Međimurske novine 1015

Me�imurci svoje ra�une pla�aju na vrijeme

âkovec, PETAK, 27. velja~e 2015.Godina XIX. Broj 1015. Cijena 7 kuna

str. 55

str.

4

str.

6

media 28S ME�IMURSKIM NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINESTAR i CZK!

str.

3

âkovec PETAK 27 velja~e 2015Godina XIX Broj 1015 âkovec, PETAK, 27. velja~e 2015.Godina XIX. Broj 1015.

Unato� Unato� teškoj invalidnosti, teškoj invalidnosti, zamrznula mirovinu zamrznula mirovinu jer želi raditi!jer želi raditi!

NEVJEROJATNI PRKOS MLADE ME�IMURKE: TEA VUKELI� iz Celina snažno se odupire bolesti multiple skleroze kao modna dizajnerica

INTERVJU: MLADEN

HREN, direktor Elektre

�akovec

ZBOG �EGA se postavljaju rampe na ulazu u šume koje vode prema rijeci Dravi kraj G. Hraš�ana i Puš�ina, pita naš �itatelj, a Šumarija odgovara:Dravi kraj G. Hraš�ana i Puš�ina, pita naš �itatelj, a Šumarija odgovara:

Postavit �e se Postavit �e se ukupno 15 rampi ukupno 15 rampi zbog kradljivaca drvazbog kradljivaca drva

ŠTO VAS ŽULJA:

U MURSKOM SREDIŠ�U pripreme za mogu�u promjenu naziva gradske žile kucavice

nakon 25 godina ipak ostaje bez svoje ulice?TITO

N. Patafti i D. Škvorcu po tri godine zatvora

NEPRAVOMO�NE PRESUDE skupini dilera za preprodavanje ecstasyja, u kojoj su bili mladi�i iz �akovca i Novog Sela Rok

POSEBAN PRILOG: KAMO NA PREGLED

VELIKI MJESE�NI HOROSKOP ZA OŽUJAK

U OVOM BROJU:

str.

8

str. 17

2 Aktualno 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

U posljednjih nekoli-ko godina u svijetu

se bilježi snažan porast nasilja, terorizma i oru-žanih sukoba, koji više nisu daleko od nas. Za rješavanje ovih proble-ma nužno je pravilno razumijevanje motiva-cije koja ljude poti�e na nasilje. Ponekad �ak i pod cijenu samožrtvo-vanja, kao što je slu�aj kod uglavnom musli-manskih (samo)ubojica.

Me�utim, slu�aj koji je potresao svijet

nedavno u Francuskoj otvorio je mnogobrojna pitanja o multikultu-ralnosti i me�usobnoj toleranciji. Jer ništa se ne�e promijeniti ako se ne razgovara otvoreno o uzrocima, motivaciji onih koji �ine takve teš-ke zlo�ine. Opisivanje “neprijatelja“ kao fana-tika, vjerskih ekstre-mista ili danas desni-�arskih terorista samo pove�ava ukupan strah u javnosti, posebice od mogu�ega nekog ve�eg sukoba, �ak i novoga svjetskog rata. Ako želi-mo zaustaviti masovno nasilje, trebat �e nam politi�ka volja da se suo�imo sa samim ko-rijenima problema. To zna�i da zapadne zemlje moraju revidirati svoje vanjsku, ali i unutarnju, politiku. Nažalost, na-stojanja da se do�e do takvog razumijevanja rijetko prelaze granice vrijednosnih sudova, ideoloških uvjerenja i površnog etiketiranja koje utjelovljuju raši-reni termini, kao što su ovih dana desni�arski ekstremizam ili vjerski fanatizam.

Tolerantnost da, ali sve ima svoje gra-

nice. Prevelika toleran-tnost u liberalnoj demo-kraciji, koju posebice zagovaraju oni koji o�i-to itekako bude duhove totalitarizma i desni-�arskog ekstremizma. Rat je donedavno bio tu pokraj nas, danas smo sretni što nam je ipak malo daleko. Ali otrije-

Ho�e li Tito u M. Središ�u ostati bez ulice?

U Murskom Središ�u, ponajviše me�u lokalnim politi�arima, od neovisnosti Hrvatske postoje prijepori oko Ulice Josipa Broza. Rije� je o ulici koja prolazi cen-trom Murskog Središ�a, a obi�aj u bivšoj državi je bio da se njegovo ime daje glav-nim ulicama. Kako to biva s politi�kim velikanima, svako vrijeme ima svoje velikane, koji nakon društvenih pro-mjena postanu u najmanju ruku sporni. Više na str. 4.

Prelog dobiva ginekološku ambulantu

- Do 1. kolovoza Grad Prelog i donje Me�i- mur-je dobit �e doktori- c u ginekologinju. - rekao je gra-dona�elnik Lju-bomir Kolarek na konferenciji za novinare protekli �etvrtak. Na pre-glede u Prelogu mo�i �e se prijaviti sve žene i djevojke s podru�ja donjeg Me�imurja uz uputnicu osobnog lije�ni-ka, a održat �e se sastanci s ravnateljima osnovnih škola kako bi se djevoj�ice mogle opredijeliti za svojeg lije�ni-ka. Više pro�itajte na str. 11.

Bahati voza�i zloupotrebljavaju parkirna mjesta za invalide!

Djelatnici Policijske uprave me�imurske u gradu �akovcu i Prelogu u suradnji s volonterima Udruge invalida Me�i-murske županije u srije-du, 25. velja�e proveli su aktivnosti iz preventivne akcije Ne budite ozna�eni. Prigodnim letcima poli-cijski službe-nici i volon-teri Udruge u p o z o r a -vaju voza�e d a s u z au z e - l i mjesto predvi�e-no za osobu s posebnim potrebama, odnosno da dosljedno poštuju znak pristupa�nosti. Što je ona otkrila, donosimo u reportažnom prilogu na str. 9.

UREDNI�KI osvrt IZ TJEDNA u tjedan

(NE) SVI�A NAM SE

VIJEST(I) TJEDNA

Piše: Dejan [email protected]

Zašto ve�ina mora trpjeti na uštrb manjine

znimo se ve� danas, da sutra ne bi bilo kasno, jer ipak ne živimo izvan prostora i vremena.

I nama u Me�imurju name�u se postulati

multikulturalnosti, bez da su uspostavljeni me-hanizmi kontrole onih koji uživaju blagodati manjinske zaštite. Pre-poznajete o �emu govo-rim. Za zaštitu manjina postoji jedno važno na-�elo: manjina se nema pravo nametati ve�ini, a opet ve�ini je postav-ljena znatna ograda - svojim odlukama mora poštivati prava manjine. Gdje je granica u našem slu�aju?

Još uvijek se premalo otvoreno govori o to-

me, dok se istovremeno vuku potezi, poput ono-ga što sada radi Šuma-rija koja “zatvara šume” i pristup našim rijeka-ma, ali istovremeno ne želi kazati koji su pravi razlozi tome. Dosta je bilo šutnje i politi�ke korektnosti, jer zašto bi ve�ina morala trpjeti na uštrb manjine.

Svi smo se ve� odavno složili da je demokra-

cija suvremenom druš-tvu itekako potrebna, s njome smo svi dobili na važnosti, misle�i da �e-mo mo�i ja�e djelovati na neke odluke, ali ona se �esto zloupotreblja-va od strane onih koji su glasniji, da ne kažemo bahatiji.

Svi se zajedno mora-mo zapitati kada �e

nama biti dosta, dosta ugnjetavanju, dosta izi-gravanju pravila, dosta izmicanju ruci zakona.

Sredinom prosinca 2014. me�imurski gradona�elnici i na�elnici aktualizirali su pro-blematike nezakonito izgra-�enih objekata uz rijeke Muru i Dravu. Kako bi se što skorije krenulo u rješavanje nastalih problema, u utorak je na tu te-mu ponovno održan sastanak u Uredu župana, na kojemu su bili i Danijel Meštri�, pomo�nik ministrice graditeljstva i pro-stornog ure�enja za dozvole državnog zna�aja, Davorin Oršani�, pomo�nik ministrice graditeljstva i prostornog ure-�enja za inspekcijske poslove, Vladimir Mihalic iz Ministar-stva gospodarstva, Podru�ne jedinice Varaždin, zadužen za pitanja inspekcijskih poslo-va, na�elnik Op�ine Kotoriba Ljubomir Grgec, Stjepan Ba-ranaši�, pro�elnik Upravnog odjela za prostorno ure�enje, gradnju i zaštitu okoliša Me�i-

murske županije, te ravnatelj Javne ustanove “Me�imurska priroda” Siniša Golub.

Prije dva mjeseca nagla-sak je stavljen na poduzima-nje svih mogu�ih akcija da se zaustavi rušenje objekata, no najve�i problem predstav-ljala je �injenica kako se nije mogao de�inirati to�an broj, namjena, koja je od iznimne važnosti kod legalizacije, te smještaj gra�evina koje se di-jelom nalaze u Regionalnom parku Mura - Drava. U tom je periodu ipak mnogo naprav-ljeno jer su ve� pokrenuti pro-cesi kojima �e se kroz izmjene županijskoga prostornog pla-na, kao i prostornih planova uklju�enih op�ina uz rijeke, pokušati prona�i rješenje na-stalog problema. Predstav-nici Ministarstva, Oršani� i Meštri�, tako�er su se založili da se iskoriste sva zakonski

dopuštena sredstva da se pro-blem ilegalne gradnje riješi na najkvalitetniji mogu�i na�in. Valja naglasiti da u postupci-ma koji �e biti provedeni ne treba o�ekivati da je mogu�e rješenje za sve nelegalno iz-gra�ene objekte. Kako su na-glasili, u Ministarstvu �e iza�i ususret Županiji i lokalnim zajednicama na na�in da �e se sve daljnje akcije, prije svega inspekcijske, prolongirati do donošenja novih prostornih planova. Iz tog razloga pozi-vaju se svi zainteresirani, kao i vlasnici objekata, da se aktiv-no uklju�e u procese donoše-nja prostornih planova svojih op�ina i gradova, odnosno Županije, priop�eno je iz Ure-da žuapna nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva graditeljstva i prostornog ure-�enja za inspekcijske poslove. (BMO)

Izgradnja kanalizacijske mreže u �etiri �akove�ka nase-lja, Kuršancu, Totovcu, Novom Selu na Dravi i Šandorovcu, od-vija se prema planu te �e, kako je i predvi�eno, biti izgra�ena do kraja ožujka 2016. godine. U utorak je u prostorijama Me�imurskih voda potpisan Ugovor za izgradnju ure�a-ja za pro�iš�avanje, vrijedan 2.195.464,53 eura, odnosno gotovo 17 milijuna kuna.

Proveden je me�unarodni javni natje�aj za odabir izvo-�a�a za izgradnju ure�aja za pro�iš�avanje otpadnih voda, a odabrana je ponuda zajednice ponuditelja Me�imurje gradi-teljstvo �akovec i Edtmayer Selnica. Oni �e projektirati

pro�ista�, ishoditi dozvole za izgradnju, izgraditi, dobaviti i ugraditi opremu te pustiti po-gon u pokusni rad. Ugovor su potpisali direktor Me�imur-skih voda Vladimir Topolnjak te direktor Me�imurje gradi-teljstva Goran Kneževi�. Na potpisivanju su bili i gradona-�elnik Grada �akovca Stjepan Kova�, predsjednik Skupštine Me�imurske županije Mladen Novak, direktor Edtmayera Selnica Marijan Fajfar, direk-tor Edtmayer Systemtechni-ka GmbH iz Be�a dr. Norbert Frömer, te Zdravko Hunjadi iz Me�imurje graditeljstva.

Direktor Me�imurskih vo-da Vladimir Topolnjak rekao je da se radovi na ovoj investiciji

LEGALIZACIJA nezakonito izgra�enih objekata uz Muru i Dravu

Nema rušenja do donošenja novih prostornih planova

Vlasnici ku�ica i drugih sli�nih nelegalnih objekata uz Dravu i Muru dobili su “predah” i naduda se neke od njih ipak legaliziraju

PRO�ISTA� ZA KANALIZACIJU aglomeracije Novo Selo na Dravi

Izgradnja povjerena doma�im firmama

odvijaju prema planu te da mu je drago što je i ovaj posao do-bila doma�a zajednica ponudi-telja. Direktor Me�imurje gra-diteljstva Goran Kneževi� pak je izrazio zadovoljstvo dobive-nim poslom, te rekao da se ov-dje žele dokazati, a kvalitetno odra�enim radovima stvoriti reference za budu�e projekte ovog tipa.

Za aglomeraciju Novo Selo na Dravi krajem 2012. godine sklopljeni su potrebni ugo-vori o kreditu (s EBRD-om) i su�inanciranju te sporazum o potpori za realizaciju izgrad-nje odvodnog sustava Novo Selo na Dravi s ure�ajem za pro�iš�avanje otpadnih voda (UPOV). Me�imurske vode kao nositelj investicije provele su me�unarodne natje�aje za odabir konzultanata za izradu natje�ajne dokumentacije za izvo�enje radova i za vršenje stru�nog nadzora nad izgrad-njom, te za odabir izvo�a�a radova na izgradnji odvodnog sustava i ure�aja za pro�iš�a-vanje otpadnih voda. Planira-na vrijednost projekta iznosi 8 mil. eura, odnosno preko 61 milijun kuna, dok je rok za za-vršetak provedbe svih aktiv-nosti na ovoj investiciji ožujak 2016. godine. (BMO)

327. velja�e 2015. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PIŠE: VLASTA VUGRINEC

- Trenutno sa svojim cu-rama pripremam kreacije za modnu reviju koja �e se održati negdje krajem mje-seca travnja. - pohvalila nam 28-godišnja Tea Vukeli� iz Celina.

Ne, nije rije� o mladoj modnoj dizajnerici i njenom suvremeno opremljenom, kreativnom studiju mode. Rije� je o krhkoj, mladoj ženi koja se ve� desetak godina bori s teškom dijagnozom multiple skleroze i koju su upravo šiva�a mašina i redizajn odje�e spasili od tmurne stvarnosti. Uz teš-ku dijagnozu najedanput se našla i sama, s malim dje�a-kom. No, nije pognula glavu, nije se slomila i zatvorila u svoja �etiri zida. Naprotiv, vedra duha, nasmiješena, razgovorljiva prkosila je i još uvijek prkosi postupnoj tjele-snoj nemo�i i danas je sretna žena.

Realizirala se u posluŽena, koja se pronašla i

realizirala u poslu, srela je ljubav svog života, žena �ija najve�a sre�a danas ide u pr-vi razred osnovne škole.

- Prije nešto više od tri godine - ispri�ala nam je - zaposlila sam se u socijalnoj zadruzi Humana Nova, koju je osnovala udruga Autono-mni centar - ACT. Zadruga je to koja danas broji dese-tak zaposlenika, uglavnom žena. Osim mene, još su tri osobe s invaliditetom, jedna je djevojka Romkinja, tre-nutno na porodiljnom, dok su preostale žene iz kate-gorije tzv. teško zapošljivih osoba, odnosno osoba stari-je životne dobi. Po�ela sam kao i svi, na šiva�oj mašini. Krojili smo, prekrajali i redi-zajnirali staru odje�u koju su ljudi ili nosili u kontejnere za odje�u ili pak su nam dono-sili u radionicu. Nešto se da-lo pokrpati, pretvoriti u nov odjevni predmet, dio odje�e pretvarali smo u torbe i tor-bice, toaletne torbe, prega�e, jednom rije�ju, stvarale smo sve što se moglo, odnosno �ega smo se dosjetile. Dola-ze�i svaki dan na posao, od 8 do 16 sati, kao da sam se ponovno rodila. Dobila sam novi vjetar u le�a, novo sa-mopouzdanje, ponovno sam po�ela disati punim plu�ima, digla sam glavu i mogla svi-

Osnovna škola Nedeliš�e, I. osnovna škola �akovec, Osnovna škola Kuršanec, Osnovna škola Ivanovec i jedina me�u njima srednja škola, �akove�ka Gimnazija, prve su škole u Me�imurskoj

županiji koje su u skupini 150 škola u Hrvatskoj koje �e od školske godine 2015./2016. zakora�iti u eru digitalnih škola, primjerenu 21. stolje-�u. U 150 škola u Hrvatskoj u�enici i profesori �e do 2017.

godine testirati sustav u ko-jemu �e u�enici savladavati gradivo uz pomo� tableta i pametnih plo�a primjenom suvremenih metoda, tehnolo-gija i alata u u�enju te podu�a-vanju, kako bi se u kona�nici

sustav proširio na sve škole u Hrvatskoj. Do 2022. godine digitalizacijom bi trebalo biti obuhva�eno barem 60 posto škola.

Interes osnovnih i sred-njih škola za sudjelovanjem

u nacionalnom strateškom projektu e-Škole bio je velik, prijavilo se 705 od ukupno oko 1400 škola u Hrvatskoj. U kona�nici ih je odabrano 150 koje �e od jeseni prve krenuti s digitalnim obrazovnim sa-

držajima. Premda bi ovo tre-bala biti radosna vijest što se po�elo s osuvremenjivanjem škola, ona to nije jer je žalosno što svi u�enici u javnim škola-ma ne�e imati jednake uvjete i šanse u obrazovanju. (BMO)

PET ME�IMURSKIH škola me�u hrvatskim e-Školama

U�enici �e svladavati gradivo uz pomo� tableta i pametnih plo�a

NEVJEROJATNI PRKOS

MLADE ME�IMURKETEA VUKELI� iz Celina snažno se odupire bolesti multiple skleroze kao modna dizajnerica

Usprkos teškoj Usprkos teškoj invalidnosti, invalidnosti, zamrznula zamrznula mirovinu jer mirovinu jer želi raditi želi raditi Iako je zbog svoga zdravstvenog stanja u invalidskoj mirovini, to je nije zado-voljavalo. Tako ju je zamrznula i danas prima tek �etrdeset posto njenog iznosa i, naravno, pla�u socijalne zadruge

U ACT-u je po�ela raditi kao i svi, na šiva�oj mašini. S vremenom je postala tako vješta u svom poslu te je napredovala i postala kreativna voditeljica radionica, i to ne onih obi�nih na kojima se u�i tehnika šivanja. Uskoro prire�uje prvu modnu reviju

jet pogledati u o�i. Ponovno sam postala dio društva, dio zajednice, imala sam dodat-ni razlog za ustajanje svako jutro. Jednom rije�ju, sunce je ponovno zasjalo u mom životu.

Umjesto invalidske mirovine - pla�aIako je zbog svoga zdrav-

stvenog stanja u invalidskoj mirovini, to je nije zadovo-ljavalo. Tako ju je zamrznula

i danas prima tek 40 posto njenog iznosa i, naravno, pla�u socijalne zadruge. S vremenom je postala tako vješta u svom poslu da je “napredovala” i postala kre-ativna voditeljica radionica, i to ne onih obi�nih na kojima se u�i tehnika šivanja. To su besplatne radionice šiva-nja, krojenja i recikliranja, odnosno redizajn odje�e za sve koji ih žele poha�ati. Po-laznice radionica itekako su

zainteresirane kako od sta-rog komada odje�e napraviti novi, moderniji.

- Dolaze mi žene svih dobnih skupina. Je li razlog tome kriza, teška materijal-na situacija ili pak jednostav-no žele napraviti nešto novo, nešto svojim rukama, ne znam. U principu ni ne raz-mišljam o tome. Znam samo da uživamo, primjerice, sta-roj vesti ponovno vratiti sjaj. Bilo da je to dodatkom neke mašne, trakice, gumbi�a, iz-mjenom orukavlja, obruba, svejedno.

Bitno je da nas to veseli, razmjenjujemo ideje, natje-�emo se koja �e imati bolju zamisao, a uz to napravimo i nešto korisno, nešto što �e ili nositi one ili pak �emo mi prodati ovdje u zadruzi. Osim toga, sjaj vra�amo i poderanim i rasparanim ru�nim radovima. Malo ga skratimo, dodamo drugi ko-nac, drugi materijal i stolnjak ili salveti� ponovno mogu na stol. Posebna pak su pri�a platnene i ekološki prihvat-ljivije torbe za trgovinu, žen-ske torbice, toaletne torbice, ku�ne papu�e. Jednostavno, mašti damo na volju i ona nas vodi u neslu�ene visine od kojih imamo svi koristi.

Nemogu�nost višesatnog šivanja

nadokna�uje kreativnim idejama

Istina, kaže, bolest joj vi-še ne dozvoljava sjediti osam

Ne moraš imati svilu i saten, moderne stro-jeve, ne trebaju ti vrsni dizajneri, vitke i mo-derne manekenke, dovoljno je imati volju i želju za napraviti nešto svojim slabašnim prstima i, kad vidiš rezultat, srce ti je puno

Tea Vukeli� po�ela je, kao i svi, na šiva�oj mašini, a danas je modna dizajnerica

Kreativnost ra�a sjajne nove proizvode

sati za mašinom, no to nado-kna�uje idejama. Trenutno su joj sve misli na predstoje-�oj modnoj reviji koju pripre-ma i s polaznicama radioni-ca u organizaciji �akoma, s kojim su partneri na jednom EU projektu. O kojem je to�-no rije�, ne zamara se previ-še jer ima pune ruke posla. I doista, radionica je puna materijala, robe koju treba

prekrojiti, stvoriti stvari ko-jima �e se svi ponositi, a naj-više oni koji su imali sluha za nju, mladu bolesnu osobu s ne baš previše snage u tijelu, i ipak je zaposlili. Lutke su ve� prepune novih haljina, košulja, tunika u kompletu s pripadaju�im modnim de-taljima.

- Ideje do�u same od sebe. Taman kad mislim da sam stvorila novu halji-nu krenemo u realizaciju, a ono, neki me detalj povede u sasvim drugom pravcu i nastane kreacija totalno druga�ija od onoga što sam zamislila. I u tome je �ar. Ne moraš imati svilu i saten, moderne strojeve, ne trebaju ti vrsni dizajneri, vitke i mo-derne manekenke, dovoljno je imati volju i želju za napra-viti nešto svojim slabašnim prstima i, kad vidiš rezultat, srce ti je puno.

4 Aktualno 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

POGLED ODOZDO

Piše: Božena Malekoci-Oleti�[email protected]

U�enici iz pet me�imurskih škola dobili su pravo na

obrazovanje primjereno digi-talnom dobu. Ostali do dalj-njega moraju ostati u prošlom stolje�u. Prestrašno zvu�i da se naše javne škole moraju me�u sobom natjecati tko �e dobiti pravo na pametnu plo-�u i tablete u školi, kao da su u pitanju filmske igre gladi.

Ne smijemo se miriti s �inje-nicom da za sve nema nov-

ca. Uop�e se ne shva�a ozbiljno odgovornost to što �e neka dje-ca na startu svog obrazovanja imati manje šanse od drugih.

Kakva je to politi�ka rabota donošenja odluka kome �e se dati, a kome oduzeti šansa za budu�nost? Briga da se svoj djeci u državi daju najbolje šanse za budu�nost odgovorna je briga za sigurnost starije ge-neracije u budu�nosti i pitanje razvoja ili nazadovanja zemlje. To nije pitanje koliko je resor-nom ministru stavljeno novca na raspolaganje za školstvo, ve� strateško pitanje podrža-vamo li zemlju na znanju ili ne.

Po broju stanovnika danas Hrvatska se vratila u dav-

nu 1953. godinu. Samo što je

prije više od 60 godina Hrvat-ska imala bolju dobnu struk-turu. Osim toga, pedesete i šezdesete bile su godine baby booma. Danas prosje�ni gra-�anin Hrvatske ima preko �e-trdeset godina starosti i jedva dvoje djece, ako... Barem dva-desetak godina unatrag Hrvat-ska se bori s depopulacijom. No tu lošim trendovima nije kraj. U recesiji su deseci tisu�a mladih napustili Hrvatsku.

Postali smo zemlja za starce, za koje u budu�nosti ne�e

imati tko solidarno puniti mi-rovinski i zdravstveni �ond.

Me�imurje možda nema tako izraženu depopu-

lacijsku politiku, jer romska nacionalna manjina još uvijek ra�a brojnu djecu. Me�utim, problem romske populacije u budu�nosti mogao bi unato� tome biti izrazito velik, ne bu-du li njihova djeca završavala ne samo srednje škole, ve� i �akultete i doktorate. Budu li generaciju za generacijom nastavljali živjeti od socijalne pomo�i, u budu�nosti ih ne�e imati tko uzdržavati. Postat �e teret samima sebi. Hrvatske politi�ke elite po pitanju dugo-

Kako oživjeti zemlju koju je život napustioro�nog razvoja zemlje izrazito su kratkovidne. Najve�a briga im je kako da oni sami što dulje ostanu na sisi državnog pro-ra�una, jer su primanja iz dr-žavnog prora�una najsigurniji izvor egzistencije. Zato ih uop�e ne uznemiruje dramati�ni od-ljev mladih u inozemstvo. Za elite �e uvijek biti, kad stvari dogore do nokta, oni �e ve� biti zbrinuti, a mandati vlasti u ko-jima su se neodgovorno ponijeli prema budu�nosti zemlje dav-no iza njih.

Nema tu stvarne odgovorno-sti za grijehe ne�injenja. Ni-

kome se od njih ne�e suditi za promašene ili propuštene odluke, za to što su mladi i obrazovani kao najvitalniji dio populacije morali napu-stiti zemlju.

RUSKO-HRVATSKI gospodarski forumIz Me�imurja bili samo Predrag Šegovi�, direktor Pipa, i župan Posavec

Na najve�em ikad održanom Rusko-hrvatskom gospodarskom �orumu sudjelovala je i Me�imur-ska županija. U organizaciji dviju gospodarskih komora sudjelovalo je ukupno 250 ruskih i preko 100 hrvatskih gospodarstvenika. Iz Me�imurja je jedini predstavnik prehrambene industrije bio direk-tor Perutnine Ptuj - Pipo Predrag Šegovi�, te me�imurski župan Ma-tija Posavec.

- Siguran sam da Rusiji možemo ponuditi izuzetnu suradnju i zato mi je žao što se nije prijavilo više me-�imurskih firmi. Nekadašnji me�i-murski div GK Me�imurje upravo na ruskom tržištu uspješno je realizi-rao mnoge projekte, pa ovo može biti prigoda za obnovu starih kontakata i ponovnog otvaranja vrata ovoga velikog tržišta.

U proteklih 25 godina uspješno smo se profilirali na razli�itim po-dru�jima poslovanja i rada, poput izvornih me�imurskih proizvoda, iz podru�ja zaštite okoliša i zbrinja-vanja otpada, kao i metaloprera�i-va�ke industrije. - re�eno je.

Unato� pritiscima, i predstavni-ci europskih poduzetnika pridružili su se Forumu. Posebno iznena�enje na Forumu bio je dolazak Franka Schau��a, izvršnog direktora Udru-ženja europskih poduzetnika, koji predstavlja interese 600-tinjak najja�ih i najve�ih europskih tvrtki. Tako, iako je najava odlaska hrvat-skoga gospodarskog izaslanstva u Moskvu izazvala razli�ite reakcije u javnosti, može se zaklju�iti da je upravo pojavljivanje Schau��a po-tvrda kvalitete samog Foruma, ali i opravdanosti njegovog održavanja.

Susret je rezultirao i ugovara-njem konkretnih poslova vrijed-nim preko 30 milijuna eura. Sve je organizirano od strane dviju gos-podarskih komora i potpuno je gos-podarskog karaktera bez politi�kih konotacija.

Matija Posavec, me�imurski župan, jedini je hrvatski župan ko-ji je bio na Forumu. - Rusko tržište oduvijek je bilo posebno zanimljivo Me�imurju i našim gospodarstve-nicima, velikim tvrtkama, posebice gra�evinskom sektoru.

- Rusko tržište iznimno je važno za hrvatske tvrtke, posebno za one koje se bave �armacijom, prehram-benom industrijom, graditeljstvom i proizvodnjom strojeva. - istaknuli su u HGK-u. (BMO)

Miljenko Šte�ani�, pro�elnik Ureda Grada Mursko Središ�e, i Bojan Bra�ko, re�erent za in�ormiranje, na prošlom Kolegiju gradona�elnika Murskog Sre-diš�a zaduženi su za pripremu simu-lacije financijskih troškova po ku�an-stvu za zamjenu osobnih dokumenata: osobne iskaznice, voza�ke dozvole, putovnice, za planiranu promjenu na-ziva ulica u Murskom Središ�u. To je korak prema mekšoj izmjeni naziva Ulice Josipa Broza. Da glavna ulica u Murskom Središ�u nosi Titovo ime, ne svi�a se svima.

U Murskom Središ�u, ponajviše me�u lokalnim politi�arima, od neovi-snosti Hrvatske postoje prijepori oko Ulice Josipa Broza. Rije� je o ulici koja prolazi centrom Murskog Središ�a, a obi�aj u bivšoj državi je bio da se nje-govo ime daje glavnim ulicama. A kako to biva s politi�kim velikanima, svako vrijeme ima svoje velikane, koji nakon velikih društvenih promjena postanu u najmanju ruku sporni.

Premda se promjena imena Ulice Josipa Broza u Murskom Središ�u od dijela politi�ara dugo priželjkivala, za stvarnu promjenu potreban je i pogo-dan trenutak. Gradona�elnik Srpak, koji ima i ve�inu koja ga podržava u Vije�u, tu promjenu naziva ulice uvodi korak po korak u �azama, uz odre�e-ne ustupke i drugoj politi�koj opciji.

NAJAVLJENO Urbanovo 2015.

Vrhunska turisti�ka i gospodarska manifestacija

Premda je do ovogodišnje ma-ni�estacije Urbanova još tri mjeseca, Organizacijski odbor ve� je uvelike u pripremama. Ustvari, kako se ka-že, tek što jedno pro�e, ve� po�inju pripreme za idu�e. Prema najavama organizatora, na �elu sa županom Matijom Posavecom, bit �e to još bo-lja i još sadržajnija priredba od svih dosadašnjih. Ve� je poznata županova re�enica kako svako novo Urbanovo mora biti bolje od lanjskog, a lošije od onog sljede�eg. U tom kontekstu priprema se i ovogodišnja enogastro-nomska i turisti�ka mani�estacija ko-ja je najavljena u restoranu Terbotz.

- Ide se s novim sadržajima, - na-javio je župan Posavec - s jednim i is-klju�ivim ciljem da Urbanovo postane top turisti�ka i gospodarska mani�e-stacija ne samo Me�imurja, ve� i cijele Hrvatske i svih okolnih zemalja.

Mani�estacija �e se u sportskoj dvorani OŠ-a Štrigova odvijati od 15. do 17. svibnja. Želja je organizatora da tih dana, ali i u dane otvorenih podru-ma (22. i 23. svibnja), cijela Štrigova, ali i cijeli taj kraj, živi isklju�ivo za Urbanovo. Drugim rije�ima, svi ugo-stitelji, svi gra�ani i gospodarstvenici trebali bi disati s Urbanovim.

Kako je Urbanovo mani�estacija koja služi i povezivanju vinara i lju-bitelja dobre kapljice unutar Hrvat-ske, ali i izvan nje, i ovaj put imat �e županiju partnera. Izbor je pao na Zagreba�ku županiju kao podru�je dobrih i znanih vinara. Do�i �e i jedna jadranska županija, zatim udruge iz Ma�arske, Austrije te susjedne Slo-venije. Kao i prijašnjih godina, sve �e završiti velikim vinskim balom 29. svibnja u Železnoj Gori. Kako je Urba-novo interes Županije, i to streteški u turisti�koj branši, narednih mjeseci sve �e biti podre�eno cilju ostvarenja najbolje priredbe dosad.

Ovogodišnje Urbanovo bit �e i prvi ispit za novoizabranog pred-sjednika Udruge “Hortus Croatiae” Davida Štampara. Sin još poznatijeg oca Bojana Štampara u Udrugu je prvi put stupio 2010. godine, i to s idejom pro�. Edija Mileti�a o klonskoj selekciji pušipela, koja je sretno zaživjela. (vv)

IDEOLOŠKE PODJELE i kompromisi u Murskom Središ�u

Ho�e li Titu uzeti ulicu, a vratiti bistu Karla Mrazovi�a Gašpara?Premda se promjena imena Ulice Josipa Broza u Murskom Središ�u od dijela politi�ara dugo priželjkivala, za stvarnu promjenu potreban je i pogodan trenutak

Promjena se uz to pokušava uraditi u paketu s imenovanjem ulica u naselju Sitnice, tako da se ne bi radilo o pre-imenovanju isklju�ivo jedne ulice u gradu, ve� može biti još nekih drugih. Tu je i mogu�nost povratka biste Karla Mrazovi�a Gašpara koja je maknuta ispred prostora ispred Osnovne škole nakon pada socijalizma, �iji je on na-rodni heroj bio, uz revitalizaciju po-stolja spomenika Rudaru, koji pak je simbol mnogih rudara koji su othranili generacije obitelji s podru�ja Murskog Središ�a.

Gradona�elnik želi ugoditi svima

Gradona�elnik Srpak pokušava ugoditi svim stranama, lijevoj opciji povratkom biste Karla Mrazovi�a Gašpara u javni prostor, a preimeno-vanjem Ulice Josipa Broza svojim ko-alicijskim partnerima. Naime, Hrvat-ska demokrš�anska stranka uputila je prijedlog za promjenom imena Ulice Josipa Broza. No, da bi sve bilo u skladu s demokratskom procedurom, imeno-vano je povjerenstvo za imenovanje ulica, koje je preslika sastava Gradskog vije�a, a predsjednik povjerenstva je Ivan Gori�anec, iz �ije stranke i dolazi zahtjev za promjenom naziva Ulice.

No klju�no pitnaje za gra�ane je tko �e snositi troškove zamjene do-kumenata: ne radi se samo o osobnim iskaznicama, voza�kim dozvolama, ve� i putovnicama, zdravstvenim iskaznicama, raznim bankovnim

karticama i drugim dokumentima koji sadržavaju adresu. Osim samih troškova za izradu dokumenata, tu je i potrošeno vrijeme za obijanje šaltera za njihovu izmjenu.

U Gradu su ipak nešto o tome tre-bali pitati i stanovnike Ulice Josipa Broza. Anketa me�u stanovnicima te Ulice ne bi bila naodmet, prije promje-ne naziva. Tako bi zaokružili demo-kratsku proceduru. Drugo je pitanje koje �e se novo ime toj ulici predložiti i ho�e li odoljeti tome da ono ne bude ideološki obojeno, kako ga ve� idu�a vladaju�a garnitura ne bi smatrala ne-poželjnim i dobila poriv za promjenom naziva Ulice.

U demokratskoj proceduri vije�-ni�ka ve�ina može promijeniti Ulici ime, donijeti odluku da �e gra�ani ima-ti pravo na odre�eni iznos troškova kod zamjene dokumenata, me�utim, pitanje je ho�e li im gra�ani honorirati to što su im zamijenili naziv Ulice i tko �e se zbog toga osje�ati bolje.

I Sitnice žele imenovanje ulica

Po�etkom 2014.godine iz VMO-a Sitnice upu�en je zahtjev za imenova-njem ulica u tom naselju, uz obrazlože-nje pove�anog broja stanovnika, kao i izgradnje novih stambenih objekata. U Gradu podržavaju njihovu želju za imenovanjem ulica, ali uz opasku da Grad nije u mogu�nosti podmiriti nove troškove koji �e nastati zbog potrebe promjene dokumenata.

U Murskom Središ�u, ponajviše me�u lokalnim politi�arima, od neovisnosti Hrvat-ske postoje prijepori oko imena sadašnje gradske žile kucavice - Ulice Josipa Broza

Gradona�elnik Srpak pokušava ugoditi svim stranama, lijevoj opciji povratkom biste Karla Mrazovi�a Gašpara u javni

prostor, a preimenovanjem Ulice Josipa Broza svojim koalicijskim partnerima

Urbanovo 2015. najavljeno je u restoranu Terbotz

527. velja�e 2015. Aktualnowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Piše: Josip Š[email protected]

GLOBALNO I LOKALNO

Nobelovac Paul Krugman objavio je na svom blogu

komentar u kojemu tvrdi da je Gr�ka pregovorima posti-gla uspjeh, makar ne izgledalo tako. On smatra da više nije mogu�e samo nametati teške mjere vra�anja duga, a ne nuditi ništa drugo, jer to odvodi samo u težu situaciju. Tu neoliberal-nu ekonomsku politiku smatra prošloš�u, naime, više u nju ne vjeruju ni svi vjerovnici.

Gr�ka je tako postala brod predvodnik nove Europe

koji više ne može trpjeti teret visokih kamata na kredite da bi vra�ao dugove i sve se više shva�a dajoj treba nova nada

i predah. Tim više što privati-zacija ne donosi dovoljno novca državi kako su se neki nadali.

Odricanje se ovih dana nudi i Hrvatskoj preko prepo-

ruka Komisije EU-a, no rezanje, osim ako je nešto suvišno, ne�e i ne može donijeti ništa dobro, ve� samo ve�u krizu. Jedino što može donijeti više sre�e jest razvoj gospodarstva i ve�i BDP, kao i pametna ulaganja. No kako se razvijati ako su vrata razvoju zatvorena jer smo ne-konkurentni. Dakako ulaganji-ma, no �ijim? Dijelom doma�im, dijelom iz fondova EU-a.

