nyole iitya momambiitya gawo

yene. - Naa tape iitya momusholondondo

gwiitya. - Naa pule ekwatho komulongi nenge

komukuluntu. - Naa longithe omukalo gwkutala

nokutumbula iitya.

Okulongitha oowino dhi ili nodhi ili dhokusipela/okundandawela

Okuyoolola; longitha ontseyo yoondanda / yomawi goondanda ya yoolole iitya, ya tule/ nateke omawi piitopolwa yiitya / yuuntoko, ya mbwindakanithe omawi. (Omawi ngo ge li mo ogendji ogo owala naga nyolwe )

- Naa landule nokusindolola iitya. - Naa me iitya nomaloya. - Naa ndandawele iitya ya ha. - Naa koneke oompatolona

dhiitya, ya yoolole omitungi dhayo.

- Naa nyole iitya momambiitya gawo yene

- Naa tape iitya momusholondondo gwiitya.

- Naa pule ekwatho komulongi nenge komukuluntu.

- Naa longithe omukalo gwkutala nokutumbula iitya.

Okulongitha oowino dhi ili nodhi ili dhokusipela/ okundandawela Okuyoolola; longitha ontseyo yoondanda / yomawi ya tule/ natekele omawi goondanda ya yoolole iitya, piitopolwa yiitya / yuuntoko, ya mbwindakanithe omawi. (Omawi ngo ge li mo ogendji ogo owala naga nyolwe).

- Naa landule nokusindolola iitya. - Naa me iitya nomaloya. - Naa ndandawele iitya ya ha. - Naa koneke oompatolona dhiitya, ya

yoolole omitungi dhayo. - Naa nyole iitya momambiitya gawo

yene. - Naa tape iitya momusholondondo

gwiitya. - Naa pule ekwatho omulongi nenge

komukuluntu - Naa longithe omukalo gwkutala

nokutumbula iitya.

Page 51: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

48

10. Etalontseyo

Opo ku monike omuthika gwepyokoko, okwa pumbiwa ku ningwe omatalontseyo gi Ili nogi Ili, sho shi gandje efano lya yela lyeyokomeho nolyontseyo yomulongwa. Etalontseyo lya tsikilathana oli na okukala lya yela, epu notali vulu okuungaungwa nalyo nolya kankamekelwa kelongo mono omulongwa ta dhana onkandangala

Omapyokoko gomomusindalongo, otaga utha euvoko noowino dhoka omulongwa e na okwaadha, nondho dhi na okutalwa. Ndele nando ongawo, omusindalongo otagu lalakanene ku longwe tango, omanga inaaku talwa ontseyo yaalongwa mushoka ya ilongo motundi, nenge momukokomoko.

10.1 Elalakano lyetalontseyo

Elalakano lyetalontseyo lya tsikilathana olyo okutala eyokomeho lyaalongwa nosho wo omapyokoko gawo. Omauyelele ngano ogo naga longithwe mokugandja omayelithilo- pukululo kaalongwa kombinga yoonkondo nuunkundi wawo, mpono taa ulike ya ninga nawa naampono taa ulike ya pumbwa ya lundulule. Aavali naa pewe aluhe uuyelele wu na sha neyokomeho lyaanona yawo tashi ningwa moku ya pa oonzapo.

Etalontseyo lya tsikilathana otali kwatha wo aalongi ya hwepopaleke elogo lyawo, notali pe aalongwa ompito ombwanawa yokwiilonga. Omuthindo nagu tulwe pantalontseyo yokwiilonga peha lyokutala nkene yi ilonga. Ohatu ningi etalontseyo, opo tu mone kutya omulongwa kehe okwa likola shike nokwa pyokoka ngiini, opo tu gwedhe ko uupenda kelongo nokeilongo, sho shi tu kwathe tu tale ongushu yokugandja elongo lyetu yene, tse aalongi.

10.2 Omaludhi getalontseyo

Omukalo gwetalontseyo inaali longekidhwa: omulongi na tale kutya omulongwa kehe okwa adha tuu omapyokoko ngono gu ulikwa momusindalongo gwOshindonga, hono ta mono efano lyeyokomeho lyomulongwa ngoka. Shino otashi vulu ku ningwa pamukalo inaagu longekidhwa, okutala eyokomeho lyomulongwa kehe meilongo nomiilonga uuna taa konakona, taa fatulula sha, mokulongitha uunongo, mokupooya, mokutokola nuuna taa ningi iinyangadhalwa yawo.

