MENADŽMENT UREDSKOG POSLOVANJA - bib.irb.hr · PDF file• Uredska mehanizacija i moderna...
-
Upload
hoangthien -
Category
Documents
-
view
236 -
download
3
Transcript of MENADŽMENT UREDSKOG POSLOVANJA - bib.irb.hr · PDF file• Uredska mehanizacija i moderna...
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
MENADŽMENT UREDSKOG POSLOVANJA
-kroz povijest i sada-
Matija Varga, dipl. inf. univ. spec.oec. 06. Lipanj 2011.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Nositelj nastave:
• Matija Varga, dipl. inf. univ. spec. oec. • [email protected] • [email protected]
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Login • Nakon paljenja računala pritiskom na
tipke CTRL+ALT+DEL otvara se dijaloški okvir sa 3 prozora. – Korisničko ime: ipa – Lozinku: ipa – log on to IPA
• Na My computer postoji share mapa studenata za materijale
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ciljevi nastavne cjeline • Razumijevanje informacijskih sustava javnih
organizacija, upoznavanje s vrstama ureda, modelima informacijskih sustava, tipovima ureda, funkcijama ureda, arhiviranjem dokumenata i zaštitom dokumenata. Upoznavanje novih tehnologija u uredskom poslovanju.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ciljevi nastavne cjeline • Osposobljavanje polaznika za efikasno
vođenje informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Analiziranje novih tehnologija u uredskom poslovanju. Upoznavanje polaznika s prednostima uporabe novih tehnologija u uredskom poslovanju.
• Polaznici će savladati korištenje alata.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Pojam uredskog poslovanja
• skup pravila, mjera u postupanju s pismenima, njihovu primanju i izdavanju pismena, njihovoj evidenciji i dostavi u rad, obradi, korištenju, otpremanju, čuvanju, izlučivanju i predaji nadležnom arhivu ili drugom nadležnom tijelu.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Dužnosti menadžera uredskog poslovanja
• Planiranje – Razvoj ciljeva za svaku od uredskih djelatnosti. – Određivanje promjena koje treba uvesti u
postojećim djelatnostima. – Procjena potrebe za primjenom novih djelatnosti. – Planiranje proračuna odjela. – Određivanje potreba za osobljem, prostorom i opremom.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
• Organizacija – Određivanje načina organiziranja za postizanje
ciljeva, načina izvršavanja zadataka, radnih metoda, procedura, tehnika itd.
• Osiguranje potrebnog osoblja – Osiguranje korištenja djelotvornih procedura za
odabir zaposlenika uključujući razmještaj i uvođenje novih radnika.
Dužnosti menadžera uredskog poslovanja
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Dužnosti menadžera uredskog poslovanja
• Osiguranje potrebnog osoblja – Pružanje dovoljno prilika i iskustva za napredak
zaposlenika. – Pružanje izobrazbe i osposobljavanja.
• Upravljanje – Korištenje učinkovitih tehnika za nadziranje i
motiviranje zaposlenika. – Uspostavljanje učinkovite komunikacije unutar
odjela. – Osiguravanje poštovanja poslovne politike tvrtke. – Pošten i objektivan pristup određivanja plaće.
• Kontrola
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Što je sve potrebno u uredu?
•Hardware •Software •Lifeware •Orgware •Dataware •Netware
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Definicija ureda • Ured je organizacijska jedinica koja ima
opću funkciju. • Raspolaže i upravlja informacijama o
kojima ovisi funkcioniranje čitave organizacije te pruža podršku funkcioniranju organizacije.
• Ured mora zadovoljiti poslovne funkcije.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Poslovne funkcije ureda 1. uspostavljanje poslovnih odnosa putem formalnih
dokumenata (ugovori, promocija proizvoda, kadrovski poslovi),
2. provođenje ugovorenih obveza (računi, plaće,…), 3. organizacija rada (planiranje, kontrola,…), 4. uslužni poslovi (prepisivanje, slanje i dostava
pošte,…), 5. stvaranje i opskrbljivanje drugih novim
informacijama (istraživanje, prikupljanje i obrada podataka, konzultiranje,…)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Funkcije uredskog poslovanja
• Komunikacijske funkcije (poruke i dokumenti u elektroničkom obliku).
• Obrada i arhiviranje dokumenata. • Obrada teksta i grafike. • Obrada podataka. • Podrška u odlučivanju.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Komunikacijske funkcije • prijenos podataka, • distribucija dokumenata, • pisač na svakom stolu(luksuz) • elektronička pošta, • javni informacijski servisi, • telekonferencije,
– skype, Microsoft Office Live Meeting,
• putem novina, • televizije,
– teletekst,
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Projektiranje dekompozicijskog dijagrama • Na temelju poslovnih funkcija ureda
Uredske funkcije
Uspostavljanje poslovnih
odnosa
Provođenje ugovorenih
obveza
Organiziranje rada
Obavljanje uslužnih poslova
Stvaranje i opskrbljivanje s informacijama
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Načela uredskog poslovanja
• jednostavnost, • točnost, • jednoobraznost, • ekonomičnost, • racionalnost, • produktivnost
– proizvodnost,
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Točnost
• P-R=D • Tvrtka ostvaruje prihod od prodaje
uredskog materijala 122.345,31 kn, a rashod tvrtke iznosi 119.121,86 kn u određenom vremenskom razdoblju. Izračunaj koliko je tvrtka u određenom razdoblju ostvarila dobit.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ekonomičnost
OPIS Prethodna godina(2005)
Tekuća godina(2006)
Tekuća godina (31.12.2007)
Tekuća godina (31.12.2008)
Ukupni prihod 112.456.446 kn 114.206.523 kn 99.405.753,16 kn 116.333.287,00 kn
Ukupni rashodi 111.711.673,61 kn 114.073.431,96 kn 102.531.860,62 kn 116.254.640,00 kn
URUPKEUP =
100*21
EUPEUPIEUP =
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ekonomičnost URUPKEUP =
100*12
EUPEUPIEUP =
OPIS Prethodna godina(2005)
Tekuća godina(2006)
Tekuća godina (31.12.2007)
Tekuća godina (31.12.2008)
Ukupni prihod 112.456.446 kn 114.206.523 kn 99.405.753,16 kn 116.333.287,00
kn Ukupni rashodi 111.711.673,61 kn 114.073.431,96 kn 102.531.860,62 kn 116.254.640,00
kn Eu 1,006666916 1,001166714 0,969510868 1,000676506
Tvrtka je poslovala
ekonomično
Tvrtka je poslovala ekonomično
Tvrtka nije poslovala ekonomično
Tvrtka je poslovala
ekonomično 99,45% 96,84% 103,21% 100%
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Grafički prikaz ekonomičnosti
112456446 114206523
99405753,16
116333287
111711673,6
114073432
102531860,6
116254640
90000000
95000000
100000000
105000000
110000000
115000000
120000000
Ukupni prihod
Ukupni rashodi
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prikaz ekonomičnosti prodaje
OPIS Prethodna godina(2005) Tekuća godina(2006) Tekuća godina
(31.12.2007) Tekuća godina (31.12.2008)
Prihodi od prodaje 108.698.599,75 kn 107.929.506,91 kn 96.254.358,00 kn 107.742.764,00 kn
Rashodi od prodaje 111.707.263,16 kn 114.068.246,40 kn 102.560.532,00 kn 116.254.640,00 kn
Ep 0,973066537 0,946183625 0,938512663 0,926782484
RPr
=
100*21
EPPEPPIEPP =
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Produktivnost • količina učinaka/utrošena količina rada
• Zadatak – U jednom danu 7 radnika proizvelo je 500
komada određenog uredskog materijala. Kolika je proizvodnost rada?
– Recipročno • Koliko je radnika potrebno za proizvodnju 1
komada?
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ostala podjela načela
• Otvoriti Excel datoteku. • Menadžeri
– Financijska izvješća
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Značaj automatizacije uredskog poslovanja
• utjecaj na tehnologiju rada, • od jednostavne se prelazi na programiranu obradu, • brzi transfer roba i usluga, • smanjuje se vrijeme obrade poslovnih procesa
(potprocesa i aktivnosti), • neposredno komuniciranje sudionika u poslovanju, • mijenjaju se obilježja industrijske proizvodnje.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Značaj automatizacije uredskog poslovanja
• smanjuje se broj radnika rutinskih poslova,
• povećava se primjena telekomunikacijskih uređaja,
• porast broja tipova i varijanti proizvoda, • skraćenje dijela životnog vijeka
proizvoda na tržištu.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Značaj uredskog poslovanja Životni vijek proizvoda: Informatički proizvodi
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Razvoj uredskog poslovanja
• Razvoj i usavršavanje zaposlenika – proces prilagodbe zaposlenika njihovoj
radnoj okolini koji uključuje aktivnosti: • obučavanje zaposlenika, • savjetovanje, • motivacija i procjena.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Razvoj uredskog poslovanja
• Mehanizacija (pojedinačni zadaci i aktivnosti – rad s papirima)
• Automatizacija (tekst – računala, obrada teksta, USB stik, prijenosni disk itd.)
• Informatizacija (osobno računalo s tehnologijama)
• Integracija (normizacija strojne i programske podrške, mrežne opreme i komuniciranja; integracija svih poslovnih ureda u mrežu; multimedija)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredska mehanizacija
• Osnova uredskog poslovanja bio je izum pisaćeg stroja)
• Električni pisači stroj olakšava uredski rad; pisanje je brže i lakše
• Najlakše je pisati na računalu
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredska mehanizacija • Uredska mehanizacija i moderna organizacija rada
trebaju olakšati rad uredskom radniku, osigurati ažurno i uspješno odvijanje uredskog poslovanja i točnost pokazatelja poslovanja tvrtke.
