Metodika 1

Metodika 1.

Grka rije methodos- istraivanje pojava, pristupanje pojavama koje se istrauju;TZK oznauje trajan, planski i sustavan proces djelovanja na ovjeka, osobito u njegovoj mladosti, tjelesnim vjebanjemMetodika tjelesne i zdravstvene kulture

Kao znanstveni termin oznaava znanost koja prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturiPredmet pouavanja (istraivanja) metodike tjelesne i zdravstvene kulture ine nastava, izvannastavni i izvankolski organizacijski oblici radaCilj metodike kao znanstvene discipline je da prati i prouava zakonitosti i kategorije odgojno-obrazovnog rada, pronalazi nove pojave u odgojno-obrazovnom procesu, unapreuje postojea znanja, te utvruje naine odgoja i obrazovanja uenika u podruju tjelesne i zdravstvene kulture.Cilj metodike kao nastavne discipline je da osposobljava studente, budue profesore tjelesne i zdravstvene kulture za samostalno izvoenje svih programa i organizacijskih oblika u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.Zadaa metodike tjelesne i zdravstvene kulture

Je da prouava i utvruje opa naela, oblike, naine i uvjete za provoenje nastave, izvanastavnih i izvankolskih organizacijskih oblika rada

Zadae metodike kao primijenjene znanosti

Deskriptivnost = prikupljanje injenica o predmetu istraivanja, te opisivanje fenomena vezanih uz predmet prouavanja, zatim utvrivanje bitnih osobina i izgraivanje pojmova o tim fenomenimaEksplikativnost = uspostavljanje kvalitativne analize predmeta prouavanja kao i otkrivanje uvjetovanosti meu fenomenima vezanim uz predmet prouavanja, njihovo tumaenje na temelju uzrono-posljedinih veza i utvrivanje zakonitosti meu njimaNormativnost = kvantitativno i kvalitativno prouavanje predmeta istraivanja, zatim propisivanje odgovarajuih postupaka uz pomo kojih se na temelju utvrenih zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa osigurava efikasnost nastavePragmatinost = unapreivanje odgoja u obrazovanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi putem primjene metodikih znanstvenih spoznajaMetodika tjelesne i zdravstvene kulture je primijenjena i interdisciplinarna znanost i ne moe se svoditi samo na teoriju ili oslanjati samo na praksu.S obzirom na predmet istraivanja mjesto metodike tjelesne i zdravstvene kulture u opem sustavu znanosti jest u skupini drutvenih znanostiOna je i sintetika znanost jer rabi spoznaje svih znanosti i znanstvenih disciplina koje se bave prouavanjem odgoja i obrazovanja, kako s obzirom na dob, tako i s obzirom na spol sudionika u odgojno-obrazovnom podruju.Cilj tjelesne i zdravstvene kulture

Je podmirenje biopsihosocijalnih motiva za kretanjem, kao izrazom zadovoljenja odreenih ovjekovih potreba, kojima se poveavaju adaptivne i stvaralake sposobnosti u suvremenim uvjetima ivota i radaSat tjelesne i zdravstvene kulture

Je osnovni organizacijski oblik rada koji osigurava plansko i sustavno djelovanje na antropoloki status (uenika)Zadaa sata tjelesne i zdravstvene kulture

Je da pomou sadraja koji proizlaze iz propisanog programa utjeemo na morfoloke znaajke uenika, na njihove motorike i funkcionalne sposobnosti, zatim na kognitivne i konativne dimenzije, na usvajanje motorikih znanja, na poboljanje motorikih dostignua, na razvijanje njihovih moralnih osobina, te stjecanje teorijskih znanja, osobito onih koja su potrebna i primjenjiva u svakodnevnom ivotu i raduCilj uvodnog dijela sata (3-5)

Je organizacijski, fizioloki i emotivno pripremiti uenike za daljnji radCilj pripremnog dijela sata (7-10)