Naku longithwe omikalo dhi ili nodhi ili dhetalontseyo inaali longekidhwa: iilonga yokomake, ekonakono nekonakothano lyaalongwa yo yene. Etalontseyo nali kankamekelwe koowino / komapyokoko gontumba, nonali kale li na iilalakanenwa moshinima kehe tashi longwa, nomulyo namu kale iilonga yoohandimwe, yepando noyuungundu. Ekuthombinga lyaalongwa, eitulomo nomagwedhelopo miilonga yomuungundu, nalyo nali talwe. Monkatu yeilongo, omulongi na kale a shilipalelwa kutya, aalongwa otaa pyokoka (moowino) dhopetameko.

Omukalo gwetalontseyo lya longekidhwa

Metalontseyo muno omwa kwatelelwa elongekidho lyonkalo yiilonga ya shewa ngaashi, omaudhitho, uukonakono uupu, uukonakono wopakana, ekongo/esindololo (uutumbutumbu) neudhitho moombapila. Omaudhitho otaga vulu ga ningwe koshipelende nenge mombapila. Osha simana unene aalongi ya longekidhe noya thaneke iilonga, opo ya tale noya pe aalongwa iitsa pashiyelekitho shiitsa ihamano.

Elongitho lyokunyola kwa longekidhwa nekonakono lyokupopya, otali vulu owala okutala omapyokoko omashona no inali kutha ethimbo olindji. Uukonakono uufupi otawu vulu okuningilwa moontundi dhelaka dhOshindonga, nawu talike ko wa fa iinyangadhalwa, wo nawu tonatelwe ongoshitopolwalonga shelaka.

Page 52: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

49

10.3 Omusholondondo tyekitho gwondondo

Omukalo gwelikolo lyuunongo shi na sha nomapyokoko gomomusindalongo gwOshindonga, ogwa ulikwa noondanda. Uuna iiyelekithondanda tayi gandjwa, oshi na oshilonga kutya nadhi ulike omuthika gwolela gwetaambo (lyuunongo) shi na sha nomapyokoko. Moondondo 1-3, oshiyelekithondanda osha tsa kumwe (faathana noshiyelekitho shiitsa itano (five points). Ekwatathano pokati kiiyelekitho mbika otali ulikwa tashi landula.

10.3.1 Iimetithiuliki yOndondo

ONDONDO % OMUSHOLOLO ONDONDO 1-12

A 80% + A kangela. A funda apehe. Ota ti pii apehe meilongo nomeuvoko.

B 70-79% A pyokoko. A konda sho sha halika. Oku uvite ko.

C 60-69% A pyokoka. A adha sho sha halika. Okwa ninga ngaa hwepo kashona.

D 50-59% Okwa kambadhala ngaa hwepo. Okwa pumbwa ekwatho opendji.

E 40-49% Ina adha naanaa sho sha halika. Omukambadhali, a pumbwa eyambidhidho.

U 0-39% Ina pita, nando a kwathwa olwindji komulongi. Omwaambidhidhwa mukehe oshilongwa.

10.4 Omaludhi getalontseyo lya tsikilathana ga uthwa / ga kolekwa (otaga adhika mo “ Lower Primary National Policy Guide”)

Etalontseyo nali kale oshitopolwa shelongekidho lyoshileshwa kehe, netalontseyo nali tulwe mo lya yela. Pethimbo lyiilonga nomanga aalongwa yi ipyakidhila niilonga, omulongi na ninge etalontseyo inaali longekidhwa naandi lya longekidhwa a tale omapyokoko agehe noowino miilongwa. Moongundu dhopevi, etalontseyo oli ikwatelelela konkalo. Shino otashi ti, uuna iitsa nenge ondanda tayi gandjwa, osha simana shi holole onkalo, omuthika gwolela gwetaambo nepyokoko.

10.4.1 Etalontseyo lya tsikilathana inaali longekidhwa

Etalontseyo lya tsikilathana inaali longekidhwa ohali ningwa mokukonakona (observation) nomokunyola. Shino otashi ningwa manga aalongwa yi ipyakidhila niinyangadhalwa yomoshileshwa. Omulongi ota ndhindhilike melandulathano lyomadhina, shono aalongwa ya adha, nenge omaudhigu ngo a koneke. Omulongi na gandje.ookomenda dha tya ngawo oshoka, otadhi mu kwatha moku ka longekidha iileshwa tayi ka landula, ano melongekidho lyiileshwa tayi ka landula, Elongekidho lyiileshwa yo yene pankatu, shono tashi vulu oku kwatha miileshwa yo yene ponkatu, shono tashi vulu okukwatha miileshwa nonkene iitsa tayi ka gandjwa metalontseyo lya tsikilathana, lya longekidhwa. Inashi pumbiwa ku nyolwe okomenda nenge omatseyitho mepyokoko kehe, ihe otapu vulu pu longithwe okangombe mokuulika kutya omulongwa okwa mona owino. Ihe uuna omulongwa ta shushadhala nota pumbwa ekwatho nakunyolwe omatseyitho.