• Mehanizirano uredsko poslovanje ne zadovoljava jer:
– Prevladava ručna tehnika rada (neefikasnost) – Zadaci firme stalno rastu ⇒ dolaze do izražaja
slabosti uredskog poslovanja (stalna neažurnost, gubitak rada, vremena i sredstava)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Automatizacija uredskog poslovanja
• 70-tih godina tekst automati – uređaji za automatizaciju pojedinačnih zadataka. Pri tome su nositelji teksta: – bušena kartica – bušena vrpca – magnetska kartica – magnetska vrpca
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Automatizacija uredskog poslovanja
• Sredina 70-tih godina mini računala – tekst računala (imaju prednost nad tekst automatima): – kreiranje poruka – korigiranje poruka – prijenos posredno ili neposredno – veliki kapacitet prihvata informacija, brža
obrada – manji troškovi poslovanja – brži tijek tržišnih i internih aktivnosti tvrtke
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Informatizacija uredskog poslovanja
• 80-tih godina • Temelji se na osobnim računalima koja su koncipirana
za krajnjeg korisnika: – sredstvo je za obavljanje stručnih i poslovnih zadataka – služi za osobne potrebe – ne iziskuje od korisnika veće poznavanje računalne tehnologije
• Ubrzava se prikupljanje informacija, njihovo kreiranje,
dostava i slanje krajnjem korisniku. • Bazira se na određenim komunikacijskim
tehnologijama. • Internet • Usluge interneta
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Informatizacija – komunikacijske tehnologije
• telekonferencija • upravljanje tvrtkom korištenjem znanstvenih
metoda: – ekspertni sustavi – sustavi za podršku odlučivanju – sustavi za modeliranje, simuliranje
• obrada teksta • Hipertekst (internet) • tablične i druge kalkulacije • obrada poslovnih informacija
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Informatizacija – komunikacijske tehnologije
• organizacija osobnog rada: – adresar – planer – rokovnik – kalkulator – osobne bilješke
• korištenje usmjernika i faksa • upravljanje projektima:
– planiranje i – vođenje projektnih zadataka na računalu
• prezentacijske mogućnosti: – promidžba, marketing – Zadatak
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zadatak
• Primjer 1. – Pronađite tvrtku XY na internetu i za nju
napravite prezentaciju. • Promidžbenu prezentaciju tvrtke.
• Primjer 2. – Pronađite proizvod XY na internetu i
izradite prezentaciju. • Promidžbenu prezentaciju proizvoda.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Integracija uredskog poslovanja
• 90-tih godina djelotvorno povezivanje aktivnosti svih ureda tvrtke
pomoću sustavnog: – dizajniranja – analize – upravljanja – lokalnih mreža i – telekomunikacija
• korisniku prilagodljiv operacijski sustav • programska podrška • multimedijski pristup • standardni protokoli ⇒ međunarodne mreže ⇒ povezivanje. • nabrojiti protokole
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Integracija uredskog poslovanja
• Integracija podrazumijeva sustavni pristup problemima i djelotvornu komunikaciju podsustava
• Osnovni aspekti integracije: – funkcionalna integracija – integracija medija (prirodnija komunikacija s
korisnikom) – sustavna integracija (podsustavi čine jedinstvo) – interdisciplinarna integracija (uključenje stručnjaka
iz različitih područja, počevši od projektiranja IS-a)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tipovi ureda • Rutinski ured
– računovodstvo • rutinska obrada podataka • financijski izvještaji
– financije
• Nerutinski ured – nisu jednake procedure – marketing – planiranje
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tipovi ureda
• Uredi za izvršavanje osnovnih procesa • Uredi za kontroling (kontrolu) i
koordinaciju • Predindustrijski • Industrijski • Postindustrijski uredi
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tipovi ureda • Uredi za izvršavanje osnovnih procesa
2.1. Nabava
2.1.1. Utvrðivanje trenutnog stanja zaliha
2.1.2. Raspisivanje javnog natjecaja
2.1.3. Obrada ponuda
2.1.4. Nabavljanje materijala i energenta
2.1.4.1. Oblikovanje dokumentacije (narudžbenice,ugovora...)
2.1.4.2. Popunjavanje dokumentacije(narudžbenice,ugovora...)
2.1.4.3. Zakljucivanje i potpisivanje dokumentacije(narudžbenice, ugovora...)
2.1.4.4. Slanje dokumentacije (narudžbenice, ugovora,odluke o odabiru...)
2.1.5. Zaprimanje materijala i energenta
2.1.6. Izdavanje materijala i fakturiranje
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tipovi ureda
• Uredi za kontrolu i koordinaciju – interna revizija tvrtke.
• Predindustrijski tipovi malih tvrtki – zaposlenik samostalno obavlja posao.
• Industrijski tipovi-ne postoji kontrola izvršenja.
• Postindustrijski tipovi-zaposlenik je zadužen za veći broj klijenata. – poslovne procedure podržane računalom.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tipovi ureda
• Menadžerski uredi • Profesionalni uredi • Inženjerski uredi
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tipovi ureda
• s obzirom na raznovrsnost zadataka: – višefunkcionalni-obavljaju većinu zadataka
tvrtke. – specijalizirani – jedna vrsta rada – profesionalni-pravnici, liječnici. – Zadatak
• Potražiti slike ureda (Google slike)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tipovi ureda
• E-ured – Digitalni – digitalno uredsko poslovanje – Mobilni - mobilno uredsko poslovanje – Virtualni – virtualno uredsko poslovanje
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Digitalni ured • odnosi se na digitalnu izradu
dokumenata, obradu, pohranu i prijenos informacija.
• Značajna područja za izradu digitalnog ureda su: – standardizacija, automatizacija i digitalna
izrada pisanih poslovnih komunikacija, – digitalna obrada poslovnih podataka, – integracija različitih oblika digitalnih
poslovnih komunikacija.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Digitalni ured
• Ciljevi koji se žele ostvariti digitalizacijom ureda: – povećanje učinkovitosti ureda, – brzina izvođenja, – brži i jeftiniji protok informacija unutar i
između organizacija, – poboljšana kvaliteta komuniciranja.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Mobilni uredi • Fiksna lokacija zaposlenika ne postoji. • Organizacija ne mora posjedovati uredski
prostor. • Smanjen broj osoba i smanjenje vremena
koje je potrebno za obradu poslovnih procesa.
• Zaposlenik može pristupiti putem bilo kojeg uređaja poslužitelju poduzeća.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Mobilni uredi
• Napišite prednosti i nedostatke mobilnih ureda, – word.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Mobilni uredi • Prednosti:
– Brža dostupnost informacija, – Fleksibilnost odluke o poslovnom procesu
donose se na licu mjesta i to na temelju ažuriranih informacija.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Mobilni uredi • Nedostaci:
– mobilni uređaji: – su još uvijek puno slabijih mogućnosti nego
stolna računala, – imaju manju veličinu i rezoluciju zaslona, – imaju manje raspoložive memorije za
pokretanje i pohranu programa i podataka. – Odluke se donose na licu mjesta. – Visoka cijena pristupa mobilnim mrežama.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Virtualni uredi • Nije određen fizičkim prostorom. • Umreženost zaposlenika, tima i grupe
ljudi koji razmjenjuju znanje uporabom internet tehnologije.
• Omogućuje korisnicima slobodu kretanja i više vremena za obavljanje zadataka.
• Virtualni zaposlenici pripadaju jednom uredu.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Virtualni uredi • Virtualni zaposlenici
– pripadaju jednom uredu, ali ne pripadaju jednom mjestu.
• Virtualni timovi – mogu uključivati članove iz iste
organizacije.
• Virtualni pomoćnici – obavljanje poslova od doma.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prednosti virtualnog ureda • Prednosti:
– rad kod kuće, – čišća okolina, – manji stres, – više slobodnog vremena, – manji troškovi, – mogućnost više zaposlenih, – fleksibilno radno vrijeme, – mogućnost fizičke vježbe.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
• Nedostaci: – nemogućnost produktivnijeg rada, – osjećaj izolacije, – nesporazum i nejasna komunikacija, – tehnički problem komunikacije, – osjećaj odsutnosti,
Nedostaci virtualnog ureda
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ponavljanje
• Vježba • Excel • Načela uredskog poslovanja
– crtanje tablice – pokazatelji uspješnosti poslovanja
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Dekompozicija procesa računovodstvo
2.3. Racunovodstvo
2.3.1. Likvidatura
2.3.2. Voðenje glavne knjige
2.3.3. Obracun placa
2.3.4. Izrada statistickih i analiza financijskih izvještaja
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Proces računovodstvo Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik
Koeficijent zaduženosti Ukupne obveze Ukupna imovina
Koeficijent vlastitog financiranja Glavnica(Kapital) Ukupna imovina
Opis Prethodna godina (2005)
Tekuća godina (2006) Tekuća godina
(2007) Tekuća godina
(2008)
Ukupne obveze 30.958.427,00 kn
10.847.625,00 kn 11.769.761,00 kn 14.733.695,00
kn
Ukupna imovina 191.261.888,00 Kn
187.666.332,00 kn
187.480.523,00 kn
191.608.207,00 kn
Koeficijent zaduženosti 0,161864067 0,057802723 0,06277858 0,076894906
Granični pokazatelj je 0,50 , odnosno 50% . Krajnja granica tolerancije prema iskustvenim pokazateljima iznosi
70% .
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Proces računovodstvo Opis Prethodna
godina (2005) Tekuća godina
(2006) Tekuća godina
(2007) Tekuća godina
(2008) Glavnica
(Vlastiti kapital) 160.107.470,00
kn 171.488.393,00
kn 171.537.569,00
kn 162.139.131,00
kn
Ukupna imovina 191.261.888,00 kn
187.666.332,00 kn
187.480.523,00 kn
191.608.207,00 kn
Koeficijent vlastitog
financiranja 0,837111207 0,913794132 0,914962078 0,846201389
Vrijednost koeficijenta vlastitog financiranja bi trebala biti veća od 0,50 odnosno veća od 50% Zbroj koeficijenata vlastitog financiranja i zaduženosti bi trebao iznositi 1.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Automatizacija ureda
• Neizbježno • AUP je višefunkcijski, integrirani i na
računalima utemeljeni sustav koji omogućava da se mnoge poslovne aktivnosti u uredu obavljaju koristeći suvremenu informacijsku tehnologiju.
• Primjeri uredskog poslovanja: obrada teksta, elektronička pošta, prijenos podataka, glasovne komunikacije.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Integrirani informacijsko automatizirani ured
• Počiva na ideji integracije informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija s novim organizacijskim oblicima rada i propisanim standardima za ispunjavanje svih potrebnih poslovnih i upravnih funkcija ureda.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Integrirani informacijski automatizirani ured
• Cilj uredskih aktivnosti: stvoriti sustav koji će proizvesti: – pravu informaciju i – dostaviti je pravodobno – na pravo mjesto – unutar ili izvan organizacije – uz minimalne troškove.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Automatizacija uredskog rada
• Opredjeljenje da se administrativni uredski rad prenosi na informacijsku tehnologiju, uz korištenje inteligentnih terminala kao radnih stanica, kao i primjenu sinteze obrade podataka i obrade teksta.