Je da se primjenom odgovarajuih OPV organizam pripremi za poveane fizioloke napore koji ga oekuju u daljnjem radu i da se funkcije lokomotornog sustava, respiratornog i krvoilnog sustava podignu na viu razinu i da osigura uvjete za pravilno dranje tijelaCilj glavnog dijela sata (25-30)

Je da pomou tjelesnih vjebi propisanih programom stvorimo najpovoljnije uvjete za ostvarenje postavljenih zadaaCilj zavrnog dijela sata (3-5)

Je pribliiti sve fizioloke i psihike funkcije stanju kakvo je bilo prije sataOptereenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture

Je ukupan utjecaj na organizam uenika koji se postie cjelokupnim odgojno-obrazovnim radom na satuOptereenje ovisi o: Izboru i redoslijedu vjebi Intenzitetu i frekvenciji vjebanja Tempu i ritmu kojim se vjebe rade Unutarnjim initeljima (dob, broj uenika, uvjeti) Vanjskim initeljima (mjesto i vrijeme, temperature zraka i ostali atmosferski i klimatski uvjeti)Fizioloko optereenje

Posljedica tjelesne aktivnosti kojom se uenici izlau na satu tjelesne i zdravstvene kulture je izmeu ostalog niz funkcionalnih promjena u organizmu koje se manifestiraju u pojaanom radu krvoilnog i respiratornog sustava, te intenzivnoj izmjeni tvariFizioloko optereenje ovisi o:

Intenzitetu izmjene tvari to se registrira utrokom O2 , odstranjivanjem CO2 i mjerenjem pulsa odnosno: Intenzitetu i trajanju vjebanja Veliini miine mase koja je vjebanjem obuhvaena Broju ponavljanja Brzini Uvjetima u kojima se izvodi vjebanjeA koliko e biti stvarno fizioloko optereenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture, ponajvie ovisi o nastavnikuVrijemeOptereenje

Uvodni10%25%

Pripremni20%45%

Glavni A40%60%

Glavni B20%100%

Zavrni 10%10%

Psiholoko optereenje

Psiholoko aktiviranje uenika izraeno putem razliitih psiholokih manifestacija kao to su emocionalno doivljavanje i koncentracija panjeEmocionalno optereenje ovisi o: Nastavniku Fiziolokom optereenju Izboru sadrajaO intenzitetu emocionalnog optereenja sudimo na temelju sekundarnih znakova ( radost, veselje, elja za suradnjom ili pak apatija, nekomunikativnost, nesuradnja, znojenje, potitenostIntelektualno optereenje ovisi o: Nastavniku Dobi uenika Stanje sposobnosti Predznanje Tip sata Teina motorike zadae Sloenost i obiljeje vjebi Dnevnom rasporeduZa prosudbu intelektualnog optereenja nema egzaktnih mjerila, ve se prosuuje na temelju koncentracije uenikove panje za vrijeme vjebanjaVrste efikasnosti sata tjelesne i zdravstvene kulture

Opa efikasnost

Pod njom se podrazumijeva djelatnost koju organizira i usmjerava nastavnik, u cilju rjeavanja postavljenih zadaaTu spadaju: Vrijeme potrebno za zauzimanje odreene formacije Opisivanje, demonstracije, objanjavanje Izvoenje vjebi uenika (sudionika) u procesu tjelesnog vjebanja Vrijeme za oporavak (neophodni odmori i stanke)Motorika efikasnost

Predstavlja odnos izmeu vremena koje uenik provede u aktivnom vjebanju i vremena koje utroi na organizaciju Strukturu metodike tjelesne i zdravstvene kulture ine:

Metodika nastave tjelesne i zdravstvene kulture

Metodika izvannastavnih tjelesnih aktivnosti

Metodika izvankolskih tjelesnih aktivnostikolski sportski klub

Cilj

Da okuplja uenike svoje kole i omogui svakom pojedincu da se u nj dobrovoljno ukljui kako bi zadovoljio svoj poveani interes za bavljenje sportomZadae SK