No to ni slu�ajno ne�e biti dovoljno, iako tako mnogi

mnogo više trošila nego proizvo-dila. Kad se ameri�ka ekonomija razvila, mogli su više kupovati od Britanaca i obje su države bile pobjednici u toj ekonomskoj igri. Drugi primjer dogodio se nakon Drugoga svjetskog rata. Amerika je pomogla opustošenoj Europi, da bi danas razvijena Njema�-ka prodavala svoje proizvode Americi, pa su opet dugoro�no gledano na dobitku Amerika i Njema�ka.

Zbog toga je nova Vlada u Gr�koj postavila pitanje eko-

nomske neravnoteže i ravnote-že, pitanje centra i ekonomske periferije.

Njema�ka ne može zauvijek biti sigurna da �e Amerika

biti kupac i živjeti iznad svojih mogu�nosti. Bilo bi za nju mno-go pametnije da stvara vlastite

kupce u zemljama Europe. Hrvatska je tu mali igra� na periferiji, no više nije sama, sad to postaju i velike europ-ske zemlje i nešto se mora promijeniti, a opcija sigurno nije bogata Njema�ka i siro-mašna Europa.

.

Traži se bogati ujak

U RODNOJ Donjoj Dubravi u petak je ipak otkriveno spomen-obilježje u �ast prof. dr. sc. Zvonimiru Bartoli�u

Prvotni prijedlog bio je da se spomen-plo�a dr. Zvonimiru Bartoli�u postavi na zgradi Osnovne škole Donja Dubrava. Taj prijedlog odbio je Školski odbor OŠ-a Donja Dubrava krajem 2014. godine s pet glasova protiv od ukupno sedam glasova. Pravi razlog odbijanja ni danas nije jasan

Umjesto na pro�elju Osnovne škole, spomen-plo�a na zgradi Zalan

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

Op�ina Donja Dubrava, Družba Bra�e hrvatskoga zmaja, Zrinska gar-da �akovec i Matica hrvatska �akovec zajedno su na zgradi povijesnog zdanja Zalan u Donjoj Dubravi u �ast dr. sc. Zvo-nimiru Bartoli�u, donjodubravskom si-nu, postavili spomen-plo�u. Otkrivanju spomen-plo�e bili su nazo�ni supruga Marija i sin Saša, druga rodbina te veliki broj mještana Donje Dubrave.

O dr. sc. Zvonimiru Bartoli�u izre-�eno je u Donjoj Dubravi mnogo lijepih rije�i. Bojan Kocijan, tajnik Zrinske garde �akovec i moderator programa, naglasio je: - Još su nam živa sje�anja o tome kako nam je govorio o hrvatskoj povijesti i kulturi, kako je bio aktivan do zadnjeg trena i kako je zapravo otišao s ovog svijeta prije šest godina dok je bio u poslu.

U prostorijama KUD-a “Selja�ka sloga” D. Dubrava održan je sat sje�anja na dr. Zvonimira Bartoli�a, uz brojne štovatelje tu su bili saborski zastupnik Dragutin Glavina, dožupan Me�imurske županije Zoran Vidovi�, �elnici Op�ine Donja Dubrava predvo�eni zamjenikom na�elnika Dragutinom Mikulanom, Marijan Ramuš�ak, pro�elnik Družbe Bra�e hrvatskoga zmaja, Zmajski stol �akovec, gardisti Zrinske garde i njihov predsjednik Alojzije Sobo�anec, dekan Gornjome�imurskog dekanata, msgr. Leonard Logožar, doma�i župnik, vl�. Mirko Pilaj, Ivan Pranji�, predsjednik Matice hrvatske, Ogranak �akovec, te njegov dugogodišnji suradnik, dr. sc. Dragutin Feletar iz Donje Dubrave, pje-snik Ernest Fišer i drugi.

Dona�elnik Op�ine Donja Dubrava Dragutin Mikulan i dožupan Zoran Vi-dovi� zahvalili su inicijatorima na po-stavljaju spomen-plo�e kao jednom od najboljih na�ina da se oda po�ast osobi koja je zadužila �itavo Me�imurje i Hr-vatsku. Dr. sc. Dragutin Feletar održao je predavanje o životnom i znanstve-nom putu dr. Bartoli�a, dok je prof. Ivan Pranji� govorio o njegovom bogatom književnom stvaralaštvu. Ovoj prosla-vi pridružilo se i Hrvatsko �ilatelisti�ko društvo “Zrinski” izdavanjem prigodne dopisnice, o �emu je govorio njihov �lan Josip Bajuk.

Spomen-plo�u otkrili su zajedno Dragutin Mikulan i Marijan Ramuš�ak, uz kratku zahvalu. Zajedni�ki vijenac podno plo�e blagoslovio je vl�. Mirko Pilaj, a položili ga zajedno organizatori: Dragutin Mikulan, Dragutin Feletar, Ma-rijan Ramuš�ak, Ivan Pranji� i Alojzije Sobo�anec.

Obol dostojanstvenom trenutku svojim su pjevanjem dali �lanovi crkve-noga pjeva�kog zbora Župe sv. Marga-rete Donja Dubrava. Pjesme iz knjige dr. sc. Zvonimira Bartoli�a “Otac i ja kosimo travu” kazivali su Martina Kova� i Ni-no Klobu�ari�, �lanovi KUD-a “Selja�ka sloga” D. Dubrava. Skup je završio dru-ženjem u zgradi Zalan.

Otkrivanje spomen-plo�e na zgradi Zalan

Sat sje�anja na dr. Zvonimira Bartoli�a

Obitelj Bartoli�, supruga Marija s unukom i sin Saša, kraj spomen-plo�e

Središnja li�nost novije me�imurske kulturne

povijestiDr. sc. Zvonimir Bartoli� jedna je od

središnjih li�nosti novije me�imurske kulturne povijesti dvadesetog stolje�a. Bio je kao mladi gimnazijalac zatvoren na Golom otoku i kasnije šikaniran, što je zasigurno ostavila trag u njegovu životu. Ro�en je 1930. godine u Donjoj Dubravi. Gimnaziju polazi u Prelogu i Varaždinu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu brani doktorsku disertaciju na temu “Književno djelo Jurja Habdeli�a”.

Osniva� je, suosniva� i obnovitelj Matice hrvatske u �akovcu 1964. godi-ne zajedno s dr. Jožom Skokom, višego-dišnji �lan Glavnog odbora Središnjice Matice hrvatske, �lan Društva hrvatskih književnika, sudionik znanstvenih sku-pova, suautor više monogra�ija (Nede-liš�e, Prelog, Mala Subotica), suradnik brojnih �asopisa, listova i enciklopedij-skih izdanja, pokreta� listova i �asopi-sa, urednik Hrvatskog sjevera i urednik svih Mati�inih knjiga, pisac velikog broja predgovora i pogovora.

Više od tri desetlje�a profesor na Visokoj u�iteljskoj školi (Pedagoška akademija, kasnije Odsjek Fakulteta pedagogijskih znanosti u Zagrebu) i prvi njen dekan. Svojom djelatnoš�u obilježio je kulturni i znanstveni život sjeverne Hrvatske. Piše i na kajkavštini prozu i

poeziju. S Božicom Jeluši� i Ivanom Lac-kovi�em Croatom 1993. objavio je poet-ski, prozni i likovni itinerarij Krista pod imenom “Jezuši”, simbola utjehe onih koji u ratu trpe. Dr. Zvonimir Bartoli� dobitnik je Nagrade “Zrinski” i Mati�i-ne Nagrade “Ivan Kukuljevi� Sakcin-ski” – dva puta, za “Decretum” Ivanuša Pergoši�a 2003. i za “Triptih Zriniana” 2005. – kao i Nagrade HAZU-a za najviša znanstvena i umjetni�ka dostignu�a u RH za 2005. za podru�je književnosti. Bio je zastupnik Županijskog doma u Hrvatskom saboru od 1993. do 1997. Njegov književno-povijesni, pjesni�ki i esejisti�ki opus sastoji se od tridese-tak knjiga i zbornika, s ukupno preko 600 naslova, o �emu je svojevremeno bibliogra�iju sastavio dr. Ernest Fišer. Ta prebogata ostavština još nije ni po�etno valorizirana, što ostaje suvremenicima. Objavio je �ak šesnaest studija, kritika rasprava i eseja, uz naro�ito zapažene sjevernohrvatske teme, te uredio tride-set knjiga Matice hrvatske �akovec, što je samo dio njegova opusa. Kako je ista-knuo Ivan Pranji�, predsjednik Matice hrvatske �akovec, dr. Zvonimir Bartoli� nije se nikad i ni u kakvim politi�kim i povijesnim okolnostima odricao hrvat-skih nacionalnih vrijednosti.

Gradi se Šetnica dr. Zvonimira Bartoli�a uz

Dravu Pomalo je izbjeglo oku javnosti da

je još 8. prosinca 2009. Op�insko vije�e Donja Dubrava donijelo jednoglasnu odluku da �e se obala uz Dravu od ku-pališta do dravskog mosta zvati Šeta-lište dr. Zvonimira Bartoli�a. To je na sve�anosti u petak ponovno potvrdio zamjenik na�elnika Op�ine Donja Du-brava Dragutin Mikulan (na�elnika je oborila gripa).

Rije� je šetalištu dužine oko dva kilometra, od vidovskog mosta do dubravskog mosta uz Dravu, gdje je ve� ure�ena staza za pješake nasuta šljunkom. Namjera je da se i dijelom iz europskih sredstava šetnica uz Dravu uredi do kraja.

Kad bude dovršena Šetnica dr. Zvo-nimira Bartoli�a, bit �e sigurno jedna od naljepših šetnica u našem kraju, posebno zbog toga što nema prepreke izme�u vode i obale, odnosno visokog nasipa, jer je sama lijeva obala Drave visoka. Na istoj sjednici održanoj 2009. godine donesena je i odluka da se prva novoosnovana ulica u Donjoj Dubravi nazove po dr. Zvonimiru Bartoli�u.

POLITIKA ILI…Zašto je Školski odbor odbio spomen-plo�u na Školi?

Op�ina Donja Dubrava na taj se na-�in doista odužila dr. Zvonimiru Barto-li�u na svemu onome što je on u�inio. Dogodili su se nesporazumi, no bez ve�ih posljedica.

Naime, prvotni prijedlog bio je da se spomen-plo�a dr. Zvonimiru Barto-li�u postavi na zgradi Osnovne škole Donja Dubrava. Taj prijedlog odbio je Školski odbor OŠ-a Donja Dubrava kra-jem 2014. godine s pet glasova protiv od ukupno sedam glasova. Pravi razlog odbijanja ni danas nije jasan. Razlog po svoj prilici nije (samo) politi�ki. Neke pretpostavke idu u smjeru da �lanovi Školskog odbora nisu željeli da jednog dana Osnovna škola nosi bilo �ije ime, jer se oduvijek zove samo OŠ Donja Du-brava. Tako�er, kako nam kažu ljudi bliski ovoj problematici u tom mjestu, koji ipak ne žele otkriti svoj identitet, “u Školskom odboru sjede mladi �lanovi koji nisu dovoljno znali o dr. Bartoli�u ili im nije bilo dovoljno pojašnjeno”.

Ina�e, prilikom glasovanja o spo-men-plo�i na Školskom odboru za po-stavljanje je bio predsjednik Op�inskog vije�a Donja Dubrava Zlatko Haramija.

Školski odbor, kako nam je tako�er re�eno, zapravo nije bio protiv postav-ljanja plo�e, ve� je prilikom odbijanja prijedloga 2014. godine donio prepo-ruku da se spomen-plo�a postavi na zgradi Zalan, a ne na zgradi OŠ-a Donja Dubrava.

Me�utim, ve� samo odbijanje da se javno s punim imenom i prezime-nom govori o tome “zašto je odbijeno postavljanje plo�e na OŠ-u” dovoljno govori samo po sebi da su u Donjoj Du-bravi vjerojatno i dalje na djelu i u pita-nju i odre�ene politi�ke igre i igrice oko imena i prezimena te djela Zvonimira Bartoli�a. Bilo kako bilo, spomen-plo�a napokon je postavljena protekli petak na povijesnoj zgradi Zalan u centru Do-nje Dubrave, nakon što je to odobreno od strane nadležnih ustanova.

misle. Mora usko�iti i Njema�ka svojim kapitalom, a možda i dru-ge razvijenije zemlje. Njema�ka je prošle godine imala najve�i trgovinski su�icit u povijesti od 217 milijardi eura, što se nije do-godilo pola stolje�a. Ekonomisti analiti�ari kažu da je to druga strana jedne te iste medalje ne-dovoljnog razvijanja europskog tržišta unutar Europske unije. Odnosno tvrdi se da je njen su-�icit štetan isto kao i naš de�icit. Ako Njema�ka ima veliki višak, drugi u Uniji imaju veliki manjak. Jednostavnim rije�ima, njema�-ku robu nema tko kupovati u Europi jer su društva, pa tako i hrvatsko, postala siromašna, i zato se ona izvozi u Ameriku.

Baš u ovih dana u pra�enju Ko-misije EU-a, kako se to lijepo

kaže, Hrvatska, ali i Italija i Fran-

cuska, najve�e europske zemlje, koje o�ito polako postaju europ-ska gospodarska periferija.

Ako one ne mogu dovoljno kupovati, odnosno njihovi

gra�ani, da bi unutarnje europ-sko tržište raslo, kako �e to tek naši gra�ani?

Zasad se Njema�ka izvla�i na na�in da prodaje svoju robu

u Ameriku. Odluka da Njema�ka glumi bogatog ujaka još ni izdale-ka ne postoji u svijesti, to�nije, da ulaže u manje razvijene zemlje Europske unije, pa i Hrvatsku, te na taj na�in smanji tu neravno-težu izme�u centra i periferije. Da se to može, potvr�uje primjer bivše isto�ne Njema�ke.

Postoje najmanje dvije sli�ne situacije u povijesti. Brita-

nija je u devetnaestom stolje�u ulagala u Ameriku, koja je tada

6 Gospodarstvo 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI�FOTO: ZLATKO VRZAN

�akove�ka Elektra ve� je dulje vrijeme bila izvan pa-žnje javnosti, možda i zbog toga što struju doživljavamo kao nešto prirodno, kao zrak koji udišemo, jer bez nje je ži-vot nezamisliv. Struja pokre�e sve što je vezano uz naš život. Ni svemo�nog interneta ne bi bilo bez struje. Od trenutka kada upalimo svjetlo �im se probudimo i uklju�imo prvi ku�anski aparat, kroz dan na poslu, do nave�er kada gleda-mo televiziju ili se zabavlja-mo na društvenim mrežama - naš pratilac je struja. Kakvi su Me�imurci potroša�i elek-tri�ne energije, te ponešto o potrošnji elektri�ne energije i investicijama u Me�imurskoj županiji, pitali smo Mladena Hrena, direktora �akove�ke Elektre

• Kakvi su Me�imurci potroša�i i platiše struje?

— Ve�ina Me�imuraca je-su odgovorni potroša�i. Odgo-voran potroša� nije samo onaj koji u rokovima redovito pod-miruje svoje obaveze, nego se aktivno bavi kontrolom svoje potrošnje, na vrijeme reagira ukoliko se na�e u financijskim neprilikama i dolazi do pro-blema s podmirivanjem ra�u-na te zapo�inje proces repro-grama dugovanja, sudjeluje u odabiru najpovoljnijeg modela obra�una i naplate elektri�ne energije. Odgovorni potroša� tako�er brine da su podaci o adresi mjernog mjesta to�ni, dostavlja podatke o adresi dostave ra�una ili bilo kojih drugih obavijesti u slu�aju da

Iz najstarije robne ku�e u centru �akovca na Franjeva�-kom trgu danima vrišti veliki natpis: Totalna rasprodaja radi zatvaranja. To je ponukalo na-šu radoznalost ho�e li se robna ku�a u centru pridružiti nizu zgrada osu�enih na propa-danje zbog gubitka poslovne �unkcije. Bilo bi zaista turobno da još jedna zgrada u samom centru po�ne propadati. Nai-

je nekretnina nenastanjena i sl. S druge strane, imamo i kupce koji redovito kasne sa svojim obavezama, te se pre-ma njima moraju poduzimati akcije na naplati dospjelog dugovanja. Svjesni smo gos-podarske situacije te su ove mjere zadnje sredstvo kojem pribjegavamo. Kupce dužnike i ovom prilikom pozivamo da nam se na vrijeme obrate (pri-je izdavanja opomene, naloga za isklju�enje ili ovrhe) i do-govore konkretan reprogram nastalog dugovanja. S kupcom koji podnese prijedlog repro-grama dugovanja prije izdava-nja opomene uvijek zajedni�ki nalazimo najpovoljnije rješe-nje otplate dugovanja.

Problemati�no tek oko pet posto

potroša�a• Kakvo je stanje s dugo-

vanjima gra�ana, stanjem ovrha i oprostom dugova u Me�imurju?

— Ukupna dugovanja u iznosu od oko 4,5 milijuna kuna odnose se na oko 20 % kupaca, dok je tek nešto manje od 5 % kupaca problemati�-nih i konstantno se nalaze na listama dužnika. Prema njima provodimo, nakon višekrat-nih upozorenja i opomena, ra-zli�ite mjere prinudne naplate dugovanja, kao što su isklju-�enje, ovrhe i sl. U protekloj godini proveli smo nešto više od sto zahtjeva za pokretanje ovršnih postupaka za kupce kategorije ku�anstva, od kojih je ve�ina pla�ena prije pravo-mo�nog rješenja o ovrsi. Kako Elektra �akovec elektri�nom energijom opskrbljuje približ-no 46.300 kupaca, situacija ni-

je loša, ali potrebno je nastavi-ti s kontinuiranim radom na poboljšanju naplate. Kao što je ve� poznato, HEP je pristu-pio sporazumu s Vladom RH o oprostu dugovanja, te smo temeljem tog sporazuma i mi obavezni pridržavati se nave-denoga. Napominjemo da kup-ci koji imaju uvjete za oprost to svoje pravo mogu provjeriti na FINA-i koja i vodi cijeli po-stupak. Popunjenu i ovjerenu dokumentaciju kupci moraju sami dostaviti vjerovniku, koji se mora o�itovati.

• Komentar dolaska konkurencije i nove usluge Elektre - Hepi paketi, jesu li gra�ani ostali vjerni po-troša�i HEP-a i što se promi-jenilo u tom smislu u radu �akove�ke Elektre za one potroša�e koji su izabrali drugog distributera?

— Treba razlikovati dis-tributera elektri�ne energije kao što je Elektra �akovec i

• Navedite nekoliko korisnih navika kojima možemo smanji� potrošnju u ku�anstvu?

— Mnogo je elemenata o ko-jima ovisi kolika �e bi� potrošnja elektri�ne energije u našem do-ma�instvu. Na web-stranici Fon-da za zaš� tu okoliša i energetsku u�inkovitost navedene su naje� -kasnije mjere za smanjenje po-trošnje svih vrsta energenata, pa tako i elektri�ne energije. Ovom prilikom navodim najvažnije: kod kupovine novih aparata obra� te pažnju na energetski razred apa-rata, bolji razred uvijek zna�i da je aparat štedljiviji. Tako�er je bitno odabra� onu veli�inu i speci� ka-

cije aparata koje zadovoljavaju naše potrebe. Termostate na nji-ma podesi� na srednju vrijednost (maksimalno podešena vrijednost nosi za sobom i 10 - 15 % ve�u po-trošnju elektri�ne energije); gasi� rasvjetu u prostorijama u kojima se trenutno ne nalazimo, koris� -ti što više štedljivijih rasvjetnih � jela; perilice su�a i rublja te su-šilice rublja napuni� do standar-dizirane koli�ine (ne iznad toga i ne ispod), hladnjake i zamrziva�e po mogu�nos� držite u hladnim prostorijama; redovito �iš�enje perilica i sušilica, jer suvremeni apara� su opremljeni senzorima koji omogu�uju naje� kasniji ciklus

rada. Ako je senzor ili unutrašnjost aparata one�iš�en, ni senzor ne�e da� pravilnu naredbu aparatu. E� -kasnije je korištenje grija�a vode negoli grijanje vode u loncu na elektri�nom štednjaku. Po mogu�-nos� radio i TV prijamnike ugasi� . Stand by troši �ak oko �etvrtinu elektri�ne energije u odnosu na upaljeni ure�aj. Dodatan efekt dobiva se i uklju�ivanjem ve�ih potroša�a elektri�ne energije u doba niže dnevne tarife kad je cijena elektri�ne energije 50 % manja u odnosu na ve�u tarifu, pod uvjetom da je odabran tarifni model s dvotarifnim obra�unom elektri�ne energije.

ulaganja koji je osnova za izradu trogodišnjih i godiš-njih planova ulaganja. Svake godine ulaže zna�ajna sred-stva u elektroenergetski su-stav u svojoj nadležnosti. Ula-ganja su nužna zbog ostvare-nja poslovnih ciljeva kao npr. pove�anje kapaciteta mreže, pove�anje sigurnosti i pouz-danosti napajanja, smanjenje prekida u napajanju i sma-njenje gubitaka elektri�ne energije. Ovi ciljevi ostvaru-ju se kroz više investicijskih programa koji obuhva�aju: kapitalna ulaganja (velika, višegodišnja), u 2014./2015. godini rekonstrukcija tra�o-stanice Trokut u �akovcu (za-mjena dotrajale opreme), re-konstrukcije mreža niskoga i srednjega napona, izgradnja poveznih srednjonaponskih vodova, zamjene tra�ostanica SN/NN, zamjene trans�orma-tora SN/SN i SN/NN, širenje sustava daljinskoga vo�enja objekata po dubini srednje naponske mreže, zamjena brojila, sanacija priklju�aka i mjernih mjesta. Za realizaciju spomenutih ulaganja u 2015. godini inicijalni plan investi-cija iznosi 11,2 milijuna kuna, uz dodatno o�ekivanih 11 - 12 milijuna kuna.

• Možemo li o�ekivati sniženje cijene struje?

— Kako što sam ve� pri-je napomenuo, cijene dis-tributera po kojima on vrši uslugu opskrbe kupcima su u potpunosti regulirane od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), dok se cijene tržišnih opskr-bljiva�a slobodno �ormiraju na tržištu po tržišnim prin-cipima.

MLADEN HREN, direktor HEP-a ODS-a Elektre �akovec

Ve�ina Me�imuraca pravovremeni platiše i

odgovorni potroša�i- U protekloj godini proveli smo tek nešto više od sto zahtjeva za pokretanje ovrš-nih postupaka za kupce kategorije ku�anstva, od kojih je ve�ina pla�ena prije pravomo�nog rješenja o ovrsi. Kako Elektra �akovec elektri�nom energijom opskrbljuje približno 46.300 kupaca, situacija nije loša, ali potrebno je nastaviti s kontinuiranim radom na poboljšanju naplate. - kaže direktor �akove�ke Elektre

opskrbljiva�e, me�u kojima je i HEP - Opskrba sa svojim Hepi paketom, koja je tržišni opskrbljiva� kao i svi drugi. Distributer, odnosno Elektra, ima zadatak omogu�iti pri-stup elektri�noj energiji svim kupcima, neovisno o tome kojeg su opskrbljiva�a oda-brali. Uz ove kupce koji imaju svog opskrbljiva�a distributer mora preuzeti i uslugu opskr-be kupaca koji nisu odabrali opskrbljiva�a ili su ostali bez njega. Cijene distributera po kojima on vrši uslugu opskr-be tim su kupcima u potpu-nosti regulirane od strane Hrvatske energetske regula-torne agencije (HERA), dok se cijene tržišnih opskrbljiva�a slobodno �ormiraju na trži-štu po tržišnim principima. U oba slu�aja kupci distribu-teru pla�aju ‘mrežarinu’, koja je ista i za kupce koji imaju opskrbljiva�a i za one koji ga nemaju.

Ovdje bih dodao, HEP ne angažira prodajne terenske predstavnike niti upu�uje svoje zaposlenike u domove kupaca radi ponude ugovora o opskrbi elektri�nom energi-jom. Zaposlenici HEP-a obilaze domove kupaca isklju�ivo radi o�itavanja mjernih ure�aja i drugih poslova iz nadležno-sti Operatora distribucijskog sustava te moraju imati odgo-varaju�u službenu iskaznicu koju na zahtjev kupca moraju pokazati.

Cijena struje ovisi o HERA-i

• Ho�e li u ovoj godini biti novih ulaganja Elektre �akovec u distribucijsku mrežu u Me�imurju, zašto i koliko?

— Elektra �akovec kao dio HEP Operator distribu-cijskog sustava i u skladu sa zakonskom obvezom ima izra�en desetogodišnji plan

me, s jedne strane pješa�ke zo-ne ve� je polumrtvi kompleks bivšeg MT�-a, a po gradu bi se moglo nabrojati još praznih po-slovnih prostora koji su zatvo-reni u recesiji uslijed poslovne propasti.

Upit što �e se dogoditi s robnom ku�om u centru �a-kovca uputili smo u Lanteu, grupu iz koje su nam odgovorili da se ne radi o zatvaranju rob-

Mladen Hren, direktor �akove�ke Elektre: - HEP ne angažira prodajne terenske predstavnike niti upu�uje svoje zaposlenike u domove kupaca radi ponude ugovora o opskrbi elektri�nom energijom.

Zaposlenici HEP-a obilaze domove kupaca isklju�ivo radi o�itavanja mjernih ure�aja

ŠTO NAKON ZATVARANJA poznate stare robne ku�e u centru �akovca

Izlazi tekstilna roba, a ulazi supermarket na dva kataIzlazi tekstilna roba, a ulazi supermarket na dva kata

Od Uskrsa �e poznata �akove�ka trgova�ka destinacija postati supermarket

ne ku�e Centar u �akovcu, ve� zapravo o prenamjeni ponude, jer u robnu ku�u ulazi novi tr-govac, križeva�ki KTC, koji �e u robnoj ku�i u �akovcu otvoriti supermarket, i to na dvije eta-že. U prizemlju �e se prodavati prehrana, pi�a, sredstva za �i-š�enje i ku�anske potrepštine, a na katu, koji je ve� godinama bio zatvoren, prodavat �e se: tekstil, baby-oprema, bijela

tehnika, audiovideooprema i mali ku�anski aparati. Robna ku�a s novom ponudom plani-ra se otvoriti do Uskrsa.

Dosadašnja trgovina Cen-tra �e se sa svojom ponudom tekstilne ženske, muške i dje�je odje�e, opreme i igra-�aka preseliti na novu lokaci-ju koju bi, kao i dan otvorenja, trebali definirati u narednim danima. (BMO)

Kako smanjiti potrošnju struje

727. velja�e 2015. Gospodarstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi

POZIVAMO VAS DA SE UKLJU�ITE U NAŠU AKCIJU

Pozivamo Vas da na-ma i javnosti predsta-vite poslodavce koji od-govorno posluju i cijene svoje radnike ispla�uju�i im dostojne pla�e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osiguravaju dobre uvjete rada i pozitivnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalitete života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.

TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE!

Povjerite nam ime firme/poslodavca u Me-�imurskoj županiji u ko-joj ste doživjeli pozitivno iskustvo ili imate saznanja da zavrje�uje u�i na listu najpoželjnijih u Me�imur-skoj županiji.

Trebamo dobre pri-mjere kako bismo poka-zali da je odgovorno poslo-vanje mogu�e i da postoji.

KAMO SLATI PRIJEDLOGESvoje prijedloge s navedenim razlogom zašto neko-

ga predlažete pošaljite nam na mail: [email protected]

Identitet predlaga�a moramo znati, ali, ako Vi to ne želite, ne�emo ga javno objaviti.

AKCIJA PO�INJE SADA, A TRAJAT �E DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.

Nalazimo se na vratima Hrvatske i u najbližem smo fizi�kom kontaktu s razvije-nim zemljama Europske unije. Predvodnik smo poboljšanja trendova u gospodarstvu. Naši gospodarstvenici dokazali su

TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME�IMURSKOJ ŽUPANIJI

AKCIJA “ME�IMURSKIH NOVINA”

[email protected]

PIŠE: ROBERTA RADOVI�

Krilatica Zeleno i �isto sa-žima sve djelatnosti i sve ono o �emu ve� punih dvadeset godina �akove�ka tvrtka Am-bijenti d. o. o. svakodnevno, u svim godišnjim dobima, brine. Obljetnica davdeset godina uspješnog rada obilježena je protekli tjedan u zgradi Scheier u �akovcu. Pero Vidovi�, direk-tor tvrtke, emotivnim je govo-rom podsjetio brojne nazo�ne poslovne partnere, suradnike, djelatnike, prijatelje i druge uzvanike na po�etke tvrtke koja je osnovana krajem 1994. godine, kada se u tim još tada ratnim vremenima startalo bez zale�a i kapitala.

Zaposleno osamdeset djelatnika koji redovno pri-maju pla�u

Danas su Ambijenti po-uzdano malo poduze�e koje obavlja poslove na ure�enju,

da mogu ravnopravno sa svo-jim proizvodima konkurirati na svim kontinentima širom svijeta.

To nije zasluga samo geni-jalnih poduzetni�kih umova, ve� i svih radnika koji sudjeluju

u njihovu stvaranju. Me�imurci su oduvijek rado primjenjiva-li tu�a i vlastita poduzetni�ka iskustva. Zato slovimo kao ure-�eni kraj marljivih ljudi.

Me�utim, dosta nam je biti na za�elju Hrvatske po niskim

pla�ama! To ne dopri-nosi ugledu, statusu ni prihodu županije.

Sada moramo oti�i korak dalje. Odsko�iti sa za�e-lja po pla�ama jer to kvari sliku Me�imurske županije kao ure-�ene i poželjne županije.

Potrebno je stvoriti uvje-te rada na koje bi zaposleni u me�imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi svijest da gospodarski rast ni-je sam sebi svrhom. Ne smije služiti boga�enju uskog sloja pojedinaca, ve� mora biti u

službi unaprje�enja cijele za-jednice.

Dobre pla�e doprinose ve�em zadovoljstvu gra�ana, jer im omogu�uju sadržajniji život, a ne samo rad za golu eg-zistenciju. Zadovoljni gra�anin je zdraviji i produktivniji rad-nik, a op�ina ili grad koji živi od poreza na njegovu ve�u pla�u može planirati kvalitetniju nad-gradnju, je�tinije i bolje vrti�e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za u�enike i studente, pomo� umirovljenicima i potre-bitima te ure�enija naselja.

izgradnji i održavanju zele-nih površina i in�rastruktu-ralnih objekata, svakodnev-nom i generalnom �iš�enju svih vrsta objekata i uprav-ljanja zgrada. Proizvode i nešto crnogorice, a rade od �akovca do Iloka, Umaga i Dubrovnika. Planiraju posao proširiti i u me�unarodno okruženje. U Ambijentima je zaposleno osamdesetak ljudi koji su klju�an �aktor razvoja tvrtke. Poslovne uspjehe uvi-jek zajedno slave na godišnjim stru�nim izletima ili na Jurje-vo, 23. travnja, kada se obilje-žava dan poduze�a. Tvrtka se �esto i rado uklju�uje u niz humanitarnih akcija i pomo�i potrebitima naše županije.

Poželjan poslodavac i partner

Po kriterijima tvrtke BI-SODE, koja provodi polovna istraživanja, poduze�e Ambi-

jenti d. o. o. �akovec upisano je u Zlatnu knjigu hrvatskih poduzetnika i menadžera u osam izdanja. Posljednjih godina po uspješnosti po-slovanja pripada u dva po-sto najuspješnijih u Hrvat-skoj. Ambijenti su i nositelj Certifikata bonitetne izvr-nosti AAA, koji su zaslužili 2011., 2012. i 2014. godine. Tijekom 2009. godine, u do-ba najžeš�e krize, zna�ajna sredstva i rad uložili su u implementiranje Sustava kvalitete upravljanja i oko-liša ISO 9000 i ISO 14000.

Djelatnici su svoje zado-voljstvo radnim uvjetima i vodstvom tvrtke prikazali u prigodno snimljenom vi-deoprilogu koji je prikazan na sve�anosti. �estitke Am-bijentima za govornicom iskazali su Marija Herman, Ante Kapulica, Nikola Mu-sta�, Sandra Herman i Lidija

Komes, urednica obrazov-ne radioemisije “Slušaj ka-ko zemlja diše”. Umjetni�ki program obogatili su na-stupi sakso�onista Marija Jageca, Pjeva�ki zbor “Josip

Štolcer Slavenski” �akovec i njegova muška vokalna skupina. Dvadeset prolje-�a, ljeta, jeseni i zima Am-bijenti ure�uju, �iste i odr-žavaju otvorene i zatvo rene

JUBILARNA OBLJETNICA �akove�ke tvrtke Ambijenti d. o. o.

Zeleno i �isto misle ve� dvadeset prolje�a, ljeta, jeseni i zima!

poslovne prostore, velike zelene površine i parkove. Svojim dvadesetogodišnjim radom i pro�esionalizmom pokazali su kako su pože-ljan poslodavac i partner.

Direktor Pero Vidovi�: - Ambijenti idu dalje: Z eleno i �isto!

8 Kroz Međimurje 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKOFOTO: ZLATKO VRZAN

Uz 1. ožujka, Dan civilne zaštite, u vije�nici Me�imur-ske županije u �etvrtak održa-na je sve�ana sjednica Stožera zaštite i spašavanja i Stožera civilne zaštite Me�imurske županije, uz nazo�nost gosti-ju iz Ma�arske i Slovenije, �el-nih ljudi zaštite i spašavanja Murske Sobote, Lendave te ma�arskih gradova uz Muru, kao i predstavnika Državnog ureda DUZS-a RH.

Na�elnik Stožera zašti-te i spašavanja Me�imurske županije, dožupan Zoran Vi-dovi�, govore�i o spremnosti da se obranimo od nesre�a i poplava uz ostalo je rekao: - Prošla 2014. godina bila je ek-stremna po visokim vodama. Samo zbog dobre organizira-nosti naših snaga, posebno dobrovoljnih profesionalnih vatrogasaca, svih žurnih službi, Crvenog križa, nisu se dogodile ve�e katastrofe. U obrani od poplava sudjelovalo je preko dvije tisu�e gra�ana Me�imurja, kojima danas �e-stitam, uz želju da ova 2015. godina bude mirnija. Možemo se obraniti samo svi zajedno, i to dobrom organizacijom i što boljom pripremljenoš�u svih službi. - rekao je Vidovi�. U izjavi za novinare rekao je i to da se sprema obuka jedinica civilne zaštite, kao i ve�a po-kazna vježba s jedinicama iz Austrije, Slovenije, Ma�arske, ali i to da je važno opremiti posebnu jedinicu s �amcima

- Po�inili ste kaznena djela koja vam se optužnicom stavljaju na teret, a to je teme-ljeno na prvobitnom iskazu Nikice Patafte iz �akovca, koji se poklapa s iskazima prikrivenih istražitelja. - ista-knula je sutkinja Ljiljana Ko-lenko, koja je svakom od njih petorice izrekla trogodišnju zatvorsku kaznu. Me�u nji-ma su dvojica iz Me�imurske županije: Nikica Patafta i Da-mir Škvorc. Ova je presuda nepravomo�na, a imaju pra-vo žalbe u roku od 15 dana.

- Žalit �emo se na presu-du. Cijeli proces je farsa. - pro-komentirali su Vusi� i Pataf-ta, koji su se jedini u srijedu pojavili na izricanju presude.

Podsje�amo, Damir Škvorc iz Novog Sela Rok optužen je da je prvookriv-ljenom Dobrani�u te Mo-žani�u za ilegalnu prodaju u velja�i 2002. godine pre-dao 190 tableta ecstasyja.

Zajedno s 300 tableta tre-�eokrivljenog Vusi�a, ovu su koli�inu droga Možani� i Dobrani� predali prikrive-nim istražiteljima (koji su se predstavili kao kupci ve�ih koli�ina opojne droge MD-MA i MDE) na benzinskoj postaji u Krležinoj ulici u Zagrebu.

Kako piše evarazdin.hr, osu�ena je cijela varaždin-sko-me�imurska petorka. U �etvrtom, ponovljenom postupku prvookrivljeni Roman Dobrani� iz Gornjeg Ladanja proglašen je krivim da je znao za cilj zlo�ina�kog udruženja i u tom sastavu ne-ovlašteno kupovao i proda-vao ve�e koli�ine ecstasyja. Svi su ostali osu�eni zbog udruživanja radi preprodaje ve�e koli�ine ecstasyja, a pro-glašeni su tako�er krivima da su po�inili kaznena djela protiv javnog reda i mira. (mt)

CRNA KRONIKA

Vlasniku obiteljske ku-�e (49) u Ulici dr. Vladimira Bakari�a u Totovcu za vrije-me požara koji se dogodio u �etvrtak duboko u no�i iz-gorjela je cijela jedna soba s predsobljem.

- U �etvrtak oko 1.20 sati u no�i u Operativno-vatroga-sno dežurstvo JVP-a �akovec

na broj 193 zaprimljena je dojava da je došlo do zapa-ljenja sobe u mjestu Totovec.