• Pruža mogućnosti komunikacije JIT.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Dokument - se definira kao skup informacija koji
može: – biti zapisan na različitim nositeljima
podataka, – sadržavati razne vrste podataka, – sadržajno ovisiti o informacijama iz drugih
dokumenata, – biti na raspolaganju jednom korisniku ili
skupini korisnika istovremeno
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Dokument
• je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi zapis podatka, fizički predmet, priopćenje ili informacija, koji sadržajem i strukturom čini raspoznatljivu i jednoznačno određenu cjelinu povezanih podataka. – Uredba o uredskom poslovanju
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Podjela dokumenata • S obzirom na sadržaj
– Primarni dokumenti-donose puni tekst radova (časopisi). – Sekundarni dokumenti-sažeci radova objavljenih u primarnim
doc. – Tercijarni dokumenti-donose samo bibliografski opis radova iz
PD. • S obzirom na vrijeme
– Periodične publikacije-vremenski neomeđene (časopisi). – Neperiodične publikacije-vremenski određene (knjige,
monografije) • S obzirom na medij
– Konvencionalni-štampani na papiru – Nekonvencionalni-digitalni oblik
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Obrada dokumenata
1. Obrada obrazaca • Slike kompletnih obrazaca (neracionalno), • Samo podaci upisani na obrazac.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Obrada dokumenata
2. Obrada dokumenata u obliku slike • Funkcije sustava za obradu dokumenata u
obliku slike (DIP[1] sustava): • pretvaranje slike dokumenata u digitalni oblik, • zapisivanje i manipulacija slikom dokumenta, • pretraživanje dokumenata, • povezivanje dokumenata s bazom podataka.
[1] DIP = Document Image Processing
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Kreiranje dokumenata
• Ponuda reklamnih stranica (1.primjer) • Ponuda reklamnih stranica (2.primjer)
– prednosti i nedostaci
• Ponuda za zapošljavanje • Upit
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Obrada i arhiviranje dokumenata
• pohranjivanje i pretraživanje
• upravljanje dokumentima • reprodukcija dokumenata
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Obrada i pohranjivanje dokumenata u uredu
1. Klasično arhiviranje dokumenata 2. Alternativno rješenje – MIKROFILM 3. Integrirani automatizirani ured
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Obrada i pohranjivanje dokumenata u uredu
Klasično arhiviranje dokumenata – obilježja:
• ogromna količina fizičkog prostora za smještaj s posebnim zahtjevima,
• velika količina ljudskog rada, • sporost u pristupu dokumentima, • ekološki razlozi (drvo!), • sigurnosni razlozi (požar).
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Obrada i pohranjivanje dokumenata u uredu
Alternativno rješenje – mikrofilm • smanjenje fizičkog prostora (obujma)
arhive, • lakši pristup podacima, • manja potreba za radnom snagom.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Obrada i pohranjivanje dokumenata u uredu
Integrirani automatizirani ured • Upotreba elektronskih dokumenata, • obrada radnih procesa bez
redundantnih djelatnosti i informacija,
• upotreba papira svedena na minimum,
• elektronska arhiva.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Modeli bazirani na konceptu dokumenta
• Dokumenti imaju glavnu ulogu u razmjeni informacija u uredskom poslovanju
• Dokument ima logičku i fizičku strukturu:
– logička (apstraktna, interna) struktura - kažemo da je sadržaj dokumenta povezan hijerarhijom objekata (naslovi, odlomci, slike, tabele, …).
– fizička (prijelom, eksterna) struktura - sadržaj dokumenta povezan je hijerarhijom prijeloma (stranica, stupac, polje, …)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tijek dokumenata
Radni list
Obračun plaće
Obračunski list
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tijek dokumenata
• P-K matrica (otvori)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Tijek dokumenata • Ostali modeli
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Integrirani automatizirani ured
• direktan pristup podacima, • distribuirano korištenje baze arhiviranih
dokumenata, • smanjeni troškovi, • jeftinija oprema, k tome i univerzalnija.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Integrirani automatizirani ured
Prednosti u odnosu na klasično arhiviranje: • udvostručenje/utrostručenje kapaciteta obrade, • reduciranje broja ljudstva (smanjenje troškova
arhiviranja), • trenutni odziv na zahtjeve, • smanjenje prostora arhive za 70-80%, • visoki stupanj zaštite izvornih dokumenata.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Proces računovodstvo Naziv pokazatelja Brojnik Nazivnik
Koeficijent trenutne likvidnosti Novac Kratkoročne obveze
Koeficijent tekuće likvidnosti Kratkotrajna imovina Kratkoročne obveze
OPIS Prethodna godina
Tekuća godina(Neto(2006))
Tekuća godina(Neto(31.12.2007))
Tekuća godina(Neto(31.12.2008))
Novac 13.842.637 kn 12.780.968 kn 7.892.772 kn 1.734.743 kn
Kratkoročne obveze
15.435.783 kn 10.827.847 kn 11.750.078 kn 14.714.106 kn
KTrL 0,896789 1,180379 0,671720818 0,117896595
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Koeficijent trenutne likvidnosti
13842637 12780968
7892772
1734743
15435783
10827847 11750078,0 kn
14714106,0 kn
0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000000
12000000
14000000
16000000
18000000
Novac
Kratkoročne obveze
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
1 2 3 4 KTrL 0,89678878 1,180379442 0,671720818 0,117896595
1; 0,89678878
2; 1,180379442
3; 0,671720818
4; 0,117896595 0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
Koef
icije
nt tr
enut
ne li
kvid
nost
i
Godine
KTrL
KTrL
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
OPIS Prethodna godina(2005)
Tekuća godina (Neto(31.12.2006))
Tekuća godina (Neto(31.12.2007))
Tekuća godina (Neto(31.12.2008))
Kratkotrajna imovina 50.389.408 kn 42.253.812 kn 35.713.803,00 kn 37.283.608,00 kn
Kratkoročne obveze 15.435.783 kn 10.827.847 kn 11.750.078,00 kn 14.714.106,00 kn
KTL 3,264454288 3,902328136 3,039452419 2,533868385
Poduzeće je poslovalo likvidno kada je u pitanju
Koeficijent Tekuće Likvidnosti
Poduzeće je poslovalo likvidno kada je u pitanju
Koeficijent Tekuće Likvidnosti
Poduzeće je poslovalo likvidno kada je u pitanju
Koeficijent Tekuće Likvidnosti
Poduzeće je poslovalo likvidno kada je u pitanju
Koeficijent Tekuće Likvidnosti
Koeficijent tekuće likvidnosti
=IF(B4<2;"Poduzeće je poslovalo nelikvidno kada je u pitanju Koeficijent Tekuće Likvidnosti";"Poduzeće je poslovalo likvidno kada je u pitanju Koeficijent Tekuće Likvidnosti")
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Proces računovodstvo
=IF(B4<2;"Poduzeće je poslovalo nelikvidno kada je u pitanju Koeficijent Tekuće Likvidnosti";"Poduzeće je poslovalo likvidno kada je u pitanju Koeficijent Tekuće Likvidnosti")
Veći od 2.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka
• Zaštita podataka i informacija • Postoje dva razloga zbog kojih se štite
elektronički podaci:
– (1) štite se zbog mogućnosti gubitka – (2) od neovlaštenog korištenja nepouzdane
osobe.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka
• Priopćavanje osobnih podataka ili datoteka osobnih podataka od strane javnih tijela trećoj strani, osobito putem elektroničkih sredstava, treba biti praćeno zaštitom i jamstvom.
• za sprječavanje gubitka podataka,
podaci se pohranjuju na različite medije koji imaju zaštitu od brisanja.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka • Na uređajima za pohranu, podaci se mogu
uništiti samo fizički ukoliko su zaštićeni od brisanja.
• Kada se obriše datoteka na računalu ona nije stvarno obrisana.
• Izbrisan je samo zapis u indeksnoj datoteci na disku.
• Način i provedba zaštite klasificiranih i neklasificiranih podataka propisani su zakonom koji regulira područje informacijske sigurnosti.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka • Kada govorimo o zaštiti podataka, potrebno je
naglasiti da se dužnosnici i zaposlenici određenih ustanova moraju držati zakona o tajnosti podataka koji glasi: – Dužnosnici i zaposlenici državnih tijela, tijela jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, kao i pravne i fizičke osobe koje ostvare pristup ili postupaju s klasificiranim i neklasificiranim podacima, dužni su čuvati tajnost klasificiranog podatka za vrijeme i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili službe, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti.
• http://www.zakon.hr/z/217/Zakon-o-tajnosti-podataka,
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka • Ako se klasificirani podatak
– uništi, – otuđi ili – učini dostupnim neovlaštenim osobama,
pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti i istodobno izvještava Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka • Elektroničkoj zaštiti podataka na
dokumentima, – dokument se može zaštititi:
• postavljanjem lozinke, • standardiziranim davanjem imena mapama i
imena dokumentima unutar mapa, • te pravilnom organizacijom dokumenata i
podmapa u mapama.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Kreiranje dokumenata
• P-K matrica – Narudžba – Odluka o odabiru (javna nabava) – Ponuda za poslovnu tajnicu – Ponuda za zapošljavanje (MEV)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka
• Alati za obradu teksta u dokumentima
trebali bi imati mogućnost enkripcije dokumenata zbog zaštite podataka koje dokument sadrži.
• Enkripcija dokumenata može se izvršiti pomoću programa za enkripciju kao što su WinZIP i WinRAR.
• Krekerski programi – AtomicZipPasswordRecovery
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka • spremanje u formatu koji je uobičajen, • zaštita učestalim stvaranjem sigurnosne
kopije podataka, • datoteke mogu imati u nazivu ekstenziju
npr. slikeMatijaVarga.jpg.exe – riječ je o izvršnoj datoteci koja će se
automatski pokrenuti prilikom klika na nju. – pokretanjem datoteke koja je izvršna može
doći do narušavanja računalnog sustava ako je u datoteci virus.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Alati za nadzor i praćenje ureda
• Videokamere za nadzor ureda. • Alati za nadzor računalnog IS-a.
– NetOp rješenje, – SynchronEyes.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
(A) lijevo- (S) desno- (D) Turbo
ENTER start
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ne budi tako naivan… rađe počni raditi !!!