Da u slobodno vrijeme organizira za sve zainteresirane uenike sportske i sportsko rekreacijske aktivnosti, da zadovolji njihove potrebe bavljenja sportom i sportsko rekreacijskim aktivnostima, da pomae u razvijanju njihova pozitivnog odnosa prema tjelesnom vjebanju, te da kod uenika utjee na stvaranje trajnih navika i potrebe svakodnevnog tjelesnog vjebanjaIzvannastavni i izvankolski organizacijski oblici rada u osnovnom programu

Mikropauze

Natjecanja u razredu

Priredbe

Izleti

Logorovanja

Obuka neplivaaIzvanastavni i izvankolski organizacijski oblici rada u diferenciranom programu

Izborni programi

Pohodi i planinarenje

Zimovanja i ljetovanja

MakropauzeDiferencirani program u osnovnoj koli

Izborne aktivnosti

Izborni programi

Meurazredna, kolska, opa, gradska, dravna natjecanja

Pohodi i planinarenja, zimovanja i ljetovanjaOsnovni program u osnovnoj koli

Sat tjelesne i zdravstvene kulture

Sat tjelesne i zdravstvene kulture po posebnom programu

Natjecanje u razredu

Priredbe

Izleti

Logorovanje

Obuka neplivaaZnakovi umora (odstupaju od normale)

Boja koe Znojenje Disanje Pokreti i kretanje Panja SamoosjeanjeTipovi nastavnih satova

Tipovi satova

Prema cilju i zadaama nastavnog procesa

a) uvodnopripremni satb) sat uenja novih motorikih gibanjac) sat ponavljanjad) sat provjeravanjae) kombinirani satf) zavrni satPrema sadrajima:a) mjeoviti tip sata (atletika, gimnatika, sportska igra..)b) monotematski (npr. samo sportske igre)Prema mjestu izvoenja:a) sat TZK na otvorenom prostorub) sat TZK u zatvorenom prostoruc) sat u vodid) sat na snijegu ili ledue) kombinirani sat TZK (na suhom i u vodi npr.)Prema karakteru organizacijskih oblika rada

a) obavezni sat TZKb) sat TZK po posebnom programuc) fakultativni sat TZKd) izborni sat TZKMetodiki principi (naela)1. Princip odgojnosti i zdravlja2. princip jasnoe3. princip zornosti4. princip svjesnosti i aktivnosti5. princip sustavnosti i postupnosti6. princip raznovrsnosti7. princip svestranosti8. princip primjerenosti i praktine primjenjivosti9. princip individualizacijeRad u stanicama

1. Stanice s jednim radnim mjestom2. stanice s dva radna mjesta3. Stanice s razliitim brojem radnih mjesta i nejednakim trajanjem vjebi4. stanice s razliitim brojem radnih mjesta i jednakim vremenom trajanja vjebi5. stanini krugovi6. Zajedniki stanini krugKruni oblik rada

1. Kruni rad sa zadanim brojem ponavljanja i vremenom oporavka2. Kruni rad sa zadanim vremenom za vjebanje i za oporavak3. Kruni rad sa zadanim brojem ponavljanja vjebi4. Kruni rad s vjebanjem do otkazaRad na stazi

1. Ponavljanje istih tjelesnih vjebi2. Ponavljanje iste tjelesne vjebe u razliitim uvjetima3. Ponavljanje iste tjelesne vjebe na obje strane4. Ponavljanje razliitih strukturalno srodnih tjelesnih vjebi5. Ponavljanje strukturalno razliitih tjelesnih vjebi6. Ponavljanje strukturalno razliitih tjelesnih vjebi u nizu7. Ponavljanje razliitih tjelesnih vjebi na jednakim radnim mjestima8. Ponavljanje i povezivanje razliitih tjelesnih vjebi na jednakim radnim mjestima u jednu cjelinu sastavPoligon prepreka