Po zaprimljenoj dojavi na intervenciju izlaze NV1 i �etiri vatrogasca, dok su istovremeno o nastalom do-ga�aju obaviješteni i �lanovi DVD-a Totovec. Dolaskom na lice mjesta utvr�eno je da

gori soba i dio predsoblja, te se pristupilo gašenju poža-ra. Zatražena je i pomo� još jednog vozila, odnosno au-tocisterne s vodom iz JVP-a �akovec. Nakon što su na mjesto požara pristigli i �la-novi DVD-a Totovec, autoci-sterna JVP-a �akovec vra�e-na je natrag u postrojbu. Na

intervenciji su uz vatrogasce bili prisutni i službenici PU me�imurske, kao i djelatni-ci Elektre koji su u objektu iskop�ali struju, izvješ�u iz JVP-a �akovec.

Detaljniji policijski izvje-štaj o uzrocima požara slijedi nakon što budu poznati re-zultati o�evida. (n�)

SVJETSKI dan civilne zaštite obilježen i u Me�imurskoj županiji

- Možemo se obraniti samo svi zajedno, i to dobrom organizacijom i što boljom pripremljenoš�u svih službi. - rekao je dožupan Zoran Vidovi�, uz osvrt na negativnosti u rujnu prošle godine

Prošle godine obavljeno je raspore�ivanje obveznika u postrojbe civilne zaštite op-�e namjene. Od 25 postrojbi jedinica op�e namjene civilne zaštite popunjene su 22 postrojbe, a popunjavane su i županijske jedinice specijalisti�ke namjene s ukupno 165 pripadnika. Ove godine slijedi obuka

za slu�aj potrebe, kao i mo-bilnu bolnicu. Govorio je i o slabostima uo�enima u rujnu prošle godine, tako, naprimjer, o nedostatku vre�a u najkri-ti�nijem trenutku, iz �ega se izvla�e pouke za budu�nost.

Prošla godina u znaku velikih prijetnji

poplavamaPredstojnik Ureda Držav-

ne uprave za zaštitu i spaša-vanje �akovec Ladislav Soke

u svojem se izlaganju osvr-nuo na proteklu 2014. godi-nu, kad je opasno zaprijetila Mura, kao i Drava kod Puš�i-na, te poredao opasnosti za gra�ane Županije. Na prvo mjesto stavio je opasnosti od

pucanja ili prelijevanja bra-na i nasipa hidroakomulacija na Dravi, a na drugo mjesto opasnosti od poplava visokih voda rijeka Mure i Drave, kao što je to bilo u rujnu prošle godine. Na tre�em su mjestu opasnosti prilikom prijevoza opasnih tereta kroz Me�i-murje i havarija u industrij-skim pogonima, na �etvrto opasnosti od vjetrova, zatim snježnih nanosa i poledica, tu�e i mraza, te klizišta. Proš-le godine 13. kolovoza imali smo i slabiji potres u Štrigovi, bez ve�ih posljedica.

Redovna obrana na Mu-ri proglašena je 1. rujna, a izvanredno stanje od 13. do 20. rujna, kao i izvanred-na obrana na rijeci Trnavi. Ostat �e zabilježeno da je u Murskom Središ�u 15. rujna prošle godine visina Mure iznosila plus 536 cen-timetara u 12 sati, a isti dan u devet sati na ve�er bilo je 548 centimetara kod Gori-�ana. Uz rijeku Muru tih je dana bilo angažirano oko 1300 vatrogasca, oko 150 pripadnika civilne zaštite te oko 1000 gra�ana. Protekle godine proglašena je redov-na obrana na rijeci Dravu u studenomu.

Sve�ana sjednica Stožera zaštite i spašavanja i Zapovjedništva civilne zaštite Me�imurske županije

Dožupan Zoran Vidovi�, na�elnik Stožera: - Od poplava i ostalih opasnosti možemo se obraniti samo dobrom organizacijom

svih službi i gra�ana

NEPRAVOMO�NOM PRESUDOM petor-ka na Županijskom sudu u Varaždinu zara-dila zatvor zbog dilanja ecstasyja

I me�imurskom dvojcu tri godine zatvora, najavljene žalbe

Vatrogasna intervencija u ku�i u Totovcu

POŽAR u �etvrtak u no�i u Totovcu ugašen suradnjom JVP-a i DVD-a Totovec

Gorjela obiteljska ku�a u Ulici Vladimira Bakari�a

Najve�e opasnosti za naše gra�ane jesu rušenje brana hidroakumulacija te poplave Mure i Drave

927. velja�e 2015. Kroz Međimurjewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Udruga vukovarskih branitelja i logoraša Me-�imurja, HVIDRA Prelog, Udruga HOS i Udruga lije-�enih od PTSP-a u svojem zajedni�kom priop�enju za javnost lokalnim, županij-skim i državnim instituci-jama isti�u: - Svakodnevno se dešavaju razna kaznena djela, maltretiranja i zlo-stavljanja maloljetnika, u�enika na putu do i iz ško-le. Maloljetni�ko zlostav-ljanje prešlo je sve granice i molimo navedene da spri-je�e tu nenormalnu pojavu u našem društvu.

Molimo da se posebno obrati pažnja na mjesta gdje se to najviše dešava, a to su željezni�ki i autobusni kolodvori u vrijeme tranzi-cije od 12 do 14 sati te od 17 do 20 sati, i u sredstvima javnog prijevoza, na stadi-

onu Mladosti u �akovcu i �akove�kom parku. Znamo da �e lokalne vlasti potru-diti da to sprije�e, te da �e MUP reagirati po sili zako-na, no sve to nije dovoljno.

Bilo bi dobro da se ini-cira sastanak s roditeljima, udrugama i svima zainte-resiranima u civilnom društvu te nacionalnoj romskoj manjini da se taj problem kona�no po�ne rješavati i javno o njemu progovarati.

Roditelji djece ne osje-�aju se sigurno kada im djeca odlaze iz škole te sa strepnjom o�ekuju dolazak ku�i. Zbog toga molimo in-stitucije i lokalne vlasti da ozbiljno po�nu rješavati ovaj sverastu�i problem i da ga ne stavljaju pod tepih, kako se ne bi desile još tra-gi�nije posljedice. (j)

PIŠE: ROBERTA RADOVI�FOTO: ZLATKO VRZAN

Djelatnici Policijske uprave me�imurske u gradu �akovcu i Prelogu u suradnji s volonterima Udruge invalida Me�i-murske županije u srijedu, 25. velja�e proveli su aktiv-nosti iz preventivne akcije Ne budite ozna�eni. Pri-godnim letcima policijski službenici i volonteri Udru-ge upozoravaju voza�e da su zauzeli mjesto predvi-�eno za osobu s posebnim potrebama, odnosno da dosljedno poštuju znak pristupa�nosti. Akcija je usmjerena prema svim sudionicima u prometu, s posebnim naglaskom na kršenje odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje se odnose na nepravilna parkiranja na mjestima predvi�enima za osobe s invaliditetom. Pod-sjetimo. Prema �l. 82. st. 13 ZSPC-a propisano je kako voza� ne smije zaustaviti ili parkirati svoje vozilo na mjestu za parkiranje vozi-la s invaliditetom, za što je propisana nov�ana kazna u iznosu od 700 kuna.

Više o akciji kazao nam je Branko Baksa, predsjed-

nik Udruge tjelesnih invali-da Me�imurja:

- Akcija ima naziv Ne budite ozna�eni, koja ima za cilj upozoriti voza�e ko-ji su parkirali svoja vozila na mjesta predvi�ena za parking vozila osoba s in-validitetom. Želimo gra�a-ne educirati da ne koriste bespravno ta besplatna parkirna mjesta koja su ozna�ena za vozila koja nose oznaku da se njima koriste osobe s invalidite-tom. Ovo nam je ve� deseta godina provo�enja ove ak-cije u suradnji s Policijskom upravom me�imurskom. Rezultati su izvanredni. Kad samo pogledamo una-zad deset godina, vidimo da je skoro svako parkir-no mjesto za invalide bilo bespravno zauzeto. Danas više nije tomu tako, �emu su zasigurno pridonijele i ove naše preventivne akci-je. Voza�i su se po�eli držati reda i više su senzibilizira-ni prema osobama s inva-liditetom. Više se toliko ne zloupotrjebljavaju parkir-na mjesta za invalide.

• Imamo li u �akovcu dovoljan broj parkirnih mjesta predvi�enih za invalide?

- Svjetski standard za parkirna mjesta predvi-

�enih za invalide je pet do sedam posto od ukupnog broja parkiranih mjesta. �akovec prati taj trend i u samom vrhu smo po tome u razmjerima Hrvatske. Moram spomenuti da imamo i dogovor s kon-cesionarom, GKP-om �akom d. o. o., u slu�aju ako bi parkirno mjesto predvi�eno za invalide bilo zauzeto svako slje-de�e slobodno parkirano mjesto osoba s invalidi-tetom bez naplate može korisititi. To vrijedi samo za grad �akovec. Na nivou Hrvatske takva mjera ne postoji.

• Tko naj�eš�e zlo-upotrebljava parkirna mjesta za invalide?

- Tijekom provo�enja akcije u proteklih deset godina bilo je i neugodnih situacija. Shema je gotovo uvijek sli�na: radi se o klasi skupih automobila i baha-tim šoferima koji su uvijek najproblemati�niji. Radilo se o bogatim ljudima koji nisu bili senzibilizirani za potrebe invalidnih osoba, a njima nije problem bio platiti 700 kuna kazne. Upravo su takvi voza�i u najve�oj mjeri zloupotre-bljavali parkirna mjesta za invalide.

Tijekom no�nih sati zbog obilnih oborina na ra-skrš�u �akovec - Mihovljan - Šenkovec zbog naplave blata stvorila se vrlo opa-sna i klizava blatna bara, stoga je potreban vrlo veli-ki oprez prilikom kretanja raskrš�em. Tako�er zbog otkazivanja elektri�nih komponenti u prepumpnoj stanici u Mihovljanskoj ulici na cesti prema ulici Vladi-

mira Nazora stvorilo se je-zerce u dužini od 50 m, što isto usporava i otežava pro-met. Iako je odvodnja prošle godine riješena kanalima, zbog jakih oborina stvaraju se viškovi vode koja teško otje�e.

Me�imurske vode izaš-le su na teren i otklanjuju kvar na stanici, tako da �e se problem uskoro riješiti. (mg)

komponenti u prepumpnojstanici u Mihovljanskoj ulici nanana cc cesesestitititi pp pprereremamama uu ullililili icicici VVVV Vlllalaladdidididi-

kvar na stanici, tako da �e se problem uskoro riješiti.(((m(m(m( ))g)g)g)g)

Odvodnja u Mihovljanu opet je zakazala nakon malo ja�e kiše

BRANITELJSKE udruge protiv maloljetni�kog nasilja: Udruga vukovarskih branitelja i logoraša Me�imurja, HVIDRA Prelog, Udruga HOS i Udruga lije�enih od PTSP-a

Maloljetni�ko zlostavljanje prešlo je sve granice

PREVENTIVNA AKCIJA NE BUDITE OZNA�ENI u �akovcu i Prelogu

Bahati voza�i naj�eš�e zloupotrebljavaju parkirna mjesta za invalide!

Akciju u �akovcu proveli su djelatnici Policijske uprave me�imurske u suradnji s volonterima Udruge invalida Me�imurske županije

MIHOVLJAN

Opet poplavljena cesta zbog obilnih oborina

PROMETNA kod Tankera

Odbjegli voza� javio se policiji naknadno

U ponedjeljak na cesti izme�u �akovca i Ivanovca odvila se prometna nesre-�a u kojoj je nemarni voza� automobilom “pokupio” 67-godišnju ženu koja se vozila na biciklu i potom napustio mjesto doga�aja.

- Policijska uprava me�imurska zaprimila je obavijest 67-godišnjakinje s podru�ja Me�imurske županije da je u ponedje-ljak, 23. velja�e oko 6.15 sati na raskrižju južne obilaznice i gradske ceste izme�u �akovca i Ivanov-ca (u blizini benzinske postaje Tanker) sudjelo-vala u prometnoj nesre�i u kojoj je nepoznati voza� automobila udario u pred-nji kota� njezinog bicikla, zbog �ega je pala na kol-nik. Nakon udara voza� je napustio mjesto doga�aja.

Policija je putem medija zatražila dodatne informa-cije o po�initelju, no on se policiji javio sam, stoji u iz-vješ�u PU me�imurske. (n�)

Prioritet uvježbavanje postrojbi civilne

zaštiteProšle godine �etrnaest

op�ina i dva grada usvojila su izmjene i dopune svojih pro-cjena opasnosti, a u tijeku je procjena opasnosti za Me�i-mursku županiju. Obavljeno je i raspore�ivanje obveznika u postrojbe civilne zaštite op-�e namjene u jednom gradu i osam op�ina. Od 25 postrojbi jedinica op�e namjene civil-ne zaštite popunjene su 22 postrojbe, a popunjavane su i županijske jedinice speci-jalisti�ke namjene s ukupno 165 pripadnika. U narednom periodu �e uvježbavanje jedi-nica civilne zaštite biti jedan od prioriteta.

Nova snaga je Gorska služba spašavanja �akovec, a dobro se radi i u školama, gdje u�enici vježbaju prvu pomo�, educiraju se za male vatrogas-ce i drugo. Ove godine u�enici su izradili 236 radova na temu zaštite i spašavanja. Na držav-noj razini nagra�ene su Lea Carevi�, u�enica PŠ-a Gardi-novec, te Franka Krnjoul, u�e-nica Ekonomske i trgova�ke škole �akovec.

Ladislav Soke: - Nadam se da ova godina ne�e biti tako

problemati�na kao prošla


Nakon što je završen proces predaja kandida-tura i kandidacijskih lista za prijevremene lokalne iz-bore u Op�ini Strahoninec, koji �e se održati 8. ožujka, stvari su puno jasnije. Na-ime, mještani �e svog na-�elnika birati izme�u troje kandidata. Jedan od njih je dosadašnji na�elnik koji je izgubio potporu SDP-ovih vije�nika, Franjo Lehkec iz HSS-a, kojeg još podupiru i op�inske organizacije �ak šest drugih stranaka: HNS – HSLS – HDZ – NS Refor-misti – MS – HDS.

Svi oni su 18. velja�e 2015. godine potpisali koalicijski sporazum o zajedni�kom izlasku na predstoje�e prijevreme-ne lokalne izbore. �elnici op�inskih strana�kih or-ganizacija Franjo Lehkec, Marijo Topolnjak, Dražen Vidovi�, Vladimir Lepen, Martina Topolnjak, Igor Šteinglin i Stjepan Srnec obvezali su se zalagati za provedbu zajedni�kog pro-grama Op�ine Strahoninec za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Zajedni�ka je poruka da Op�ina želi ostati servis gra�ana, a odgovornosti �e se podije-liti. Na njihovoj zajedni�koj listi jesu prije svega stru�-ni i sposobni ljudi kako bi što kvalitetnije realizirali i nastavili zajedni�ki usu-glašeni program, te koji �e svojim poštenim radom i zalaganjem pridonijeti razvoju Strahoninca u još urbaniju sredinu. Velika koalicija na tim izborima, dakle, podržava kandida-turu dosadašnje izvršne vlasti - Franju Lehkeca (HSS) za na�elnika i Josipa Šipeka (HNS) za zamjenika na�elnika.

Drugi kandidati za iz-vršnu vlast jesu iz stranke HRAST, koja je za vode�u poziciju istaknula srenjoš-

kolskog profesora povijesti Markusa Pili�a, a za njego-vog zamjenika magistra znanosti Hrvoja Šlezaka, predsjednika me�imurske podružnice. Oni na izbore idu samostalno, obrazlažu-�i odluku velikim antago-nizmima u sastavu i radu Vije�a unatrag godinu i pol dana.

Oni su spremni sa-slušati i prihvatiti svaki prijedlog koji može prido-nijeti kvalitetnijem životu mještana Strahoninca bez obzira iz kojega politi�kog tabora on dolazi, vladaju-�eg ili oporbenog. Štoviše, isti�u da sve osobe koje na izborima budu izabrane na dužnosti bilo na�elni-ka, bilo �lana Op�inskog vije�a ne smiju predstav-ljati stranke koje su ih kandidirale i njihove sitne interese, ve� sve mještane Strahoninca. Oni osobno i HRAST unose duh druga-�ije politike, politike surad-nje i odgovornosti.

I posljednji po abecedi je SDP, �ija je kandidatkinja za na�elnicu Sanja Krišto-�i�, a za zamjenika Dragan Zdolec. Oni pak gra�anima Strahoninca nude svoju viziju razvoja Op�ine Stra-honinec, stil i na�in vo�e-nja Op�ine, raspolaganje sredstvima gra�ana, koji su, vjeruju, gra�anima do-bro poznati iz prijašnjih razdoblja kad je Op�ina u isto vrijeme sanirala svoje ogromne dugove i radila na svom ubrzanom razvoju, svojoj prepoznatljivosti, suradnji i dobrim odnosi-ma s drugim op�inama i gradovima, kao i svim in-stitucijama.

Na gra�anima je sada da 8. ožujka (a možda i u drugom krugu kada su u pitanju izbori za na�elnika) odlu�e kakav na�in vo�e-nja i razvoja žele za svoju Op�inu. (Vlasta Vugrinec)

Skoro �itavo desetlje�e problem teretnog prometa kroz središte Murskog Sredi-š�a stajao je na mrtvoj to�ki. Prvenstveni razlog je grani�-ni položaj Murskog Središ�a i potreba da zaobilaznica ne završi kao slijepa cesta na Muri, koja nikamo ne vodi. Radi se o prolazu i do 15.000 teretnih vozila mjese�no. Te-retni promet je tranzitnog karaktera u prolazu prema odredištu u Sloveniji, Ma�ar-skoj ili još dalje na istoku.

Do ulaska u EU sve dosa-dašnje naše politi�ke struk-ture na nacionalnoj razini ovaj problem samo uzimale na znanje, od bivših predsje-nika države Stjepana Mesi�a, Ive Josipovi�a, ministrice vanjskih poslova Vesne Pu-si�, do vode�ih garnitura u Hrvatskim cestama. Naime, zaobilaznica i most na Muri mogu se riješiti samo uz su-radnju sa Slovenijom na me-�udržavnoj razini izme�u Hrvatske i Slovenije.

I dok je rješenje ovog problema na najvišoj me�u-državnoj razini, problem ve�

ZAOBILAZNICA I NOVI most na Muri u Murskom Središ�u ne�e se izgraditi bez politi�kog blagoslova Hrvatske i Slovenije

Lendava i Mursko Središ�e guraju izgradnju, ali…I dok je rješenje ovog problema na najvišoj me�udržavnoj razini, problem ve� godinama tišti gra�ane na lokalnoj razini. Gra�anima uz cestu pucaju ku�e, trpe od buke…

Na sastanku održanom u ponedjeljak, 23. velja�e dogovorena je, tj. izabrana, po mi-šljenju svih nazo�nih najbolja varijanta smještaja mosta

Izgradnjom novog mosta i preusmjeravanjem kamionskog prometa sadašnji most na Muri postao bi znatno rastere�en, kao i uži centar Murskog Središ�a

godinama tišti gra�ane na lokalnoj razini. Gra�anima uz cestu pucaju ku�e, trpe od buke, a centar Murskog Sredi-š�a zagušen je prometom uz sve rizike po sigurnost gra�a-na koje prometno zagušenje nosi.

Ulaskom Hrvatske u EU teretni promet državnom cestom, koja kroz centar Murskog Središ�a vodi pre-ma granici sa Slovenijom, samo se pove�ao. Dražen Srpak, aktualni gradona-�elnik Murskog Središ�a, od ulaska Hrvatske u EU taj problem pokušava nametnu-ti na svim razinama, surad-njom sa susjednom Op�inom Lendava, koja gura problem prema svojim ministarstvi-ma, a gradoan�elnik Srpak prema Hrvatskim cestama i našim ministarstvima. Potpuno je jasno da se ovaj problem ne�e riješiti dok ne dobije blagoslov na najvišim politi�kim razinama kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji. Bilo bi i više nego žalosno da njegovu realizaciju pokrene kakav tragi�ni doga�aj, jer

POZNATI KANDIDATI za na�elnika i liste za Op�insko vije�e Strahoninec na prijevre-menim izborima 8. ožujka

Tko �e slaviti pobjedu na Dan žena?

UKRATKO iz Murskog Središ�a

Na Kolegiju gradona�el-nika odabrana je vrsta nove ograde uz mrtva�nicu na groblju u Murskom Središ�u. S pro�elja desno i sa sjeverne strane postavit �e se lomljeni

kameni blokovi, a potrebna sredstva za ogradu predvidjet �e se u rebalansu gradskog prora�una, dok je rok za po-stavljanje ograde 20. listopada ove godine. (BMO)

U �etvrtak, 19. velja�e sastali su se Dražen Srpak, gradona�elnik Murskog Sre-diš�a, i Slavica Musta� iz �ako-ve�kog Bioinstituta te održali sastanak u Gradskoj upravi u vezi s deratizacijom i tretira-njem komaraca na podru�ju

Grada. Dogovorili su da �e se deratizacija obaviti najesen, a uništavanje komaraca �e se obavljati larvicidno i adultno, zavisno od vodostaja rijeke Mure, te mogu�ih poplavlji-vanja i vremenskih prilika. (BMO)

Grad Mursko Sreiš�e dogo-vorio je s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje angažiranje dva-naest radnika za javne radove. Na podru�ju Murskog Središ�a bilo bi raspore�eno pet radni-ka, u Peklenica dva, u Sitnicama

dva, te u Križovcu, Hlapi�ini i Štrukovcu po jedan radnik. Prednost pri zapošljavanju imat �e nezaposlene osobe s podru�ja Grada Mursko Središ�e, za koje HZZ trošak pla�e su�inancira u stopostotnom iznosu. (BMO)

Za javne radove trebaju dvanaest radnika

Dogovorena deratizacija i uništavanje komaraca

Uz mrtva�nicu ograda od lomljenog kamena

ovako gust teretni promet kroz središte Murskog Sredi-š�a, ali i sva druga naselja od Murskog Središ�a do �akov-ca, svakodnevno je kockanje sa sre�om. A na sre�u se ne smije predugo ra�unati.

Održana nova runda razgovora

Nova runda razgovora u pokušaju rješavanja zao-bilaznice i mosta na Muri u Murskom Središ�u održana je u ponedjeljak, 23. velja�e u Op�ini Lendava, gdje se razgovaralo u vezi s izgrad-njom zaobilaznice Mursko Središ�e i mosta preko rije-ke Mure. Na sastanku su bili gradona�elnik Grada Mur-sko Središ�e Dražen Srpak i župan Op�ine Lendava An-ton Balažek sa suradnicima, ali i predstavnik Agencije Republike Slovenije za oko-lje Kustec, te predstavnici

slovenske �irme ZEU i hrvat-ske URBIA-e, koje se bave izradom prostorno-plan-ske dokumentacije, a �irma URBIA radi i idejno rješenje zaobilaznice i novog mosta preko rijeke Mure sa spojem na slovensku mrežu cesta.

Budu�i da se radi o rješe-nju koje se ti�e obje države, potrebno je riješiti i pitanje najbolje varijante budu�e lo-kacije mosta na Muri koji �e povezati dvije obale i zaobi-laznicu spojiti na slovensku mrežu cesta. Na sastanku održanom u ponedjeljak, 23. velja�e dogovorena je, tj. izabrana po mišljenju svih nazo�nih najbolja varijanta smještaja mosta.

Zaobilaznica Murskog Središ�a bi prolazila iza tvrt-ke Team oko 200 metara prema Peklenici, a kružnim tokom prešla bi cestu prema Peklenici, te nastavila do ri-jeke Mure preko “donjih si-nokoša” i prešla Muru novim mostom te zatim nadvožnja-kom preko željezni�ke pruge nastavila do stare ceste pre-ma Lendavi, na koju bi se spo-jila kružnim tokom izme�u cestovnog mosta i trgovine “Duty free shop”.

U vrlo kratkom roku od dva tjedna (od održanog sastanka) tvrtka Urbia za-vršit �e idejno rješenje, pre-ma dogovoru s lendavskog sastanka, te �e na temelju toga Grad Mursko Sredi-š�e i Op�ina Lendava, kojoj �e Grad Mursko Sreidš�e ustupiti idejno rješenje na uporabu, zatražiti od svih javnih poduze�a te nadlež-nih ministarstava prethod-na mišljenja, svaki u svojoj mati�noj državi, kako bi se izbjegle eventualno mogu�e zapreke u kasnijem projek-tiranju. (BMO)


- Do 1. kolovoza Grad Pre-log i donje Me�imurje dobit �e doktoricu ginekologinju. - rekao je gradona�elnik Lju-bomir Kolarek na konferenciji za novinare protekli �etvrtak. Na preglede u Prelogu mo�i �e se prijaviti sve žene i djevojke s podru�ja donjeg Me�imurja uz uputnicu osobnog lije�nika, a održat �e se sastanci s ravna-teljima osnovnih škola kako bi se djevoj�ice mogle opre-djeliti za svojeg lije�nika. - No ne želimo stati na tome, Grad Prelog založit �e se da dobije i pedijatra u Prelogu. - naglasio je Ljubomir Kolarek, te rekao da �e Grad pomo�i ukoliko ne bi bilo dovoljno prostora ako treba i promjenom Prostornog plana.

Poziv za upis pacijentica

Grad Prelog i Dom zdravlja �akovec stoga pozivaju žene i djevojke starije od 12 godina s podru�ja donjeg dijela Me-�imurske županije koje nisu izvršile odabir lije�nika gine-kologa ili žele izvršiti promje-nu lije�nika da se upišu u novu ginekološku ordinaciju.

Ginekološka ordinacija bit �e smještena u ordinaciji Doma zdravlja �akovec u Pre-logu, Kralja Petra Krešimira

U ŠEST mjesta Op�ine Donji Kraljevec provodi se deratizacija

Paziti na djecu i doma�e životinje

U mjestima Op�ine Donji Kraljevec provodit �e se od 2. do 14. ožuj-ka deratizacija, koju �e provoditi djelatnici Bio-instituta d. o. o. �akovec. Deratizacija �e se provo-diti na bazi bramadiolana. Mole se gra�ani da uklone sme�e iz prostora gdje �e se obavljati deratizacija, da se ne diraju postavlje-ne klopke, da onemogu�e pristup djeci i doma�im životinjama na mjesta gdje se provodi deratiza-cija. U Donjem Kraljevcu deratizacija �e se provodi-ti od 2. do 5. ožujka, u Do-njem Hraš�anu 6. ožujka, u Svetom Jurju u Trnju 7. ožujka, u Hodošanu od 9. do 11. ožujka, Palinovcu 12. i 13. te Donjem Pusta-kovcu 14. ožujka. Derati-zaciju �inancira Op�ina Donji Kraljevec i za gra-�ane je besplatna. (j)

U subotu, na Valentinovo, �lanovi Zavi�ajnog društva Me�imurje iz Zagreba, njih 40-ak, posjetili su naijsto�-nije me�imursko mjesto - Kotoribu. Zagreba�ke goste, koje je predvodio Ljudevit Fuš, �lan Izvršnog odbora Društva, u prostorijama Udruge umirovljenika do-�ekali su na�elnik Kotoribe Ljubomir Grgec i �lanovi umirovljeni�ke udruge na �elu s predsjednicom Irenom

Maltar. Dok su gosti uživali u doma�im slasticama, ko-je su pripremile kotoripske žene, na�elnik im je poželio dobrodošlicu i ukratko ih upoznao s mjestom. Kazao je da u Kotoribi imaju što vidjeti jer se tu stalno gradi kako bi se stvorili uvjeti za što bolji život. - Želimo da se ugodno osje�ate u našem kraju i uvjerite da je tu lijepo i ugodno živjeti. - poru�io je Grgec. Predsjednica Maltar

pozdravila ih je u ime svih umirovljenika, kojih u Koto-ribi ima 784. Njih 382 u�la-njeno je u najbrojniju udrugu u Kotoribi. Maltar je gostima prezentirala program njiho-vog posjeta. Tako su posjetili Knjižnicu i �itaonicu Kotori-ba, a posebno ih je zanimala ostavština poznatog mo-replovca i književnika Jože Horvata.

U razgledavanje mje-sta kroz stari dio Kotoribe

povela ih je Slavica Maltar. Uslijedio je posjet maloj bazilici - kotoripskoj crkvi, etnozbirci na starom farofu, Osnovnoj školi Jože Horvata i tamošnjoj sportskoj dvo-rani. Zagrep�ani, od kojih više njih ima me�imurske korijene, posjetili su i Gos-podarsku zonu. Ljudevit Fuš zahvalio je na gosto-primstvu te Knjižnici i Školi poklonio monogra�iju Druš-tva, a svima ostalima njihov

list, “Me�imurski pinklec”. Gosti su bili impresionirani mjestom i ljubaznim mješta-nima. - Oduševljeni smo što smo vidjeli i �uli. Razmišlja-mo da se preselimo u Koto-ribu. - bila je samo jedna od mnogih lijepih rije�i koje su uputili doma�inima. Nakon Kotoribe u kratkom posjetu zaustavili su se i u Donjem Vidovcu. Druženje povo-dom Valentinova nastavili su u Zelengaju. (alf)

Gra�anima je prelaženje preko zebri postao pravi iza-zov jer zbog kratko�e traja-nja zelenog svjetla za pješake gotovo je nemogu�e prije�i zebrom da im se pritom na semaforu ne uklju�i crveno svjetlo. Navodno interval zelenog svjetla za pješake na Glavnoj ulici traje samo de-vet sekundi. Apelu gra�ana gradskoj vlasti za rješavanje tog problema priklju�io se i preloški SDP, jer sigurnost gra�ana treba biti svima na prvom mjestu, poru�uje predsjednik Nenad Igrec, koji je uputio i ovu kritiku prema medijima.

Evo što pak kažu u Grad-skoj upravi o ovom problemu:

- Tijekom probne faze rada, prema naputku stru�-nih službi Hrvatskih cesta i MUP-a, djelatnici komunal-nog odjela vršili su kontrolna mjerenja, kojima su utvrdili da je interval trajanja zelenog

svjetla prekratak. Tako�er, i od strane dijela gra�ana upozoreni smo na problem kratko�e trajanja intervala zelenog svjetla. Nakon pro-vedenih kontrolnih mjerenja i primjedbi gra�ana zahtjev za produljenje trajanja inter-vala zelenog svjetla upu�en je nadležnim službama Hr-vatskih cesta i Ministarstva unutarnjih poslova u �akov-cu, Odjelu prometne policije, pod �ijom je ingerencijom upravljanje semaforima.

Isto tako, vezano uz rad semafora, evidentiran je i problem koji se odnosi na nekorištenje tipke za poziv zelenog svjetla za prelazak pješa�kog prijelaza preko dr-žavne ceste, te je isti riješen intervencijom komunalnog odjela, �iji su djelatnici izvr-šili postavu dodatnog natpisa uz ve� postoje�i. - kaže Željko Poredoš, pro�elnik Gradsko-ga komunalnog odjela.

SEMAFORI U PRELOGU i dalje “gradska atrakcija”

SDP-ovci upozoravaju na prekratak interval zelenoga za pješake

Zeleno svjetlo za pješake traje samo devet sekundi?

ZAGREBA�KI Me�imurci posjetili Kotoribu

Oduševljeni rodnim krajem

PRELOG kona�no dobiva ginekološku ambulantu

U ambulanti �e raditi dr. Patricia Senjanin Car

U Prelog stiže lije�nica ginekologinja

IV/7 (prizemlje Ambulante), u kojoj �e djelatnost primar-ne zdravstvene zaštite žena obavljati zdravstvena radnica Patricia Senjanin Car, dr. med.

Ginekološka ordinacija predvi�ena je u mreži javne zdravstvene službe u djelat-nosti primarne zdravstvene zaštite žena, te �e imati sklo-pljen ugovor s Hrvatskim za-

vodom za zdravstveno osigu-ranje. Ginekološka ordinacija obavljat �e kompletnu uslugu primarne zdravstvene zaštite žena prema propisanim stan-dardima, a njezinim radom osigurava se bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite žena na podru�ju donjeg dije-la Me�imurja. Sve informacije vezane uz po�etak rada i upise

u ginekološku ordinaciju mo-gu se dobiti putem telefona 040/645-301, Gradska upra-va Grada Preloga, mail adrese [email protected], kod glavne sestre Doma zdravlja �akovec, Irene Ma�ari� Tuk-sar, na broj 099/251-6604 ili kod lije�nika obiteljske medi-cine, kao i patronažnih sesta-ra. (jš)


S ciljem pove�avanja bro-ja visokoobrazovanih osoba na podru�ju Me�imurske županije te time postizanje rasta stan-darda života, prije nešto manje od tri godine s radom je krenula Me�imurska zaklada “Dr. Vinko Žganec”. Od prvog dana djelova-nja naporima vodstva i Upravnog odbora te uz pomo� donatora i volontera pomogla je mnogim srednjoškolcima i studen� ma na putu do boljeg obrazovanja. Ne-rijetko se naš kraj is� �e kao jedan od rijetkih koji pokazuju socijalnu

Projektom me�ugenera-cijske solidarnosti, u kojem su partneri iz Slovenije i Hrvatske, u Prelogu se održava prvi Me-�ugeneracijski kamp. Službeno otvorenje održano je u �etvrtak u hotelu Panorama, a otvorili su ga gradona�elnik Ljubomir Ko-larek i voditelj projekta Bogdan Zevnik, uz koncert Udruge umi-rovljenika Preloga te folklorni na-stup “Selja�ke sloge” iz Preloga.


Udruga veterana inženje-rijske bojne Domovinskog rata (UVIBDR) �akovec osnovana je prošle godine u šestom mjesecu s ciljem o�uvanja tekovina, di-gniteta i tradicija 34. inženjerij-ske i 34. inženjerijsko-pontonir-ske bojne, sje�anja na poginule i preminule pripadnike, �uvanja vrednota i ste�evina Domovin-skog rata te ja�anja prijatelj-stva izme�u �lanova i ostalih sudionika Domovinskog rata. Njezini redovni �lanovi tijekom Domovinskog rata sudjelovali su u provedbi inženjerijskog osi-guranja postrojbi HV-a tijekom mnogobrojnih bojnih djelova-nja, uglavnom na zapadnosla-vonskom bojištu, a podupiraju�i i po�asni �lanovi mogu biti svi simpatizeri. Udruga je prote-klu subotu održala svoju prvu redovnu godišnju skupštinu te smo tim povodom razgovarali sa Zdenkom Jan�ecom, tajnikom Udruge, koji podsje�a na inicija-tivu osnivanja Udruge:

- Alan Srpak, koji je pred-sjednik Udruge, zatim Dragu-tin Remenar i ja uspjeli smo u mjesecu lipnju prošle godine registrirati Udrugu. Alan Srpak bio je posljednji zapovjednik 34. inženjerijske bojne prije nego je ona preseljena u Zagreb, gdje je spojena s 38. inženjerijsko-pon-tonirskom bojnom iz Siska. Mi sad kroz rad Udruge održavamo tradiciju bivše 34. inženjerijske bojne koja je osnovana kao jedna od prvih postrojbi Hrvatske voj-ske ve� 23. rujna 1991. godine u �akovcu. To je bila specifi�na postrojba namijenjena za inže-njerijsko osiguranje tijekom boj-nih djelovanja u Domovinskom

ratu. U nju su bile uklju�ene sve specijalnosti inženjerije, a zbog potrebne stru�nosti za odre-�enu specijalnost u njoj je bilo osoba iz Varaždina, Ludbrega, Novog Maro�a, a najve�im dije-lom to su bili Me�imurci.

• Ima li Udruga svoj pro-stor? Gdje se �lanovi okuplja-ju i nalaze?

— Sveukupno imamo 86 �lanova, od toga je 6 podupira-ju�ih i 80 redovnih. Udruga, na-žalost, zasad nema svoj prostor. Pokušali smo u Gradu dobiti prostor. Ponu�en nam je pro-stor u bivšim barakama GK-a, me�utim, režije su za taj prostor u zimskom periodu gotovo 800 kuna, a ljeti oko 400 kuna, što je za nas kao Udrugu prevelika stavka. Nastojali smo sredstva usmjeriti na neke druge stvari. Za sastanke smo dobili odobre-nje Grada da koristimo dvora-nu u zgradi politi�kih stranaka u �akovcu.

• Iako još nije prošlo ni go-dinu dana od osnutka Udruge, ve� bilježite niz aktivnosti?

— Prvo okupljanje �lanova Udruge bilo je tijekom obilježa-

vanja Dana pobjede i domovin-ske zahvalnosti i Dana hrvat-skih branitelja 2014., kad je 34. inženjerijskoj bojni dodijeljeno odlikovanje Reda Nikole Šubi�a Zrinskog od strane Predsjedni-ka Republike Hrvatske. Povo-dom ustrojavanja postrojbe 23. rujna organizirano je okupljanje svih �lanova u bivšoj vojarni kod spomen-obilježja ustrojavanja 34. inženjerijske bojne. Tako�er smo organizirali i dva druženja pripadnika Udruge, a tijekom sije�nja 2015. organiziran je obilazak bivših pripadnika 34. inženjerijske bojne teško bole-snih i lošijega socijalnog stanja. Obišli smo petoricu naših �la-nova i darovali svakom po sto kuna. Simboli�no, ali od srca.