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka
• Organiziraj->Mogućnosti mape i pretraživanja->Prikaz->Sakrij proširenja za poznate vrste datoteka->Maknuti kačicu
• Podaci iz ureda se nikada ne smiju slati preko društvenih mreža
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka • opasnosti društvene mreže su:
– podaci korisnika se dijele trećim stranama, – postavke o privatnosti vratit će se na
početne nakon svakog redizajna sustava, – Facebook oglasi mogu sadržavati
zlonamjerni software, – Vaši prijatelji nesvjesno Vas mogu učiniti
ranjivim, – Spameri mogu kreirati lažne profile.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka • Brisanje povijesti pregledavanju u web
preglednicima u uredu. – skype
• Podatke od upada s interneta možemo zaštititi: – antivirusnim programima, – stijenkama koje filtriraju komunikacijske
pakete(eng. Packet filter), – stijenkama koje djeluju kao prividni
poslužitelji(eng. Proxy server), – stijenkama koje djeluju kao stvarni poslužitelji
(eng. Full server), – fizički, – raznim alatima za praćenje upada.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita uredskih dokumenata i podataka • Sigurnosne zone
– se formiraju kako korisnici računalnog sustava ne bi mogli raditi na internetu privatne stvari za vrijeme radnog vremena.
• U praksi se najčešće spominju četiri tipa sigurnosnih zona: – internet – intranet – ekstranet – zona kreirana sigurnosnom stijenkom.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Intranet • služi za povezivanje između više ureda
unutar jedne tvrtke, • unutarnja informacijska veza ostvarena
je internetskom tehnologijom i standardima,
• zaštićen zaštitnim stijenama koje ga štite od neovlaštenog pristupa podacima, a s druge strane omogućuje pristup internetu, te zaštitu podataka.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ekstranet • čine intranet mreže povezane ruterima u
jednu cjelinu. • Povezuje poslovne partnere preko
kanala u privatnom vlasništvu. • Omogućuje vezu između dviju
organizacija preko protokola – da bi se osigurala zaštićena komunikacija i
prijenos podataka u elektroničkom obliku.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita podataka fizičkim postupcima
• Osnova fizičke sigurnosti je zaštita medija za pohranu podataka i komunikacijske opreme.
• zaštita od udara groma, • zaštita od prekida rada zbog nestanka
električne energije, • zaštita od poplave, • zaštita od prevelike prašine.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
• zaštita od eksplozivnih naprava, • zaštita o krađe računala, • zaštita od potresa, • zaštita od krađe uređaja i medija na
kojima su informacije pohranjene.
Zaštita podataka fizičkim postupcima
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Fizička zaštita • kensington lock sustavi
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Kreiranje dokumenata
– Dopis odgovor na žalbu – Ugovor
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita lozinkama
• Optimalne lozinke
– dodatne lozinke – neželjeni mail u kojem se traži dostavljanje
korisničkog imena i lozinke – Web In Private
• Favoriti
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Neželjeni mail
• Da bi spriječili račun od zatvaranja, morat ćete ga ažurirati u nastavku kako bismo znali da korisnik trenutno koristi račun.
• POTVRDI svoju adresu tj. IDENTITET • E-mail Korisničko ime: ======================= • E-mail Lozinka: ======================= • Upozorenje! Svaki račun vlasnika koji odbija ažurirati
svoj • korisnički račun u roku od tri dana može izgubiti
njegov / njen • račun trajno. • Hvala Vam
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Oblici informacijske infrastrukture
• Arhivi • Muzeji • Biblioteke • Dokumentacijski centri • Informacijski centri • Centri za analizu informacija • Referentni centri • Kompjutorski centri i računalne mreže
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Arhivi • organiziraju prikupljanje zabilježenog
znanja, njegovo čuvanje, proučavanje i prezentiranje korisnicima.
• Vrste arhiva s obzirom na opseg – gradski – općinski – regionalni – državni
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Arhivi • Osnovni problemi koji se javljaju u
arhivima:
– pohranjivanje, – visoki troškovi, – nedostatak prostora.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Arhivski sustav
Obrada i pohranjivanje dokumenata ima osobite zahtjeve u pogledu memorijskih medija: – što veći kapacitet, – neosjetljivost medija na fizička oštećenja i
utjecaj okoline, – dugu trajnost.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Arhivski sustav Magnetski mediji imaju nedostatke. S druge strane,
optička tehnologija nudi rješenja: • CD-ROM, • CD-R, • CD-RW (višestruko zapisivanje i čitanje podataka), • PHOTO CD (pohranjivanje fotografija), • DVD-R, • DVD-RW. • DVD i CD nepouzdani za čuvanje u arhivama dužim
od 10 godina.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Arhivsko gradivo
• su zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su značenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku nositelju na kojem su sačuvani.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Javno arhivsko gradivo • gradivo nastalo djelovanjem i radom
– tijela državne vlasti, – tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, – javnih ustanova, – javnih tvrtki, – trgovačkih društava koja su nastala iz bivših
javnih poduzeća, – javnih bilježnika, – drugih osoba koje obavljaju javnu službu ili
imaju javne ovlasti.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Privatno arhivsko gradivo • smatra se arhivsko gradivo nastalo
djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba
• Hrvatski državni arhiv – utvrđuje popis imatelja arhivskoga gradiva
u privatnom vlasništvu za koje po svojoj stručnoj ocjeni utvrdi da je od interesa za državu.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Muzeji • Čuvaju, proučavaju i izlažu zbirke
predmeta starina i umjetnina. • Nositelj informacije u muzeju je
predmet. • Muzeji se dijele:
– Vremenu (tj. povijesnom razdoblju – povijesni, narodni itd.)
– Tematici (umjetnički, tehnički, prirodoslovni, sportski itd.)
– Teritoriju (zavičajne zbirke)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Biblioteke • Organizirane kolekcije dokumenata
namijenjene korištenju. – Nacionalne
• Broj obveznih primjeraka je devet. (Zakon o obveznom primjerku)
• Nacionalna i sveučilišna knjižnica zadržava dva obvezna primjerka svake publikacije, a po jedan primjerak dostavlja sveučilišnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku i Mostaru te općeznanstvenim knjižnicama u Dubrovniku i Zadru.
– Znanstvene – Narodne – Školske
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Obrada teksta i grafike • oblikovanje teksta, • obrada slika, • integracija teksta i slika, • tablične kalkulacije. • teletekst, • telefax.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Obrada podataka
• ažuriranje baza podataka, • pretraživanje podataka, • kontrola izvođenja.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Podrška u odlučivanju
• aplikacijski programi • poslovna grafika
– Expert Choice
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Planiranje i organizacija rada – kalendar – terminski planer – registar adresa – podsjetnici – papirnati podsjetnik
• računalo • mobitel • tableti • PDA
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Preduvjeti automatizacije uredskog poslovanja
• Poslovna politika tvrtke (uprava) • Organizacijski postupci • Informatička oprema • Programska podrška (isplativost) • Uredski zaposlenici • Ergonomski uvjeti
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Poslovna politika • Pravilna poslovna politika trebala bi na početku
identificirati probleme: – utvrditi slabost postojećih sustava, – nedjelotvornost ureda.
• Potreba optimalnog rješenja • Potrebno je osigurati sljedeće preduvjete:
– komunikacijske uvjete u i izvan ureda, – punu podršku uprave tvrtke, – izgradnja i implementacija na modularan način, – neophodnost ekonomske isplativosti.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Organizacijski postupci
• Nova tehnologija traži novi način organiziranja i vođenja poslovanja.
• Organizacijski postupci moraju pratiti novi
način komuniciranja i informacijskog umrežavanja, koristeći pravila, metode i oblike djelovanja automatiziranog ureda.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Informatička oprema
• osobna računala • pisači • skener • kamera • zvučnici • ploter • optički čitači • mrežni priključak • dodatna računalna
oprema
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Programska podrška • Mora podržavati/sadržavati potrebne:
– algoritme radnih procesa – rutine – metode – modele – programske pakete:
– obrada teksta – prezentacijska grafika – rad s bazama podataka – kalendar – adresar – rad s datotekama – elektronička pošta (poruke, dopisi, dokumenti)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski zaposlenici • korisnici uredske automatizacije i informacijske
tehnologije • aktivno prati i sudjeluje u cjelokupnom poslovnom
procesu na svim razinama • njegovi su zadaci:
– praćenje poslovnih procesa – evidencija poslovnih događaja – njihovo dokumentiranje – obrada podataka i informacija – distribucija podataka i informacija na sve potrebne
lokacije u količini, sadržaju i obliku u kojem je informacija potrebna
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski zaposlenici
• Projektiranje i razvoj UIS trebalo bi uključiti uredske zaposlenike kao pokretače, nositelje i izvršitelje procesa informatizacije uredskog poslovanja,
• Prihvaćanje nove tehnologije ovisi o dobroj obučenosti i visokoj motiviranosti,
• Implementiranje novog IS-a ovisi o znanju i iskustvu o poslovanju,
• Pronalaženje, razvijanje i održavanje kvalitetnog kadra ovisi u velikoj mjeri od interpersonalne komunikacije.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski zaposlenici
• Alternative dobroj interpersonalnoj komunikaciji su: – loša komunikacija – nestručna i nepotpuna – nenamjerna, nesvjesna i neplanirana komunikacija
• Uloga nadređenog je ključna: animiranje krajnjeg korisnika za prihvat nove tehnologije i procesa informatizacije.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski zaposlenici
• Na uredske zaposlenike na koje neposredno utječe proces informatizacije uredskog poslovanja djeluju raznoliki – sociološki – psihološki – organizacijski i – ergonomski faktori
te se stoga proces mora sagledati sa svih tih aspekata.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ergonomski uvjeti
• Ergonomija je znanost koja se bavi proučavanjem utjecaja i mogućnosti prilagodbe radne okoline i sredstava za rad čovjekovim fizičkim i psihičkim osobinama.