1. Jednostazni poligon prepreka sa startom iz istog mjesta2. Jednostazni poligon prepreka sa startom iz razliitih mjesta3. Dvostazni poligon prepreka s jednakim zadacima4. Dvostazni poligon prepreka s jednakim zadacima5. Viestazni poligon prepreka s jednakim zadacima6. Viestazni poligon prepreka sa razliitim zadacimaS kojim grupacijama znanosti je povezana metodika TZK

Kao primijenjena znanost povezana je s kineziologijom

S korelacijskim znanostima (pedagogija, psihologija, fiziologija)

S pomonim znanostima (anatomija, fiziologija, biomehanika)

S drutvenim znanostima (kineziologija, pedagogija, didaktika, sociologija, povijest)

S prirodnim znanostima (morfologija, fiziologija, biokemija, biomehanika)Metodiki organizacijski oblici rada

Frontalni Grupni

Individualni

Za koji emo se odluiti ovisi o:

Cilju i zadaama koje elimo postii Dobi uenika (koje je uvijek zadana veliina) Broju uenika na satu Mjestu rada Raspoloivom prostoru za vjebanje Broju raspoloivih sprava, pomagala, rekvizitaFrontalni oblik rada

Je takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem svi uenici u isto vrijeme izvode istu zadau pod izravnim voenjem i nadzorom nastavnikaPrije izvoenja zadae opis, demonstracija, rad, a za vrijeme rada davati upute i ispravljati pogrekePrednosti

Primjenjuje se s uenicima svih dobnih skupina Moe se provoditi na igralitu, dvorani, snijegu, ledu, vodi i na ostalim slobodnim i prirodnim povrinama za vjebanje Moe se primjenjivati u svim metodikim organizacijskim oblicima rada Moe se koristiti u svim dijelovima sata Omoguava izravno pedagoko-metodiko djelovanje na uenike tj. istodobno na sve uenike Omoguava dobivanje informacija o grekama sudionika procesa tjelesnog vjebanja, kako je dozirano optereenje u radu Pogodan je za uenje, uvjebavanje i tekue provjeravanje jednostavnih motorikih gibanja Pogodan je za uvoenje poetnika u rad Slui kao priprema uenika za uvoenje u sloenije metodike organizacijske oblike rada Nedostaci

Ograniene su mogunosti primjene u slabijim uvjetima rada, osobito u glavnom A dijelu sata Ne omoguava diferencirano postavljanje zadaa i individualno doziranje optereenja Za vrijeme praenja i provjeravanja gubi se mnogo vremena u ekanju na red Ne mogu se u dovoljnoj mjeri uzimati u obzir individualne znaajke, osobine i sposobnosti sudionika u procesu tjelesnog vjebanja .Formacije

Slobodno

Polukruna

Kruna

Vrsta

KolonaGrupni oblik rada

Je takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem se tjelesno vjebanje odvija tako da su sudionici rasporeeni po grupama1. Rad u parovima2. Rad u trojkama3. Rad u etvorkama4. Paralelno odjeljenski5. Paralelno izmjenini6. Izmjenino odjeljenski7. Odjeljenski oblik rada s dopunskim vjebama8. Paralelno odjeljenski s dopunskim vjebama9. Paralelno izmjenini s dopunskim vjebama10. Izmjenino odjeljenski s dopunskim vjebama11. Rad u stanicama12. Kruni rad13. rad na stazi14. Poligon preprekaOdjeljenja mogu biti sastavljena prema razliitim kriterijima.1. Heterogena odjeljenja

su takva odjeljenja koja se formiraju prema spolu, tjelesnoj visini, tjelesnoj teini ili prema nekom drugom slinom kriteriju

U odjeljenjima su uenici sa razliitim sposobnostima, nejednaki razini motorikih postignua i razliitog fonda motorikog znanja2. Homogenizirana odjeljenja

formiraju se na osnovu rezultata dobivenih inicijalnim, tranzitivnim i finalnim provjeravanjem