Ratni put, dan ustrojavanja i obilježavanje

operacije BljesakOvu subotu, 21. velja�e

Udruga je u prostoru politi�-kih stranaka održala redovnu skupštinu. Kako isti�e Jan�ec, donesen je plan rada Udruge za 2015. godinu:

tijekom Domovinskog rata. Planiramo i obilježavanje dana ustrojavanja 34. inženjerijske bojne 23. rujna. Težište aktiv-nosti nam je i obilježavanje vojno-redarstvene operacije Bljesak tijekom obilježavanja Dana Me�imurske županije, kad �e se otkriti obnovljeno spomen-obilježje ustrojavanja 34. inženjerijske bojne. Udruga �e tako 30. travnja organizira-ti tribinu s temom doprinosa postrojbi Hrvatske vojske iz Me�imurju u provedbi vojno-redarstvene operacije Bljesak. Tribina �e biti otvorena za gra-�anstvo, a nadamo se da �emo i sa školama uspjeti uspostaviti suradnju i privu�i na tribinu što ve�i broj mladih i prezen-tirati im zna�aj operacije Blje-sak, gdje je Hrvatska vojska pokazala da ima sposobnosti provesti osloba�aju�e opera-

cije. 34. inženjerijska bojna bila je jedina postrojba HV-a iz Me�imurja koja je sudjelova-la u operaciji Bljesak, tijekom koje je provodila inženjerijsko osiguranje operacije i bila u potpori postrojbama na prvoj crti bojišnice.

• Uz ove tri najzna�anije aktivnosti Udruge za ovu go-dinu u pripremi je još jedan opsežan projekt. O �emu je rije�?

— Za obilježavanje 25. obljetnice proglašenja samo-stalnosti Republike Hrvatske i po�etka Domovinskog rata, za 2016. godinu pripremamo izdavanje monografije 34. in-ženjerijske bojne. Prikupljamo materijale, no to je zahtjevan i osjetljiv posao zbog priku-pljanja relevantnih �injenica, a zahtijeva i velika financijska sredstva �ije �e osiguranje ta-ko�er biti pravi izazov. Želimo napraviti kvalitetnu monogra-fiju, u �iju izradu �emo nastoja-ti uklju�iti što ve�i broj bivših pripadnika 34. inženjerijske bojne i drugih meritornih oso-ba. Kroz nju i �itav rad Udruge želimo dodatno prezentirati doprinos Me�imurja i Me�i-muraca u Domovinskom ratu. Mole se svi bivši pripadnici 34. inženjerijske bojne da u slu�aju da posjeduju neke materijale za monografiju o istom in�or-miraju Alana Srpaka, vodite-lja projekta. Pored navedenih aktivnosti sudjelovat �emo u obilježavanju važnih doga�aja vezanih uz Domovinski rat, te kulturnim, zabavnim i rekrea-tivnim aktivnostima s drugim, gradskim, županijskim i inim udrugama proisteklima iz Do-movinskog rata.

222222222222222222222222222222222777777777777777777777777777777777777777777777.............. vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvveeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeelllllllllllllllllllllllllllllllllljjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa��eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee [email protected] • 040 323 601

U znaku 34. inženjerijske bojne nalazi se jež. Kako ka-žu njezini �lanovi, jež, ta mala životinja, šumski je stvor koji nezadrživo savladava prepre-ke, premoš�uje rijeke, gazi kroz najnedostupnije predjele šu-me i neprohodne šikare traži i uništava šteto�ine…, baš kao i ježevi, u �ijim je bodljama upi-san broj 34, tako su i pripadnici 34. inženjerijske bojne morali premostiti rijeke, nezadrživo gaziti kroz opasne predjele, u kojim su “šteto�ine’” ostavile još opasnije predmete (mine). Koliko se danas u Me�imurju vrjednuje taj zna�aj i doprinos

�AKOV�ANIN ZDENKO JAN�EC, tajnik Udruge veterana inženjerijske bojne Domovinskog rata �akovec, govori o pripremi monografije 34. inženjerijske bojne

Svjesni smo da ljude mu�e svakodnevni problemi, ali želimo sa�uvati sje�anje na dane ponosa i slave

Udruga �e tijekom obilježavanja Dana županije, a povodom 20. obljetnice provedbe vojno-redarstvene operacije Bljesak, 30. travnja 2015. u Muzeju Me�imurja organizirati tribinu s temom doprinosa postrojbi Hrvatske vojske iz Me�imurju u provedbi vojno-redarstvene operacije Bljesak

RAZGOVOR S POVODOM

- Težišne aktivnosti pla-niraju se na tri projekta no-minirana prema Gradu. To je projekt Ratnim putem 34. in-ženjerske bojne. Cilj projekta je evociranje uspomena na te-renu gdje su bili angažirani pri-padnici 34. inženjerijske bojne

Zdenko Jan�ec poziva sve bivše pripadnike 34. Zdenko Jan�ec poziva sve bivše pripadnike 34. inženjerijske bojne da se materijalima uklju�e u inženjerijske bojne da se materijalima uklju�e u

pripremu izrade monografijepripremu izrade monografije

Dio �lanova Udruge okupljenih na prvoj redovnoj godišnjoj skupštini

PROJEKT me�ugeneracijske solidarnosti

Te�aj snimanja, salvetna tehnika na staklu i drugo

Sudionici kampa bit �e u petak na te�aju snimanja, izra-�ivat �e nakit, radit �e salvetnu tehniku na staklu i drugo, dok su za mlade prire�ene sportske ak� vnos� . Bit �e održan i te�aj snimanja nematerijalne kultur-ne baš� ne, uz nastup zborova iz Preloga, a na kraju i izložba radova. Projekt okuplja dvade-setak sudionika.

(j)

DODIJELJENE POTPORE Zaklade “Dr. Vinko Žganec”

Potpore dobilo 37 u�enika i studenataosjetljivost te ne želi samo dekla-rativno govoriti o potrebi ve�eg broja obrazovanih osoba, ve� su-stavno i radi na tome. Stoga su i ove godine dodijeljene potpore u�enicima, studentima i postdi-plomandima za 2014. godinu, kao pomo� u obrazovanju.

- Ovim potporama želimo po-mo�i kroz vrjednovanje izvrsnost, ali i uvažavaju�i socijalni kriterij. Me�imurska županija prva u Hr-vatskoj formirala je ovakvu Zakla-du, s ciljem direktnog poticanja obrazovanja temeljem odluke

Skupš� ne Me�imurske županije 2012. godine. - naglasio je župan Me�imurske županije, ujedno i upravitelj Zaklade, Matija Posa-vec, na prigodnoj sve�anosti na kojoj je zajedno sa zamjenicom župana i predsjednicom Zaklade Sandrom Herman 37 u�enika i studenata za njihov rad dodijelio razne vidove potpora, od finan-cijskih do laptopa, printera te bicikl. - Zaklada radi po principu da pomogne svima koji su svojom izvrsnoš�u to zaslužili. Na natje�aj krajem listopada prošle godine s� -

glo je 111 prijava, a prema odre-�enim kriterijima odobrili smo 13 potpora srednjoškolcima, 22 potpore studen� ma i 2 potpore za doktorande. - objasnila je Sandra Herman. Ukupan iznos po natje-�aju koji je Zaklada dodijelila iznosi 50 � su�a kuna, uz 20 � su�a kuna interventnih sredstava.

U ime svih dobitnika potpora zahvalio je uspješni mladi sportaš, kickboksa� Luka Vrbanec, ina�e u�enik Ekonomske i trgova�ke škole �akovec.

(mn)

Zaboravlja li se doprinos Me�imuraca u Domovinskom ratu?

postrojbi iz Me�imurja u Domo-vinskom ratu?

- Nažalost, mi svi skupa po-malo imamo osje�aj da to po-lako pada u drugi plan. Ovog su trenutka ekonomski i socijalni problemi koje ljudi svakodnevno imaju po� snuli taj doprinos ili to sje�anje na doprinos postrojbi iz Me�imurja u Domovinskom ratu. Zbog toga kroz sva ova obilježava-nja � jekom godine pokušavamo podsje� � i informira� ljude, koji su imali sre�e pa nisu imali priliku sudjelova� i bi� vinovnici svega toga, da �uju i znaju što su njihovi o�evi i stri�evi, roditelji doživljavali i proživjeli devedese� h godina.


Marija Borkovi� i nje-zin unuk Dominik Grabar osvojili su drugu nagra-du na našem advent-skom natje�aju na ko-jem smo birali najljepše boži�ne ukrase i jaslice. Osvojili su nagradu Ja-kopi� travela - vau�er u vrijednosti od 500 kuna za putovanje po želji, koje su mogli iskoristiti u ro-ku od godinu dana.

Odlu�ili su se za pu-tovanje u Veneciju u vri-jeme njihova karnevala, a nama su poslali foto-gra�ije s nagradnog pu-

Pišu�i o nazivu Cimerma-nova brijega, dijelu Mohokosa i najvišem vrhu Me�imurja, nismo ni slutili na kakav smo povijesni trag naišli. Prije je ve� otkriveno da je taj dio brijega dobio ime prema Matiji Cimer-manu, koji je ro�en u Štrigovi 1900., a umro je 1973. godine. To�an je i podatak koji smo ve� naveli, da je kupio imanje, u biti cijeli brijeg, od obitelji Vajde, nekad vlasnika Mesne

industrije “Vajda” u �akovcu. Naime, židovska obitelj Vajda je zbog politi�kih prilika, naža-lost, morala oti�i iz Me�imurja zbog nacisti�kih progona u Drugom svjetskom ratu, pa je svoje vinograde prodala svo-jem vinceliru Matiji Cimerma-nu, po kojemu je brijeg kasnije dobio ime.

Isplata radnika svaku subotu

Tu po�inje i nova pri�a o gospodarskim poduhvatima Matije Cimermana, koji je imao dva brata, Ivana i Stjepana, te dvije sestre, Mariju i Sidoniju.

Naime, javila nam se njego-va k�erka Ana Kropek iz �akov-ca, koja je danas u mirovini, ne-kad je radila u GK-u Me�imurje i Grami u �akovcu.

Matija Cimerman imao je petoro djece, to su Franjo, Katarina, Slavica, Juraj i Ana. K�erka Ana Kropek, koja je da-nas od djece Matije Cimermana jedina živa, otkrila nam je da je on u poratnim godinama orga-

nizirao plasman me�imurskih jabuka za preradu u tvornice te zapošljavao mnogo radnika iz gornjeg dijela Me�imurja koji su radili na poslovima transporta, skladištenja, sortiranja. Sje�a se da je uvijek redovito ispla�ivao radnike, i to svaku subotu, i da je po tome bio poznat.

Na željezni�kom kolodvoru u �akovcu imao je otkupnu sta-nicu za jabuke i poljoprivredne proizvode, koje je transportirao vlakom. Zna se da su iz našeg kraja odlazili vagoni i vagoni jabuka.

Na ogromne drvene ba�ve penjalo se

ljestvama Uz to bio je i poznati vinar, u

Dragoslavcu bi uvijek rekli – vin-cer. Uz organizaciju otkupa jabu-ka, proizvodio je i velike koli�ine rajnskog rizlinga, a posebno je zapam�ena sorta muškat koja je mirisala cijelim brijegom. Red ve-li�ina u proizvodnji vina kretao se od nekoliko desetaka tisu�a litara naviše. I danas se pamti

da se na ogromne ba�ve za vino moralo i�i - ljestvama.

Matija Cimerman bio je na-daleko poznat i kao glazbenik, svirao je bubanj u limenoj glazbi te bio poznati lovac. Zna se da je bio i za�etnik elektri�ikacije u tom dijelu Me�imurja.

Neki se sje�aju da je u životu i u poslovima s jabukama i vinom tri puta doživljavao teške trenut-ke i tri se puta ekonomski uzdi-zao. Ako se sjetimo kakav je bio

politi�ki sustav u to vrijeme i kako se gledalo na naprednije poljoprivrednike i one koji su imali malo više, bit �e nam sve jasno. I u svojim kasnim go-dinama života poduzimao je nove gospodarske poduhvate, tako je htio u Dragoslavcu pro-izvoditi velike koli�ine rakije od grož�a i vo�a, no smrt ga je pretekla.

Nama pak ostaje spozna-ja da je Matija Cimerman bio

izuzetan i napredan gospo-darstvenik i poljoprivrednik u dvadesetom stolje�u u gor-njem Me�imurju, te organi-zator proizvodnje jabuka i plasmana putem željeznice. Ti su podaci važni i za povi-jest gospodarstva kraja, te povijest vo�arstva i vinar-stva u našem kraju, pa nije �udo što je Cimermanov bri-jeg dobio ime po njemu.

(J. Šimunko)

DOBITNICI NAGRADNOG NATJE�AJA

ME�IMURSKIH NOVINAREALIZIRALI ADVENTSKU NAGRADU - vau�er Jakopi� travela za putovanje po želji

Marija Borkovi� odabrala Marija Borkovi� odabrala Veneciju za vrijeme karnevalaVeneciju za vrijeme karnevala

tovanja. U poruci su nam napisali: - Šaljemo vam slike iz Venecije. Ve�ina fotogra�ija snimljena je na Trgu sv. Marka. Vene-cija je prelijepa, a poseb-no zanimljiva u vrijeme karnevala. Marija Bor-kovi� u Veneciji je bila u društvu �lanova svoje obitelji: unuka Dominika i Dajane te njihove druge bake, Antonije Grabar.

Eto, trud oko boži�nih ukrasa bio im je nagra-�en veselim putovanjem koje �e im ostati u traj-nom sje�anju. (BMO)

NOVE SPOZNAJE o Cimermanovu brijegu

Matija Cimerman bio je organizator plasmana me�imurskih jabuka

Matija Cimerman u mla�im danima

Supružnici Ana i Dragutin Kropek iz �akovca na Supružnici Ana i Dragutin Kropek iz �akovca na Cimermanovu brijegu danas imaju mali vinograd Cimermanovu brijegu danas imaju mali vinograd

i vo�njak, samo za obitelji vo�njak, samo za obitelj

Limena glazba iz gornjeg Me�imurja, Matija Cimer-man svira bubnjeve, sasvim lijevo, fotografija

vjerojatno nastala izme�u dva svjetska rata

Sortiranje jabuka u skladištu, fotografija je vjerojatno snimljena u vre-Sortiranje jabuka u skladištu, fotografija je vjerojatno snimljena u vre-menima Drugoga svjetskog rata ili prije, jer se vide ma�arski natpisi menima Drugoga svjetskog rata ili prije, jer se vide ma�arski natpisi

na sanducima za jabuke, sasvim desno Matija Cimermanna sanducima za jabuke, sasvim desno Matija Cimerman

14 Poljodjelstvo 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

- Zainteresirala sam se za p�ele prije 30-ak godina, no dosad nisam imala ni vremena ni mogu�nosti ba-viti se time. - ispri�ala nam je Darinka Horvat iz Stanetin-ca. - Nakon što sam stjecajem okolnosti ostala bez posla, krenula sam sa suprugom u posao. Istina, znanje nismo imali. Uputila sam se na pre-davanja na kojima sam puno nau�ila, kako teoretski, tako i prakti�no. A da je tome tako, svjedo�i i zlatna medalja za moj bagremov med. Naime, lani smo prvi put vrcali, prvi put med poslali na ocjenjiva-nje, i trud se isplatio. Trenut-no imamo 18 košnica, u pri-premi je još 25, a dalje samo dragi Bog zna kako �e i�i, ako �e i�i.

Me�imurske p�elare u ovoj godini o�ekuje još jedna novina, i to vezana uz lije�e-nje p�ela. Naime, po novom lijekovi se više ne�e dijeliti preko Hrvatskoga p�elarskog saveza i Agencije za pla�anje, ve� �e svaki morati lijek kupi-ti sam. Kupuju se lijekovi koji su registrirani u našoj zemlji, a potom se od Agencije za pla�anje traži povrat novca. - rekla nam je godišnjem oku-pljanju p�elara Agacije novo-pe�ena p�elarka Darinka.

Me�imursko “�rno olje” ve� je odavno prešlo granice sjeverozapadne Hrvatske. Svojom kvalitetom osvojilo je cijelu zemlju, o njemu se ras-pituju i ostale �lanice EU-a, ali i zemlje Dalekog istoka, poput Kine i Japana. Nova prilika za još jednu potvrdu njegove kvalitete je 5. izložba ulja, koja �e se 10. travnja održati u �a-kovcu. Kako je ve� poznato, izložba okuplja proizvo�a�e ulja tikvi iz �etiri županije: Va-raždinske, Krapinsko-zagor-

ske, Zagreba�ke i Me�imur-ske, i svake je godine doma�in druga županija. Budu�i da je završen prvi ciklus rotacije, na red je ponovno došao �a-kovec.

- O�ekujemo više od tride-set izlaga�a iz �etiri hrvatske sjeverne županije. - naglasio je dožupan Zoran Vidovi� pri-likom najave izložbe. - Na svim dosadašnjim izložbama me-�imursko ‘�rno olje’ uvijek je bilo nagra�ivano najvišim pri-znanjima - zlatnim, srebrnim

i bron�anim plaketama te pri-znanjima kvalitete. Nadam se kako �e se taj trend ponoviti i ove godine. Naime, proizvod-nja bu�inog ulja u Me�imurju ima dugu tradiciju pa tako da-nas imamo preko 20 ozbiljnih proizvo�a�a hladnog i toplo prešanog ulja. Godišnje se kod nas proizvede oko 30.000 lita-ra ulja s oko 600 ha. Sve to bila je i polaznica za brendiranje, odnosno pokretanje projek-ta certificiranja i zaštite ulja, koji je u završnoj �azi. Naime,

IZLOŽBA CRNOGA KOŠ�I�NOG ULJA u travnju u �akovcu

Me�imursko “�rno zlato” predstavlja se na doma�em terenu

Bioinstitut. Bodovi �e se, kao i dosad, zbrajati te �e se tako dobiti pobjednici koji �e biti proglašeni na samoj izložbi, 10. travnja u �akovcu.

Za sve dodatne in�ormaci-je tu je i broj tele�ona: 040 374 231, odnosno kontakt-osoba na Županiji je Elvira Herman.

Osim proglašenja po-bjednika, na izložbi, u zgradi Scheier, mo�i �e se probati nagra�ena ulja te �e biti i de-gustacija proizvoda od tikvi-nih koštica. I dok �e se na katu Scheierice održavati stru�no predavanje, ispred nje bit �e prodajni štandovi s uljem.

- Ovom izložbom - ista-knuo je dožupan Vidovi� - ne želi se samo promovirati ulje, ve� se želi ukazati i na važnost zdrave prehrane i doma�e proizvodnje. Isto-vremeno to je i prilika svim proizvo�a�ima da se sretnu na jednom mjestu, izmijene svoja iskustva te se usporede s konkurencijom. (vv)

o�ekuje se još samo potvrda resornog Ministarstva.

Prijave do 4. ožujkaPo ve� ustaljenom redu

proizvo�a�i ulja koji žele su-djelovati na izložbi najprije moraju poslati svoje prijave koje se nalaze na internet-skim stranicama Županije. Prijave se zaprimaju do 4.

ožujka, a sami uzorci nose se dan kasnije, 5. ožujka, 9 - 13 sati, i to u sobu br. 41 na prvom katu zgrade MŽ-a.

Uzorci se moraju dostaviti u tamnim, staklenim neobi-lježenim bocama od 0,25 ili 0,5 l koje �e se potom ši�rira-ti i tako pro�i sve analize, od kemijske do organolepti�ke. Analize �e obavljati �akove�ki

U Me�imurju trenuta�no radi dvadesetak ozbiljnih uljara, �ije se sudjelovanje o�ekuje i ovaj put u �akovcu

P�ELARSTVO postaje alternativa mnogima koji ostaju bez dosadašnjeg zaposlenja, ali...

Po�etnici u p�elarskom poslu ostaju bez potpora!?

- Kako se svake godine pojavljuju novi p�elari, porasla je i potroš-nja sredstava namijenjenih njima, i to iz predvi�enih fondova. Sto-ga je odlu�eno da mladi, odnosno po�etnici, ne mogu sudjelovati u velikim potporama od oko 30, 40 tisu�a kuna i ne mogu sada kupiti, primjerice, jednu sele�u jedinicu, ve� �e dobiti tek manji financijski dio. To se objašnjava njihovim po�etni�kim statusom

I tako dok se s jedne stra-ne pojavljuju mladi kao na-sljednici obiteljske tradicije s pove�im znanjem, s druge strane velik dio njih spas u

p�elarstvu pokušava prona�i nakon gubitka posla.

Ali za mlade p�elare, ljude koji su u taj posao ušli unatrag godinu dvije, na skupštini ni-

je bilo nimalo lijepih vijesti. Kako se moglo �uti, postoje naznake kako �e se promije-njen sustav dodjela potpora prelomiti upravo preko le�a po�etnika.

- Kako se svake godine pojavljuju novi p�elari, pora-sla je i potrošnja sredstava namijenjenih njima, i to iz predvi�enih �ondova. Stoga je odlu�eno da mladi, odnosno po�etnici, ne mogu sudjelo-vati u velikim potporama od oko 30, 40 tisu�a kuna i ne mogu sada kupiti, primjerice, jednu sele�u jedinicu, ve� �e dobiti tek manji financijski dio. To se objašnjava njiho-vim po�etni�kim statusom, nedovoljnim znanjem teo-rije i prakse, ali i �injenicom kako se ne zna ho�e li uop�e nastaviti s tim poslom, ho�e li uspjeti ili pak �e pri prvoj nevolji odustati. Drugim rije-�ima, to bi u tom slu�aju bio novac ba�en u vjetar.

Dosadašnji predsjednik i dalje na

�elu udrugeNovo - staro vodstvo, do-

duše, nešto sitno izmijenjeno u sastavu Upravnog odbo-ra, ali i nova pravila”igre” za p�elare, bio bi kratki sažetak redovne izborne skupštine me�imurske udruge p�elara Agacija. Što se samog vodstva ti�e, �lanovi skupštine zaklju-�ili su kako glavni ljudi dobro rade i uspješno vode udrugu unato� teškim vremenima, te su im povjerili još jedan man-dat. Drugim rije�ima, udrugu �e i narednih godinu dana vo-diti dosadašnji predsjednik Branko Lipi�.

- Ovo je ve� �etvrta za re-dom loša godina za nas p�ela-re. - naglasio je u svom uvod-nom govoru Branko Lipi�. - Ne�u pogriješiti ako kažem da je 2014. bila katastro�alna što se ti�e vremenskih prilika, a shodno tome i koli�ini do-bivenog meda. Ako se takav trend nastavi, ne znam što �e biti s p�elama u Me�imurju. Mnogi p�elari ve� danas imaju

kompletno propale p�elinja-ke. Ostalo je, naime, puno sa-�a, puno praznih košnica koje bez p�ela doslovno propadaju. No, veseli me �injenica kako unato� tim teško�ama raste interes ljudi za p�elaranje, posebno mladih. Kako pak bi stekli to znanje i praksu - re-kao je - s njima rade mentori, pravi znalci p�elarstva poput Velimira Glumca i Ivana Šo-para. Udruga trenutno broji nešto više od 200 �lanova, a oko 40 posto njih jesu upravo ljudi tek ušli u posao. Prema rije�ima Ivana Šopara, danas nema p�elarenja bez dobre p�elarske prakse. Stalno se stvaraju nove situacije, novi izazovi. Bilo da se radi o kli-matskim promjenama, kli-matskim ekstremima ili pak bolestima koje neprestano naviru. I sada se pripremamo za novog, opasnog nametnika, kornjaša. Raduje se, kaže, što se sve više mladih odlu�uje za ovaj posao, posebno unatrag dvije - tri godine, pa samim time nema straha za budu�-nost ovog posla u Me�imurju. (Vlasta Vugrinec)

Za mlade p�elare na skupštini nije bilo nimalo lijepih vijesti. Kako se moglo �uti, postoje naznake kako �e se promijenjen sustav dodjela potpora prelomiti upravo preko le�a po�etnika

Branko Lipi�, novi - stari predsjednik Agacije: - Ne�u pogriješiti ako kažem da je 2014. bila katastrofalna što se ti�e vremenskih prilika,

a shodno tome i koli�ini dobivenog meda

1527. velja�e 2015. Poljodjelstvowww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

�AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (biv-ša Veterinarska stanica d.o.o. �akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis� �ka ambulan-ta za ku�ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, �akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa� , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. �a-kovec, Nikole Pavi�a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu�ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, �etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu�ajevi na mob 098 491 652. Veterinar-ska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ�E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ�e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DO-NJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubra-va, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

DEŽURNI VETERINARI

BIOINSTITUT d.o.o. �AKOVEC

Manji brašnar (Alphitobius diaperinus, Panzer, 1797, Coleoptera: Tenebrionidae)

kozmopolitski štetnik komercijalne peradarske proizvodnje

Škare za obrezivanje

Peradarsku proizvod-nju u Republici Hrvatskoj pored duge tradicije ka-rakterizira i visok stupanj industrijalizacije. Visoka gusto�a ptica na malom prostoru u kon-t r o l i r a n i m uvjetima u od-nosu na tradi-cionalni uzgoj peradi promije-nila je ozra�je u kojem su ptice uzgajane što je izravno utjecalo i na populaciju štetnika vezanih uz peradarsku proizvodnju.

Manji brašnar (Alphi-tobius diaperinus), (Pan-zer, 1797) (Coleoptera: Tenebrionidae) naj�eš�i je štetnik u svjetskoj komer-cijalnoj peradarskoj proi-zvodnji i kozmopolitski je parazit. Podrijetlo ovog

insekta je u Africi, gdje živi u gnijezdima ptica i raspadnu-tim stablima. U podru�jima s umjerenom klimom naj�eš�e nastanjuju peradarske objek-te, objekte za uzgoj svinja te

skladišta žitarica. U Hrvatskoj manji brašnari opisani su kao skladišni štetnici koji su zna-�ajni po štetama u tvornicama sto�ne hrane i peradarnicima, osobito pri uzgoju brojlera.

Manji brašnari su implici-rani kao potencijalni vektori uzro�nika mnogih bakterij-

skih, virusnih te gljivi�nih bolesti peradi. Tako�er sudje-luju i u prijenosu nekih vrsta protoza, nematoda i cestoda. Zna�ajne su ekonomske štete koje nastaju zbog smanjene

konverzije hrane peradi koja se hra-ni manjim braš-narima. U slu�aju konzumiranja veli-kog broja odraslih manjih brašnara može do�i do ošte-�enja probavnog trakta peradi zbog �vrsto�e oklopa kukaca. Li�inke manjih brašnara

mogu ozlijediti kožu peradi, narušavaju�i tako zdravlje peradi ali i kakvo�u pera-darskih trupova. Nadalje štete nastaju i zbog gubitka temperature unutar objekta za uzgoj kao posljedica ošte-�enja izolacijskih materijala djelovanjem li�inki. Slijede�i

velik problem jesu zdrav-stveni rizici kod ljudi koji su dulje vrijeme izloženi kontaktu s manjim brašna-rima (li�inkama i odraslim) koji se o�ituju simptomima: astme, glavobolje, derma-titisa, alergijskog rinitisa, anigioedema, eritrema i formiranjem papula. U ne-dostatku alternativnih me-toda uzgajiva�i peradi se u suzbijanju manjih brašnara prvenstveno oslanjaju na primjenu insekticida i to nakon uklanjanja peradi iz jednog uzgojnog ciklusa i prije po�etka drugog uz-gojnog ciklusa. Smrtnost se postiže kroz izravnu primjenu insekticida ili pak kroz njihov kontakt s zaostalim insekticidom na tretiranim površinama.

Bioinstitut d.o.o. - mr. Slavica Musta�, dr. vet. med., voditeljica DDD službe

- kelj 12 kn/kg- grož�e 30 kn/kg- kelj pup�ar 20 kn/kg - klemen� na 12 kn/kg- poriluk 15 kn/kg - doma�i sir 15 - 25 kn- crveni radi� 20 kn/kg - doma�e vrhnje 20 kn- salata endivija 20 kn/kg - ciklame 12 - 15 kn- salata kristalka 20 kn/kg - jaglac 5 - 7 kn- salata puterica 20 kn/kg - zumbul 10 kn- celer korijen 20 kn/kg - narcise 10 kn/buke� �- peršin liš�e 5 kn/pušlek- mladi luk 5 kn/pušlek- rot kvice 5 kn/pušlek- matovilac 5 kn/kup�i�- grincajg 5 kn- raj�ica 25 kn/kg- paprika 25 kn/kg- cvjeta�a 16 kn/kg- �i�oka 10 kn/kg- krumpir 3 kn/kg

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

�akove�ki plac de�initiv-no je po�eo živjeti. Iz dana u dan klupe se pune, širi se asportiman robe kako vo�a, tako i povr�a. Širi se tako�er vrlo popularan na�in prodaje pušleka po 5 kn, što je kupci-ma interesantno, pa rotkvice, mladi luk i, primjerice, mato-vilac odmah nestaju. Ovu sri-

jedu iznenadila nas je ponuda sušenih namirnica. Tako se za 10 kuna mogao kupiti su-šeni miks vo�a od 400 grama. Osim jabuka, bilo je tu i suše-nih šljiva, krušaka, dunja, jed-nom rije�ju - odli�na kombina-cija raznog vo�a za kompot. S druge strane, mogao se dobiti i sušeni šipak, 10 kuna za 200

grama, namijenjen za doma�i �aj, kao i sušeni cvijet lipe. Na mlije�nom pak dijelu nudili su se razni sirevi koji se spremaju s vrhnjem, no bilo je i kozjeg turoša te doma�eg škripavca. Škripavac, doduše, dosiže cije-nu od 72 kn/kg, no, kako bi bio prihvatljiviji kupcima, može se kupiti i narezani, odnosno

�AKOVE�KI PLAC

Ima se što za vidjeti i kupiti

u manjim komadima. Po-red obi�nog okusa može se dobiti i onaj s aromati�nim biljem. Sve u svemu, ima se što za vidjeti, ali i kupiti. (vv)

16 Moj vrt 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

27. velja�e – Dan korijena do 13 sati, od 14 sati biljke cvijeta

U našem Sjetvenom priru�niku po�elo je vrijeme za presadnju. Posebno je povoljno za presadnju vo�nih i loznih sadnica.

28. velja�e – Dan cvijeta

Sredinom ovog mjeseca preporu�ilo se reza� cjepi�e i gran�ice, a sada presadite samoniklu mladu vo�u i tako sa�uvajte neke stare sorte jabuka, krušaka, trešanja za budu�nost.

1. ožujka – Dan cvijeta

Odli�an je dan za rad s p�elama, sadimo gran�ice vrbe koja �e tvori� obilje peluda.

2. ožujka – Dan lista

Sijemo salatu, peršin liš�ar, rano zelje, špinat, poriluk i cvjeta�u.


Povoljno je vrijeme za sjetvu našega me�imurskog zelja (“pi-sanoga”, odnosno šarenoga) za rano kiseljenje jer je izuzetne kvalitete te ga moramo �uva� i dalje uzgaja� .


Još jedan dan s povoljnim Trigonom za biljke lista, a biljke posi-jane u vodenom elementu oblikuju više listova nego bi ina�e. Djelovanje Trigona može promijeni� rast biljaka.

5. ožujka – Dan ploda

Obrezujemo vo�ke i vinovu lozu, sijemo raj�icu, grašak i bob te žitarice. Sadimo biljke za dobivanje sjemena te pikiramo biljke ploda (raj�ice i paprike) ako smo ih ranije posijali i ako su pogodne za pikiranje.

VAŠ VRT

VRTLARICA

BERNARDIN VRTŽeli od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Mjese�evi lukoviMjese�evi lukovi

Kamelija (II)Obe�ah vam pri-

�u o tome zašto bi vas hladna, ali prekrasna, ljepotica kamelija mo-gla ostaviti. Zato �emo danas o uvjetima uzgo-ja kamelije, cvijeta nad cvjetovima. Ne�ete mi zamjeriti ako se malo, tu i tamo, razpekme-zim? U ove je kasno-zimsko-rano-proljetne dane malo tako ma-gi�nih slika kao što je rascvali cvijet kamelije.

Kamelija je doma u humusom bogatim, ze-lenim šumama i mor-skim planinskim kra-jevima Azije. Ako smo je tamo ukrali, red je da joj pokušamo ostvariti sli�ne uvjete tamo gdje je želimo uzgajati.

Kamelije su biljke koje ne vole direk-tno sunce. Vole dosta svjetla, ali indirektno. Idealno joj je mjesto u sjeni velikih stabala. Voli tople, ali vlažne, kutke vašeg vrta, za-šti�ene od jakog sunca i suhog vjetra. Narav-no, za izrazito niskih temperatura zaštitite je slamom ili šibljem. Kod nas je uobi�ajen na�in uzgoja kamelija da se one tijekom zime unose u zašti�en, hla-dan zimski vrt. To za ve�inu kultivara i jest jedino ispravno. Neke kamelije bi uz zaštitu trebale preživjeti i naše zime, ali nemam takvih iskustava.

Govorili smo o svje-tlu i toplini. Još su dva

presudno bitna uvjeta za uzgoj ove hladne lje-potice: tlo i vlaga. Tlo mora biti kiselo (pH 4,5-6,5) i prozra�no. To �e re�i da ovoj za-htjevnoj gospodi�ni treba kod sadnje (ili presadnje) kupiti pose-ban supstrat niskog pH i isto takvo gnojivo za prihranjivanje. Iz istog razloga što voli kiselu zemlju predlažem i za-lijevanje kišnicom.

Vlaga je onaj uvjet koji je kod kamelija uz-gajanih u stanu uvijek najteže zadovoljiti. Za vrijeme cvatnje zemlju treba stalno održava-ti vlažnom, ali nikad prepojenu vodom. Uz to je neophodna i visoka zra�na vlaga. Ako nemate živaca �e-sto je prskati po liš�u, bolje se ne upuštajte u ovaj pothvat u stanu s centralnim grijanjem. Puno je bolje kameliju držati na nekoj veran-di, zatvorenoj terasi ili stepeništu, gdje se ne loži, nego kraj radijato-ra. Rekoh vam ve� da je ona hladna zavodnica, ne udovoljite li nekom njenom prohtjevu, pr-vo �e odbaciti pupove, onda listove... i onda odlazi. Ako primijetite ove prve simptome s odbacivanjem pupova, još možete spasiti vašu vezu. Stavite je na bolje mjesto.

Puno sre�e u ljubavi s kamelijama želi vam IVA!

Sadi se u jesen ili u pro-lje�e. No, u našim vrtovima �esto to biva oko blagdana Uskrsa, kada se on jede in-tenzivno uz kuhanu šunku. Naravno, rije� je o hrenu, još jednoj kulturi koja je “pre-živjela” zimu i koja se može kopati i vaditi po potrebi. Tko barem jednom nije

Mjesec crta najniže lu-kove iznad horizonta kada se nalazi ispred podru�ja strijelca. Nakon toga lu-kovi se po�inju uzdizati. Svaki dan Mjesec na nebu zacrta sve viši luk. Mjesto gdje Mjesec izlazi pomi�e se prema sjeveroistoku, a mjesto gdje zalazi prema sjeverozapadu. Vrijeme dizu�ih lukova ne smije-mo pobrkati s punjenjem (rastom) Mjeseca.

Za vrijeme dizu�ih Mjese�evih lukova više se dižu i sokovi u biljci. To vrijeme u Kalendaru zove-mo vremenom za berbu. Biljke su tada u gornjim

dijelovima pune sokova i snage. Vo�e ubrano u to vrijeme u skladištu dulje ostaje svježe i so�no. To je tako�er pogodno vrijeme za rezanje cjepi�a, cijeplje-nje vo�aka te skupljanje li-stova i cvjetova za �ajeve itd. U�inak možemo poja-�ati ako za berbu plodo-nosnih biljaka izaberemo dane ploda, a za rezanje cvije�a dane cvijeta. Vri-jeme dižu�ih Mjese�evih lukova pogodno je za sje�u boži�nih drvaca. Stoga �e se iglice dulje zadržati na granama i ljepše mirisati ako ga posje�emo na dane cvijeta.