• U uredu, ergonomija se bavi problemima:
– oblikovanja radnog mjesta – stvaranje uvjeta za rad – stvaranje udobnih veza korisnika sa sustavom – s ciljem što manjeg naprezanja čovjeka u svojoj uredskoj
radnoj okolini
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ergonomski uvjeti • Uzroci poteškoća u uredu mogu biti:
– nekvalitetni monitori – loša rasvjeta – loša tipkovnica ili miš – neprikladni radni stol i/ili stolica – nehumani uvjeti rada – loša programska rješenja – vodovi (sabirnice, kablovi)
• WIRELESS
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ergonomski uvjeti • Postupci za sprečavanje i umanjivanje
negativnih zdravstvenih posljedica rada na računalima:
• pažljiv – odabir opreme (stolice, stol, tehničke opreme … ) – odabir programske podrške – nabava dodatnih ergonomskih pomagala – organizacija radnog mjesta – organizacija načina života i rada u uredu
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Modeli automatiziranih ureda
• Formalni modeli – Matematički i eksplicitni – Korisni za analizu i projektiranje
• Neformalni modeli – Pomoć pri donošenju odluka i poduzimanju
akcija u nepredviđenim ili izuzetnim situacijama
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Ured kroz povijest • Industrijska revolucija • Birokratska revolucija • Telekomunikacijska
revolucija
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Industrijska revolucija • Osnovna karakteristika industrijske revolucije je jedinstvo
radnog mjesta i vremena – standardizacija – specijalizacija – maksimizacija – sinkronizacija – koncentracija – centralizacija – konkurencija – sve se odluke donose u upravi, ured je bez značaja – visok stupanj autoritativnosti
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Birokratska revolucija
• Osnovna karakteristika birokratske revolucije je velik broj informacija (podataka) – telerad – fleksibilno radno vrijeme – mobilnost – pokretni ured – u uredu je značajna uloga tajnice, velik broj
informatičara, preopterećenost informacijama
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacijska revolucija
• Osnovna karakteristika telekomunikacijske revolucije je potrebna dobra informacija u pravo vrijeme.
– mobilna radiotelefonija – telekonferencije – videokonferencije – mrežno komuniciranje – ured nije klasičan već koordinirajući, prikuplja
najvažnije informacije (cilj: ured bez papira?)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Modeli automatiziranih ureda
• Podjela modela automatiziranih ureda: 1. Konceptualni modeli 2. Modeli bazirani na konceptu
dokumenta 3. Referentni modeli
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Konceptualni modeli
pohranjivanjepretraživanjeobradaprijenos
Formulari
Bazirani napodacima
Paralelne aktivnostipokrenuli različiti korisnici
Bazirani naprocesima
Podjela zaduženjauloga uredskih zaposlenika
Bazirani naizvršiteljima
Kombiniranimodeli
KONCEPTUALNIMODELI
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Referentni model • U uredu radi velik broj različitih korisnika koji koriste
različite podatke, kreiraju dokumente, ažuriraju ih i razmjenjuju.
• Bazu dokumenata sačinjavaju dokumenti koji su u svakodnevnom opticaju (aktivni) - korisnik ih poziva, mijenja, šalje i generira nove dokumente.
• Bazu podataka sačinjavaju različiti podaci potrebni za
svakodnevni rad ureda (grupirani srodni podaci čine bazu podataka) - također se može pretraživati i ažurirati, kao cjelina ili pojedinačne datoteke.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Referentni model • U arhivi se vode pasivni dokumenti koji se mogu
dobiti na uvid i kopirati - ažuriranje arhive podrazumijeva uključivanje novog dokumenta u nju a pretraživanje arhive pak znači traženje dokumenta po određenim kriterijima
• U bazi korisnika su sadržani podaci o korisnicima -
ažuriranje i pretraživanje se odnosi na dodavanje novih korisnika, brisanje ili mijenjanje statusa pojedinih korisnika
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
• Uredba o uredskom poslovanju – nar. nov., br. 7/09
• Uputstvo za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju – nar. nov., br.49/87 i 38/88
• Zakon o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske – nar. nov., br. 33/95
• Izvod iz Zakona o upravnim pristojbama
Uredsko poslovanje u upravnim tijelima
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredsko poslovanje u upravnim tijelima
• Uredski poslovi obuhvaćaju: – primanje – pregled – upisivanje – dostavu u rad – administrativno-tehničku obrada – otpremanje – razvođenje – arhiviranje – čuvanje akata
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredsko poslovanje u upravnim tijelima
• Osnovni dokumenti i elementi u uredskom poslovanju su: – akt – prilog – dokument – predmet – dosje – fascikl – pisarnica – arhiva – klasifikacijska oznaka – urudžbeni broj
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredsko poslovanje u upravnim tijelima
• Akt je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida, ili završava neka službena radnja kod organa uprave i organizacija.
• Prilog je pisani sastav (crtež, tabela, grafikon ), ili neki
fizički predmet koji se prilaže uz neki akt radi dopune, objašnjenja, ili dokazivanja sadržaja akta.(Excel)
• Dokument čine akti i prilozi koji se odnose na isto
pitanje ili zadatak.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredsko poslovanje u upravnim tijelima
• Dosje je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu.
• Fascikl je skup dosjea iste djelatnosti koji se poslije
završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu.
• Pisarnica je posebno organizirana služba u organu uprave ili organizaciji, a u njoj se vrše uredski poslovi.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Klasifikacijska oznaka
• Brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju, vremenu nastajanja predmeta i obliku
• Struktura: – oznaka glavne grupe – grupa – podgrupa – djelatnost unutar podgrupe – godina otvaranja predmeta – brojčana oznaka dosjea i predmeta
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Osnovne klasifikacijske oznake
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Urudžbeni broj
• Brojčana oznaka koja označava redni broj akata, godinu i mjesto nastajanja
• Struktura: – oznaka mjesta nastajanja akta – godina nastajanja akta – redni broj akta
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zakon o općem upravnom postupku
• Postupci primanja i pregleda akata i drugih pošiljki se vrši po unaprijed određenim uredbama Zakona o općem upravnom postupku – Uredba o uredskom poslovanju
• Postupci: – Otvaranje i pregled pošiljki – Upisivanje akata – Dostavljanje akata u rad – Administrativno-tehnička obrada dokumenata – Otpremanje akata – Razvođenje akata – Stavljanje predmeta u arhivu i čuvanje
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Otvaranje i pregled pošiljki • pošiljke
– obične – otvara ih radnik pisarnice – povjerljive – rukovodilac ili radnik s pismenim
ovlaštenjem (dozvola rada!).
• novčana pisma i vrijednosne pošiljke – otvara ih radnik odgovoran za materijalno-financijsko poslovanje ili radnik kojeg on odredi.
• pošiljke u vezi sa raspisanom licitacijom, natječajem ili sl. – otvara za to posebno određena komisija.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Otvaranje i pregled pošiljki • Dozvola rada je pismeni akt kojim rukovodilac organa ili
organizacije ovlašćuje određenog radnika da vrši pregled akata u bazi dokumenata.
• Prijemni štambilj se stavlja na svaki primljeni akt koji će biti unesen u odgovarajuću bazu dokumenata.
• U prijemni štambilj upisuje se:
– datum prijema – klasifikacijska oznaka i urudžbeni broj – broj oznake referenta kojem se akt
raspoređuje – ukupan broj primljenih priloga – ukupan iznos vrijednosti
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Upisivanje akata • Primljeni, razvrstani i raspoređeni akti upisuju
se – u upisnik predmeta upravnog postupka
(akti predmeta upravnog postupka) ili – u urudžbeni zapisnik (akti predmeta
neupravnog postupka) onog dana i pod onim datumom kad su
primljeni • Upisnik i urudžbeni zapisnik vode se po
sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Upisivanje akata • Klasifikacijska oznaka sastavljena je od tri
grupe oznaka: – klasifikacija prema sadržaju (na osnovi sadržaja
akta) – klasifikacija prema vremenu (određuje godinu
otvaranja dokumenta) – klasifikacija prema obliku (sastoji se od broja
dosjea i broja predmeta) • Urudžbeni broj sastoji se od:
– brojčane oznake mjesta nastajanja akta (označava stvaraoce)
– brojčane oznake godine nastajanja akta (određuje godinu nastajanja odnosno primitka)
– rednog broja akta unutar predmeta (označava redoslijed predmeta)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Upisivanje akata
• Registar se vodi radi lakšeg i bržeg pronalaženja klasifikacijskih oznaka predmeta, i to u nepovezanim arcima koji se na kraju godine uvezuju u knjigu.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Dostavljanje akata u rad
• Nakon upisivanja akata u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, svi akti istog dana moraju biti dostavljeni u rad unutrašnjih organizacijskih jedinica
• Dostavljanje akata u rad vrši se preko interne dostavne knjige
• Prilikom prijema predmeta preko interne dostavne
knjige, radnik u pisarnici dužan je provjeriti formalnu ispravnost predmeta i na eventualne nedostatke upozoriti referenta, odnosno vratiti mu predmet na nadopunu
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Administrativno-tehnička obrada dokumenata
• Sastavni dijelovi akata: – zaglavlje – naziv i adresu primatelja – kratka oznaka predmeta – tekst akta – otisak službenog pečata – potpis ovlaštene službene osobe – oznaka priloga – naznaka kome je akt dostavljen
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Otpremanje akata • Otpremanje akata vrši se putem:
– poštanske službe (razvrstavaju se u 3 grupe: obične pošiljke, poštanski pretinac, preporučene pošiljke)
– u pisarnici putem dostavljača
• Dostavna knjiga za poštu služi kao evidencija o izvršenoj otpremi akata te radi predavanja novca na ime troškova
• Kontrolnik poštarine vode pisarnice svakog
organa uprave i organizacije zbog evidentiranja i predavanja poštarine - vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama
• Hitne otpreme se upisuju u dostavnu knjigu za
mjesto i otpremaju dostavljačem
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Razvođenje akata …
• … u urudžbenom zapisniku odnosno upisniku predmeta upravnog postupka prema uputama dobivenim od referenta.
• Nakon izvršenog razvođenja, akti koje treba arhivirati
predaju se neposredno radniku pisarnice. • Rokovnik predmeta sastoji se od fascikla u koji se
stavljaju predmeti prema datumu roka iz tekućeg mjeseca - svi predmeti moraju, bez obzira na datum, biti složeni po prva tri broja klasifikacijske oznake.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Stavljanje predmeta u arhivu i čuvanje
• Svi riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj se čuvaju.
• Svakom predmetu treba kronološkim redom složiti urudžbene brojeve i priloge te provjeriti da li je predmet dovršen.
• Ako se akti obrađuju automatskom obradom dokumenata, riješeni predmeti snimaju se na mikrofilm i čuvaju u obliku mikrofilmske role, dislocirano od pisarnice.
• Sve pisarnice organa uprave i organizacija dužne su voditi arhivsku knjigu.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Stavljanje predmeta u arhivu i čuvanje
• Pečati, štambilji i žigovi: – njima rukuju radnici koje za to ovlasti
nadležni rukovodilac, – moraju se čuvati pod ključem, – o njima se mora voditi posebna evidencija.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prijemni pečat
Primljeno:
Klasifikacijska oznaka Org. jed.