Nisu stalna, formiraju se prema cilju koji se eli postii na odreenom satu3. Varijabilna odjeljenja

U njih se uenici svrstavaju s ciljem lake organizacije nastave

Bit funkcioniranja svodi se na to da pojedini uenici prelaze iz svojih tzv. Stalnih odjeljenja u neka druga odjeljenja i tako nastavljaju vjebati sa uenicima koje su zatekli u tom odjeljenjuOdjeljenja mogu funkcionirati kao:

Stalna uenici vjebaju vie sati uzastopno ili dok se ne postigne postavljeni ciljPovremena uenici u njima vjebaju prigodom izvoenja samo odreenih motorikih zadaaPromjenjiva kada se uenici tijekom A dijela sata premjetaju iz jednog u druga odjeljenja radi izvrenja zadatka koji su primjereni njihovim potrebamaPrivremena na poetku kolske godineRad u parovima

Razred se dijeli na 'grupe' od po 2 uenika, nakon ega svaki par obavlja istu zadauRad u trojkama

Razred se dijeli na 'grupe' od po 3 uenika, i svaka trojka istodobno izvrava iste zadaeRad u etvorkama

Razred se dijeli na 'grupe' od po 4 uenika i svaka grupa istodobno izvrava iste zadaeParalelno odjeljenski oblik rada

Razred se dijeli na 2 ili vie odjeljenja koja u isto vrijeme ostvaruju iste zadae

Na znak nastavnika uenici prestaju s radom te zadae i poinju izvoditi drugu

Odjeljenja ostaju na istom radnom mjestu, mjenja se samo zadaaModaliteti:Paralelno odjeljenski u kolonamaParalelno odjeljenski u vrstamaParalelno izmjenini

Razred dijelimo na 4 odjeljenja

U tom obliku rada, 2 i 2 odjeljenja paralelno i istodobno izvravaju iste zadae

Na znak nastavnika odjeljenja prestaju s radom, uenici 1 i 2 odjeljenja mijenjaju radna mjesta sa 3 i 4 odjeljenjem, a zadae ostaju isteIzmjenino odjeljenski

Razred se dijeli na 2-4 odjeljenja koja istodobno rade na izvravanju razliitih zadaa

Na znak nastavnika odjeljenja mijenjaju radna mjesta i nastavljaju s radom na, uvjetno reeno, novim radnim mjestima i tako redom (na znak nastavnika) dok sva odjeljenja ne prou sve zadae, odnosno radna mjestaOdjeljenjski oblik rada s dopunskim vjebama

Je takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem se u glavnoj vjebi dodaje odreena dopunska vjeba

Nakon izvoenja glavne vjebe uenih prelazi na izvoenje dopunske vjebe i nakon toga se vraa u odjeljenje

Vjebe moraju biti jednostavne i poznate, pri izboru dopunskih vjebi misliti na to da: Upotpunjuje utjecaj glavne vjebe na organizam Da je lagana za izvoenje, jednostavna ili poznata Da ne traje dugo, ako traje dugo: dva radna mjesta za 1 dopunsku vjebu Da se poklapa sa interesom, eljama i potrebama uenika, kada je to mogueDjelovanje dopunskih vjebi moe biti

Kompenzirajue

Korigirajue

Relaksirajue

Utilitarno

KombiniranoNe primjenjivati ako je:

Broj uenika u odjeljenju malen

Znatniji napor glavne vjebe

Karakter vjebe dinamianParalelno odjeljenski s dopunskim vjebamaParalelno izmjenini s dopunskim vjebamaIzmjenino odjeljenski s dopunskim vjebamaRad u stanicama

Je takav metodiki organizacijski oblik rada u kojem se razred dijeli na grupe od 2-3 uenika koji izvode vjebe na vie radnih mjesta, odnosno stanica, po unaprijed utvrenom redoslijedu, trajanju ili broju ponavljanja i to tako da svaki uenik proe sva radna mjesta tj. da vjeba na svim stanicama (radni nalog)