Hren ne znamo ili ne želimo cijeniti!zaplakao uz njega, bilo uz kuhanu govedinu, junetinu ili pak uz kuhanu šunku za Uskrs. Tko ga barem jed-nom nije pokušao izvaditi, onako cijelog korijena, da baš ništa ne ostane u zemlji. Da ne pri�amo o tome kako smo kao djeca od njegovog liš�a radili zelenu boju za

naše ku�ice. Nažalost, ne-kad je bio sastavni dio ne svakog vrta, ve� svakog dvorišta, da bi danas goto-vo nestao. Tamo pak preko Drave ljudi u Ludbregu nje-guju svoj hren, priznat im je kao �uvana sorta i našao se na sortnoj listi Republike Hrvatske. I mi, ni ne znaju�i,

sigurno imamo isto takav, pa ga ili ne znamo ili ne želi-mo cijeniti. Uzgoj hrena na-veliko, kažu stru�njaci, i po desetak puta je isplativiji od žitarica. Ne trena kupovati sadnice, osim prve godine, paše mu naše tlo i klima, i �udno je da se toga još nitko nije dosjetio. (vv)

1727. velja�e 2015. Otvoreni stupciwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP�ENJAe-mail: [email protected] ili poštom na: “ME�IMURSKE NOVINE” (pisma �itatelja), K. Tomislava 2, 40000 �akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: [email protected] ili br. tel. 040/323-601

ŠTO VAS ŽULJA

U uredništvo “Me�imur-skih novina” s� glo je ponovno pismo �itatelja kao prije odre-�enog vremena, kada smo se bavili ovim problemom i dobili sli�an odgovor od Šumarije kao i ovaj put. Pismo je potpisao Ro-bert Mohari�, koji ukazuje na problem rampi na poljskim pu-tovima prema Dravi. On piše:

- Želim Vam se obratiti s osvrtom na jedan problem ve-zan uz prilazne rampe koje su postavljene od strane Hrvatskih šuma, a s ciljem ‘zaš� te okoliša’ od nesavjesnih gra�ana.

Rampe su na lokacijama oko Puš�ina i Gornjeg Hraš�a-na. Hrvatske šume su u surad-nji s još nekim udrugama uzele sebi za pravo blokira� žiteljima i izletnicima pristup s motornim vozilima do same rijeke Drave postavljaju�i 4 - 5 rampi. Na-ravno, takvo ponašanje ne�e sprije�i� izletnike da dolaze na sprudove omiljene rijeke (da se kupaju � jekom ljeta i roš� ljaju!) pa se rampe zaobilaze. Da bi se to sprije�ilo, netko iz Hrvatskih šuma dovozi gra�evinski otpad na puteljke oko rampi i pokuša-va sprije�i� obilaženje rampi. Tijekom cijele zime one su za-tvorene i zaklju�ane.

Vjerujem da je svima u ci-lju da nam obale rijeke Drave

- Jedan od mamaca turisti�-kih posjeta Me�imurju kojim se ponosimo i hvalimo na sva usta je gastronomska ponuda našega kra-ja. Pretepena juha, hajdinska kaša, meso z � blice, šiškrlini, me�imur-ska gibanica, kukuruzna zlevanka... tek dio su tradicionalnih jela u koji-ma �e svaki naš gost rado uživa� . K tome se nikako ne smije zaboravi� i široka lepeza sve kvalitetnijih vina

koja posljednjih godina galopiraju i uzlije�u ka kvalite� , priznanjima i prepoznatljivoš�u. Me�imurje želi posta� osobita i poznata kon-� nentalna turis� �ka des� nacija. Osim onoga što turis� ma dajemo na stol, bitno je kako izgledamo i kako se promoviramo. A u tom segmentu nam �esto nedostaje sluha, znanja ili dovoljno pozorno-s� . Izdvaja se tek jedan primjer.

Nedavno mi je u ruke dospio promo� vni letak Eno-gastro tu-ra Me�imurja koji poziva na Visit Me�imurje. Turiste poziva na uži-vanje u svim blagoda� ma našeg kraja. Na kolažu fotografija koje bi trebale privu�i putnike namjer-nike u naš kraj evo i jedne ‘odlike’ me�imurskog vinogorja: plavac mali! Otkada to u Me�imurju us-pijeva plavac mali?! A � skani ma-

terijal s takvom pozivnicom kruži Me�imurjem, dolazi do ruku broj-nih uvaženih turis� �kih djelatnika, do potencijalnih turista koji �e uz meso z � blice uživa� u autohtonoj me�imurskoj sorti i vinu plavac mali. Šteta za takav previd! A ta-kvih primjera (ne)ogledala našeg turizma u Me�imurju, nažalost, ima još. - piše nam �itatelj iz gor-njeg Me�imurja.

ZAŠTO se postavljaju rampe na ulazu u šume koje vode prema rijeci Dravi kraj G. Hraš�ana i Puš�ina, pita naš �itatelj, a Šumarija odgovara:

Ukupno petnaest rampi prema šumi �ep na Dravi i Murš�aku na Muri zbog kradljivaca drva

budu �iste, da se ne devastiraju i zaga�uju. Upravo to su napravili odgovorni iz Hrvatskih šuma. Na varaždinskoj strani je isto obala rijeke Drave, me�u� m, tamo nije postavljena nijedna rampa, svi su šumski putovi slobodni za prolaz ljubiteljima prirode i izletnicima, a nema ni udruga koje bi sebi prisva-jale rijeku i š� � le je od nesavjesnih gra�ana na taj na�in da blokiraju pristup svima ostalima.

Rijeka i njene obale su javno dobro isto kao što su i šume koje su dane Hrvatskim šumama na upravljanje. Svi šumski putovi koji se ne koriste zarast �e i ne�e biti od koris� nikome. Zaista ne vidim razlog zašto ljudima blokirati pri-stup na takav na�in, a nakon toga licemjerno �initi baš ono što žele sprije�i� , isto kao što je �udno da nitko od tih silnih zelenih udruga nije primijetio ova dva kamiona gra�evinskog otpada.

Iz Šumarije ne žele uprti prstom u poznate kradljivce

drvaZatražili smo odgovor od Be-

njamina Horvata, upravitelja Šuma-rije �akovec, dipl. ing. šumarstva. On u svojem odgovoru kaže:

- Rampe su postavile Hrvatske šume, odnosno Šumarija �ako-vec, a nakon velikih šteta u našim

šumama zadnjih godina. Moramo zaštititi naše šume, pokazalo se da je to jedan od boljih na�ina. Na temu šteta ve� smo imali sastanak s gradona�elnicima i na�elnicima Me�imurja prošle godine, smatra se da su rampe najbolje rješenje. Naime, � putovi i prosjeci ne prola-ze i ne smetaju privatnim šumama.

Primijetili smo da se u šume koje su državno vlasništvo i koji-ma upravljamo dolazi s vozilima i kombijima, sa sme�em koje se baca u šumu, a potom se u te iste kombije natovari ukradeno drvo za ogrjev. Tako nam se �ini dvo-

struka šteta, što nastojimo sprije-�i� , a koju rade nesavjesni gra�a-ni, po svoj prilici iz naše županije. Iz � h smo razloga zatvorili rampa-ma s loko� ma poljske putove kod Gornjeg Hraš�ana i Puš�ina, što se sad nastoji zaobi�i i zbog toga šlju-nak ili zemlja kraj rampi, kako vozila ne bi mogla pro�i.

Važno je znati da ti poljski šumski putovi prema Dravi nemaju status javnog dobra, ve� su u vla-sništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Šumarija �akovec.

Ti su putovi u bi� šumski pro-sjeci za potrebe održavanja šuma. Zbog toga na njih i smijemo stavi� rampe kako bi sprije�ili vozila da ulaze u šume i devas� raju ih.

Rampe su zimi zaklju�ane

- Rampe su zaklju�ane zimi, a lje� �e neke rampe bi� djelomi�no otvorene kako bi se omogu�io pro-laz gra�anima, posebno u vrijeme opasnos� od šumskih požara.

Osim toga, obavijes� li smo o novom režimu u našim šumama sve udruge u Me�imurju koje su pokazale interes. Tako smo klju-�eve od rampi ve� predali Javnoj ustanovi za zaš� tu prirode Me�i-murske županije, udrugama lova-ca na spomenutim podru�jima, Hrvatskim vodama, a sura�ujemo i s vatrogascima i svim zainteresi-ranim udrugama. Jedini nam je cilj zaš� � � naše šume.

Ove godine postavit �emo još više rampi na šumske prosjeke kojima mi upravljamo, zasad je u planu postaviti ukupno deset do petnaest rampi. One �e biti po-stavljene na sve šumske putove gdje automobil može pro�i. Osim putova, odnosno šumskih prosjeka prema Dravi od Gornjeg Hraš�ana i Puš�ina, zatvorit �emo rampama i ulaz druge me�imurske šume koje su naše. Rampa �e bi� postavljene i na ulaz u šumu �ep kod Nedeliš�a, za� m u Murš�aku u dogovoru s Jav-

Gra�ani negoduju zbog toga što ne mogu automobilima do Drave, a iz Šumarije �akovec najavljuju da �e dio rampi u ljetnim mjesecima biti otvoren danju

Nesavjesni gra�ani kombijima dovezu otpad u državne šume i istova-re ga, potom ukradu dr-vo i natovare ga u kombi i odvezu, a takvih je in-cidenata sve više. U Šu-mariji �akovec kažu da su potrebne drasti�ne mjere protiv prekršitelja, odnosno rampe, ali se opet ne usude kazati tko su to zapravo nesavjesni gra�ani zbog kojih pati ve�insko stanovništvo

Rampa u šumi kod Gornjeg Hraš�ana. Nasipani gra�evinski otpad koji se ina�e ne bi smio dovoziti u zašti�eni krajolik, odnosno cigla, upotrijebit �e se kasnije za zavažanje ceste

Upravitelj Šumarije �akovec Ben-jamino Horvat: - Hrvatske šume moraju zaštititi svoje šume, pa

makar i rampama. Znam da nisu popularne, no zasad nemamo

drugo rješenje

nom ustanovom za zaš� tu prirode i drugdje gdje su naše šume koje moramo zaš� � � .

Ponavljam, to nisu putovi kao javno dobro pa da ih mogu koris� � svi gra�ani, ve� šumski prosjeci koji služe za ure�enje i održavanje šuma.

Gra�ani �e do Drave mo�i biciklima i

pješke- Gra�ani i dalje mogu do Drave

koja je javno dobro, no biciklima i pješke ili na druge na�ine, a ne i vozi-lima, ili ih moraju ostavlja� prije ram-pi. - rekao nam je Benjamino Horvat, te zaklju�io: - Znam da su na taj na�in jednim dijelom zakinu� izletnici, no rampe �e po ljetnim mjesecima bi�

otvorene po danu na glavnim putovima od Gornjeg Hraš�ana prema Dravi i na drugim mjes� -ma gdje se ukaže potreba. No izletnici i kupa�i trebaju zna� i to da se ne bi smjeli kupa� ne neo-zna�enim mjes� ma za kupanje na Dravi jer je to opasno. Zbog zaš� te šuma i prirode tako�er molim sve izletnike da nam doja-ve kada primijete nešto što nije u redu. Osim toga, lova�ke udru-ge imaju klju�eve rampi, pa se s njima može dogovori� ukoliko se ukaže potreba.

Postavljanje rampi kao dra-sti�ne mjere na koju u našem kraju nisu navikli navodno je uo-bi�ajeno u europskim zemljama kad je rije� o državnim šumama. No pri�a ima i nali�je. Ako se rampe postavljaju kod Gornjeg Hraš�ana, u šumi �ep i u šumi Murš�ak na Muri, to zna�i da se iz � h šuma najviše krade drvo. S obzirom na tešku gospodarsku situaciju, to, nažalost, i ne bi tre-balo posebno za�udi� , no drvo iz šuma sigurno ne krade siro� -nja, ve� organizirane skupine. Ho�e li rampe sprije�i� kra�e, vidjet �e se za koju godinu. U svakom slu�aju Hrvatske šume moraju zaš� � � svoje vlasništvo, sa ili bez rampi, a možda bi bilo bolje nekim drugim na�inom zaš� te. (J. Šimunko)

PISMO - KRITIKA �ITATELJA

Otkada u Me�imurju uspijeva plavac mali?

18 Mozaik 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

26.-29.03.05. - 11.04. / 26.04. - 02.05.

28.04.-05.05.

27.03. - 30.03.

Varaždin, Pavlinska 2SPECIJALIZIRANA

ZA HODOČAŠĆAORGANIZIRA:

INFORMACIJE I REZERVACIJE: 042/302-021 ili 042/302-022web: mihael-putovanja.hr e-mail: [email protected]

RIM CVJETNICA

CZECTOCHOWA - KRAKOW

LURD SVETA ZEMLJA

1.650,00 kn

1.450,00 kn

2.650,00 kn8.500,00 kn

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan ZrnaNOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti�, Josip Šimunko, Roberta Radovi�, Alen Fuš, Monika Zor�ec, Nenad �ižmešija, Vlasta VugrinecFOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI�KE PRIPREME: Jurica HoblajE-MAIL KONTAKTI: [email protected], [email protected]; [email protected] TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora�un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X

PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese�na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. �akovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

VOLIM JER…


Uz predstavljanje slikov-nice “Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!” protekli je tjedan u dvorani Zrinski zgra-de Scheier u �akovcu proslav-ljena 15. obljetnica osnutka Društva “Naša djeca” �akovec. Ovo Društvo u petnaest godi-na rada pokrenulo je mnogo inicijativa i projekata, održalo mnoštvo radionica i savjeto-vanja, aktivno uklju�ilo naše najmla�e sugra�ane u javni život zajednice, donositelje odluka, senzibiliziralo za po-trebe djece i mladih. Ukratko, naš �akovec u�inili su boljim. Gordana Šolti� Siladi, pred-sjednica Društva “Naša dje-ca” �akovec, tom je prigodom izdvojila najzna�ajnija ostva-renja Društva:

- Tih petnaest godina naj-više je obilježio kontinuitet i nekoliko vrlo važnih proje-kata. Od prvog dana provodi se projekt 'I ja bih na more', projekt volontiranja na Odjelu pedijatrije u �akove�koj Bolni-ci, a druge projekte uveli smo kasnije na inicijativu djece i �lanova Dje�jeg vije�a Grada �akovca. Jedan od projekata je i 'Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!'. Za sve ovo isklju�ivo su zaslužni vo-lonteri DND-a. Sve aktivnosti odra�ene su volonterski i naši �lanovi na svojoj stru�noj bazi i temeljem svog znanja i kom-petencije sudjeluju u realiza-ciji projekata za djecu našeg

Akcija nagra�ivanja na-ših �itatelja s platnenim eko-vre�icama se nastavlja. Ovaj smo put iznenadili i nagradili �itateljicu koju smo zatekli u METTSS-ovoj trgovini u Pa-linovcu. Marija Slavi�ek isti�e kako prije svega �itati kre�e od rubrike ro�enih i beba, a onda sve ostalo po redu. Više

je zanimaju vijesti lokalnog karaktera. Sudjeluje i u na-gradnim igrama “Me�imur-skih novina”, a ova vre�ica joj je prvi poklon koji je dobila. Na fotogra�iji su uz Mariju Slavi�ek i prodava�ice trgo-vine Irina Pintari�, Matea Pa-ni� i še�ica �ur�ica Grozdek.

(rr, zv)

grada, odvajaju�i pritom svoje slobodno vrijeme.

Novi projekt: Životinje su moji prijatelji�estitke DND-u povodom

15. ro�endana uputila je i bivša predsjednica Društva Ljubica Železnjak, zatim Sonja Toši� Grla� u ime Me�imurske župa-nije te gradona�elnik Grada �a-kovca Stjepan Kova�. Za etiketu �akovca, koji je Grad - prijatelj djece, zaslužno je, kako je ista-knuo, i ovo Društvo koje djecu u�i uklju�ivanju u “svijet odra-slih” na nadasve primjeren i djeci prihvatljiv na�in. U umjet-ni�kom programu obljetnice sudjelovali su plesa�i Plesnog studija “Teuta” i Plesnog studija “Livi”, a program su vodile Vin-ka Siladi i Martina Roža, u�eni-ce Umjetni�ke škole “Miroslav Magdaleni�” �akovec. Dijelovi

iz slikovnice “Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!” interpretirani su na romskom i hrvatskom znakovnom jeziku. Sve�anost je završila podjelom slikovnice te podjelom zahval-nica �lanovima Društva. Pro-jekt su osmislili u�enici, �lanovi Dje�jeg vije�a Grada �akovca. Realizacija se provodila kroz tri radionice tematski vezane uz pravo na razli�itost, te usmje-rene na poštivanje razli�itosti, me�usobne tolerancije – pogla-vito prema djeci iz osjetljivijih socijalnih skupina društva. Radionice kojima su sami iza-brali naziv - Tko sam ja i Lijepo je biti razli�it - uz pomo� men-tora realizirali su sami u�enici. Predsjednica DND-a Gordana Šolti� Siladi najavljuje i aktual-ne projekte:

- U toku je projekt �itajmo svi – veliki i mali, na koji smo

jako ponosni jer smo uspjeli povezati vertikalu odgojno-obrazovnog sustava, dakle, srednje škole, osnovne škole, u�iteljski fakultet i vrti�e s po-dru�ja Grada �akovca. Zatim slijedi još jedan važan projekt, Životinje su moji prijatelji, koji �e ove godine biti prijavljen na natjecanje za najprojekt dje�jih gradskih vije�a Hrvatske.

Bebe 2015.

Josip (28) i Mihaela (27) Hošnjak iz Gori�ana dobili su Sabinu,

ro�enu 15. velja�e. Imaju i Enu (6).

Tomislav (33) i Sanja (30) Drk iz Domašinca dobili su Evu,

ro�enu 15. velja�e. Uz Evu imaju i Stivena (12) i Lanu (7).

TRGOVINA METSS-a 205, Palinovec

Marija Slavi�ek: Prvo ro�eni i bebe!

PETNAESTI RO�ENDAN Društva “Naša djeca” �akovec

U�inili su �akovec boljim gradom!

Predstavljena je i knjiži-ca projekta “Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!”, koji je pro-glašen najoriginalnijim projektom dje�jih vije�a Hrvatske u kategoriji projekata za djecu za 2014. godinu, koji pro-mi�u multikulturalnost, toleranciju, dje�ja pra-va, nenasilno ponašanje

Gordana Šolti� Siladi, predsjednica DND-a

Djeci su darovane slikovnice projekta “Ovo dijete, to sam ja, ne postoje takva dva!”

Vrhunac sve�anosti uz zajedni�ko rezanje slavljeni�ke torte

Abel (29) i Martina (26) Kova�evi� iz Ma�kovca dobili su Kaleba, ro�enog 9. velja�e. Imaju i dvoipolgodišnjeg Mojsiju.

2 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601media

kamo za vikend

Vo�en Nacionalnim pro-gramom promicanja audi-ovizualnog stvaralaštva 2010. - 2014. Hrvatskoga audiovizualnog centra, na-cionalnim školskim planom i programom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Centar za kulturu �akovec 2013. kre�e u or-ganiziranje Me�unarodne revije filmova za djecu (In-ternational Childrens Film Showcase).

U ok viru programa Kreativna Europa i pod programom Media (2014. - 2020.) definirana je filmska pismenost kao klju�ni ele-ment medijske pismenosti i razine razumijevanja filma. Pod filmskom pismenoš�u misli se na osvještavanje i radoznalost u odabiru, kompetenciju u kriti�kom gledanju filma te na spo-sobnost analize njegovog sadržaja, filmskih izražaj-nih sredstava i tehni�kih aspekata filma. Me�utim, filmska pismenost obu-hva�a kinematogra�ske i tehni�ke aspekte, ali i vje-štinu rukovanja tehni�kim mogu�nostima filma pri kreativnoj produkciji. Cen-tar za kulturu poziva škole na noviji europski i hrvatski film za predškolsku i osnov-noškolsku dob te kra�a uvodna predavanja uz film, s ciljem promicanja filmske pismenosti i razvoja budu�e filmske publike.

Marina Oskoruš, vodi-teljica filmske djelatnosti

Petak,27. veljače

ČAKOVEC18.30 predstavljanje zbornika“Me�imurska mlada drama”prire�iva�a Sandre Breka-Ov�ar, Zlatke Grahovec i Ivana Pranji�a

Podrom Drink And Music Club21.00 ECLIPSE OF TIME - EOT (Karlovac)

Cafe-bar Paladin21.00 Dje�aci,rap grupa iz Splita

PRELOGDom kulture18.00 predstavljanje monogra� je “750 godina Preloga”autora prof. dr. sc. Dragu� na Feletara

D. KRALJEVECVelika vije�nicaDan waldorfske pedagogije17.30 predavanje “Što nudiwaldorfska pedagogija u razvoju djeteta – odgoj kaoumjetnost” (predava�icaMelita Novin�ak, prof.)18.30 radionica/ru�ni i umjetni�ki rad s djecomUlaz besplatan

Subota,28 veljač e

ČAKOVEC

Centar za kulturu“Mala scena”18.00 Ro�endanski party:40 godina Škole animiranog� lma �akovec

Cafe-bar Paladin21.00 TS Barabe

Podrom Drink And Music Club21.00”RETROLICIOUS & DELICIOUS vs. CROWDED HOUSE” with DJ Krnya

NEDELIŠĆE

dvorana MESAP20.00 �EHAJ FESTS.A.R.S. - VATRA - GRETTA

LENDAVA

Hotel “Elizabeta”19.00 Otvorenje izložbe“Vibracije duše” autoriceMilene Petkovi�

Nedjelja,1. ožujka

ČAKOVEC

Centar za kulturu16.00 MALA OVCA, VELIKI FILM: JANKO STRIŽI� 2Danimirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski jezik18.00 BIRDMANkomi�na drama20.00 TAJNA SLUŽBAakcija, avantura, komedija

POBOŽNOST

KRIŽNOG puta

Župom Sveti Martin

na Muri

Želite li razmišljati o križnom putu, moliti, pjevati, družiti se, dođite na pobožnost!

U nedjelju, 8. ožujka u Župi Sveti Martin na Muri organizira se pobožnost križnog puta tijekom koje-ga se vjernicima, ali i dru-gim ljudima, na srce stavlja razmišljanje o smislu žrtve, ljubavi te smislu života. Na koncu ta pobožnost želi nas podsjetiti da je i sam Bog imao svoj križni put, ali da je poslije tog puta došlo uskrsnu�e.

Dragi vjernici, svi ljudi dobre volje - želite li razmi-šljati o križnom putu, moli-ti, pjevati, družiti se, želite li osluškivati svoj unutarnji glas, do�ite na pobožnost križnog puta u nedjelju, 8. ožujka na otvorenom, Žu-pom Sv. Martin na Muri.

Poslije križnog puta oko 17.30 sati je sveta misa u žu-pnoj crkvi. Svim ljudima koji se na bilo koji na�in angaži-raju oko same organizacije križnog puta, bilo da djeluju u crkvenim ili lai�kim udru-gama, neka Božja milost bude obilna nagrada, a mir u srcu i ljudska zahvala po-ticaj na još više dobrih dje-la. Dužina križnog puta je oko 22 km, a samo trajanje sa stankama i pješa�enjem predvi�a se oko 9 sati.

9.30 sati: uvodna molitva u župnoj crkvi

1. POSTAJA: VRHOVLJAN – kapelica: 9.45 - 9.55

2. POSTAJA: ŽABNIK – pil: 10.10 - 10.20

3. POSTAJA: MAROF – pil: 10.30 - 10.40

4. POSTAJA: HLAPI�INA – crkva sv. Ane: 11.00 - 11.10

5. POSTAJA: GRADIŠ�AK – pil: 11.45 - 11.55.

6. POSTAJA: KAPELŠ�AK – kapela sv. Margarete: 12.20. - 12.30 (pauza 30

minuta)7. POSTAJA: GORNJI

KONCOV�AK – novi pil kod obitelji Stanka Srpaka:

13.10 - 13.208. POSTAJA: GRKAVE-

Š�AK – kapelica sv. Alojzija Gonzage: 13.30 - 13.40

9. POSTAJA: JUROV�AK – kapelica na raskrš�u: 14.15 - 14.25 (pauza 30 minuta)

10. POSTAJA: �ESTIJANEC – kapelica: 15.50 - 16.00

11. POSTAJA: LAPŠINA – pil: 16.15 - 16.25

12. POSTAJA: JUROVEC – pil: 16.40 - 16.50

13.POSTAJA: BREZOVEC – pil 17.15 - 17.20

14. POSTAJA: SVETI MAR-TIN NA MURI – župna

crkva: 17.45

U ČAKOVCU treća Međunarodna revija fi lmova za djecu i mlade, 2., 3. i 4. ožujka

Na otvorenju Revije u CZK-u predstavnici veleposlanstava Švedske i Norveške

Centar za kulturu �ako-vec ove godine po�etkom ožujka tre�i put organizira Me�unarodnu reviju filmova za djecu i mlade, promovira-ju�i tako europski dje�ji film. Žanr dje�jeg filma prerastao je u obiteljski film koji danas mora imati šire kulturne, a ne samo zabavne, re�erence da zadovolji sve generacije jedne prosje�ne obitelji. Našem su se pozivu da predstave noviju

filmsku produkciju svojih ze-malja ove godine rado odazva-li njema�ki Goethe Institut u Zagrebu te veleposlanstva Kraljevine Norveške, Kralje-vine Španjolske, Kraljevine Švedske i Francuske Republi-ke u Zagrebu. Neki od filmova iz programa Revije snimljeni su po književnom predlošku, neki su univerzalnijega film-skog sadržaja, ali svi prikazuju dje�ji svijet s radostima i bri-gama koje odrastanje donosi. Novina ove Revije je što �e se prije svake projekcije djeci u dvorani obratiti uvodni�ar s nekoliko rije�i o filmu.

Na otvorenju Revije u po-nedjeljak, 2. ožujka u 10 sati, prije projekcije norveškog fil-ma “Karstenovi i Petrini zimski praznici”, djecu �e pozdraviti zamjenik veleposlanika Kra-ljevine Švedske Dario Jovi� i prva tajnica Veleposlanstva Kraljevine Norveške Girsken Kirkebye.

ODRASTANJE UZ FILM

Djeca su najdraža publika čakovečkih kinodvorana!

u CZK-u, isti�e vrijednost ovakvih filmskih revija za decu:

- Cilj nam je djeci otvori-ti vrata za otkrivanje film-skog svijeta. Želimo da oda-berete film ‘o djeci za djecu’, za koji mislite da �e vam se najviše svidjeti, o kojem želite razgovarati i za koji mislite da je snimljen upra-vo za vas. Dje�ja publika u

dugoj kinematogra�skoj tradiciji grada najdraža je publika �akove�kih kinod-vorana.

Čakovec prozvan “fi lmskim gradom”

- �akove�ka kina u svojoj stoljetnoj tradiciji smisleno su prilazila film-skom obrazovanju iz škol-skih klupa i to je sasvim sigurno jedan od razloga po kojem je �akovec pro-zivan ‘filmskim gradom’. - isti�e Marina Oskoruš, te nastavlja:

- Dugu tradiciju film-ske kulture za osnovne i srednje škole u �akovcu nakon kinopoduze�a Dom nastavlja Centar za kulturu organiziranjem projekcija za škole. U po�etku su se programi državali u ki-nu Dom i namijenjeni su bili nižim razredima. Ve� sljede�e godine osnovnoš-kolska populacija gleda filmove u dvorani Centra, a srednje škole organizira-no dolaze u dvoranu Cen-tra od školske 1988./1989.

godine. Tijekom desetlje�a slijedili su stalno novi na-slovi primjereni poticanju filmske kulture djece i mla-dih te suradnja s aktivima pro�esora za hrvatski ili srpski jezik osnovnih i srednjih škola, kako bi se kvalitetnim programom i animacijom doprlo do djece u školskim klupama i stvorila tješnja suradnja Centra i škola. Takvim ne-nametljivim djelovanjem razvijao se interes za film-sku umjetnost i poticao senzibilitet za upoznava-nje i vrjednovanje ne samo filmske, nego svih umjet-nosti. U tom smislu isti�e se važnost filmsko-nastavnih programa, medijske kultu-re u školama.

Upoznavanjem teorije filma u nastavnom progra-mu i promicanjem �estival-skog i umjetni�kog filma razvija se osje�aj i za hr-vatsku filmsku produkciju. Animacijskim ukazivanjem na kvalitetu razvija se budu-�a publika senzibilizirana za programe u kulturi.

ProgramPonedjeljak, 2. ožujka

10.00 KARSTENOVI I PETRINI ZIMSKI PRAZNICITrajanje: 73 minute, dob:

4 +

12.00 ERNEST I CELESTINETrajanje: 79 minuta, dob:

6 +

Utorak, 3. ožujka

10.00 PEPELJUGATrajanje: 59 minuta, dob:

7 +

12.00 MI SMO NAJBOLJETrajanje: 102 minute; dob:

13 +

Srijeda, 4. ožujka

10.00 ZIP, ZAP I EKIPA PIKULAŠA

Trajanje: 106 minuta, dob: 7 +

12.00 KOKO: LJUBAV ILI SMRT

Trajanje: 90 minuta, dob: 10 +

Reviju �e otvoriti norveški � lm “Karstenovi i Petrini zimski praznici”

327. velja�e 2015. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601 media

najavite događaj na [email protected]

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail:

[email protected]

Od 1. do 6.

ožujkaPrelog, hotelPanoramaPINK WEEK

6. ožujkapetak

�AKOVEC, Prostor18.00 Književni klub:Predstavljanje knjige“Samsara - Put na Istok”

7. ožujkasubota

�AKOVECPika� Club Dan žena20.00 Live koncert:Viša sila

CENTAR ZA MLADE- PROSTOR22.00 Koncert:KILLED A FOX (ZG) + LIZARDS EXIST (KA) + SCATTER (SLO) + HRMÜLJA (LUDBREG)

ZAGREBPINK DAYMuzej Mimara3. Me�unarodni fes� val ruži�as� h vina, pjenušaca i šampanjaca

Arena Zagreb20.00 Koncert:Zdravko �oli�

VARAŽDINArena Varaždin20.00 Gala koncert povodom Dana žena:Tomislav Brali� i klapa Intrade, klapa Cambi i Tedi Spalato

8. ožujkanedjelja

�AKOVECCentar za kulturu16.00 Plesne minijatureStudio suvremenog plesa“Teuta” �akovec,premijerna izvedba desetakkoreogra� ja Nikoline Meko-vec

SVETI MARTIN NA MURIPobožnost križnog puta Župom Sve� Mar� n na Muri9.30 sa� : uvodna molitva u župnoj crkvi

12. ožujkačetvrtak

�AKOVECKatoli�ki dom20.00 “S� lske vježbe”Kazalište Planet art

Vrlo brzo nakon premi-jerne izvedbe u Zagrebu, ko-ja je održana 22. studenoga prošle godine, �akove�ka ka-zališna publika imat �e prili-ku odgledati predstavu “Kri-stofor Kolumbo” u izvedbi Zagreba�kog kazališta mla-dih. Krležin ekspresionisti�ki

predložak redatelj Medvešek na sceni je iskoristio kao me-taforu potrage za novim, za promjenama, za svijetom u kojem �e ljudi biti druga�iji. Kolumbo je simbol odbaciva-nja staroga i iš�ekivanja ne�e-ga novog, vizija hrabrog �o-vjeka koji je spreman odvesti

U subotu, 28. velja�e u prostoru Male scene “Vinko Lisjak” održat �e se proslava 40. ro�endana ŠAF-a, na koju se pozivaju �lanovi svih ge-neracija, prijatelji i suradnici.Program proslave po�inje u

18 sati i bit �e prilika da se svi podsjete na mnoštvo doga�a-ja koji su obilježili proteklih �etrdeset godina – po�evši od prvog okupljanja u prostori-jama nekadašnje Gradske knjižnice i �itaonice, prvih

nastupa na festivalima, go-stovanja poznatih svjetskih animatora, internacionalnih �ilmskih radionica, do najno-vijih �ilmova i uspješnih na-stupa na raznim festivalima u zemlji i svijetu.

FOTOKLUB

ČAKOVEC

Od 7. ožujka fotografske radionice

Fotoklub �akovec na-javljuje radionice Osnove digitalne fotogra�ije te Osnove portetne fotogra-�ije, koje kre�u od subote, 7. ožujka. Radi se o �etiri termina po dva sata, od 16 do 18 sati, odnosno od 18 do 20 sati. Radionice se održavaju uz podršku Tehnološko-inovacijskog centra (ticm.hr), na adresi Bana Josipa Jela�i�a 22b, �akovec (bivša vojarna). Na radionicama �e se dobiti znanja iz podru�ja osnovne fotogra�ije i naj�eš�ih moti-va (portreti, fotogra�iranje grupa, pejzaži, arhitektu-ra), ali i naprednijih teh-nika. Sve to, kako najav-ljuju u Fotoklobu, “ uz više prakti�nog rada, a manje suhoparnog nabrajanja”. Više informacija na www.fotoklub-cakovec.hr/wp/radionice ili na [email protected].

Veliki koncertni spektakl, prvi �ehaj fest na MESAP-u, bit �e održan ovu subotu, 28. velja�e s po�etkom u 20 sati. Organizator ovoga glazbenog dru-ženja, cafe-bar Mille-nium, osigurao je za jednu ve�er �ak tri ime-na bendova: S.A.R.S. - Vatra - Gretta. Cijena ulaznica u pretprodaji je 50 kuna, a na dan festivala bit �e 60 ku-na. Ulaznice se mogu nabaviti na sljede�im pretprodajnim mjesti-ma: cafe-bar Millenim (�akovec), cafe-bar Ja-ma (Mursko Središ�e),

U petak, 27. velja�e u Do-mu kulture Grada Preloga održat �e se predstavljanje monogra�ije “750 godina Preloga“, autora prof. dr. sc. Dragutina Feletara. Sve�a-nost predstavljanja mono-gra�ije zapo�et �e u 18 sati. Uz autora o monogra�iji �e govoriti jedan od suradnika u stvaranju ovog djela izni-mnog zna�aja za Prelog, prof. dr. sc. Hrvoje Petri�.

Predstavljanje mo-nogra�ije na neki je na�in završnica proslave 750. godina Grada Preloga. Prvi pisani dokument u kojem se spominje ime Preloga potje�e iz 1264. godine, u kojoj kralj daruje zemlju i posjed grofa Lankerta hos-pitesima koji naseljavaju to podru�je. Tim naseljava-njem Prelog postaje obrt-ni�ko i trgova�ko središte. U glazbenom programu

nastupit �e Pjeva�ki zbor Grada Preloga, Mješoviti pjeva�ki zbor Udruge “Pri-jatelji sv. Roka” Draškovec, KU “Selja�ka sloga” Prelog te Mirko Švenda Žiga. Do-�ite u petak u Dom kulture i svojim dolaskom uveli�ajte predstavljanje ovog djela, monogra�ije “750 godina Preloga”.

U poslijepodnevnim satima, u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga održat �e se znanstveni skup pod nazivom “750 godina Grada Preloga”. O povijesti Preloga govorit �e istaknuti znanstvenici: Željko Tomi�i�, Hrvoje Pe-tri�, Vladimir Kalšan, Stje-pan Razum, Petra Somek, Stjepan Hranjec, Petar Fe-letar te Dragutin Feletar. Znanstveni skup po�inje u 15 sati.

PRVI ČEHAJ FEST - subota, 28. veljače, 20 sati

Tri u jedan: S.A.R.S., Vatra i Gretta!

Nema sumnje: sve popularniji Ivan De�ak i Vatra zapalit �e publiku u Nedeliš�u

Osvojite besplatne ulaznice za Čehaj fest!

Najbrže �itatelje na-gra�ujemo besplatnom ulaznicom za prvi �ehaj fest. Troje �itatelja koji u petak, 27. velja�e najbrže s� gnu u našu redakciju s novim � skanim izdanjem “Me�imurskih novina” (broj 1015) osvojit �e jed-nu besplatnu ulaznicu. Dobru zabavu svima!

Gretta je zagreba�ki alt/indie rock bend osnovan 2004. godine. Bend u suradnji s reda-teljem Lukom Hrgovi-�em niže niz upe�atlji-vih singlova popra�e-nih odli�nim spotovi-ma, od kojih posljednji singl “Malena” postiže dosad najve�i uspjeh u karijeri benda, provev-ši gotovo cijelo ljeto u top-5 najemitiranijih pjesama u Hrvatskoj.

Vatra je viroviti�-ki rock-sastav koji je osnovan 1999. godine. Svoj prvi CD objavili su 1999. pod nazivom “Izme�u nas”. Ovim albumom bili su nomi-nirani na novinarskoj rock-nagradi “Crni ma-�ak” 2000. u kategoriji za nadu godine. 2002. potpisali su ugovor s diskografskom ku�om Dallas Records, i iste godine objavili album “An�eo s greškom”. Sli-jedi niz izdanja, a 2008. objavljuju svoj peti stu-dijski album “Sputnik”.Grupu Sveže amputi-rana ruka Satriania (S.A.R.S.) osnovali su 2006. u Beogradu Dra-gan Kova�evi� - Žabac i Aleksandar Lukovi� - Lukac. Naredne godine snimaju pjesmu “Bu�av lebac”, koja gotovo tre-nutno postaje internet-megahit s preko 3,6 mi-lijuna klikova na Youtu-beu, a i danas je jedan od traženijih hitova na radiostanicama i u klu-bovima. Grupa S.A.R.S. je do danas uz tri albu-ma izdala i jedanaest spotova, od kojih je šest skupilo preko milijun klikova na Youtubeu.