Page 53: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

50

10.4.2 Etalontseyo lya tsikilathana lya longekidhwa

Etalontseyo lya tsikilathana lya longekidhwa ohali ningwa aluhe konima yoshitopolwa shotumba, nenge uuna oshinima sha longwa ku wetike sha pumbwa etalontseyo. Omanga onaaku ka tamekwa noshikwawo. Aalongi otaa vulu okugandja uukonakono uufupi pakana nenge pakunyola nenge pakuudhitha muule woshikako. Mwaashino omulongi ota gandja iitsa pashiyelekitho shiitsa 6.(Tala mo 10.3).

Momatalontseyo agehe goshikako, limwe alike lya pumbwa li nyolwe, netalontseyo ndino, oli na okuningwa pethimbo taku longwa. Shino otashi ti hamulongwa gwomoondondo dhopetameko (1-3) ta ningilwa ekonakono nenge ta pewa elandulathano lyomakonakono

Iitsa yetalontseyo lya tsikililatha, ohayi nyolwa mofooloma yayo yowina yetalontseyo lya tsikilathana. Kehulilo lyoshikako,iitsa yiilongwa ayihe ohayi tulwa kumwe mokampungu kayo. Omwaalu gwopokati ohagu monika mokutopola omwaalu aguhe gwiitsa yomatalontseyo ga ningwa (ga longekidhwa) nomwaalu gwomatalontseyo go gene, neyamukulo ohali gandjwa noodesimaale dhalyo ngaashi dhi li (shi keelele aalongwa yaahi itse pomuthika gumwe ano) Omwaalu gwopokati ohagu tulwa kumwe ngaashi sha ulikwa mu 10,3.

Page 54: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

51

GLOSSARY

Auditory perception- euvokotaambo

Blends – ekwatelokumwe lyoondanda/ emangelokumwe

lyoondandaomambwinda goondanda

Competencies – omapyokoko

Continous assement – etalontseyo lya tsikililathana

Conventions – oonkembo/ oonkoto

Decode – lundululila, hol, efano wu li lundululeni musha nenge mewi li uvitike / shi wetike

Diphthong- epando lyoondanda

Explicity- eyelitho lyothaathaa

Globalization – eandjaganeko

Have –a – go pad – okambonkambadhala kokusipelitha komulongwa

Higher order (inferential) questions- omapulo gokudhinda (ngiini, molwashike

High frequency sight words – iitya iipu yesiku kehe

Homonyms – iitya ya faathana mokunyola nomesipelo, ihe oya yooloka meityo

Homophones – iitya hayi tumbula ya faathana, ihe oya yooloka mesipelo nomeityo

Inclusivity – shaayehe / uukwaanakayoya

Irregular verb – oshityalongapangeli

Language structure – omutungilo gwelaka

Learning standards – omikalo dhokwiilonga

Literal questions – omapulo gu ukilila

Mainstream school – oosikola dhaayehe

Onset anda rime –

Phoneme -

Phonics – elongomawi

Phonological awareness – ontseyowi

Quadgraph – oonkwanendanda

Recount / recall – dhimbulukwa

Regula verb – iityalonga yakwalukehe

Page 55: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

52

Retell – hokolulula

Self – editing process – okwiipukulula mwene

Shool Readiness / Preparatory Programme –oopolohalama dhelongekidhilo lyokutameka osikola yothaathaa

Syntax – omutungilo gwiitya

Trigraphs – ookwandatundanda

Visualize – okwiitungila sha momadhiladhilo

Visual perception – efano lyomeni

Work study – ekonakonondjandjukununo lyiiitsa

Page 56: MINISTRY OF EDUCATION JUNIOR PRIMARY PHASE FIRST … · aalongwa taa tsuwa omukumo yamone kuyoyene ondjila tayiya kwatha ya funde (uve ko lela) oshikalimo shaashono taa longwa. Okulonga

53

The National Institute for Educational Development Private Bag 2034 Okahandja NAMIBIA Telephone: +64 62 509000 Facsimile: +64 62 509033 E-mail: [email protected] Website: http://www.nied.edu.na © NIED 2014