Urudžbeni broj Pril. Vrij.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Upisnik predmeta upravnog postupka
Klasifikacijska oznaka
Urudžbeni broj
Datum primitka zahtjeva
Ime i prezime odnosno naziv i mjesto podnositelja zahtjeva
Kratak sadržaj zahtjeva
1 2 3 4 5
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Urudžbeni zapisnik
Klasifikacijska oznaka
Predmet Urudžbeni broj
Datum primitka
Datum nastanka akta
Organizacijska jedinica
Razvođenje
Datum
Oznaka
1 2 3 4 5 6 7 8
Prijenos
Prijenos
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Dostavna knjiga za poštu
Datum otpreme
Broj akta Primatelj Poštarina Broj preporuke
Klasifikacijska oznaka
Urudžbeni broj
Prezime i ime odnosno naziv
Mjesto
1 2 3 4 5 6 7
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Arhivska knjiga
Redni broj Datum upisa
Arhivski materijal Primjedbe
Godina Opis Ukup.broj
1 2 3 4 5 6
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Financijska stabilnost tvrtke
OPIS Prethodna godina(2005)
Tekuća godina(Neto(31.12.2006))
Tekuća godina (Neto(31.12.2007))
Tekuća godina (Neto(31.12.2008))
Dugotrajna imovina 140.872.480 kn 145.412.520 kn 151.766.720 kn 154.324.599 kn
Kapital + dugoročne
obveze 175.630.114 kn 171.508.171 kn 171.557.252 kn 162.158.720 kn
KFS 0,802097526 0,847846019 0,884641822 0,951688562
0,802097526
0,847846019
0,884641822
0,951688562
0,7
0,75
0,8
0,85
0,9
0,95
1
1 2 3 4
Koef
icije
nt fi
nanc
ijske
sta
biln
osti
kroz
4 g
odin
e
Prethodna i tekuće godine(Za 4.razdoblja)
KFS
KFS
140872480 145412520 151766720
154324599
175630114 171508171 171557252
162158720
0 20000000 40000000 60000000 80000000
100000000 120000000 140000000 160000000 180000000 200000000
Dugotrajna imovina
Kapital + dugoročne obveze
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Dokumenti
• Narudžba - prihvat ponude (gume) • Odgovor vezan uz storniranje kamata
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
TAJNICA kao dio ureda i uredskog poslovanja Rade gotovo u svim organizacijama, tvrtka i
državnim institucijama Uloga tajnice: • redovni poslovi, • rad s dokumentima u uredu, • komuniciranje u uredu (1 ili više nadređenih, suradnici iz
vlastite organizacije, poslovni partneri i stranke), • povjerljivi poslovi, • zaštita interesa organizacije, • osobne karakteristike (suradnika, nadređenih, podređenih).
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
TAJNICA kao dio ureda i uredskog poslovanja Važnost tajnice: • veća tvrtka ne može bez njih funkcionirati, • izbivanje tajnice iz ureda ⇒ veliki poremećaji u radu, • omalovažavanje tajnice od nadređenih, • obavljaju i one poslove koji nisu predviđeni opisom
poslova tog radnog mjesta, • nedostatak dobrih tajnica, • vlastite kreacije.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
• O čemu ovisi odluka o angažiranju tajnika (tajnice)? – znanja, osobine, vještine; – priroda radnog mjesta, procjena
vrijednosti; – veličina organizacije, djelatnost.
TAJNICA kao dio ureda i uredskog poslovanja
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Upravljanje ljudskim potencijalima u uredu • Motiviranje u najužem smislu možemo
objasniti kao poticanje ljudi na ostvarivanje ciljeva tvrtke i osobnih ciljeva.
• Veliki interes za motivaciju u osnovi ima tri razloga: – poboljšanje proizvodnosti, efikasnosti i kreativnosti
rada – poboljšanje kvalitete radnog života u
organizacijama – jačanje konkurentske sposobnosti i uspješnosti
tvrtke
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Upravljanje ljudskim potencijalima u uredu • Začetnikom razvoja teorije motivacije
smatra se Abraham Maslow. – Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije, – McGregorova teorija X i teorija Y, – McClellandova motivacijska teorija, – teorija pravednosti J. Stacyja Adamsa, – suvremeno shvaćanje strategije motivacije.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Upravljanje ljudskim potencijalima u uredu • Herzbergova dvofaktorska teorija
motivacije
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
McGregorova teorija X i teorija Y
• "Pretpostavke teorije X su slijedeće: – prosječni zaposlenik je po prirodi lijen, i
radi što je moguće manje, – nema ambicije, izbjegava odgovornost, želi
da ga netko vodi, – po prirodi pruža otpor svakoj promjeni, – lakovjeran je, ne prepametan, ima
sklonost."
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
McGregorova teorija X i teorija Y
• Pretpostavke teorije Y su slijedeće: – prosječan zaposlenik nije po prirodi
ravnodušan na potrebe tvrtke. Možda takav postaje zbog nemilih iskustava
– motivacija, potencijal za razvoj, odgovornost, spremnost da radi za dobrobit tvrtke – prisutni su u svakom čovjeku
– zadaća je menadžera organizirati okolinu tako, da zaposlenik može iskoristiti te pozitivne osobine
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
McClellandova motivacijska teorija
• Navedena teorija naglašava tri ljudske
potrebe kako slijedi: potreba za postignućem - želja da se nešto
napravi bolje ili učinkovitije nego ikad prije, potreba za moći – želja za kontrolom
utjecajem i odgovornošću za druge, potreba za pripadanjem – želja za
održavanjem bliskih, prijateljskih, osobnih odnosa.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Upravljanje ljudskim potencijalima u uredu
• Adams – Važnost Adamsove teorije pravednosti je u
naglasku da percepcija ljudi, da se s njima postupa (ne)pravedno bitno utječe na njihovu motivaciju i radni učinak, te može dovesti do promjena u ponašanju.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Teorija pravednosti J. Stacyja Adamsa
• Prema Adamsu, osobe koje smatraju da se s njima postupa nepravedno u odnosu na suradnike reagiraju na jedan od slijedećih načina: – neki će radnici promijeniti svoj način rada ovisno o
nagradama koje za taj rad dobivaju, – neki će pokušati utjecati na promjenu nagrade za
rad, te tražiti povišicu, bonuse ili čak pokrenuti sudski postupak.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Teorija pravednosti J. Stacyja Adamsa
• Prema Adamsu, osobe koje smatraju da se s njima postupa nepravedno u odnosu na suradnike reagiraju na jedan od slijedećih načina:
– U situaciji kada propadnu pokušaji da se nepravda
koja je nanesena zaposleniku ispravi, zaposlenici su spremni promijeniti svoju percepciju nepravednosti.
– Postoji određeni dio ljudi koji na nepravdu ili nezadovoljstvo neće reagirati, nego će radije dati otkaz i otići ako smatraju da se njima postupa nepravedno.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
• Uredski rad - obuhvaća osnovne uredske aktivnosti.
• Primjenom novih tehnologija: uredski poslovi omogućavaju izražavanje kreativnosti, inovacije i mišljenja.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
• Prije: ograničena pomoćna sredstva su malo utjecala na povećanje efikasnosti uredskog poslovanja.
• Danas: mnogi uređaji zasnovani na novim
tehnologijama, značajno unapređuju uredsko poslovanje.
– (kalkulatori, kopirni aparati, elektronske registar-blagajne,
telefon, telefaks, osobno računalo, prijenosno računalo, mobitel, skener, printer itd.),
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
• u organizaciji je potreban brzi protok informacija radi korekcijskih akcija!
• u organizaciji je potrebno da više osoba sudjeluje u korekciji.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
• Preopterećenost količinom informacija.
• Nužno je odrediti koju vrstu informacija treba uprava za uspješno donošenje odluka.
• Nije potrebna veća količina informacija, već relevantnije informacije od podređenih i nadređenih te od drugih ljudi i odjela u organizaciji.
• Velike količine informacija mogu imati za posljedicu diskriminaciju informacija.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
• Kod uredskog poslovanja razlikujemo: – usmenu komunikaciju (50% telefon) i – komunikaciju razmjenom dokumenata (upit, ponuda,
narudžbenica, faktura-otpremnica, skladišna primka, reklamacija, skladišna izdatnica, odgovor na žalbu…).
• Tehnologija mreža i telekomunikacije su omogućile različite načina povezivanja računala: – od široko rasprostranjenih lokalnih mreža (povezivanje
računalne opreme unutar jedne organizacije), – do javnih mreža koje povezuju međusobno jako udaljene
korisnike.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
• Rad u mreži omogućuje: • istovremeni pristup zajedničkim podacima na
poslužitelju, • sigurnost i zaštitu privatnih podataka, • mogućnost rada na bilo kojoj radnoj stanici, • međusobnu komunikaciju putem oglasne
ploče i/ili elektroničke pošte.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
• Kriteriji za izbor i ocjenu kvalitete mreže: – brzina prijenosa podataka, – ispravnost prenesenih podataka, – optimalni broj radnih stanica (terminala), – sigurnost i zaštita podataka, – kompatibilnost povezane opreme, – cijena.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
Osnovne procedure u uredskom radu su: • 1. planiranje, • 2. organizacija • 3. nadzor
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
• Planiranje se može definirati kao proces cjelokupnog sagledavanja nekog procesa te formaliziranje određenih radnji za ostvarenje ciljeva tog procesa na što efikasniji i učinkovitiji način.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
Postoje tri osnovne vrste planiranja: • 1. strategijsko planiranje – definiraju se dugoročni
ciljevi, na temelju planova definira se strategija tvrtke. • 2. taktičko planiranje – definiraju se ciljevi i planovi za
pojedini radne jedinice u tvrtki. • 3. operativno planiranje – kratkoročni planovi. (tjedni,
dnevni)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uredski rad i poslovno komuniciranje
• Svi resursi za uspješno odvijanje, ali i izvršenje planiranog projekta kao što su zaposlenici, radna oprema (računalo), strojevi za proizvodnju, materijal za proizvodnju moraju biti unaprijed raspoređeni i definirani.