TRIBINA “Čakovec četvrtkom”, 5. ožujka, 20 sati

“Kristofor Kolumbo” donosi dvanaest muškaraca na scenu!

cafe-bar Petica (Mala Subotica), Street bar (Prelog), cafe-bar Stars 2002 (Koprivnica), Old city bar (Varaždin) i pizzeria Modena (Do-mašinec).

Što re�i o gostuju-�im bendovima koji su itekako popularni na našim prostorima?

�ovje�anstvo u novu budu�-nost. Dramaturginja Jelena Kova�i� u prilagodbi teksta scenskom izvo�enju smanjila je broj izvo�a�a u odnosu na izvorni Krležin tekst s �etrde-setak glumaca na dvanaest i u njemu glumi �itav muški dio ansambla ZKM-a (Kristofor Kolumbo: Krešimir Miki�; admiralska falanga: Sreten Mokrovi�, Zoran �ubrilo, Maro Martinovi�, mornari: Pjer Meni�anin, Damir Šaban, Filip Nola, Kristijan Ugrina; robovi: Danijel Ljuboja, Frano Maškovi�, Jasmin Telalovi�, Petar Leventi�). Komad te-matizira odnos sanjara i vizi-onara Kristofora Kolumba na jednoj te svjetine podijeljene na klase (admiralska, falanga, mornari i robovi) na drugoj strani.

ROĐENDANSKI PARTY - subota, 28. veljače, 18 sati

Četrdeset godina Škole animiranog fi lma

PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE - petak,

27. veljače, 18 sati

750 godina Preloga


PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

Umjetni�ki put akadem-skog slikara Darka Marki�a zapo�eo je u

Koprivnici, u koju je doselio s roditeljima iz Vukovara u vrijeme Domovinskog rata. Prepoznavši svoju inspiraci-ju u kistovima i bojama zavr-šio je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Potom diplomira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagre-bu u klasi prof. Ante Kuduza te pod mentorstvom prof. Igora Ron�evi�a. Izlagao je na šest samostalnih i više skupnih izložbi. Živi i radi u Koprivni-ci, gdje u Osnovnoj školi “�uro Ester” pou�ava likovnu kultu-ru. �akove�koj likovnoj publici predstavio se protekli tjedan te kod mnogih posjetitelja iza-zvao oduševljenje izloženim gigantskim formatima slika. Ljudi vidno iskazuju impresiju vi�enog. Ve�inom su iznena-�eni jer naj�eš�e nisu uživo vidjetli tako velike slike, a i sam odabir motiva je poseban jer se radi o borbenim psima ili avionima.

Gigantska platna sjajna pozivnica za

ulazak u galerijuIzloženi postav “Nove sli-

ke 2012. - 2014.” donosi devet megaformata ulja na platnu (260 x 200, 220 x 200 i 200 x 200 cm), koja su sjajno uklo-pljenja u izložbeni interijer Centra za kulturu. O svom umjetni�kom izri�aju autor je kazao:

Kazališna družina “Pinklec” protekli je tjedan premijerno izvela dramsko-glazbenu pred-stavu “Bremenski svira�i”, koja je pripremljena prema motivi-ma pri�e bra�e Grimm. Redatelj predstave je Romano Bogdan. Glazbu potpisuje VIS Tragedija, a oblikovanje rasvjete Neven Tara-di. Igraju Karolina Horvat, Davor Dokleja, Igor Baksa i Bruno Kon-trec. Predstava u trajanju od 40 minuta preporu�uje se za dob 3 + (predškolski uzrast i niži razredi osnovne škole).

Pri�a donosi obradu klasi�ne basne bra�e Grimm koja je kao stvorena za formu mjuzikla, �ijim se elemen� ma poigravaju �e� ri glazbeno nadarene živo� nje. Islu-ženi magarac Jure prestao je bi� koristan svom gazdi mlinaru, te ga on tjera od ku�e. Sli�na sudbi-

na prije� la je i ostalim živo� nja-ma: lova�kog psa Rikija gazda je h� o ubi� , ofucanu ma�ku Ma� l-du utopi� u vodi, dok je pijetao urek trebao završi� u kipu�em loncu. Zajedno postanu sviraju-�i putuju�i glazbeni sastav koji svoju karijeru krene potražiti u dalekom gradu Bremenu.

Pinkleci u svom prepoznat-ljivom humoris� �nom s� lu ovu poznatu pri�u osvježavaju mo-dernom perspektivom �etiri dijalektalno razli�ita karaktera. Tako je tovar Jure, sasvim logi�-no, �akavac, pijetao kukuri�e na kajkavskom dijalektu, maca se uvija � nim štokavskim, a pas laje na slikovitom romskom jezi�nom “�ušpajzu”. �etvero zabavlja�a u potrazi za kruhom vodi nas u ne-svakidašnju glazbeno-scensku avanturu za sve uzraste.

KUD “Kaštel” Pribislavec odazvao se na poziv samobor-skoga princa i prisustvovao kao dio programa povodom samo-borskog fašnika. Kako bi se stopili sa svim tamo prisutnim izvo�a-�ima, za tu su se prigodu maski-rali u jedinstvenu masku koju su sami napravili na radionici koju su organizirali za tu priliku. Radi-onicu je vodio i idejni za�etnik maske Franjo Oreški, tajnik Društva. Masku su nazvali “na�i-tane gljive” jer su glavni sastojak maske novine, odnosno listo-

vi novina. Prolaze�i od mjesta presvla�enja do bine svojom su maskom zainteresirali mnoge posje� telje, od kojih se veliki broj i fotografirao s njima. Kada su došli na red, kao še�er na kraju izveli su pripremljenu to�ku od dvadesetak minuta. Doma�in ih je po�as� o ve�erom i samobor-skim kremšnitama. S KUD-om u avanturu se upus� la i djelatnica TZ-a Me�imurja Iva Vuruši�, koja je sve to zdušno pratila. Nakon završenog programa sretno i za-dovoljno su se vra� li doma. (fo)

I ove godine redakcija humo-risti�no-satiri�nog lista “Pika�” poziva sve zainteresirane da na jedan veseo, kriti�an na�in pri-kažu svoje stavove o aktualnos� privrede, gospodarstva, poli� ke u Gradu Prelogu i društvu op�e-nito. Mole se svi suradnici da ne štede nikoga, ni pojedince, pa ni organizacije, te da kri� ziraju i slo-bodno izraze svoje vi�enje funk-cioniranja Grada i okolice.

Svoje prvo izdanje “Pika�” je doživio još davne 1939. godine. Nažalost, zbog rata i tadašnje po-

li� �ke situacije nije � skan sve do 1967. Od tada se izdaje, no ipak ne u kon� nuitetu.

Preloški “Pika�” je jedini list humoristi�no-satiri�nog karak-tera na podru�ju sjeverozapadne Hrvatske i ve� tradicionalno izlazi svakog 1. travnja.

Pozivaju se svi da svoje radove šalju zaklju�no do 5. ožujka 2015. na e-mail adresu: [email protected], poštom ili osobno do-stavite u Upravni odjel za upravu i društvene djelatnos� Grada Pre-loga, Glavna 35, Prelog. (j)

ATRAKTIVNA ULJA NA PLATNU u Centru za kulturu

Misli Darka Markića pretočene u

divovske formate!prostor i tamo radi nas devet umjetnika. Upravo taj prostor nama koji volimo raditi mega-lomanske slike pruža sjajne uvjete. Sliku radim u cijelosti potpuno samostalno, od pri-preme rama, impregnacije platna do slikanja. Ovi formati ponekad su prepreka za izlož-biranje, jer pojedine galerije jednostavno nemaju odgova-raju�e uvjete za izlaganje tako velikih slika. Motivi ovih ulja na platnu jesu speci�i�ni. Radi se o borbenim psima, borbe-nim avionima, koji kod publi-ke dosta plijene pozornost. Psi su bili na neki na�in moja prva ljubav, ve� otkada sam nabavio štene, i oni su uvijek na mojim slikama neki glumci koji nose pri�u koja nije uvijek pse�a, ve� ima preneseno zna�enje.

Kvaliteta u načinuIzložbeni postav otvorio je likovni kriti�ar Marijan

Špoljar, koji je istaknuo vrijednost ovih impozantnih for-mata koje Marki� posljednjih godina radi. Naglasio je ka-ko nije kvaliteta njegova rada u veli�ini, nego u na�inu na koji on to radi. Marki�eva gigantska ulja na platnu mogu se razgledati u izložbenom prostoru CZK-a do 7. travnja. Autor priprema novu izložbu. Kaže kako �e formati novih slika ipak biti manji, kako bi se mogao predstaviti u svim željenim galerijama.

Borbeni psi �esti su slikarski motiv Darka Marki�a

Veliki formati ulja na platnu sjajno su uklopljeni u izložbeni prostor Centra za kulturu

KUD “KAŠTEL” u Samoboru

Pribislavske “načitane gljive” magnet za slikanje

PINKLECI imaju novu predstavu

Pijetao kukuriče na kajkavskom, pas laje na romskom...

Humoristično-satirični list “Pikač”

Pozivaju se suradnici da ne štede nikoga

- Radi se o putuju�oj izložbi koja je nastala posljednje dvije godine. Predstavljena je u Ko-privnici, sada je u �akovcu, a u planu su još Karlovac, Bjelovar, Zagreb i drugi gradovi. Veliki formati sjajna su pozivnica po-sjetiteljima za ulaz u galerije, a i ozbiljnije djeluju. Na velikim

formatima �ovjek se može bo-lje izraziti nego na manjim, a i nekoliko dobrih ideja dovoljno je za postav izložbe. Ovdje je devet slika. Ljudi se �esto pi-taju gdje nastaju tako veliki formati. Radim u ateljeu koji je zbrinuo grad Koprivnica u bivšoj vojarni, imamo velik


- Prvo nas je bilo deset-petnaest cura. I deset fenomenalnih dečki, što je tada bila

rijetkost. Natjecali smo se kao grupa, pojedinci

ili plesni parovi. Bili smo u samom vrhu

tadašnje Juge

“


FOTO: ZLATKO VRZAN

Mislovi� Abel i Goran Derk bili su frajeri u mojem razredu

tadašnjega Srednjoškolskog centra. A frajerice i frajeri te 1985. i 1986. godine bili su i svi koji su ozna�ili po�etak okupljanja amaterskih ple-sa�a u �akove�kom Klubu mladih pri CZK-u, pod diri-gentskom palicom Karmen Kova�evi�. Kao autorica ovog teksta, ali i svjedok tih pionir-skih kretanja prvih organi-ziranih grupa suvremenog plesa u �akovcu, uzimam si pravo na malo nostalgije za tim inovativnim vremenima. Kako je sve krenulo, prisje�a se Karmen Kova�evi� Jam-bor:

- Osamdesetih se osnovao Klub mladih. Tadašnji vodi-telji Kluba Robert Tkal�ec i Danijel Bistrovi� zamolili su me da okupim par cura koje imaju a�initet prema kazalištu i plesu za nastup u rije�kom klubu mladih. Organizirale smo se nas �e-tiri cure iz razreda. Moderni ples je tada bio nepoznanica i svi su se pitali: ‘Kaj bumo to radili?’ Nagovorila sam pri-jateljice Tanju Rosi�, Žaklinu Lukšu i Stanku Sanjkovi� na ples. Tanja je odustala. Osta-le smo nas tri i dobile smo naziv Štruklice. Trajale smo svega dva mjeseca. Nakon toga uslijedilo je okupljanje plesa�a kao dio Kluba mla-dih. Pripremali smo moderan

ogra�ije iz plesne predstave “Sve je crveno”. Umije�a su pokazali i break&street ple-sa�i, a izvedena je i koreogra-�ija “Izlazak sunca”, koja je na državnom Susretu izabrana za ovogodišnji nastup na ple-snom festivalu u �eškoj. Pro-gram je pratila i dokumenta-risti�ka fotoprojekcija kroz generacije. Neizostavno pita-nje upu�eno Karmen je broj plesa�a koji je u�io plesati pod njezinim vodstvom:

- Po mojoj procjeni od sedamsto do devetsto dje-ce. Nekad nismo vodili evi-denciju, kao što je to danas u digitalno doba. Sve curke i de�ki koji su prošli kroz te aktivnosti na neki su na�in plešu�i zajedno odrastali. Bilo je i sramežljivijih. Danas neki kao odrasle osobe kažu da su dobili na samopouz-danju. Nedavno mi je i jedna majka, bivša plesa�ica, rekla kako je bila sramežljiva jer je došla sa sela me�u gradsku djecu. Ali vrlo brzo je stekla samopouzdanje, što joj i da-nas koristi na poslu.

Preko petsto nastupa i natjecanja

“Vivona” danas broji 140 plesa�a i plesa�ica u dobi od �etiri do osamnaest godina. Plešu u tehnici suvremenog plesa te brejka, s kojima uz Karmen ve� niz godina rade Petra Kova�, Kristina Plev-

njak, Ivana Pe�arko i Igor Bednji�ki. Grad �akovec uvi-jek je davao i daje potporu takvim aktivnostima:

- Svaki grad može se po-di�iti takvom aktivnoš�u koja tako dugo traje u konti-nuitetu i okuplja brojnu mla-dež, s ciljem da se razvijaju u �izi�kom i psihi�kom smislu, da se maknu s ulice, da se so-cijaliziraju, me�usobno upo-znaju, druže, a neki su se i po-oženili... Zahvaljujem Gradu i Županiji što su znali i znaju prepoznati vrijednost plesne umjetnosti. Uzvra�amo kva-litetom rada, nagradama na natjecanjima i sudjelovanjem na brojnim humanitarnim akcijama. Bilježimo oko pet-stotinjak nastupa. Gostovali smo i u TV emisijama kao što

su ‘Turbo Limach’ i’ Sedma no�’ i ostvarili petnaest ple-snih predstava.

Ovaj je Studio sudjelovao na svim plesnim susretima u organizaciji Hrvatskog sabo-ra kulture koji je “Vivonu”, kao i Karmen Kova�evi� Jambor osobno, nagradio za posebne zasluge razvoja hrvatske ple-sne scene te im povodom tri-deset godina dodijelio zlatnu diplomu. Bron�ana diploma uru�ena je i voditeljicama Pe-tri Kova� i Kristini Plevnjak za više od deset godina rada. Diplome je u ime Hrvatskog sabora kulture na sve�anosti dodijelio Dean Buva�.

RAZGOVOR S POVODOM TRIDESET GODINA ČAKOVEC PLEŠE uz Plesni studio “Vivona”

Karmen Kovačević Jambor:

- Ples je naš život!

ples i imali skupinu brejkera s trendovima disco, pop i fun-ky glazbe. Abel Mislovi�, Kar-men Kapusti�, Tamara Peras, Natalija Derk, Goran Derk, Hrvoje Degoricija, Edvin Le-sjak, Maja Ov�ar, Anda Šari�, Rajko Resman, Damir Mesa-rov, Tanja Mesarov, Suza Šan-tek i brojni drugi plesa�i bili su jezgra ekipe. Naših dragih plesa�ica Karmen Kapusti�, Franke Bratinš�ak i Antonije Vugra�, nažalost, nema više me�u nama. Interesantno je što je nas bilo tada deset-pet-naest cura i �ak deset de�ki, koji su bili fenomenalni plesa-�i! Natjecali smo se diljem Ju-ge. Raspadom Kluba mladih nestao je naziv grupe i nastao je Studio ‘Vivona’ uz novi stil - suvremeni ples.

Plesati učilo oko devetsto djece

Trideseti ro�endan “Vi-vone” proslavljen je proteklu subotu programom u Centru za kulturu. Izvedene su kore-

Kao vrhunac ro�endanskog programa uslijedio je uz ples svih grupa i Flashmob, koji je ozna�io prošlogodišnje aktivnosti. Koje aktivnosti slijede do kraja 2015. godine?

- O�ekuje nas jedno natjecanje plesnih grupa za djecu do osmog razreda u Zagrebu. Slijede kvali� ka-cije na Trešnjeva�koj plesnoj sceni za državnu smotru plesnih ansam-bala, koja �e ove godine bi� u Veli-koj Gorici. Dosta je humanitarnih projekata, sve do jeseni, kada u listopadu zapo�inje Dje�ji tjedan, posjet djece u bolnici, humanitar-na akcija I ja bih na more, jer smo nominalni �lan Društva ‘Naša dje-ca’, pa sve do nastupa na adventu. Veliki program u svibnju je tre�a Revija plesa u �akovcu, kada nam s� žu gos� iz Varaždina, Ludbrega, Koprivnice, Ivanca, Zagreba itd.

• Kako se snalazite s nabav-kom kos� ma?

—Imamo jedan ‘book’. Postali smo sakuplja�i fotogra� ja s ideja-ma i kos� mima koji su primjereni za suvremeni ples. Istražujemo na internetu, kombiniramo ideje, sami crtamo. U Varaždinu imamo jednu dizajnericu koja nam godina-ma pomaže, tako da je to posebna

istraživa�ka pri�a. Želimo svaki put bili interesantni. Kako se radi o su-vremenom plesu, izvedba je pove-zana s temom, tako da su kos� mi u skladu s pri�om.

• Trideset godina neprekid-nog rada na edukaciji plesa�a je mnogo. Javlja li se ponekad zamor ili nedostatak inspiracije?

— Zamor se javlja nakon odr-žane plesne predstave ili završetka projekta. Na sre�u, to kod nas vo-diteljica traje samo par dana. Pri-siljene smo mozga� i dalje radi� . S obzirom na kon� nuitet, o�ito da ideja još uvijek imamo. Ideje dolaze same od sebe kad šetamo ulicom, �itamo knjige, a i sama glazba nas inspirira.

• Koliko djeca sama sudjeluju u osmišljavanju koreogra� je?

— Suvremeni ples je stvarala�-ki ples. Radimo vo�eni trening kroz improvizaciju i dajemo tematske smjernice djeci kako i što raditi. Ona na osnovu toga sama kreiraju male sekvence iz kojih možemo izvu�i koreografsku cjelinu.

• Imamo li sada iznimnih ple-sa�kih talenata i kakva je plesna �akove�ka scena?

— Pohvaljujem našu plesnu scenu u �akovcu, koja je izuzetno

Neka ova plesna čarolija nikad ne prestane

kvalitetna i bogata. Na brojnim doga�anjima na koje dolaze sve amaterske skupine iz Hrvatske �akove�ke skupine uvijek su me-�u boljima po kvaliteti izvedbe, kos� mogra� je, izboru glazbe. Po-sljednjih godina uhva� li smo vlak i s inozemnom plesnom scenom. Mnogo truda ulaže se u edukaciju trenera, a radi se i s plesnim peda-gozima. Što se � �e talenata, ima-mo trenutno �e� ri-pet posebno talen� ranih djevojka. Zasad, osim naše bivše plesa�ice Edite Gorski koja je završila plesnu Akademiju u Nizomskoj, gdje i danas pleše, nemam povratnu informaciju da bi netko išao njezinim putem. Djevojke idu u Gimnaziju, odli�ne su u�enice i biraju fakultete u dru-gim zanimanjima. Talenata u plesu uvijek ima. Ali talent nije sve, ve� treba puno radi� .

• Kako posta� plesa� “Vivo-ne”?

— Treniramo u velikoj dvo-rani Dobrovoljnoga vatrogasnog društva u �akovcu. Svi zaintere-sirani mogu do�i svakim danom. Roditelji se mogu javiti osobno meni ili putem Facebook grupe. Svi su dobrodošli. Želim da ova plesna �arolija nikad ne prestane jer ples je naš život. Možda su neki svoje plesne papu�e zaka�ili o klin, ali sigurna sam da lijepa sje�anja, divna iskustva i prijateljstva zauvi-jek ostaju u našim srcima.

Sadašnji i bivši plesa�i “Vivone” okupljeni na ro�endanskom programu

Karmen Kova�evi� Jambor i Abel Mislovi�, plesa� iz prve generacije “Vivone”

Plesne predstave uvijek prate atraktivne koreogra� je


slobodno vrijemeKNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje KNJIŽARA “LJEVAK”

ALBUM TJEDNA

TOP LISTE

MOZAIK KNJIGA

Dobitnica iz broja 1014. “Međimurskih novina” je Sanja Kristofi ć iz Čakovca (Jo Baker: “U kući Long-bourn”). Nagradnu knjigu molimo podići u reda-kciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Mjesto i poštanski broj:

Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu [email protected], a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Broj telefona:

br. 1015

HR �AKOVECFORMULA 13

1. Beryl - MARK KNOPFLER 2. Shots - IMAGINE DRAGONS3. Four Five Seconds - RIHANNA, KANYE WEST & PAUL McCARTNEY4. Let The Day Begin -SIMPLE MINDS 5. I Am A River - FOO FIGHTERS6. Cheerleader (Felix Jaehn Rmx) - OMI7. Should I Stay Or Should I Go - JOOLS HOLLAND & KYLIE MINOGUE8. Love Me Like You Do - ELLIE GOULDING9. Black Sun - DEATH CAB FOR CUTIE 10. Bite Down - BASTILLE vs HAIM 11. Coming For You - OFFSPRING12.Coming With You - NE-YO13. Uptown Funk - MARK RONSON ft. BRUNO MARS14. Hold Back The River - JAMES BAY15. Miracles - COLDPLAY

RADIO 1Top Hit List

1. VIGOR - Divna2. IVAN ZAK - Daleko3. SEVERINA i U�iteljice - Generale4. JELENA ROZGA - Tsunami5. NATALI DIZDAR - Iluzionist6. SILENTE - �udna ili �udesna7. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba8. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara - Zapjevajmo onu našu9. GIULIANO - Miriše10. LANA - Hollywood11. GRETTA - Sre�a12. NINA BADRI� & Željko Vasi� - Lozinka za raj13. KUMOVI ft Lidija Ba�i� - Još te �ekam14. JOLE - Remek djelo15. NENO BELAN - Jer je pjesma dio nas

Novim albumom Ma-ssimo Savi� nastavlja svoj pobjedonosni hod kao ponajbolji hrvatski i regionalni muški vokal. Sve što je bilo “dodirnuto slu�ajno” prije �etiri go-dine, na “1 danu ljubavi” u�injeno je namjerno. Nekih velikih noviteta u zvuku nema. To je sred-njostrujaški pop-soul s jasnim uzorima u Brya-nu Ferryju, s kojim dijeli vokalne sli�nosti i sklo-nost svilenim, elegan-tnim aranžmanima. “1 dan ljubavi” objedinjuje nacifrani zvuk osamde-setih i “zid zvuka” Phila Spectora. Sve je�i od mu-zike, instrumenata i dio-nica. Massimo je dao 110 % od sebe, a i od drugih o�ekuje isto. Za razliku od Ferryja, koji je katkad znao popustiti i otpjevati nešto mirno, neoptere�e-no i lepršavo, Savi� je cije-lo vrijeme u gr�u, kao da o�ekuje da �e, ako drugi ljudi vide koliko se trudi, samo zbog toga bolje vr-jednovati njegov rad.

Dio gitaristi�kih di-onica odsvirao je David Rhodes, bliski suradnik Petera Gabriela. Rhodes ipak ne može sam podi�i kvalitetu, no svirka kao takva nikad nije bila pro-blem ni Massima ni prate-�eg mu benda. Ono što bi trebalo biti lagano, lepr-šavo, suptilno ovdje zvu�i vrlo angažirano i smrtno ozbiljno. Ukratko, pristup “manje je više” bi pomo-gao.

Dvije rije�ke kroatistice i profesorice s Filozofskog fakulteta u Rijeci, Diana Stolac i Anastazija Vlaste-li�, zaklju�ile su da je jezik reklamnih poruka dovoljno zanimljivo, ali i nedovoljno istraženo, podru�je, pa su odlu�ile zaroniti u to ne-pregledno more reklama koje nas okružuje. Rezultat je knjiga “Jezik reklama”, objavljena u izdanju Hr-vatske sveu�ilišne naklade i nedavno predstavljena javnosti.

Ono što knjizi daje po-sebnu težinu, osim njene do-ma�e unikatnosti i akribi�-nosti profesorica, svakako

Clarice Lispector: “Zvjezdani trenutak”

U romanu “Zvjezdani trenu-tak” pripovijeda se o Macabéi, prostodušnoj djevojci iz gradi�a Maceióa na sjeveroistoku Brazila (istog onog u koji je 1922. iz Ukra-jine s� gla obitelj Lispector), koja u potrazi za boljim životom seli u Rio de Janeiro. Ime je dobila jer joj se majka zavjetovala Gospi od Dobre Smr� da �e joj da� to ime ako preživi nakon poroda i ono je bez sumnje aluzija na Maka-bejce. Ne prihva� vši poganske bogove Olimpa, Makabejci su odbili uklopi� se u novu civiliza-ciju koja im se nametala. U svojoj prostodušnos� Macabéa se ta-ko�er odbijala uklopi� u moder-no kapitalis� �ko društvo (jer je bila “nesposobna za život”), dok je beskrupulozni i ambiciozni Olímpico de Jesus njegov savrše-ni predstavnik.

�etvrti dio serije romana “Zapleteni”, koji se s romani-ma “Zapleteni”, “Uvrnuti” i “Ukro�eni” pretvorio u pravu književnu senzaciju, zasjeo je na vrhove ljestvica najpro-davanijih knjiga New York Timesa i USA Todaya. Drew i Kate su na putu prema bra�-noj sre�i. Ali, prije dolaska na odredište moraju preživjeti slavlje prije vjen�anja, koje bi ih oboje moglo u�initi spre-mnima da budu… povezani.

“Najve�i dio svojega ži-vota mislio sam da se ne�u oženiti. A tada je Kate u�inila nemogu�e: promijenila me je. Mislim da se svi možemo slo-žiti da sam i prije bio vraški sjajan, ali sada sam još bolji. Put do tog dana nije bio samo med i mlijeko, ali smo Kate i ja teško�e prebrodili zadr-žavši našu neiscrpnu žudnju, bezgrani�no divljenje i vje�-nu ljubav netaknutima. No, neki neo�ekivani doga�aji

BELETRISTIKANicci French: Iš�ezli utorak

Tomislav Perko: 1000 dana prolje�a

Alice Munro: Javne tajne

PUBLICISTIKAD. Stolac, A. Vlasteli�:

Jezik reklamaMichael Brown:

Alkemija srcaAlison Weir:

šest žena Henrika VIII.

D. Stolac, A. Vlastelić:

“Jezik reklama”

pu istoimenoga izbornog kolegija na FFRI-ju, i to kroz 15-ak posljednjih godina.

Massimo: “1 dan ljubavi”

Na albumu “Dodirni me slu�ajno” imao je “Tiši-nu” koja je bila i sjajan hit i prikazala je Savi�a u pone-što relaksiranijem izdanju te samim time �inila do-bar balans s emocionalno angažiranim brojevima. S druge strane, album pret-hodnik je imao i “Prospi rije�i”, neinspiriran duet s Ninom Badri�. Album “1 dan ljubavi” nema trenu-tak olakšanja zvan “Tiši-na”, ali nema ni promašaja u rangu “Prospi rije�i”.

“1 dan ljubavi” dono-si �etiri pjesme neupitne kvalitete: “Ispod nekog drugog neba”, “Suze nam stale na put” (obje su ve� megahitovi), “Ostani tu” (možda sljede�i singl), i “Slamku spasa”, te tri ne-što slabije: naslovnu pje-

je �injenica da je istraživanje jezika reklamnih poruka provo�eno sustavno u sklo-

smu, “�uvam te” i “Gdje poljupci krote lava”. Osta-tak albuma samo su rutini-rani manirizmi, da se malo popuni prostor na CD-u, s time da je instrumental “Pirova pobjeda” bolji ne-go ista pjesma s vokalom.

Kao pop-proizvod “1 dan ljubavi” �e ispuniti svoju funkciju. Kao al-bum ostavit �e dojam da su njegovi kreatori pre-tjerano uštogljeni tipovi koji se premalo zezaju, koji su smrtno ozbiljni i koji svaku sitnicu peglaju do savršenstva. Katkad je pop-muzika samo zabava i katkad pjeva� treba uvje-riti slušatelja da se i on dobro zabavlja, te da nije sve na život i smrt. (Zoran Tu�kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Emma Chase: “Povezani”

protekli vikend u Vegasu mogli bi biti problem. Na odre�eni na�in to je bio… moj kona�ni ispit. Znam što mislite – što si, dovra-ga, sad u�inio? Opustite se. Nemojte osu�ivati dok ne �ujete cijelu pri�u. I, dr-žite se �vrsto, jer je pred vama luda vožnja. Zar ste o�ekivali bilo što drugo?” Ne propustite nijedan dio uzavrele, urnebesno smi-ješne strasti serijala “Za-pleteni”!



Gluma�ki �etverac u sastavu Jelena Miholjevi�, Krešimir Miki�, Sreten Makrovi� i Bojan Navojec dolazi

u goste �akove�koj kazališnoj publici na Tribinu “�akovec �etvrtkom”, izved-bom predstave “Ispo�etka”. Autor ovog projekta Teatra “Exit”, odnosno autor teksta i režije, jest Mislav Bre�i�. Jezgra teksta jedna je obitelj na kojoj se lome ne samo raznorazne histerije tipi�ne za suvremeni na�in života, ve� i vje�na eg-zistencijalna pitanja. Bre�i� ne nudi pre-cizne odgovore, ve� svakom gledatelju ostavlja prostor vlastitog promišljanja i pronalaska rješenja na dotaknute teme. Jedini ženski lik u ovom kazališnom ko-madu je Jelena Miholjevi�. Isti�e jedno od brojnih upitnika predstave, a koji zadire i u pozicioniranje kazališne umjetnosti:

- Predstava je u svakom slu�aju pomalo neobi�na. Nama za igranje u jednom pozitivnom smislu, a publici jedno novo iskustvo. To je autorski projekt Mislava Bre�i�a. Mi smo s njim sura�ivali dugo i predano, u jednoj li-jepoj atmosferi. Predstava postavlja neka pitanja na jedan delikatan na�in. Radi se o pitanjima koja danas mu�e brojne obitelji, a doti�u se tema kao što su politika, društvo, smrt, život, stav prema životu, stav prema kazalištu... Može li kazalište funkcionirati danas samo tako da nasmijava publiku ili nas ono navodi da se zapitamo i neke druge stvari. Što zna�i tišina u današnjem ži-votu? Kako bi to izgledalo da je na sceni samo tišina?

�akove�ka izvedba drugo je gosto-vanje ove predstave van mati�ne ku�e. Gostovala je u Opatiji i, kako Jelena isti-�e, publika lijepo prihva�a predstavu.

Neki zamjeraju dugotrajnost. U dvosat-noj pri�i �etiri glumca na pozornici igra-ju više likova, izlaze iz jednog u drugi, mijenjaju�i karaktere. Za kraj razgovora zapitali smo Jelenu koliko je to izazovno za glumca, s obzirom na to da je predsta-va djelomi�no i interaktivna s publikom i traži pomalo i njezino sudelovanje:

- Dobra smo ekipa, puno smo vjež-bali i radili na ovoj predstavi. Naravno da je izazovno to raditi, jer i sama pred-stava dugo traje. Treba imati kondiciju i u probama prije predstave, a i za samu predstavu. Publika je djelomi�no inte-raktivna. Niko nikoga ne vu�e direktno za rukav. Trudili smo se u svim odnosi-ma i publike i nas na sceni, da sve bude bez prisile, nježno. Publika se nekad malo osvijetli, postave se neka pitanja. Predstava otvara mnoštvo pitanja i otvara publici mogu�i smjer djelovanja koji kre�e isklju�ivo od pojedinca.

uz knjigu, fi lm, glazbu, kazališteNAJAVLJUJEMO CENTAR ZA KULTURU

ČAKOVEC

Radno vrijeme

blagajne

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa� , srijeda i �etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa� , subota – od 16 do 20 sa� , nedjelja – od 15 do 20 sa� .Blagajna prijepodne blagdanom NE radi.Telefon: 311 - 488 .

MINIINTERVJU

DOM KULTURE PRELOG

TAJNA SLUŽBA

akcija, avantura, komedijaRežija: Matthew Vaughin

Uloge: Colin Firth, Samuel L. Jackson, Taron Egerton

MALA OVCA, VELIKI FILM: JANKO STRIŽIĆ

animirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

Režija: Mark Burton, Richard Starzack

“Tajna služba” lukavo se igra sa špi-junskim žanrom u pri�i o ugla�enom špijunu koji pomaže mladi�u izdi�i se iz života na ulici i u�i ga umije�u špiju-naže. To je pri�a o promjeni životnog

puta i prelasku iz jednog svijeta u drugi, sasvim novi, u kojem opasnost vreba na svakom koraku. “Tajna služba” (tra-janje: 129 minuta) preporu�uje se sta-rijima od 15 godina.

Kada Janko Striži� odlu�i uze� slo-bodan dan kako bi se malo odmorio, sa svojom �e družinom upas� u cijeli niz nevolja. Umjesto dana provedenog u lješkarenju, zajedno sa svojim prijatelji-

ma morat �e prona�i put ku�i iz velikog grada u kojem su se našli strmoglavivši se slu�ajno s velikog brda... Ova se ani-mirana obiteljska avantura u trajanju od 85 minuta preporu�uje svim uzras� ma.

subota, 28. 2., i nedjelja, 1. 3.

17.00 MALA OVCA, VELIKI

FILM: JANKO STRIŽIĆ 2Danimirana obiteljska avantura SINKRONIZIRANA na hrv. jezik

subota, 28. 2., i nedjelja, 1. 3.19.00 SNAJPERISTakcija, ratni, biografski

petak, 27. 2.18.00 MALA OVCA, VELIKI

FILM: JANKO STRIŽIĆ 2Danimirana obiteljska avantura

SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

20.00 BIRDMANkomi�na drama

subota, 28. 2.16.00 MALA OVCA, VELIKI



18.00 TAJNA SLUŽBAakcija, avantura, komedija

20.00 STOGODIŠNJAK KOJI

JE SKOČIO KROZ PROZOR I

NESTAOkomi�na avantura

nedjelja, 1. 3.16.00 MALA OVCA, VELIKI





ponedjeljak, 2. 3.





utorak 3. 3.19.30 KONCERT

UDARALJKAŠAGlazbene škole VaraždinDvorana Zrinski/Scheier





četvrtak, 5. 3.20.00 ZEKAEM

KRISTOFOR KOLUMBOTribina “��”

CENTAR ZA KULTURU

ČAKOVEC, dvorana

Zrinski/Scheier - utorak,

3. ožujka, 19.30 sati

Koncert udaraljkaša Glazbene škole Varaždin

Suzana Komazin, Filip Soldat, Ma-rio �avlek, Rupert �unko i Vedran Vujec u�enici su u klasi prof. Stanislava Muški-nje, koji �e svoje udaraljkaške vješ� ne predstavi� na koncertu u utorak, 3. ožuj-ka s po�etkom u 19.30 sa� . Na programu koji je sastavio Stanislav Muškinja, prof., bit �e sljede�i autori: Igor Lešnik, Eric Sa-mmut, Siegfrid Fink, Daniel Berg, David Freytag, Rich O’Meara, Wolfgang Schlu-e er, Miki Campinas, Paul Smadbeck, J. S. Bach, Emmanuel Sejourne, Will Cahn. Troje izvo�a�a dolazi iz Me�imurja.

Filip Soldat ro�en je 1999. u �akov-cu. Osnovnu glazbenu naobrazbu stje�e u privatnoj školi Suita sviraju�i bubnjeve kod prof. Damira Rodigera i u Glazbenoj školi “M. Magdaleni�” kod prof. klavira Davora Žli�ara i Danijela Marija Novaka. Glazbenu školu u Varaždinu upisuje 2010. u klasi prof. Lukši�a, a Srednju glazbenu školu u klasi prof. Stanislava Muškinje.

�esto nastupa na školskim produk-cijama, ali i s Gradskim puha�kim orke-strom �akovec.

Rupert �unko ro�en je 1995. godine u �akovcu. S glazbom se prvi put susre�e 2002. godine. Po�inje u�iti violon�elo u klasi prof. Darija Milkovi�a, kasnije u�i gi-taru u klasi prof. Darka Rušeca i Tomislava Tomaškovi�a. Paralelno završava osnovnu glazbenu školu gitare i upisuje prvi pripre-mni razred udaraljki u klasi prof. Ivana Luk-ši�a šk. god. 2010./2011. Svoju naobrazbu nastavlja u klasi prof. Borne Augus� novi-�a i prof. Stanislava Muškinje. Paralelno upisuje prvi pripremni razred, smjer solo pjevanja, u klasi prof. Darije Hreljanovi�.

Mario �avlek ro�en je 1998. Glaz-bom se po�eo bavi� 2009. godine. Prvi se put susreo s bubnjevima u Puha�kom orkestru Op�ine Donji Kraljevec. Dvije je godine išao na poduke iz bubnjeva, te je privatno položio prva dva razreda osnov-ne glazbene škole za klavir i solfeggio. 2011. godine upisuje pripremni razred za teoretski odjel i iste godine privatno polaže prvi pripremni razred udaraljki. Drugi pripremni razred redovno upisu-je teoretski odjel i udaraljke u klasi prof. Borne Augus� novi�a. U prvom razredu Srednje glazbene škole tako�er upisuje teoriju i udaraljke, ali tada u klasi prof. Stanislava Muškinje.