Na satu TZK moe biti 6-12 stanicaPrimarni cilj rada u stanicama je usavravanje motorikih znanja i motorikih postignuaInformacije koje trebaju sadravati radni nalozi:

naziv vjebe kratak opis vjebe broj ponavljanja vremensko trajanje vjebe prikaz kretanja crteom opis tipinih pogreaka uvanje i pomaganje (ako je potrebno)Sekundarni cilj

Razvoj motorikih sposobnostiModaliteti

Stanice s jednim radnim mjestom

Stanice s dva radna mjesta

Stanice s razliitim brojem radnih mjesta i nejednakim trajanjem

Stanice s razliitim brojem radnih mjesta i jednakim trajanjem

Stanini krugovi

Zajedniki stanini krugPrimjena

Tip sata ponavljanja

Tip sata uvjebavanja

Kombinirani tip sataKruni oblik rada

Razred se dijeli na vie manjih grupa koje izvode razliite, najee poznate ili jednostavne vjebe, i to prema unaprijed utvrenom redoslijedu, planiranom optereenju i vremenu potrebnom za oporavak, tako da svaki sudionik proe sve stanice u procesu tjelesnog vjebanja

Vjeba se na jednom radnom mjestu ponavlja samo jedanput, a nakon tono utvrene stanke prelazi se na sljedeu stanicu, dok svi uenici ne prou sva radna mjesta, odnosno stanice

Nakon toga moe slijediti ponavljanje zadaa u krugu ako je planirano

6-12 stanica (mali krug do 8 stanica)U krunom obliku rada treba na svakom radnom mjestu biti tono definiran

Intenzitet rada Trajanje rada Vremenski interval stanke i vrijeme oporavkaDoziranje optereenja treba napraviti za svakog uenika posebno i to na svakom radnom mjestu (to znai da skupno doziranje optereenja ne dolazi u obzir jer motorike i funkcionalne sposobnosti nisu kod svakog uenika iste)Modaliteti

Kruni rad sa zadanim brojem ponavljanja i vremenom oporavka

Kruni rad sa zadanim vremenom za vjebanje i za oporavak

Kruni rad sa zadanim brojem ponavljanja vjebiKruni rad sa vjebanjem do otkaza

Primarni cilj

Podizanje funkcionalnih i motorikih sposobnostiNa koji nain distribuirati, dozirati optereenje?

Rezultat inicijalnog provjeravanja, uvid u aktualno stanje funkcionalnih sposobnosti.

Ako nemamo uvid u aktualno stanje moemo primijeniti tzv. MAKSIMALNI TESTUtvrditi maksimalno stanje tih sposobnostiPri formiranju kruga treba paziti na:

Cilj i zadae Aktualno stanje Autentine potrebe Karakter vjebi, utjecaj vjebi Doziranje i distribuciju optereenjaRad na stazi

Razred se dijeli na nekoliko grupa i svaka grupa na svom radnom mjestu ili stazi izvodi iste vjebe na razliitim spravama i u razliitim uvjetima, po unaprijed utvrenom redoslijedu i to tako da svaki uenik proe sva radna mjesta, odnosno vjebe na stazi

Kada uenik jedanput proe sva radna mjesta na stazi, vraa se na poetak staze i ponovno izvodi iste vjebe na isti nainPrimarni cilj

Usavravanje motorikih znanja i motorikih dostignuaModaliteti

Ponavljanje istih tjelesnih vjebi

Ponavljanje istih tjelesnih vjebi u razliitim uvjetima

Ponavljanje istih tjelesnih vjebi na obje strane

Ponavljanje razliitih strukturalno srodnih vjebi

Ponavljanje strukturalno razliitih tjelesnih vjebi

Ponavljanje strukturalno razliitih tjelesnih vjebi u nizu

Ponavljanje razliitih tjelesnih vjebi na jednakim radnim mjestima

Ponavljanje i povezivanje razliitih tjelesnih vjebi na jednakim radnim mjestimaPoligon prepreka