• Raspoređivanje i definiranje spadaju u drugo proceduru – organiziranje.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prihvatljivost uredskog informacijskog sustava
• Dinamičan razvoj informacijske tehnologije. • Sve brojnija rješenja informatizacije i automatizacije
uredskog poslovanja. • Otpor od strane korisnika teško je prevladati već kad
se jednom pojavi. • Potrebno preventivno djelovanje na razvijanju
prihvaćanja novog kod zaposlenika.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prihvatljivost uredskog informacijskog sustava
• Dva načina: • prihvaćanje na razini stava
– stavovi ne pokazuju vanjsku akciju, ne dolazi do očekivanog ponašanja, nešto se prihvaća samo u mislima.
• prihvaćanje na razini ponašanja – podrazumijeva da prihvaćanje novoga
povlači poduzimanje određenih aktivnosti.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prihvatljivost uredskog informacijskog sustava
• Kako razviti prihvaćanje? – osvijestiti korisnika kao aktivnog sudionika. – razvijati i primjenjivati novu informatičku
pismenost temeljenu na telekomunikacijskim i multimedijskim mogućnostima.
– prevladati jaz komunikacija, kao rezultat burnog razvoja tehnologija i rasta količine svih postojećih informacijskih sadržaja.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Evolucija uredskih IS-a I. generacije
• 70-tih • samostojeći, namjenski procesori teksta • elektronička razmjena neznatna, nerazvijena dovoljno • oblici uredskog komuniciranja: telefon,
papirna/magnetska traka • razmjena, pohranjivanje i pretraživanje informacija
putem diskete ili modema
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Evolucija uredskih IS-a II. generacije
• 2 pristupa: • Pojava višekorisničkih miniračunala s podjelom
vremena, • Razvoj radnih stanica (terminala) – Ekonomski isplativo rješenje – Razdioba računalnih resursa uredskim korisnicima – Lokalno razmjenjivanje informacija i aplikacija – Višekorisnički rad – Elektronička pošta – Tekst, slika, tabele
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Evolucija uredskih IS-a III. generacije
• Klijent/poslužitelj uredska arhitektura – zadovoljava sve veličine organizacije
• Velike aplikacije • Timski rad • Konferencijske aplikacije • Zajedničke informacijske usluge
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Evolucija uredskih IS-a IV. generacije
• Bežično komuniciranje • Videokonferencije • Multimedijalni pristup • Brži tehnološki skokovi
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
• Problemi koje treba riješiti u primjeni informacijskog sustava za upravljanje su:
– ekspanzija osnovnih podataka, tj. određivanje njihovih
kvalitativnih i kvantitativnih obilježja, – te poplava informacija koje uprava ne razumije ili nema
vremena pročitati ili koje ne zadovoljavaju njihove specifične potrebe.
Informacijski sustav za upravljanje
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Informacijski sustav za upravljanje
• Uporaba računala pri rukovanju informacijama - uvelike ovisi o organizacijskoj razini:
– nadzornik, – menadžeri srednje razine (pitanje
njihove budućnosti), – menadžeri najviše razine, – ograničenje, prava pristupa pojedinim
modulima.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Informacijski sustav za upravljanje
• Izazovi stvoreni informacijskom tehnologijom:
– eliminacija nedopuštene uporabe informacija, – smanjenje otpora uporabi računala, – unos podataka u računalo govorom.
• Rješenja ovih problema djelomično se nalaze u:
– radu na daljinu, – primjeni sredstava za prepoznavanje govora, – računalnim mrežama.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Faze razvoja telefonije u svijetu
• faza (1876. – 1880.) - direktne veze među korisnicima zračnom linijom;
• faza (1880. – 1890.) - telefonska mreža i ručne centrale;
• faza (1890. – 1920.) - automatske centrale, prijenos pomoću kabela;
• faza (1920. – 1960.) - elektromehanički birači, uporaba širokopojasnih nesimetričnih koaksijalnih
vodova (prvi prekooceanski telefonski kabel London – New York;
• faza (1960. – do danas) - digitalizacija, satelitski i svjetlovodni prijenosni sustavi, mobilni telefoni.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Bellov prvi telefon
• 1876.g. Alexander Graham Bell je uspio prenijeti zvuk preko žice – prvi primitivni telefon.
• Njegov telefon sastojao se od lijevka u koji su ulazili zvučni valovi, na dnu lijevka bila je membrana na koju je bio pričvršćen metalni štapić. Štapić je bio uronjen u metalnu posudu ispunjenu kiselinom. Titranje membrane uzrokovalo je gibanje štapića u kiselini, a to pak promjene otpora tekućine te različite intenzitete struje. Promjene su se dovodile do prijemnika koji je radio na istom principu, ali u obrnutom smjeru.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Bellov prvi telefon
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Povijest tehnološke osnovice
• 1877. Thomas Edison izumio unaprijeđeni transmiter (odašiljač) – bolja kvaliteta zvuka.
• 1878. prva telefonska centrala. • 1879. počeli se rabiti prvi telefonski
brojevi.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Povijest tehnološke osnovice • 1889. postavljena prva telefonska
govornica. • 1892. puštena u rad prva automatska
centrala. • 1900. počinju se koristiti svitci za
indukciju. • 1927. uspostavljena prva radio
telefonska veza između SAD-a i Velike Britanije.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Povijest tehnološke osnovice
• 1937. Allec Reeves izmislio digitalni prijenos. • Početak korištenja koaksijalnih kabela. • 1948. otkriven tranzistor. • 1956. transatlantski koaksijalni kabel
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Povijest tehnološke osnovice • Počinju se koristiti plastične zaštite vodiča • 1963. prva djelomično digitalizirana centrala • 1964. u komercijalnu upotrebu stavljena video
telefonija • 1965. lansiran prvi komercijalni komunikacijski satelit • Prva digitalna centrala omogučila nove usluge –brzo
biranje itd.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telefonija danas
• Današnja telefonska mreža je največim dijelom digitalna.
• Mediji za prijenos signala: • Parica • Koaksijalni kabel • Optičko vlakno • Bežični prijenos
• Lokalna petlja – jedini analogni dio današnje telefonske mreže.
• Sustav snopova kabela povezuje digitalne centrale, a izveden je optičkim vlaknima, koaksijalnim kabelima ili mikrovalnim vezama.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Razvoj telefonskog prijenosa
• jednožičan, telegrafskim vodovima; • dvožičan; • telefonski kabel, telefonska mreža; • telekomunikacijski sateliti, digitalni
prijenosni sustav; • radio valovi – valovod;
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Struktura telefonske mreže
Lokalna centrala
Glavna centrala
Međucentrala tranzitna centrala
Sklopovi između centrala
Sklopovi kanala
korisnici
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Vrste prometa
• Pretplatnički promet (pretplatnici), • Javni telefonski promet (prolaznici).
– gotovo da i nema.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Načini naplate
• telefonistica u centrali, • automatska naplata pomoću magnetske
kartice/vrpce, • elektroničke kartice, mikroprocesori, • uređaj za plaćanje.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Rezultati procesa pozivanja
USPJEŠANISHOD
B odgovorio B nije odgovorio
B slobodan B zauzet
Normalno
Zagušenje Tehnička greška
Mreža Ponašanje pretplatnika
Nenormalno
Pokušajpozivanja
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Mogućnosti suvremenih telefona i centrala
• interne veze, • interne veze za vrijeme razgovora na
vanjskim linijama, • priključenje vanjskih veza s ostalim
korisnicima, • zagarantirana tajnost, • mogućnost tarifiranja razgovora, • mogućnost dodavanja alarma.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Mogućnosti suvremenih telefona i centrala
• PC kao kućna telefonska centrala – Hardver, softver
Izvor slike: http://studentski-projekti.zesoi.fer.hr/Telefonska%20centrala_PPMPS.pdf
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacije u uredu • tradicionalni uredi su smješteni na
fiksnoj lokaciji, za razliku od suvremenih ureda koji se mogu ostvariti na različitim mjestima, dok se komunikacija između zaposlenika odvija telefonskom tehnologijom.
• u poslovnom svijetu vrlo je važno posjedovanje pravovremenih, relevantnih informacija,kako bi se omogućilo relevantno poslovanje.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacije u uredu
• Virtualni ured – ured bez fizičke forme u kojem se odvijaju tradicionalni uredski poslovi.
• Mobilni ured – ured koji ima mogućnost promjene lokacije, a njegovo trajanje je privremeno.
• Kućni ured – mjesto unutar osobne kuće koji je organiziran s ciljem obavljanja poslovnih aktivnosti bez stvarnog odlaska na posao.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacije u uredskom poslovanju
Podjela komunikacijskih procesa: • S obzirom na smjer kretanja signala: • S obzirom na sudionike u komunikaciji: • S obzirom na vrste informacije koje se
prenose: • S obzirom na oblike komuniciranja:
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacije u uredskom poslovanju
S obzirom na smjer kretanja signala: • simpleks, • poludupleks, • dupleks;
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacije u uredskom poslovanju
S obzirom na sudionike u komunikaciji: • čovjek – čovjek, • čovjek – stroj, • stroj – stroj;
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacije u uredskom poslovanju
S obzirom na vrste informacije koje se prenose:
• prijenos informacija, • prijenos naredbi.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacije u uredskom poslovanju
S obzirom na oblike komuniciranja: • preko fizičkih vodova • stvarni, • zakupljeni i • komutirani).
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacijski sustav
• Telekomunikacijski sustav omogućuje predaju, prijenos i primanje informacija na velike udaljenosti.
• Telekomunikacije se ostvaruju preko jedne od telekomunikacijskih (TK) mreža, koje se sastoje od:
• terminalnih uređaja, • transmisijskih sustava i • komutacijskih sustava.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekomunikacijski sustav
Trendovi razvoja telekomunikacijskih sustava:
• skraćenje vremena od izuma (prve ideje) do praktične realizacije,
• stalni porast TK usluga proširenjem postojećih ili uvođenjem novih usluga,
• digitalizacija TK mreže, te integracija tehnika i službi telekomunikacija.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Podjela telekomunikacija
1. Prijenos zvuka – zvučne, audiokomunikacije (govor ili glazba)
2. Prijenos slika 3. Prijenos podataka – podatkovne
konferencije
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prijenos zvuka S obzirom na širinu prenošenja frekventnog pojasa:
•telefonija – fizičkim vodovima, – radio valovima, – audiokonferencija;
• radio program – žični radioprijenos, – bežični
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prijenos slika
• nepokretne • pokretne
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prijenos slika nepokretne • telefoto (fototelegrafija) – prijenos slike pomoću telegrafskih
impulsa telefonskim kanalom s reprodukcijom na fotopapir, • telefaks (telekopija, faksimil, birofaks) – prijenos slike
analogno ili digitalno telefonskim kanalom na običnom papiru, • videoteks – prijenos slike alfanumeričkih ili grafičkih
informacija između baze podataka i korisnika dvosmjernom vezom, s reprodukcijom na ekranu korisničkog terminala,
• videotekst (teletekst) – prijenos ograničenog broja alfanumeričkih ili grafičkih informacija između TV studija i korisničkih terminala jednosmjernom vezom;
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prijenos slika pokretne • videotelefonija – istodobni
prijenos i govora i slike sugovornika kanalom.