GOSTOVANJE TEATRA “EXIT” u Čakovcu

Jelena Miholjević: - Što znači tišina u današnjem životu?

Jelena Miholjevi�: - Predstava ‘Ispo�etka’ otvara brojna pitanja

suvremenog života

Gluma�ka ekipa progovara i o mogu�nosti revolucionarnog djelovanja u svijetu vo�enom

pohlepom i pro� tom


HOROSKOP

Posljednji dani mjeseca velja�e pro-te�i �e u ru� nskim poslovima. Ako ste nezaposleni imat �ete priliku oti�i na razgovor s potencijalnim poslodavcem i zaposli� se. Mogu� je neo�ekivan priljev novca od po-slovnih partnera iz inozemstva. Na emo� vnom planu mogu�i su izne-nadni obra� , raskidi, sva�e. Primi-rite stras� i razgovorom riješite sve mogu�e probleme. Mogu�i su manji zdravstveni problemi. Pripazite na hranu koju uzimate.

Kraj velja�e donosi vam pozitivno ozra�je u poslovnim kontaktima. Mogu� je i iznenadni nov�ani dobitak koji �e vam zna�ajno poboljša� ku�ni budžet. U ljubavi �ete se osje�a� kao na životnoj prekretnici. Mo�i �ete bi-ra� i bi� birani. Ako ste sami, vjeruj-te, ne�e tako dugo osta� . Svi koji su u vezi do�i �e u iskušenje ili okon�a� je, ili je ovjekovje�i� bra�nim zavje-tom. Slobodno vrijeme iskoris� te za laganu šetnju ili sportske ak� vnos� koje volite.

Pripadnici ovog znaka koji se bave trgova�kim djelatnostima imat �e uspjeh. Sklopit �e se unosni ugovo-ri, a ne�e izostati ni nov�ani priliv. Pripazite na trošenje novca. Obitelj i obaveze koje ima� oko svojih bližnjih, mogli bi utjeca� na stanje vašeg ban-kovnog ra�una. Usamljeni �e imati priliku upozna� novog partnera. Ako ste u vezi ili braku, kraj velja�e donosi vam skladne odnose s partnerom. Pripazite se povreda na radu. Vodite ra�una o zdravlju.

Tjedan vam donosi bitno poboljša-nje u svim podru�jima vašeg života. Posebice na poslovnom planu. Ras-pored zvijezda �e pripadnicima vašeg zna� donije� neo�ekivanu potporu i ugodna iznena�enja. Živite li u mjestu koje pruža atrak� vne i razli�ite mo-gu�nos� za provod ne�ete sjedi� kod ku�e, niti se zadržavati na jednom mjestu. Bi� �ete u pokretu ko p�elice i i�i ‘od cvijeta do cvijeta’. Upišite se na te�aj plesa ili borila�kih vješ� na. Prona�ite i vrijeme za odmor.

Organizirajte svoje vrijeme i aktiv-nosti. Samo tako �ete uspjeti sve završi� kvalitetno i na vrijeme. Vaši nadre�eni o�ekuju to od vas. Zna� �e nagradi� vaš trud i marljivost pri izvršavanju poslovnih zadataka. Tako �e vam osta� i dovoljno vremena za druženje s prijateljima ili obitelji. Uko-liko možete dane vikenda provedite na nekom kra�em izletu ili prirodi. Nemojte zanemari� signale koje vam odašilje vaše � jelo. Ako treba posje-� te lije�nika.

Nemojte se upuštati u neprofita-bilne projekte. Tijekom cijelog tjed-na oko vas su mogu�i rizici i krive poslovne procjene, stoga dobro pripazite. Potražite ukoliko zatreba pomo� bliskih prijatelja. Oni �e vam zna� i mo�i pomo�i bilo savjetom, bilo � nancijskim sredstvima. U lju-bavi je ipak bolja situacija. Prepuni ste stras� i toga je svjesna i voljena osoba. Iz dana u dan vaša �e veza bi� stabilnija, prepuna razumijevanja i sloge. Redovito vježbajte.

Pripadnike ovog znaka o�ekuje na-predak u poslovnoj karijeri. Ako ste u poziciji promijeni� radno mjesto, ne oklijevajte. U�inite to. Mogu� je zna�ajan nov�ani dobitak. To posebno vrijedi za one koji imaju samostalnu djelatnost ili se bave honorarnim poslom. U ljubavi �e ima� više sre�e oni koji su u tajnoj vezi ili u odnosu koji nema obvezuju-�i faktor. U danima vikenda o�ekujte strastveno druženje s partnerom. Dobrog ste zdravlja.

Ovih �ete dana biti nezadovoljni s razvojem poslovne situacije. Budite koncentrirani na svaki detalj u pro-jektima na kojima sura�ujete. Pri donošenju odluka nemojte bi� im-pulsivni. U ljubavnim o�ekivanjima nemojte previše mašta� . Odnosi �e bi� skladni, ali bez ve�ih stras� . Ako ste sami, ovo je vrijeme pogodno za pronalazak srodne duše. Samce o�ekuje lijepo iznena�enje. Ukoliko imate problema sa visokim krvnim tlakom, posje� te lije�nika.

Biti �ete i više nego zadovoljni po-slovnom situacijom. Realizirat �e se neki projek� koji su duže vrijeme bili u stanju mirovanja. Na vidiku su i no-ve poslovne ponude. Malo druga�ija situacija bit �e u emo� vnim odnosi-ma. Vlada stagnacija. Iako niste ne-zadovoljni, bilo bi dobro u ljubavne odnose unije� više dinami�nos� . Ako ste sami, bit �ete previše zaokupljeni poslovnim odnosima da biste odvojili vrijeme za traženjem društva. Zdravi ste.

Jeste li pravilno procjenili potrebno vrijeme realizaciju nekih poslova? Možda ste uzeli ‘preveliki’ zalogaj i sada �ete ima� problema s rokovi-ma. Budite mudri i pokušajte se ipak izvu�i iz problema� �ne situacije. Za razliku od poslovnih tegoba, u ljubavi kao da vam cvjetaju ružu. S partne-rom �ete biti u nadasve skladnim odnosima. Imate li obitelj, posve� te slobodno vrijeme za igru i druženje s djecom. Sa zdravljem ne�ete imati nikakvih problema.

Vaša krea� vnost do�i �e do izražaja u svim poslovnim zadacima koji �e vam bi� dodijeljeni. Sve �ete rješa-va� nekako s lako�om i smirenoš�u. Bit �ete marljivi tako da �ete se i sami za�udi� odakle toliko volje za rješa-vanjem zadataka. U romanti�nim odnosima tako�er vlada idila. Svi pripadnici znaka koji imaju partnera uživat �e u obostranom druženju. Samcima �e se nameta� brojne pri-like za upoznavanjem srodnih duša. Za vikend se zabavite s društvom.

Najviše �e cijeni� vaše organizatorske sposobnos� . Za mnoge od vas, ljubav je najvažnija stvar na svijetu. Prepus� t �ete se zagrljajima svoje voljene oso-be. Uživajte u � m danima emo� vnog zanosa. Jer, kako to obi�no biva, na-kon sunca dolazi kiša. Krajem vikenda osje�aji �e bi� izmiješani. U jednom trenutku osje�at �ete se poletno i pre-puni energije, a u drugom iscrpljeno. Uzimajte više teku�ine i slobodne trenutke provodite u prirodi. Vitalni ste i zdravi.

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

VAGA (24.9. - 23.10.)

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. -22.11.)

JARAC (22.12. -20.1.)

RIBE (20.2. -20.3.)

lifestyle

Porast posjetitelja,

intenzivni networking i 900 brendova osnovni

su naglasci zimskog izdanja sajma obuće i

modnih dodataka u Düsseldorfu

“Na jednom od najpozna-tijih svjetskih sajmova obu�e i modnih dodata-

ka GDS, koji se dvaput godišnje održava u Düsseldorfu, i ovu su zimu sudjelovali hrvatski izla-ga�i. Radi se o pet tvrtki koje se slažu u jednome: za uspjeh je po-treban kontinuitet izlaganja. To potvr�uje i dugogodišnji izlaga�, tvrtka Ivan�ica d. d., koji izlaže ve� šestu godinu zaredom.

- Ve� smo dugi niz godina prisutni u Düsseldorfu, upra-vo zbog tog kontinuiteta prati nas odre�eni rejting te više od polovine godišnjeg posla odra-dimo u Düsseldorfu. - isti�e Si-niša Zver, prodajni menadžer tvrtke. Ivan�ica izvozi 70 posto proizvodnje, i to u �ak 26 zema-lja, a zbog velike posje�enosti na sljede�em izdanju sajma pla-niraju pove�ati veli�inu štanda.

Seklo d. o. o. je tako�er du-gogodišnji izlaga�, a kao proi-zvo�a� je na tržištu prisutan ve� 15 godina.

- Izlažemo svake godine i zadovoljni smo. Izvozimo pre-ko 85 posto proizvodnje, ve�i dio upravo na njema�ko trži-šte, i iz tog razloga moramo biti prisutni svake godine. - nagla-šava voditelj prodaje Dominik Botica.

Nakon 25 godina apstinen-cije od sajamskih nastupa Bo-rovo d. d. odlu�ilo je nastupiti upravo na GDS-u, uz potporu Hrvatske gospodarske komore.

- Kako je strateška orijenta-cija tvrtke posti�i zna�ajnije po-

HRVATSKE TVRTKE uspješne na sajmu obuće i modnih dodataka u Njemačkoj

Uz odličnu posjećenost 160

izlagača predstavilo 900 brendova!

make u izvozu na europsko trži-šte, nužnost izlaganja na ovom sajmu o�ita je. Hrvatski dizajn, kvalitetni i prirodni materijali te ru�na proizvodnja iz Vukovara odrednice su na kojima Borovo gradi svoje pozicioniranje na tr-

žištu. - isti�e Gordan Kolundži�, predsjednik Uprave.

Prvi put izlagala je i tvrt-ka Papu�a d. o. o., tako�er uz potporu HGK-a, a radi se o proizvo�a�kom društvu na-stalom na stoljetnoj tradiciji izrade ku�ne obu�e u Dalma-ciji, �ija je obu�a poznata pod nazivom Larus. Premijerno je na sajmu izlagala i tvrtka Pa-voran. Hrvatske izlaga�e obi-šao je i generalni konzul RH u Düsseldorfu Zvonko Ple�aš, te Kristijan Tušek, konzul tre�eg reda, koji su iskazali zadovolj-stvo dolaskom hrvatskih tvrtki na ovaj sajam u Njema�koj, koja je ovoj industrijskoj grani jedno od prioritetnih tržišta.

Na sajmu je ukupno nastu-pilo 160 izlaga�a koji su pre-zentirali preko 900 brendova. Pozitivna atmosfera i mnoštvo prilika za uspostavu konta-kata ono je što karakterizira novi koncept ovog sajma, koji postavlja trendove spajaju�i proizvo�a�e i trgovce te omo-gu�uju�i izravnu komunikaci-ju na samom po�etku sezone. Preko 92 posto posjetitelja ocijenilo je svoj posjet izrazito zadovoljavaju�im, a zabilježen je i porast posjeta trgova�kih ku�a. Tako�er, 60 posto posje-titelja napravilo je narudžbe ve� tijekom sajma. Ljetno izda-nje sajma GDS-a održat �e se od 29. do 31. srpnja 2015.

Osim obu�e, predstavljeni su i modni komadi

Njema�koj publici predstavljena je i hrvatska modna obu�a


PREDJELO- gove�i carpaccio na matovilcu

(kvalitetan carpaccio na posteljici od svježe ubranoga mladog matovilca, oboga�en za�inima iz našeg kraja)

- bistra juha s doma�om ribankom (svježa bistra juha s ru�no ra�enom doma�om tjesteninom)

- polpe� od bu�e s kozjim sirom (ukusni i nježni polpe� od bu�e sa svježim kozjim sirom)

GLAVNO JELO- riso o od batata

(doma�i batat u savršenoj kombinaciji s kremastom rižom)- pure�i steak na vulkanskom grilu i svježe povr�e iz woka

(svježe doma�e povr�e iz woka i pure�i steak s vulkanskog grila)- ramstek u umaku od aronije i doma�im šiškrlima

(svježe kvalitetno doma�e meso u umaku od aronije u kombinaciji s našom tradicionalnom tjesteninom)

DESERT- proljetni smoothie s energetskom plo�icom

- torta od jabuke s karamelom od meda- doma�i sladoled od bu�e

+ �aša vina

U srednjem vijeku ple-menitaši su organizirali re-nesansne gozbe na kojima je za besprijekornost odvijanja sadržaja “programa” brinulo specijalno osoblje. U ranim kulturama osoba koja je posluživala božansko pi�e - vino bila je obavijena mi-sti�nim velom. Sposobnosti osjetiti i prepoznati mirise i okuse koje mnogi drugi ne mogu, opisati ih i vrjednova-ti, smatrane su tajnovitima i nadnaravnima. Izvorno i povijesno govorimo o po-jedincima koje bismo mogli nazvati �uvarima vina i ku-ša�ima koji su ga probavali prije vladara. A tko su ti spe-cijalci danas? Svijet ih zove sommelierima.

Nadnaravne sposobnosti kušača

vinaProfesionalni sommelier

danas podrazumijeva osobu �ije su glavne osobine kom-petentnost, stru�nost, profe-sionalnost i kulturno opho-�enje s gostom ili kupcom. Stru�nost vrsnog sommeli-era mora po�ivati na znanju koje se bazira na znanstveno utemeljenim i veri�iciranim programima i provjerenim �injenicama o vinima svoje domovine, vinima svijeta, tehnologijama proizvodnje grož�a, sortama, postupcima vino�ikacije, njege i �uvanja vina, sastavu, vrstama, stilo-vima, osobinama i degustaciji vina, sirovinama i tehnologi-jama proizvodnje drugih pi�a, napitaka i cigara, osobinama namirnica, postupcima i teh-nikama pripreme jela, hrane i

njihova kušanja, sljubljivanju hrane i vina, planiranju, eko-nomiji, menadžmentu, naba-vi i prodaji vina i drugih pi�a, komunikologiji i komunika-cijskim tehnikama. Važno je vrsno poznavanje vlastitog jezika, kao i najvažnijih svjet-skih jezika.

U Međimurju sve više kvalitetnih

sommelieraHrvatski sommelierski

klub jedna je od najvažnijih priznatih institucija u našoj zemlji koje vrše kontinuira-ne edukacije i “proizvodnju” sommeliera, a odnedavno u zemlji djeluje i WSET. Me�i-murjem ve� operira zavidan broj osoba koje su prošle i položile odre�enu stru�nu razinu / stupanj sommelier-ske izobrazbe. Naj�eš�e se radi o tri odvojena i razli�ita stupnja edukacije, a nakon tre�eg stje�e se respekta-bilna i vrlo korisna diploma sommelier. Uz Davida Štam-para, Teu Dvanajš�ak, Teo-doru Raguž, Marka Cmre�-njaka, Zvonka Kermana, Peru Vidovi�a, Marjana No-vaka, Denisa Per�i�a, velikoj grupi “nadnaravnih” prije nekoliko dana pridružili su se An�elko Trojko i Ivan Gori�anec. Uspješno su polo-žili sommelierski te�aj prve razine. Ispitu je pristupilo više od dvadeset kandidata, od kojih neki nisu udovoljili potrebnom znanju pisanog dijela. Nakon položenog is-pita dobiva se potvrda o za-vršenom te�aju za odre�enu razinu te se polaznik po želji upisuje na te�aj više razine.

U tjednu od 1. do 6. ožuj-ka u hotelu Panorama traje Pink-Week u sklopu Tjedna ruži�astih jelovnika & ruži�a-stih vina u hrvatskim resto-ranima, koji ve� tre�u godinu zaredom uspješno organizira udruga Žene i vino (WOW). Pink-Week jedinstveni je eno-gastro-humanitarni projekt humanitarnog ka-raktera. Ciljevi Pink Weeka jesu promovirati ruži�asta vina i vrhunsku gastronomi-ju, promovirati kulturu stola i prikupiti sredstva za Fonda-ciju Europa Donna, koja kroz vlastitu kampanju Darujmo ruži�asti život poti�e na pre-venciju raka dojke.

Hotel Panorama Prelog tom je prilikom osmislio pri-

godan ruži�asti meni uz �ašu ruži�astog rose vina, �ime sudjeluje u ovom projektu. Kako se Pink Week obilježava uo�i Dana žena, pozivamo sve žene da se uklju�e i odazovu ovoj humanitarnoj gesti.

Završnicu Pink Weeka organiziraju 6. ožujka, kada �e ovu sve�anost uveli�ati i �lanice udruga WOW, stoga vas pozivamo da okupite svoje žensko društvo, u�inite dobro djelo i uživajte u oku-sima bogato pripremljenoga ruži�astog jelovnika, dobre �aše vina i glazbenog progra-ma. Ruži�asti menu uz �ašu vina pinot rose stoji 100 kn po osobi, a rezervacije i više informacija možete dobiti u hotelu Panorama. (mn)

HRVATSKI SOMMELIERSKI KLUB “proiz-

vodi” nove međimurske sommeliere

Trojko i Goričanec uspješni na sommelierskom tečaju prve razine

An�elko Trojko (prvi slijeva), kao i Ivan Gori�anec, najavljuje pripreme za drugu razinu sommelierskog te�aja

Hrvatski sommelierski klub tijekom godine organizira brojna natjecanja

Istražite najbolje specijalitete po cijeni od samo 100 kn po osobi!

NAJAVLJUJEMO TJEDAN RESTORANA LIFECLASS TERME SVETI MARTIN od 6. do 15. ožujka

Terme Sveti Martin se sa svojim restoranom Martin, ko-ji se nalazi u sklopu hotela Spa Golfer, ve� tradicionalno pri-klju�uju manifestaciji Tjedan restorana, koji okuplja najbolje restorane u Hrvatskoj! Nema ni�ega ljepšeg nego da zakora-�ite u jesenske mjesece s najmi-lijima uz pomno pripremljene jelovnike koji �e razveseliti vaša nepca i izmamiti osmijeh na vaše lice.

Najomiljenija gastroma-nifestacija Tjedan restorana održat �e se u periodu od 6. do 15. ožujka 2015. godine, kada po cijeni od svega 100 kn po meniju možete dobiti obrok od �ak tri slijeda!

Le Batat - novi svijet zdravih užitaka!

Terme Sveti Martin �e krajem ožujka predstavi� novi koncept dosadašnjeg restorana Mar� n, koji �e od tada ponije� i novo ime Le Batat, a upravo to ime odabrano je iz razloga što je batat kao povr�e sinonim zdrave kuhinje, �emu težimo kroz našu viziju koja glasi: Svijet zdravih užitaka.

HOTEL PANORAMA

U prvom tjednu ožujka: Pink Week

Na koktel u hotelTako�er, Terme Sveti Martin

ove se godine priklju�uju i akciji Na koktel u hotel, koja �e se odr-žati tako�er za vrijeme trajanja Tjedna restorana Hrvatska. Ako posjetite Piano bar hotela Spa Golfer 4* od 18 do 19.40 sati, za vrijeme trajanja Tjedna resto-rana, možete okusiti izdvojene koktele po promotivnim cijena-ma od 25 kuna po koktelu!

U ponudi su tri razli�ita predjela, glavna jela i deserta, a na vama je da po cijeni od svega 100 kuna sami kreirate svoje savršeno jelo, pra�eno �ašicom doma�eg vina. Stol se može re-zervirati telefonom +385 40 315 005 (iza 12 sati).


LjubaVOsje�aji izraženog ega,

utjecaja na druge, nepobjedi-vosti i želje za mo�i bi zaista mogli dovesti do doživljaja prave ljubavi, ali ta oluja mo-že i ozbiljno naštetiti vašem ugledu. Zaljubljena Venera i razmetljivi Mars se spajaju s nepredvidljivim Uranom u polju osobnosti, dok ulaze u odli�an odnos s Jupiterom u polju ljubavi. Istovremeno se nalaze i u rušiteljskom aspek-tu s Plutonom u ku�i karijere (4. i 11). Neka osoba vas može op�initi, ali biste mogli nastra-dati u o�ima javnosti.

Novac i PosaoVenera ulazi u polje finan-

cija (od 17.) te vas može na-gnati na posezanje za tajnim

izvorima u pridobijanju srca partnera, naro�ito prilikom aspekta s Neptunom u polju tajni (24.). Pametnije bi bilo suzdržati se. U isto polje pri-hoda ulazi i Mars (31.), a tad �ete imati priliku po�eti sa sre�ivanjem kaosa. Zara�uj-te, umjesto da neobuzdano trošite.

ZdravljeIako izvana djeluje kao

da nema nikakvih problema, iznutra ste pomalo ispražnje-ni. Pun Mjesec (5.) vas upo-zorava kako je vrijeme da se prestanete baviti fizi�kom spremnoš�u i pozabavite se onim što vas mu�i na psiho-loškom planu. U vrijeme Sun-�eve pomr�ine (20.), nešto ili netko može ponuditi klju� za razumijevanje samog sebe.

LjubaVDok ste se posljednjih go-

dina predavali partnerima koji su vam oduzimali svo slobod-no vrijeme, prijatelji su zamje-rali rijetko druženje s njima. Puni Mjesec (5.) vam napokon stavlja ovu �injenicu pod nos, a vi shva�ate da je za održavanje vrijednih prijateljskih odnosa potrebno malo više slobode u glavnom partnerstvu. Prove-dite više vremena i s drugim važnim osobama u svom ži-votu.

Novac i PosaoPrisutnost Saturna u ku�i

investicija smanjuje koli�inu zajedni�kih resursa. Mogu-�e je da morate podmiriti zna�ajne troškove, naporne kredite ili vratiti dugove. No,

pomo� bi se neo�ekivano mogla pojaviti od nekog iz društvenog sektora upravo u vrijeme pomr�ine Sunca i povoljnog aspekta sa Satur-nom (20.) Osje�ate se veoma zahvalni što imate prijatelje na koje se možete osloniti.

ZdravljeMožda vam je �udno, ali

ovo je vrijeme kad �ete bolju perspektivu na�i unutar svoja �etiri zida nego u izvanjskom svijetu. Mars i Venera se spaja-ju s Uranom u psihološkoj zo-ni, dok u isto vrijeme stupaju u odli�an aspekt s Jupiterom u polju doma i obitelji. Zatva-ranje u sigurnost svoja �etiri zida vam može dati ve�i osje-�aj slobode i opuštenosti nego djelovanje vanjskih utjecaja na vašu osobnost.

LjubaVIzgleda je svatko odlu�io

soliti vam pamet kad je u pita-nju vaš ljubavni život, ali samo je na vama odlu�iti što doista želite. Merkur u polju ljubavi stoji nasuprot Jupitera u ku�i društvenih zbivanja i stupa u odnos s nekonvencionalnim Uranom u polju partnerstva (1.). Opijena Venera i vatreni Mars se spajaju s Uranom i udaraju na oštri Pluton u po-lju obitelji (4. i 11.). Vaš bi izbor mogao iznenaditi prijatelje i �lanove obitelji, ali �e odgova-rati vašem srcu.

Novac i PosaoVaš bi financijski rejting mo-

gao stajati znatno bolje od onoga hrvatske ekonomije nakon što Venera u�e u polje zajedni�kih

sredstava (17.) i odnos s Neptu-nom u polju rada (24.). Ipak, ne ugrožavajte svoj status posud-bom novca prijateljima s kojima niste jako bliski i za koje niste sigurni da vam ga mogu vratiti kad se sukobe Venera i Jupiter u polju prijateljstva (27.). Vaše dobro srce nije banka.

ZdravljeTo što vam para izbija i na

uši ne zna�i da ste se bacili na naporno vežbanje u teretani. Pun Mjesec u polju intuicije stoji nasuprot terapeutskom Kironu u ku�i zdravlja, a vaš je zadatak dovo�enja svog tijela u �ormu. Nakon ulaska Merkura u ovo polje (12.) i izazovnog odnosa sa Saturnom u polju kounikacija (16.), samo �ete puno pri�ati umjesto da nešto poduzmete. Pokrenite se.

Ovan 21. 03. - 20. 04.

Bik21. 04. - 20. 05.

Blizanci21. 05. - 21. 06.

LjubavNa neki �udan na�in, lju-

bavni život i posao su zamije-nili mjesta. Ured vam se �ini kao prekrasno uto�ište prepu-no divnih emocija i flerta, dok se ljubavni život pretvorio u obavezu, napor i teški rad; na sve to ukazuje Merkurov od-nos sa Saturnom u zoni ljuba-vi (18.). Sve se vra�a na staro u vrijeme Sun�eve pomr�ine (20.), kad �ete vi i vaša draga osoba napokon imati priliku za užitak.

Novac i PosaoPretjerana sklonost za-

bavi i užicima kao rezultat mogu donijeti i ispražnjeni nov�anik, nakon što se Ve-nera i razuzdani Mars spoje sa spontanim Uranom u po-

lju društvenosti te napadnu destruktivni Pluton u ku�i zajedni�kih financija (4. i 11.). Nakon ulaska Venere u polje izolacije (17.), smanjit �e se va-ša prisutnost u društvenom životu. Tada možete opet ra-diti na prikupljanju sredsta-va, umjesto da ih razbacujete, naro�ito oko 30.

ZdravljeNakon 17., postat �ete go-

tovo optere�ni svojim izgle-dom - toliko da bi vam i Kim Kardashian pozavidjela. Vi ste sami svoja najve�a ljubav, barem oko 27., kad se Venera i Jupiter na�u u nezgodnom od-nosu u polju komunikacija. U pomo� priska�e snažni Mars nakon što u�e u sektor pod-svjesnog (31.) te vas natjera na sre�ivanje stanja u glavi.

Veliki mhOro

Vaga 24. 09. - 23. 10.

Škorpion24. 10. - 22. 11.

LjubaVSun�eva pomr�ina (20.) u

polju ljubavi �e vas jako pro-tresti i istovremeno oja�ati samopouzdanje, zahvaljuju�i odli�nom odnosu s prizemlje-nim, sigurnim Saturnom u polju osobne vrijednosti. Pre-zaljubljena Venera ulazi u polje partnerstva (17.), a to je odli�an trenutak za ozbiljno obveziva-nje u postoje�oj vezi. Neki �e se odlu�iti i na onaj najve�i korak, možda baš kad Venera i Nep-tun stupe u dobar odnos (24.).

Novac i PosaoIntuitivno razumijete koje

poteze povu�i na radnom mje-stu i unutar svog društvenog kruga kako biste pove�ali svo-je prihode u vrijeme Velikog

trigona (12.). Tada �e Mjesec u polju zarade, ambiciozni Mars (spojen s Uranom) u polju rada i bogati Jupiter u polju karijere stupiti u sjajan odnos. Vaše vje-štine upravlja�a iz sjene �e biti tako dobre u vrijeme Sun�eve pomr�ine i odli�no postav-ljenog Saturna u polju zarade (20.), da �e vaša kreativnost prikriti istinske namjere vašeg umije�a - stvaranje prihoda.

ZdravljeLoše navike kad je u pitanju

održavanje �orme mogle bi do-vesti do ozljeda i ljutnje oko 4. i 11., u vrijeme odnosa Venere i napornog Marsa s nepred-vidljivim Uranom i mo�nim Plutonom. Želite li da se okoli-na brine o vama, smirite svoju jezi�inu.

Strijelac23. 11. - 21. 12.

LjubavJeste li ve� zaboravili da

prava ljubav ne košta ništa? Razmetljivi Mars i rastrošna Venera se spajaju s impulziv-nim Uranom u polju ljubavi (4. i 11.), a u isto vrijeme ulaze u borbu s iscrpljuju�im Pluto-nom u ku�i zarade; riskirate pražnjenje svog bankovnog ra�una, a sve zbog neke prola-zne zaljubljenosti i strasti. Osim ako nemate prihode kao Todo-ri�, trebali biste donositi zrelije ljubavne odluke. Oko 30. bi se ljubav mogla pojaviti u uredu, pove�avaju�i priliku za zaradu.

Novac i PosaoMožda vas ljubavnici finan-

cijski iscrpljuju, ali �e barem osobe kojima je stalo do vas

�ekati kako bi vam pomogli s financijskom Prvom pomo�i. Trošite sredstva kako biste impresionirali ljubavnog par-tnera, ali s opreznim Merkurom u polju doma i regenerativnim Plutonom u zoni prihoda (22.), �lanovi obitelji �e vam pomo�i u slu�aju financijske stiske.

ZdravljeNakon što se ležerna Ve-

nera na�e u polju zdravlja (od 17.), osje�at �ete lijenost i us-porenost, a oko 24. sva �e se tjelovježba svesti na odlazak do hladnjaka, zahvaljuju�i sa-njivom Neptunu i Veneri. Vaš nemar bi mogao imati negativ-ne posljedice i na u�enje (27.); umjesto da se bavite knjigom, više vas interesira trpanje kek-sa u sebe.

za ož

1�� "�� #��$$�<�� Kamo na pregled?

Kamo na pregled?

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

SAMI STE najodgovorniji za svoje zdravlje

�� u Poliklinici za ginekologiju ��

�� !��"#�$#��% �#��#� !��

OSTEOPOROZA�&�'��#($� '#��( �%$��)�� (�

��' ��" ��!��%� !�* ��

+��,��-��.� ($ � ili drugi dan u Poliklinici Sunce

�/�,��+��ČNE POZADINE �$!� 0��($�"�#�0�1#��0��

2 �� "�� #��$$�<��Kamo na pregled?

Kontrola zdravlja ne mora biti ni neugodna

ni skupa“

Za svoje zdravlje naj-odgovorniji smo mi sami. Upravo zbog te odgovornosti prema

vlastitom zdravlju dobro ga je po-vremeno kon-trolirati ili u =�>��>��nam tijelo šalje signa-le da nešto nije u redu odgovorno je prema sebi Q�[��\�[��]�-vore kod specijali-=[��^��[��[��=[�>��]� ��_[��=��^`� ��s našim tijelom.

Pravodobna reakcija ��\��=Q�=�[��\� �[��>�pitanju takav stupanj ugro-\��=[��^�� q��_��Q>�� \��Q�� `��

��

�� !"�#$%�

{��\� �[��`��=��_� ��q��[��=��=[��Q�� >��= �� =Q�� [��>Q� ��^��[��>�Q� ��=[>Q��>��>|�]�� =�Q�� >��Q�� ̀�� }��_�� =��[��|�=[�]��Q�=��[��[��]>��=�� Q[��|� ��puno više od toga. Pogled u zjenicu vašeg oka oftalmologu ��Q>�� _��̂ �� >|��]��=[��= ��=��~�=�`�� \��[�� >�=�>��>��`�[�=��

Budite odgovorni prema svom zdravlju

�% �#!&"��'�'� ��($�$�) $� $�"�*�

&" ��%��"�$+,-($�) �."��&"�

�")�# ��

Zdravlje nam mora biti pri-��[�[|��=��^]> �̀�Q��=��Q� ��[��q��=��̀ �[��skloniji zaštiti i gomilanju mate-�� |��]� ��prema vlastitom zdravlju. Tim

više što u bliskoj okolini imamo ��=[>Q��Q��brzo reagirati na naše potrebe da provjerimo svoje zdravlje. Te usluge sada su dostupne i pri-=[>Q��_��>]>��>��q��̂ �[��\��Q��-gled specijalista i dobijemo brzi > ��>�=[��= �]��̂ �� |��=[�>��=� ��[��_[��[��`��pripaziti. Pritom smo lišeni du-]�[��]��

~�=�`��[�� \��^��one ljude koji u bliskoj obitelji ��>�=��=[��`��=[��_[��[��=��]��\��Q�� `��=Q��[��

�>�>��=��=�`��najodgovorniji za svoje zdrav-

��|��=��>=[�>�� [��Q�[��\�[��>]��_��|��=[��]�� `��-nom mjestu. Drugo mišljenje ��]��Q�]��[�|��=�� =��]��=[��Q�[��\��|��\��[��Q�[ ��[��= ��^�� -stveni status i biti sigurni u neku dijagnozu.

Kontrola zdravlja ne mo-ra biti ni neugodna ni skupa. ��]��Q��[��]�|�Q�]�[� ��=��`� ��>�> �̂Q��>�[��^ >��|��=>��>]��|��> �̂[��=>��̀ �^`��|��[�� >�stanje unutarnjih organa i mo-gu nam na vrijeme signalizirati ��̀ ��=[��>Q>[�[��=��

Uzroci mnogih tegoba u starijoj dobi vezani su uz ��\��^��^`�]�=��]��\� �[��>=��profesionalnih bolesti. Fizio-terapeuti nam mogu uvelike Q��>�>`��\� ��>�[�]�`��Samo im se treba pravodob-��`��[�[��^�[��\�[�� >�Q��

Kontrola zdravlja posebno �� \��\��>�[�>��|�jer se time vodi briga i o trud-

nici i njezinom djetetu u utrobi. ��_��]>��=[��Q�Q>[�trodimenzionalnog ili 4D ul-trazvuka roditeljima daju sli-�>�� [�[�� >�>[�� ̀�u realnoj dimenziji. Ima li išta ljepšeg od poznavanja svog dje-[�[��=��]�Q��[��

��>|�� \-��|��_��^�� =[ �|�Q��>_� ��=[��|�>[��_��zadovoljstvo izgledom našeg tijela. Ako nam neke stvari =��[��>|�> ��=��^>��=[�[=��[��[��]>�>��-niti zadovoljnijom i sigurnijom osobom.

U prilogu koji je pred vama donosimo vam pre-gled zdravstvenih ustanova u kojima donosimo širok spektar dostupnih zdrav-stvenih usluga za gotovo sve [�]�`�� =��]>��>��[��>��\� �[��`��ili situaciji. U njima na brz i ��=[� ��\�[��dobiti odgovore na pitanja vezana za vaše zdravlje. I što �� \��|��Q��]��>��=[��=>��=�[�� usluga neophodna.

��) $!�,-��&$�&"�) "%�#�'��%��$'��#�'�) ",!"%�+% �#��#"�$/�-��#��-��&$'��%��$'��0$ ��)"�� %��-)�$/�+% �#��#"�$/�-�!-,��+��,��#��#"��",�("��&"�#��'�,-�'-1$�$�-��% "�"��&��$#��&�%�($�$!$��$�-�.$&$

��\�[��Q�\��>�� [�[>�\� �[�|��>|�>��^��>��|��\��-povratno izgubiti.

Starenjem se tijelo troši. Postajemo skloniji bolestima �� \��]�=>=[� �|��-��\��|��

Q��`��=� ��|�]>=[��=[��>��

��Q��>�svojoj zreloj ��`�� =[��pate od ra-znih tegoba m e n o p a -uze. Sve te

zdravstvene t egobe koje

dolaze s vreme-nom nerijetko i ne

��\��_� �[��>�� ^�� =[ ��=>=[� >|�^�[��jer on ipak mora dati prioritet ljudima s ozbiljnim zdravstve-��[�_��]>��[�|��>_[� �̀��>�[�]�`��]>��[��^�� [��>]��\��

Piše: Božena Malekoci-OletićFoto: Medikol

3�� "�� #��$$�<�� Kamo na pregled?

Danas se pod pojmom zdravlja više ne podra-

zumijeva samo odsustvo `��=[�|� ��>Q��

Q=��^��=[��organizma

“

V��\��=��Q��]��`��̀ �� _��zdravlju i ljepoti od

��]��=[�[=��[��-[��|�Q��=[��>�]��[��]��=[��_[�[��osnovne su djelatnosti ove pri- �[��Q��>� �� ]��`��|�=Q��=[��Q��>�]��|�=Q��=[�[=��|�Q��=[��=[�>��=��>�]��

��]��`��>]��=��̂ �]��-��̀ � ��]�>��>�]��|��>\��=Q��=[��>��>�_��]��=[��=[�>�-tivnih zahvata), pa stoga i ne �>��>�= ��Q��nudi najsuvremenije metode ^��]��=[��>��{=�>]��>��]��=[��|��_[�[��|��`>� ��>Q��

G��Q��Q� ��Q�� [��Q��^��]��]��>��]��>�

>�=�� ^�Q�� [=��~��>=Q��_��Q�=�>�� _�� =�[�]��Q��upraviteljstvom dr. med. Dami-��>^��|�=Q��=[��^��]��]��>��Q��=[ ��q��_��>��-��]|��q� ��Q��|�� ]��|��[��_-��[��]��=�� }�=��Q�=��=��=�=[��[��[��=�`��=�� [��]�=Q��-[��_��

}��[��~��|��>^��|��

GYN POLIKLINIKA

i rješenja za mnoge estet-=��Q��`��Q�� q��_��[��\��[��-[��^�� [��= ��=>��>�_��Q�� |�Q�Q>��- ��̀ ��Q� ��>=��>��=��=��|��-�>�_��Q�-��|��=[��Q� ��>_��[��>��-��`�� \�� -��=��Q��[>�Q��=[>Q��-�� >��>^��^>�[��se dogovara potreban zahvat i usluga te se prema tome i de-�� [��_��

~�� =[��Q��=��\��|��-

��=��^��Q��[��-[��^�� [�|�Q��[��[��=��\>��`�[��[>��Q�Q>=[��[��[��Q�� \�� |��[��[��-��̀ ��>��[��-�>�_��Q��

�� [�-��>�_��]��[��]��=[�� ̂ ��Q�� -��Q�`>�� ]��>�Q�[��\�>�� [��Q� ��-=[ ��=��=[��^��=��-��\��=��`�� [�|��>��Q�� = ��\��>��^]��-tman nije bolan i ne ostavlja [��]� ��=��`��]�]�� -

��Q��=��Q��[��\�� [�[��= ��= �� [� ��=[��{��[��godinu dana.