Je takav metodiki organizacijski oblik rada koji podrazumijeva sukcesivno izvoenje odreenog broja tjelesnih vjebi, prigodom ega uenih treba savladati prirodne ili umjetne prepreke, koje se nalaze na otvorenom ili zatvorenom prostoru u to kraem vremenu

Zadae se izvode bez stanke, a to znai da se uenici stalno kreu od prepreke do prepreke svladavajui ih u veoj ili manjoj brzini i na nain koji je najprimjereniji za svaku pojedinu prepreku u poligonu

Ovaj oblik rada najee se primjenjuje radi usavravanja motorikih znanja i podizanje razine motorikih postignua, a moe se rabiti i radi utjecaja na razvoj motorikih sposobnostiS obzirom ma mjesto izvoenja razlikujemo

Poligon prepreka na otvorenom prostoru (igralite)

Poligon prepreka u zatvorenom prostoru (dvorana)S obzirom na formiranje, sastavljanje i nain izvedbe

Prirodni (uporaba prirodnih prepreka)

Umjetni (Uporaba umjetnih prepreka)

Kombinirani Prema namjeni

Poligon prepreka za opu tjelesnu pripremu

Poligon prepreka za sportske igre, gimnastiki poligon

Poligon prepreka za motorike sposobnosti

Kompleksni poligon preprekaPrema broju staza

Jednostazni sa startom iz istog mjesta

Jednostazni sa startom iz vie mjesta

Dvostazni s jednakim radnim mjestima

Dvostazni s razliitim radnim mjestima

Viestazni s jednakim radnim mjestima

Viestazni s razliitim radnim mjestimaIndividualni oblik rada?

METODE RADA naini rada

1. Nastavne metode2. Metode uenja3. Metode vjebanjaNastavne metode

Su naini rada u nastavi, izvannastavnim i izvankolskim organizacijskim oblicima rada

Metoda usmenog izlaganja (za opisivanje, objanjavanje, korekciju, analizu)

Metoda demonstracije

Metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadataka

Na vioj razini

Na nioj raziniMetode vjebanja

Primjenjuju se za razvoj i odravanje razliitih antropolokih sposobnostiMetode standardno ponavljajueg vjebanja

metoda standardno neprekidnog? Ili kontinuiranog vjebanja metoda standardnog isprekidanog ili intervalnog vjebanjaMetode promjenjivog vjebanja

metoda promjenjivog neprekidnog ili kontinuiranog vjebanja metoda promjenjivog isprekidanog ili intervalnog vjebanja progresivna varirajua reducirajuaSituacijska metoda vjebanja

Metode uenja

Primjenjuju se u procesu uenja odnosno svladavanja odreenog motorikog gibanja, kao i u fazi usavravanjaSintetika metodaAnalitika metodaKontinuirana metodaOdgojno-obrazovni proces

Je organizirani proces utjecaja na antropoloka obiljeja subjektaOrganizirani proces uenja (usvajanja i usavravanja znanja, motorikih znanja) motorikih gibanjaOrganizirani proces utjecaja na odgojne uinke u radu s uenicima (sudionicima odgojno-obrazovnog procesa) pod izravnim voenjem nastavnikaOdgojno obrazovni proces moemo promatrati s nekoliko gledita

Metodiko-metodolokog

Antropolokog

Pedagokog

Drutvenoginitelji odgojno-obrazovnog procesa

Uenik kao aktivni sudionik odgojno-obrazovnog procesaNastavnik Kao voditelj odgojno-obrazovnog procesakola Verificira planove i programe svih nastavnika, odnosno predmeta, prati njihovu realizacijuDrutvo osigurava prostor, materijalne uvjete rada, financiranje i dr. (neposredno preko organa samouprave i lokalnih slubi)Organizacija i provoenje odgojno-obrazovnog procesa

Postoje vanjski i unutarnji imbenici mogueg utjecaja na organizaciju i provedbu odgojno-obrazovnog procesaVanjski imbenici = svi oni koji su najee izvan domaaja tj. izvan izravnog utjecaja odgojno-obrazovnog procesaUnutranji imbenici = na njih se moe utjecati putem odgojno-obrazovnog procesa, ali oni mogu utjecati i na organizaciju i provedbu odgojno obrazovnog procesaPa tako moemo govoriti o:Vanjskoj organizaciji

Zadana je opim i materijalnim uvjetima rada

Opi. Opi plan i program, stanje strunog kadra, pripadnost uenika odreenoj koli, razredima i sl.