• televizija – radio prijenos TV programa (zvuk i slika).
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prijenos podataka - datakonferencije
• teleprinter – prijenos znakova pomoću telegrafskih impulsa manjim brzinama telegrafskim kanalom.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Videotekst
Namjena videoteksta • prikaz informacija korisnicima, • obavljanje transakcija (financijskih,
trgovačkih, rezervacija karata, hotela,…),
• elektronička pošta.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Videotekst
Komunikacijske mogućnosti videoteksta: • videotekst poruke (slanje, primanje i
memoriranje), • telefaks (samo slanje poruka).
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Teletekst
• jednosmjerni informacijski sustav (ograničenja!),
• TV prijemnik ima ugrađen modul (neiskorišten kanal),
• signale šalje ovlaštena kuća, javni servis,
• maksimalni broj stranica iznosi do 1000.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekonferencije
• Telekonferencija predstavlja korištenje telematičke infrastrukture za multilateralno komuniciranje većeg broja korisnika istovremeno.
• Moto: prenositi podatke i informacije, a ne ljude.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Telekonferencije Postoji više vrsta telekonferencija: • audio telekonferencija – komunikacija ljudi
isključivo glasom, medij za povezivanje je telefon, • audio-grafička telekonferencija – koriste se
uobičajene telefonske linije namijenjene za dvosmjernu glasovnu komunikaciju, te prijenos grafika i pisanih materijala; najjednostavniji audiografički sustav je dodatak faks aparata koji koristi drugu telefonsku liniju za audio – grafičku telekonferenciju,
• videokonferencija - ako je komunikacija među sudionicima konferencije putem slike, tada takav način komuniciranja nazivamo videokonferencija.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Videokonferencija
• Videokonferencija je konferencija u stvarnom vremenu između dvoje ili više sudionika na različitim lokacijama upotrebom širokopojasni linija za prijenos zvuka, videa i podataka.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Videokonferencija
ČETIRI OSNOVNE FAZE VIDEOKONFERENCIJE • 1. uzrokovanje – “hvatanje zvuka, videa i dokumenata
u analognom obliku“ i njihovo pretvaranje u digitalni oblik.
• 2. kompresija digitalnog zvuka i videa; osnovni razlog kompresije je ograničen kapacitet kanala kojim se prenose podaci.
• 3. prijenos podataka komunikacijskim kanalom na drugu lokaciju.
• 4. dekodiranje (dekompresija) zvuka, videa I dokumenata te reprodukcija pomoću zvučnika, monitora i odgovarajućeg softvera.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Videokonferencija
• Za videokonferencije bazirane na PC-u koristi se naziv desktop videokonferencije (DTVC-desktop video conferencing)
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Videokonferencija
Osnovna oprema za videokonferenciju se sastoji od: • osobnog računala ili radne stanice, • video kamere, • mikrofona, • zvučnika, • video kodera/dekodera, • audio kodera/dekodera, • monitora, • komunikacijskog podsustava, • softvera ( npr NetMeeting).
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Prednosti videokonferencije
• Vizualna povezanost i interakcija između sudionika pojačava razumijevanje i pomaže sudionicima u stvaranju osjećaja povezanosti.
• Može poboljšati pamćenje i obratiti se različitim oblicima podučavanja uključujući različite medije kao npr.; video ili audio klipova, grafikona, animacije, računalne aplikacije.
• Komunikacija je više osobna; sudionici se vide i čuju, opušteniji su u poznatom okruženju.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Nedostaci videokonferencije • Zahtjeva poznavanje tehnologije.
• Ograničenja u mogućnosti prijenosa
neverbalnih komunikacijskih znakova.
• Sustavi za videokonferencije ne samo da ne prenose u istoj mjeri vizualne neverbalne informacije, već ih niti ne prenose na jednak način.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Multimedija • Multi (od latinskog multus) znači mnogo više,
a medij odnosno media, također izum starih latina, označava nekog posrednika, glasonošu.
• Današnje su glasonoše:
– radio, televizija, video, film, novine, knjige, papiri. Iz ove jezične paradigme proizlazi da ako sve medije koje nađemo u kući (knjige, televiziju, radio, video...) stavimo na hrpu i “spojimo” dobivamo integrirane medije - multimediju.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Multimedija
• Vrste multimedijskih sadržaja: – prezentacijski sadržaji, – informacijski, – edukacijski, – autorski, – produktivni sadržaji.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Multimedija
• Multimedijski dokumenti mogu biti: – dinamički i – (potpuno) interaktivni multimedijalni dokumenti.
• Primjeri: – QMF = Quick Time Movie File – OMFI = Open Media Framework Interchange.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Pojam “streaming”
• Mnogi od najnovijih multimedijskih formata upotrebljavaju proces koji se zove data streaming (strujanje podataka).
• Ova metoda predaje omogućuje korisnicima slušanje zvuka ili gledanja videa prije nego što su datoteke potpuno učitane.
• Streamning obično funkcionira tako da se učita početni dio datoteke u korisnički program za prikaz ili slušanje.
• On zatim počinje reproducirati datoteku, dok se ostali dio nastavlja učitavati. – Radiopostaje.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Poznati streaming audio formati
• RealAudio • Xing MPEG • MetaVoice • Shockwave
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Uobičajeni streaming video formati
• XingMPEG • VDO • CineWeb • VivoActive
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Primjena interneta u uredu
• Mreža: spaja sadržaje brojnih računala preko komunikacijskih linija, omogućava razmjenu resursa i povezuje velik broj korisnika unutar mreže.
• Internet – svjetska globalna mreža – na tisuće povezanih računala, – U početku se koristio kao mreža Ministarstva
obrane SAD-a da bi se povezali znanstvenici i profesori širom svijeta.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Internet
- Aukcijska kupovina i prodaja osobnih stvari - Slušanje glazbe - Gledanje videa - Planiranje putovanja i rezerviranje putnih
karata - Učenje - Slanje i primanje elektroničke pošte - Razgovaranje s drugim ljudima koji koriste
internet
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Internet - Igranje igara (sami ili protiv drugih korisnika interneta) - Praćenje dnevnih novosti - Sudjelovanje u diskusijama grupe korisnika
interneta - Istraživački rad - Kupovanje i prodavanje dionica - Kockanje - Pronalaženje nečije adrese ili broja telefona
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Proces donošenja odluka • definiranje i ograničavanje problema, • analiza problema, • definiranje kriterija koji će biti korišteni
kod evaluacije rješenja, • skupljanje podataka, • identificiranje i evaluacija mogućih
rješenja, • odabir najbolje rješenja, • primjena rješenja.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita na radu
• Zaštita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju po Zakonu o zaštiti na radu (NN 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.) i drugim propisima, a to su:
- pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
- pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada,
- pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike,
- prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
- osposobljavanje i obavješćivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg stupnja zaštite na radu i zdravstvene zaštite radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine državnih ustanova i tijela,
- zaštita radnika, njihovih predstavnika i
stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljniji položaj i od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu.
Zaštita na radu
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
• Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a naročito glede: – opskrbljenosti sredstava rada zaštitnim
napravama, – osiguranja od udara električne struje,
sprečavanja nastanka požara i eksplozije, – osiguranja potrebne radne površine i
radnog prostora i drugo.
Zaštita na radu
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Sredstva rada – objekti
• namijenjeni za rad s pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima.
– prijevozna sredstva • željezničkoga, cestovnoga, pomorskog, riječnoga, jezerskog i
zračnog prometa,
– strojevi i uređaji • (osim strojeva i uređaja u užem smislu spadaju postrojenja,
sredstva za prijenos i prijevoz tereta te alati),
– skele i površine • s kojih se obavlja rad i po kojima se kreću radnici izvan
objekata, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Posebna pravila zaštite na radu
• uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Posebna pravila zaštite na radu
– obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava,
– posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, – obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih
opasnosti i štetnosti, – obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih
poslova, – način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili
radni postupci, a posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku,
– postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Osposobljavanje za rad na siguran način
poslodavac je dužan osigurati:
• započinjanja radnika s radom, • promjena u procesu rada, • premještanja radnika na drugo radno mjesto.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita od požara, evakuacija i spašavanje
• Poslodavac je dužan u svakom objektu uzimajući u obzir tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada, uskladištene tvari kao i veličinu objekta, poduzeti mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje radnika smanji na najmanju moguću mjeru.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Zaštita od požara, evakuacija i spašavanje
• Poslodavac mora osigurati: – potrebnu opremu, – plan evakuacije i spašavanja,
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Pružanje prve pomoći i medicinska pomoć
• organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnika za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti,
• na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika, najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći.
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Hvala na pozornosti!
Matija Varga, mag. inf. univ. spec. oec
Literatura: 1. Bahtijarević-Šiber Fikreta (1999), Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb. 2. Zane K. Quible (2010), Menadžment uredskog poslovanja, Osmo izdanje, Sveučilište Oklahoma State,
osmo izdanje. 3. Bosilj Vukušić Vesna, Hernaus Tomislav, Kovačić Andrej, Upravljanje poslovnim procesima,
Organizacijski i informacijski pristup, Školska knjiga, Zagreb 2008.g. 4. Brumec Josip, Projektiranje informacijskih sustava, FOI Varaždin, 2007/08.g., 5. http://www.foi.hr:8080/moodle/mod/resource/view.php?id=4774.Materijali sa predavanja, Datum
učitanja: 16.10.2008.g. 6. Marušić Sveto (2006), Upravljanje ljudskim potencijalima, 4. izdanje, ADECO, Zagreb. 7. www.foi-skripte.com/foi/index.php?option=com...task... 8. http://www.scribd.com/doc/37114970/Skripta-iz-kolegija-Ured-i-uredsko-poslovanje-FOI-
Vara%C5%BEdin 9. http://studentski-projekti.zesoi.fer.hr/Telefonska%20centrala_PPMPS.pdf