Materijalni. Raspoloivi prostor za vjebanje, opreme, sredstva i dr.Unutranjoj organizaciji

Uz ostalo ovisi o broju uenika u razredu, aktualnom stanju njihovih antropolokih obiljeja, stanja i razini njihovih motorikih znanja i motorikih postignuaNastavni proces

Dio je i temelj odgojno obrazovnog procesaNastava je najplanskiji, najorganiziraniji i najsvrsishodniji dio odgojno-obrazovnog procesa, zato jer se odvija pod vodstvom nastavnika i aktivnim sudjelovanjem uenika

To nije aktivnost koja se odvija proizvoljno, nego sustavno i planski prema vaeim didaktiko motorikim naelima i u skladu s biolokim, pedagokim, psiholokim i sociolokim zahtjevima suvremene teorije i prakse kinezioloke metodike.Subjekti nastavnog procesa

Uenik

Nastavnik

Ostali sudionici (neposredni-ravnatelj, struni suradnici, svi nastavnici koji predaju odreenom ueniku; posredni- roditelji, predstavnici razliitih organizacija, predstavnici javnosti, masmedija)Organizacija i tijek nastavnog procesa

Etape tijeka nastavnog procesa

1. Ponavljanje prethodno svladanih motorikih gibanja kao uvod i priprema za uenje novog motorikog gibanja2. Najavljivanje, opisivanje, demonstracija i objanjenje novog motorikog gibanja3. Izvoenje motorikih gibanja uenika4. Ispravljanje uenikovih pogreaka5. Ponavljanje, uvjebavanje, individualno vjebanje6. Praenje, provjeravanje, ocjenjivanjeMjere motivacije

Jedna jedina ohrabrujua rije vrijedi vie nego 'hrpa' nekih drugih 'poruka'Mjere stimulacije

Verbalna stimulacijaMjere mobilizacije

Javna ocjena radaMjere osiguranja nastavnog procesa

Zdravstveno higijenske mjere = samo zdravi rade na satu, dati uputePreventivne mjere = osiguranje kod osiguravajueg drutvauvanje = provoenje pravodobnih mjera verbalni doprinos uvanju konkretna fizika aktivnost (asistencija) uvanje uz pomo razliitih pomagala (mree)Pomaganje = verbalno pomaganje (u trenucima posustajanja) fiziko pomaganje (dranje, pridravanje..) sprave i rekviziti (npr. plutae) koje se maknu kada vie nisu potrebneVrijednosti TZK

Bioloke

Oituju se u odravanju ravnotee izmeu pojedinih organa i organizma, te ravnotee izmeu okoline i organizmaZdravstvene

Ogleda se u moguem i potrebnom utjecaju tjelesnog vjebanja ne samo na ouvanju i unapreenju zdravlja ovjeka, nego i na skladan razvoj svih njegovih antropolokih znaajkiEkonomske

Oituju se u mogunosti njegova utjecaja na poveanje ljudskih sposobnostiKulturne

Stjecanje informacija o uvanju i unapreenju zdravlja pojedinca i zdravlja okolice, to ih osposobljava da prate i poduzimaju mjere za razvijanje i poboljanje osobina, sposobnosti, znanja i postignuaPedagoke

Ogledaju se u moguem i potrebnom utjecaju na razvoj niza osobina, pa i moralnih, odgojne efekte rada, te socijalizaciju linosti uope.