��[��`��>��-��_��=��=[��^��^��\��̀ ��[��Q��^>��-�� >��Q��>��=��=�� > ��̀ ��=��bora popunila. Brzina zahva-ta, sigurnost i neposredno vidljivi rezultati glavne su prednosti ovog tretmana. Po-=[>Q��=��Q�� ]�-dinu dana.

��Q��=[��=[�[=��Q��Q��-��=��=[��>�>��=��[�� => �_��\�� Q��-

��Q�=[�\��=��= ��\��[ ��pogled te osoba izgleda vid-�� Q�� `� �̂��Q��[� ��=[��^��>��>��]>�

Kvaliteta usluge i zado- ��=[ ��Q��[��`�[��su postulati djelovanja ove ��\��=��Q��= �� _��>��=[�[=��Q��`��|��zdravstvenih sumnji veza-��> �̂̀ ��=[��_[�[��|�Q��]��`��=[�� na raspolaganju. Dodatne in-��|��>=�>]��Q��|��\�[��Q��Q��^]��`��

POLIKLINIKA ZGREBEC

Poliklinika ��

Kontakt:

�� |�#��}��\�� [��¡$¢��#�$��$#�$#

��`��¡�$¢��£¢�¢�#�¢$ ��"Q��^]��`��

q��>�� [��¤� Q��Q�[��

��$��£�=�[�

Q��[��= ��Q��[��]��^�� [�� ̂Q��>��]��-]��>��Q��[��]��-=[��|�>�[��^ >�|��-]��[��[��_��`��je potrebno.

Zaposleni radiolozi provo-��>�[��^ >��[��|�\>�|�]>_[��|�=��^��|�̀ >`��-^��|�_[�[��|�� |��Q��= �� \��

Radno vrijeme je prila-]��Q��[��|��=��=��Q��>�\`��|�[��

¥��\��[�� [�[�>��brzu dijagnozu te pravilnu [��Q��>|��^>�[�[��>-]�]��_��]��=�>=[ ��=[��]�>�`� _�� >]�=�� |�>��q��-��|�]��=��>�_�=[��^��^��šefa, pa zatim ovdje u Hrvat-=��|��`��[�[��=��=�Q>��Q�-vjerenjem.

= ��=[�>��|��>��>\��|��-��>��>]��]��-]��>��>��=[�>��]��=��=�=[��=�>_�[��|��Q��-�� {��[�=�>�objavljuje redovito popularne �� ̂Q��>��]��]�-��Q��=[ ��¦}��\��=�� =[�§|�¦��>�=�� §|�¦¨��=�~�� §��}��`�=Q��[��=� ��[��Q��telefona.

~��>]�- ��=�� [=��^� ��za zdravstveno osiguranje, ali ima ugovore s privatnim ^�� =[ ��=�]>��¤�Croatia osiguranje, Bassler �=�]>��|�{��©>��=�]>��-nje i Grawe osiguranje. Klijenti Q��]��]>��]��unaprijed ugovoriti telefonom ��=��>��[�� [email protected]

��\�[��Q�=��[�[��`�=[��www.gyn.hr, gdje ��[��Q��]��=��|�=[�>��[��=� ��-[��^�Q��>��]��]��Q��=[ �|>��[��= ��_[��\��[��`��_[��[��=��]>��=�Q��=��=��>��~��]>�>��[��

�� -��kompletni ginekološki pre-gled, pregledi trudnica (pra-�� pregledi�� -�� "��-��# ��"�"��$��-��'�*��<��$$�� $�$��$��<�$��$��<'�"��$�� <�� <�-��$��<� ��<��"��-��$��$��

�� =�� <� ��-<� ��'>��$��$ ��#Q[\[�]Q �̂��<� ��$��$��_` �̂�q��<�$�� "�� $��'��-loške pretrage, urin, urinokul-��"��$�� '��#�$��'��'�� <�� <� ��=��<� �� -��$��$��$��"��#<'��>��<�$��$��]{|}~\q�̀ �Q �̀�]�|}q�~Q��!�� #��-��}�~��~��

<��$$��$��$$��$�� $�� -��=��'��=��<� �� $��'�� $��_~��<�-��$$��'�� $�$��$��<� �� <��-��"��<��"��$��$��<� �� <��"��!��`_{�#$�� <��$��q"��q"��$��>$��<��-��<��`��"��<��$��'��'�*��-��

Kontakt:

�� POLIKLINIKA GYN

�� ̀ |̀�}¥�¥��q[��ª��=¤��#�$#��|��£¢�#<��<

��¤��"]��www.gyn.hr

��`��¤�̈ «q�Q��

PREGLED USLUGA

��poliklinika za ��

Dr. med. Damir Mamuzić

Dr. med. Zdravko Zgrebec

Q��=|��=>��|�{�}�Q��]��-�� =��]��=��Q��[��|��[��]��̀ ��Q=��i operativnih zahvata.

�>�>��=��=�Q��pojmom zdravlja više ne podrazumijeva samo odsu-=[ ��`��=[�|� ��>Q��Q=��^��=[��]�-��^��|�� Q��>��

4 �� "�� #��$$�<��Kamo na pregled?

5�� "�� #��$$�<�� Kamo na pregled?

Osteoporoza je pro-gresivna koštana `��=[|��^��malom koštanom

��=��Q��-arhitekture, što za posljedicu ��=��>�� =[��>��=[��Q� ��^��̂ ��Q��

P r ema Sv jet skoj zdravstvenoj orga-nizaciji osteo-poroza pred-stavlja veliki društveno-e k o n o m -ski i javno-zdravstveni problem jer ^�� 10 % populacije (više od 200 miliju-��>��>�= ��[>��

Osteoporoza je bolest koja ��_��̀ � �̂=��Q[��-[��=��= ��\��>��=��u menopauzu mora kontro-��[��]>=[��>��=[�|��[��ako su prisutni faktori rizika: dugotrajan niski unos kalcija, �[��̀ �� |�Q>-šenje cigareta, prekomjerno >\� �� |��=��[��=��[�\��|��=[�[��estrogena (rana menopauza, Q��#��]��=[�[��[��=��[� ��=[�

U dijagnostici osteoporo-ze denzitometrija kosti pred-stavlja nezaobilaznu pretra-gu i jedinu metodu kojom se [��Q��^��]>=[��=[��[��Q�� ^��̂ ��Q��-��~��>�� [��-��]��^��=[��Q��^��\��=��

postaviti puno prije nego nastupe prijelomi,

[��=��terapijskim po-

stupcima mo-\��̂ �>=[� �[��daljnji razvoj osteoporoze i kod mno-

gih bolesnika =Q��[��-

=[��Q��Denzitometrija ske-

leta je najpouzdanija me-[��̂ ��Q��>�]>=[��=[��i predstavlja “zlatni standard” >��]��=[��=[��Q��^��

Svaki nalaz denzitometri-je treba, prema konsenzusu ��[��]�>��>\��^��>��^�[��[��>�(International Society for Clinical Densitometry), biti Q�Q��[��Q��[��specijalista s uputama kako treba postupiti u daljnjem di-��]��=[��Q�=[>Q�>��ª��>�

��3�� 3�� *�4��5�� *�� *�� 5�6�� 7

Zavod za javno zdravstvo ��>�=��\>Q��|�Djelatnost za zaštitu

mentalnog zdravlja, preven-��>��^ ��`�� =��=[��\>Q��|��\��¦q��=��§�� -stavljaju suradnju na progra-mu radionica za djecu osnov-��_��=��`��̂ �Q��[�Q��_��]��Q��^��-��¦~�� [��§��\��Q��[��tjedan u prostoru Igraonice ¦��`��§�� \-��{^��|��>��\��|�� [��>��\��-��|��\��>��>��_��|�

��8��7�� 9��5��6�� 6� ��7

Jednaka prava svima, bez obzira na postojanje bolestiPiše: Roberta RadovićFoto: Zlatko Vrzan

voditeljicu Igraonice, radionici =>��^��~��~��|��|�� [�� ^�� ̂ �� =[ ��>�-=��\>Q��|��[��]��`>��|�Q=��]��-

voda za javno zdravstvo Me-��>�=��\>Q��

U programu radionice su-�� =>�>��$��^��-��¬�� [��[=��̀ ��Q�= ��Q�[�-njima socijalne pravde - teme-

��`��\� �� [=��]��=��Q�� -��|��=��Q�� >�Q�^�[� ��\� �[�� -=[��Q��>�Q�\��\�- �[�� =��Q��]��\��=[�� _-tvo upoznati s javnozdrav-stvenim aktivnostima veza-nimaa uz dobrobit mentalnog ^�� _[��je poznavanje pojma socijalne Q�� ̂ ��̂ ��>�� |̀�psihologinja Berta Bacinger ��`>��Q��=��¤�

- Socijalna pravda podra-^>�� ]>��=[��prava za sve ljude bez obzira na spol, rasu, nacionalnost, postojanje bolesti i sve druge ��^��[�=[��Q�� kao pojam je vrijednost koja podrazumijeva toleriranje ��^��[�=[�|��=[�� -��Q�� =[��\� �[�� -��=[��>�\��Q��[��_[��

Nakon ove radionice slijedi još nekoliko radionica tijekom � ��_��=��]��odvijanja radionica jest jedan-

Q>[��=��[��[=��=��`��\� �[��-[>��{��\>��>��̀ �[��=�� ̀��\�[��^�-��_[�|�� ̂��>��=��[��>[��[��=>��`��>��|��>�[�� >��=��`��\�[��^�� =�>��[��^��]��`��^� ��>��osnovnoškolske dobi osnov-nim socijalnim vještinama, do-��_��Q�� \� �[��>��i izbora te osvještavanje pravih \� �[�� =[��

Sudionici radionice bili su učenici 3. c razreda I. OŠ Čakovec

Osteoporoza je bolest ��_��̀ �^�

simptoma“

��^�[��[��=>�>��̂ ��]>=[��kosti, rade na principu dvoe-nergetske apsorpciometrije X-zraka pri prolasku kroz kost te detekciji razlike u apsorpciji ��]��=��^��=>��^��\��Q��[��vrlo je malo (< 7mSv), unutar je raspona dnevno dozvolje-��]��=��]�^��predstavlja nikakvu opasnost ^��Q��[��>�=�>��>��=��Q��[��]��_��Q�� [��Q��Q>[��]��_�� -jeme pretrage, koja traje 5 - 15 ��>[�|�Q��[��\��=[�[��potpuno odjeven, pod uvjetom ��>�Q��>��>�=�� [��Q��[��Q��|�̂ �[ ��|�=�[��]�� ̀ �[��=��-��>�>��>]��-��Q��[�^��[��

Denzitometrijom se mje-��]>=[��=[��(BMD - bone mineral density) ��^��[�� =��-leta:

��=��`��=��\��- prokimalni dio natkolje-

ne kosti��Q��[��q��=�� >�� =[��

postavlja se dijagnoza osteo-poroze:

�� =[��uredan nalaz

�� =[��^��>��=[��Q��`��-\��=��]>=[��=[��

�� =[�� _��ispod normale – osteoporoza

�� =[�� _��ispod normale uz prijelom - [�_��=[��Q��^��

Prvi suvremeni denzito-��[��>�� [=��`� -��££��]��>��=[�[>[>�^��=��=[��\� ��i medicinu rada u Zagrebu, gdje je iste godine osnovan i Q� ��[��^��=[��Q��^>��Danas denzitometre posje-�>�>�= ��^�]��`��-��`��[�� `��i medicinskih centara, kao i Q��>� ��]�� -�� [=��

Osim u osteoporozi, den-^�[��[�� \�>�Q��-�>��>��]��=[��Q��>��=[��|�̀ >`��\��=[�-��=[��Q��Q��[��-��^��

��=��`��Q�� -ljaju u intervalima od jedne do � ��]��

Napredak tehnike omogu-��[�� =[��Q�-roze, prije pojave simptoma ili ��Q��Dr. med. Vesna Budišin, Fizijatar - reumatolog

�Denzitometrĳa - dijagnosticka metoda za odredivanje osteoporoze

Marina Payerl-Pal, dr. med., Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja, Ljiljana Križan i Blaženka Hunjadi Bašek

6 �� "�� #��$$�<��Kamo na pregled?

�U našoj neposrednoj bli-

^��>�}��\��>��>-je Poliklinika Sunce, u

��`�^��>]��[��Q��]��|�bez nervoznog sjedenja u ��`>��[�� =�Q��^� >|��\�[��`�[�� =Q��[��]��=[��Q��[��]��-��[��>��[��^ ��=��=[�®�_[��|��^��= ��]�Q��[��>]��]��^>��q��[�]��`�\��=��\��Q��>|��Q�-^��[��>��`��̂ �� -��Q� ��`��]��=[��

��Q�� [� ��`��=[��- �\��{�= ��=�>��>�Q�� `��Q��-��=��`�� [�[��\� �[��¬[��= ��Q��[��]��\�[��`� �[��>�~��>��>�}��\��>|��]� �� ~� ��|�� [��~��

Koje je vrste pregleda ��-!�"�#�!"�$

- Poliklinika Sunce u Va-��\��>�=�[�� >�=��Q�>\��>=�>]��^�Q�-��>��¤�

��]��>^�>��^��]��[=�>��^��>�=��=��]��]��[=��]�Q��|��=�>\��̂ ��=�� =��-�� [��]��{�[��^ >��>��]��=[��=�color dopplerom svih orga-��[�`>��|��|�_[�[��|� ��[�|��[��]�=>=[� �|�� \�� [�|��>�>��-]>��{��^��¨�=��|��]��>¯��`��[��=�>��]��=[��>�®�� [��`�-��[��=��[��_��]��-=[�� >��|��=[�[>=|�[>��=��|��-

[��_��`��Q>��-��_[�[��

�^�Q��>��]��]��- pregled ginekologa, 4D UZV Q��]��[�>��|�Q��[�>��|��Q��`��=��>�[�>��|�]��-��_��>�[��^ >��Q��]��QQ��|�~¥~¥�[�=[|�Q�=[� ��=Q��|��>-��[��|��[^|�`��Q=��Q��[��Q�=��Q�|��-��=��[=��Q�>^��]��]��

�^�Q��>��Q��[��-��¤��^��]��Q��]��]�|��¨|�UZV color doppler srca, hol-[��¨��[��|��=��#�=�[��Q�� ]�

[��¨��|��]��[��^�]�=[��[��]��Q��-]��]�=[��[��]�|�{�}�[�`>_��]��|�]�=[��-=��Q��|��[�=�]��=��-Q��|��=��Q��

Iz medicine rada - pre-]�� ^��= ��[�]��-ja, pomoraca, zrakoplovnog osoblja, radnika na poseb-��> ��[��~{��|��^��=��^��|�Q��-]��^��>Q�=�>�_��|�>��-

_[�|��>�[�[��[��=>�[>�>=�>]��-

��[��]��>��]��Q��-gled urologa, UZV pregled, ��=[�=��Q��¯��[��]��Q��]��[��]�|��-�� _[��|�Q��-]��Q�^��|��]�[��|��[��[��¤�Q��]��^��[��|�Q��]��-[�Q��

Od usluga bismo posebno �^� ��]>��=[�#��>�[��-^ >��]�Q��]��>�Q��>�[�>�� [� ��[��]��|��=[ �� Q��>��>|��]>�>��[��Q��^��[��[�[��[��]� ��Q��[��>�

=[ �� >��#��>�-[��^ >��Q��^��^��=[��>�=[ ��>��-�� ^��^��>��[��]��[�[��

%��&�&�!��!��!��'�(�)��&��(��(��!��)��!��)��!�"��'��(�)��!��!��!�!�-��($

��q��Q��]��Q��[��]>��\�[��=��>��[��[��pozivom na broj 042 500 501 ili e-mailom poliklinika-va-��^��"=>��]� ��-��[��^��=��ili po dogovoru u vrijeme ko-je Vama odgovara i nije po-[��`��>Q>[��^��Q��]��q��^��=>��=[>Q��nakon obavljenog pregleda ��>��^��=�>�� =>[��

��'��(!��(��'��&��')�"�&��'��&��!�'��&�-��!&��)��)��(�!��(!��!*��)��!��!�&(��'��!�&'�-��"�&�)�"�&�!��$

��q�� |��_��Q��=��[��[��Q��-[��^>�[�[��^��[��>�Q�>\�[��]� ��>��>Q>[��_[��[��®��Q��-��[��\� �[�� |�=� ��[� �[��Q��-��[��>Q>[�[��|�� =��=[>Q��>��^ ��=[��`��=[��

��&�(��&�!�-)��"&�!&��&��!�'��)��&�'��&�"�&�-!��&�!��!�)��!&��-��(��(��$

- Maksimalno smo prila-]��_��Q��[��|�[�� >��= ��]>��=[��Q��®��[��]�[� ��>^��]>��=[��`��]�Q��-��Q>[��[��

��7 ��

Brzi prijam i obrada pacĳentu ��

Od usluga bismo posebno izdvojili

��]>��=[�#��>�[��^ >��]�Q��]��

>�Q��>�[�>��

“UREĐAJ ZA

MAGNETSKU REZONANCU SA SNAGOM

MAGNETSKOG POLJA OD

1,5T

Jadranka Živković Pavlic, rav-nateljica Poliklinike Sunce u Va-raždinu

7�� "�� #��$$�<�� Kamo na pregled?

Optika MavrinČAKOVEC

KRALJA TOMISLAVA 7 (PASSAGE)

TEL. 040 313 694

Oftalmološka ordinacijaDa bi naša usluga bila potpuna za Vaše smo potrebe u partnerstvu sa spec.oft.

dr. Spomenkom Muha otvorili ovu vrhunsku oftamološku polikliniku.

�� -1��&-�)�%-)$ "�# /-��"/��!�,$&��#�'�&"��$,- ��3��#"��&�#"�$�)$��&��na tel: 040/391-240.

",!"%$�$�%$&�,��$��

�� !�! "��!�� ##�� $�� %�� ###�

& �� #'��#�()(*�+,�-)(#��

OPTIKA BRILJANT

�.�� /�PONEDJELJAK 14:00 - 19:00UTORAK 09:00 - 14:00SRIJEDA 14:00 - 19:00��`|� q̀��}��PETAK 09:00 - 14:00

0��/.123.4�5670689:4�,��

9#�04;��)((((�<40683=��

()(*�+,>-)(

Kupite dioptrijske ��700 kn,

i druge su Vaše �� 1 kn.*

*��

��

Dioptrijske �� 1kn

8 �� "�� #��$$�<��Kamo na pregled?

� 7��7�� 7�� 7�� 7 �8�� 9

Centar zdravlja “Minerva Medica”KABINET ZA

9@609'3;9<01�C9%4D'6F;90109'3F96;4&9'D

C3'@9;6G3;.9%4F;459H6G3;.9%F04�&H4;J6.G4

F=L6=0>�M483H9GJ6G4;

59F3.'4�01&04�.9GF04�G4F4O4###

###�F83�7;6�84G�;.354###9'J6.G4=9%3*�[email protected]=9%3/�

042 630 465

F�� /�

��!�� !��

��!� ��

�� W��

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilita-ciju Krapinske Toplice

ustanova je s dugogodišnjom [�� ustanova u Hrvatskoj >�Q��>��>��-dicinske re-habilitacije kardiološ-kih, neuro-loških, re-umatskih i ortopedskih bolesnika te rehabilitaciju djece.

Smješ tena je u srcu Hrvatskog zagorja - Krapinskim Toplicama, u ��[��>\��=�� [�� `��\>��]�� izvorima termomineralne vode, poznatim još iz rim-skog doba kao Aquae Vivae �� \� �[��

Prirodna ljekovita voda izvire pri temperaturi od 39 do 41 °C s udjelom kalcija, magnezija i hidrokarbona-ta. U sastavu bolnice nalaze

=��[��^�[ ��bazena, od kojih

se jedan, Jako-bov bazen, nalazi na sa-mom izvoru t e r m a l n e vode, gdje ljekovita vo-

da izvire kroz ��=[� ��

te se pacijenti ku-paju na samom izvori-

štu u doticaju s prirodom.{��>��`��[��

bolesnika voda se upotre-bljava u bazenima i kadama, gdje se uz kupanje provode ��=�� \`�|�Q��>�=��=[��^��[�� -de: toplina, hidrostatski tlak, uzgon i otpor trenja.

SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KRAPINSKE TOPLICE

��=Q��\��Q��[��medicinskom dijagnostikom koja je Q�[��`��^��Q��^>�-[�[��^��[��>��|�{�}�=��|��]��[��|�{�}��`��|��-��|�_[�[��|��>��|��¨�>��|�doppler karotida, holter...).

Medicinski programi bazirani su na primjeni prirodnih ljekovitih sred-stava zajedno sa svim modernim po-

=[>Q��^��`�-litacije. Uz programe za rehabilitaciju Q�� =��^��[��Q��]��Q��-ventivnog i rekreacijskog karaktera te sistematski pregledi.

Brigu o bolesnicima vode iskusni [�� =�=[� ��|��-��=��=�=[��|��^��[��Q�>[�|��terapeuta, psihologa, logopeda i osta-log osoblja.

Spoj tradicije i moderne medicine

Prirodna ljekovita voda izvire

pri temperaturi od 39 do 41°C“

Kontakt:SPECIJALNA BOLNICA

�¥��q��{��¥��¥�� {��¥~�q��~��

��¨�� |� #£��Q��=��Q��Tel.: 00385 49 383 100��²¤��$¢��#£�$��#�

www.sbkt.hr


Rak22. 06. - 22. 07.

Lav23. 07. - 23. 08.

LjubavOžujak donosi Veliki tri-

gon, najbolji aspekt koji se može desiti vatrenim znaci-ma. Mjesec je uklju�en, a nala-zit �e se u polju ljubavi, zabave i djece (12.); velikodušni Jupi-ter je i dalje u polju osobnosti, a strastveni Mars se spaja s nepredvidljivim Uranom u ku�i putovanja i novih hori-zonata. Pokažite tko je pravi kralj jer je mogu�e da �ete sa-da prona�i onu pravu ljubav.

Novac i PosaoPuno je nereda u vašem

polju zajedni�kih resursa kad se zbunjeni Merkur spoji s ob-manjuju�im Neptunom u toj astrološkoj ku�i (18.); isti dan dolazi i do nezgodnog aspekta prema razumnom Saturnu u

polju ljubavi. Željeli biste se obvezati, ali se pojavljuju i pi-tanja podjele financijske od-govornosti. U vrijeme Sun�e-ve pomr�ine (20.), uspjet �ete prona�i sjajno rješenje koje �e u�vrstiti vaš odnos.

ZdravljeU slu�aju odlaska na put,

mogli biste se rastegnuti vi-še nego to možete podnije-ti. U svom entuzijazmu, ne smijete zaboraviti kako ni-ste svemo�ni. Hrabri Mars i neumjerena Venera u ku�i putovanja vas nagone na avanturu i užitke, ali kad se sudare s nepredvidljivim Uranom i ujedno napadnu razorni Pluton (4. i 11.) u polju zdravlja, mogli biste dovesti svoje tijelo do gra-nica izdržljivosti.

LjubavVrijeme je da se napokon

predate pravoj ljubavi u vri-jeme Punog Mjeseca u vašoj zoni identiteta, a nasuprot iscjeliteljskom Kironu u polju odanosti i partnerstva (5.). Sva bol koju ste zadobili na bojnom polju ljubavi �e biti �udesno zalije�ene, a emoci-onalne rana �e se zatvoriti. U vrijeme Sun�eve pomr�ine (20.) u astrološkoj ku�i ve-za i odnosa, stabilan i �vrst kontakt sa Saturnom u polju doma donosi �ak i mogu�nost donošenja odluke o zajedni�-kom životu.

Novac i PosaoOsjetite li potrebu za po-

duzimanjem rizika i nekom poslovnom investicijom u

ovom razdoblju, ne zaboravite da su sva�ije šanse za uspjeh u današnje vrijeme uvijek ma-nje od one druge mogu�no-sti. Venera i na rizik spremni Mars se spajaju s impulzivnim Uranom u polju investicija, dok istovremeno udaraju na mo�ni Pluton u polju rizika (4. i 11.). Ne u�ete li u taj pothvat, ne možete ništa ni izgubiti; bolje je pri�ekati povoljniju priliku kako biste pove�ali svoju gotovinu.

ZdravljePretjerano razmišljanje

samo donosi štetu i na fizi�-kom planu, naro�ito oko 1. Že-lite li do�i u �ormu, potrebno je iza�i i prihvatiti se vježbanja i sli�nih aktivnosti. Sam kraj mjeseca pomaže trošenju ka-lorija odlaskom na neki put.

Vodenjak21. 01. - 19. 02.

LjubavKad se o�arana Venera i

strastveni Mars spoje s bez-brižnim Uranom u polju komu-nikacija, dok ih podržava burni Jupiter u zoni partnerstva (4. i 11.), sve što trebate u�initi je pokazati ljubavne osje�aje, a vaše srce �e brzo uhvatiti ritam vaših rije�i. Ne ustru�avajte se biti jasni i glasni kako biste bili sigurni da je osoba na koju cilja-te primila vašu poruku.

Novac i PosaoUmna aktivnost �e se izdi�i

nad materijalnim interesom, a vi �ete lebdjeti daleko iznad svjetovnih problema, kad se Merkur spoji s eteri�nim Nep-tunom u polju materijalne imo-vine (18.). Mnoga zabadala u

vašem okruženju �e imati svoj sud zbog vašeg opuštenog pri-stupa kad je u pitanju zara�iva-nje. Kad se Sun�eva pomr�ina u polju prihoda na�e u odli�nom odnosu sa Saturnom (20.) zna-�ajan financijski rezultat �e svi-ma dokazati ispravnost vašeg pristupa.

ZdravljeMetodom projekcije sve što

nam se ne svi�a u nama vidi-mo u drugima. Rigati �ete svoje unutarnje demone na okolinu kroz agresivno izražavanje; okida� za to je spoj ljutitog Mar-sa s impulzivnim Uranom u po-lju komunikacija, dok istovre-meno udaraju na teški Pluton u psihološkoj zoni (11.). Smireni Merkur �e vam 22. omogu�iti sagledavanje problema.

LjubavNeptunovo sporo puto-

vanje kroz vaš znak vas drži u nekoj vrsti krize identiteta. U ožujku je bolje privremeno za-boraviti na ljubavni život te se �okusirati na snažnu podršku koju primate od prijatelja. Ove �e vibracije uspješno lije�iti vaše unutarnje ozljede, upravo kad se terapeutski Kiron u polju identiteta na�e nasuprot Punog Mjeseca u zoni partnerstva (5.)

Novac i PosaoNajbolje bi bilo da zašijete

sve džepove, ali i nov�anik, jer �e se rastrošna Venera i neo-buzdani Mars spojiti s Uranom u polju prihoda, dok ih udara za-htjevni Pluton iz polja društve-nih kontakata (4. i 11.). Veoma

jak nagon za rastrošnoš�u ima svrhu dokazivanja vlastite vri-jednosti svima u vašoj okolini. Sre�om, štedljivi Merkur ulazi u polje zarade (30.), a vi �ete razmišljati kako pove�ati, a ne potrošiti novac.

ZdravljePretjerano �okusirani

Merkur u psihološkom sekto-ru se nalazi nasuprot napre-gnutog Jupitera u polju zdrav-lja (1.). a vaša zabrinutost oko dobrobiti vas može potpuno iscrpiti. Sre�om, mazna Vene-ra i pouzdani Mars donose po-rast samopouzdanja i fizi�ke izdržljivosti nakon što se spoje s Uranom u polju osobne vri-jednosti (4. i 11.). Tih dana �ete s to�no potrebnim naporom dovesti sebe u red.

Ribe20. 02. - 20. 03.

LjubaVMožete li se zaljubiti u robo-

ta? Mislite li da ste imuni na obo-žavanje komada tehnologije, ovaj mjesec biste se mogli iznenaditi jer �e vam svu pažnju zaokupiti možda upravo novo ra�unalo. Kad se Venera i poduzetni Mars spoje s tehni�ki opsjednutim Uranom u polju karijere, dok istovremeno napadaju ljubo-morni Pluton u ku�i partnerstva (4. i 11.), do te mjere �ete buljiti u ekran da bi se vaš stvarni par-tner mogao jako uvrijediti zbog vremena koje provodite na po-slu. Bez obzira na razloge, ne za-boravite pravu ljubav.

Novac i PosaoNije potrebno do u besvijest

ispunjavati listi�e lutrije kako

biste primili naglu financijsku nagradu u vrijeme spoja Venere i Urana u polju karijere, dok ih istovremeno podupire sretni Jupiter u polju zarade (oko 4. i 11.). Sre�a bi vam se mogla tako osmjehnuti da �ete se zapitati kome uop�e treba loto? Ne za-boravite da se ništa ne doga�a samo od sebe; pokažite se u naj-boljem na poslu u prvoj polovici mjeseca.

ZdravljeObuzeti drugim mislima,

doslovno ne gledate kuda ho-date. Saturn se nalazi u polju zdravlja, a oko 16. ste toliko op�injeni svijetom oko se-be da ne obra�ate pažnju na mogu�nost nezgode. Rizik je najve�i za kosti, stoga dobro pripazite.

mjesecni oSkoP

Djevica24. 08. - 23. 09.

Jarac22. 12. - 20. 01.

LjubavDugotrajni prolazak Pluto-

na kroz zonu identiteta vas �ini tiraninom, no ovaj mjesec �ete šaputati nježne rije�i ljubavi u uho najdraže osobe, naro�ito oko 24. Venerina prisutnost u polju privrženosti i ljubavi (od 17.) usmjerava vašu pažnju na nježniju stranu života, a oko 30. �ete ublažiti svoju želju za dominacijom.

Novac i PosaoSamo na jedno mjesto se

možete sakriti kad vas napadnu mo�ne financijske organizacije koje haraju svijetom - a to je va-ša obitelj! Ako nov�ani pritisci pove�avaju koli�inu stresa, rješenje se nalazi u okretanju onima koji ne napla�uju kamate

kad se Markur u ku�i prihoda na�e nasuprot snažnom Jupi-teru u ku�i kredita i dugova. Na-kon što se suosje�ajna Venera i aktivni Mars spoje s Uranom, uz podršku Jupitera (4. i 11.), ljubav i podrška najbližih �e nadvlada-ti sve one koji vas ugrožavaju.

ZdravljeMerkur u polju komunika-

cija stvara loš odnos s depre-sivnim Saturnom u psihološ-kom sektoru (16.), a vi, umjesto da kroz razgovore rješavate probleme, držite ih duboko u sebi. Sre�om, nakon što se Merkur spoji s Neptunom (18.), vaša krutost se ublažava te se polako otvarate i pokazujete što vas mu�i. Do Sun�eve po-mr�ine (20.), skinut �ete velik teret sa sebe.

žujak

1327. velja�e 2015. www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601 media 21

“Sreća i cipele ne smiju biti ni prevelike ni premale.”

njemačka poslovica

čakovečka

špica


VINO TJEDNA

dobar tek PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA

RECEPT PLUSIZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Prve proljetnice ve� su ni-knule. Osim što možemo uži-vati u njihovim krasnim boja-ma, možemo ih upotrijebiti i u gastronomiji. Predlažemo na-praviti uše�erene ljubi�ice koje se mogu koristiti kao ukrasi za torte, kola�e i druge slastice ili pak ih dodati u �ašu pjenušca. Pripremiti ih je vrlo jednostav-no. Bjelanjak umutite s jednom žlicom vode, vrlo kratko da ne bude previše pjenasto. Ljubi�i-ce uhvatite za stabljiku i lagano ih umo�ite u bjelanjak. Višak

Blagotvornosti konzumi-ranja meda neprocjenjive su. Med je odli�an izvor energije, poboljšava imunitet, koristan je u borbi protiv gljivica i bakte-rija... Za dobro zdravlje prepo-ru�uje se dnevno uzimati jednu žlicu ove iznimne namirnice. Zahvalan je i u pripremi jela.

Vrsni kuhar Elvin preloškog hotela Panorama za obitelj-ski ru�ak odabrao je piletinu s medom i umakom od senfa. Kako je pripremiti, saznajte u nastavku.

Pile�a prsa zarežite i sta-vite u posudu za pe�enje. Po-miješajte u posebnoj zdjelici

med, protisnuti �ešnjak, sok od limuna, sojin umak, sol i papar. Prsa kratko popecite da dobiju zlatnožutu boju. Dodajte pomiješane sastojke i kratko dinstajte. Na kraju dodajte ma-slinovo ulje i senf. Pustite da se okusi sjedine i maknite s vatre. Poslužite uz prženi krumpir.

Rose - pinot crni vinarije Cmrečnjak

U bogatoj ponudi vrhun-skih vina iz vinarije Cmre�njak iz me�imurskog vinogorja na-lazi se i Rose - pinot crni (ber-ba 2014., alk. 10 %, 0,75 l). Vino krasi �ina svjetloruži�asta boja, aromati�nog je okusa koji pod-sje�a na šumsko vo�e, kao što su borovnice, maline, kupine. Ovaj �e se Cmre�njakov Rose - pinot crni odli�no sljubiti s prijedlogom obiteljskog ru�ka, odnosno s piletinom s medom i umakom od senfa. (rr, zv)

Ušećerene ljubičice

Sastojci- ljubi�ice

- 1 bjelanjak- 1 žlica vode

- kristalni še�er

bjelanjka ocijedite s ljubi�ice i lagano ih uvaljajte u kristalni ili fruktozni še�er. Ostavite ih da se na papiru osuše dva - tri dana. Potom ih prema potrebi koristite za razne dekoracije.

OBITELJSKI RUČAK u preloškom hotelu Panorama

Piletina s medom i umakom od senfa

Sastojci- pile�a prsa

- med (2 žlice)- 2 �ešnja �ešnjaka

- sok od jednog limuna- 3 žlice sojina umaka- 3 žlice maslinovog

ulja- 3 žlice balzami�kog

octa- 3 žlice senfa

- sol, papar

Kolačići od integralnog brašna

Maslac pjenasto izmi-ješajte elektri�nom miješa-licom. Dodajte še�er i jaja te miješajte dok ne nastane svi-jetla krema.

U kremu dodajte brašno izmiješano s cimetom, bade-mima i limunovom koricom. Po potrebi dodajte mlijeko ili

vrhnje i sve zajedno zamije-site.

Tijesto pokrijte folijom i ostavite najmanje 2 sata u hlad-njaku. Razvaljajte tijesto na 3-4 mm te izrežite kola�i�e u omilje-nim motivima. Bjelanjak izmu-tite i njime premažite kola�i�e, te ih posipajte listi�ima badema.

SASTOJCI- 250 g maslaca- 250 g še�era

- 2 jaja- 500 g integralnog braš-na �akove�kih mlinova- 1 �ajna žli�ica cimeta u

prahu- 100 g mljevenih badema

- naribana korica 1/2 limuna

- 1 bjelanjak- 60 g bademovih listi�a

- 4-5 žlica mlijeka ili vrhnjaj


O KAVI

BIOVRT

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija,

gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i fi lter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite

pržionice, i to premium kvalitete zrna.

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom”

Piše: Željko Herceg - licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

- umjetnost crtanja u šalici kave (III)

LATTE ART

Lončić za mlijeko Postoje lon�i�i za mlijeko s

dugom tradicijom, npr. motta. Nisu svi lon�i�i pogodni za ovaj posao. Tri glavne razlike �ine kvaliteta metala, oblik kljuna i sam oblik (dizajn) lon�i�a. Ra-zlikuju se, naravno, u svojoj ve-li�ini: 300, 500, 600, 750, 1000, sve do 1500 ml.

Razlikujemo osnovne lon-�i�e i pomo�ne lon�i�e. Neki bariste koriste najmanji lon�i� kako bi što pravilnije odvojili pjenu, npr. kada žele poslužiti dva espresa, pa pjene mlijeko u lon�i�u od 600 ili 750 ml, pa-žnju treba usmjeriti na gornju granicu do koje se lon�i� smije napuniti, tj. do njegove sredine kako bi imali dovoljno mjesta za rotaciju i “rast” mlijeka dok ga pjenimo.

Druga prednost pravil-nog odabira lon�i�a jest iz-bor kljuna. Ovisno njegovoj

veli�ini postižemo da se linije kod ulijevanja espresa ja�e ili slabije vide. Bez obzira na širinu kljuna, trebao bi po�i-njati ve� na sredini lon�i�a jer se na taj na�in postiže dobar omjer mlijeka i same pjene. Kada kljun po�inje previso-ko, suviše pjene ulijevamo, a ako po�inje od samog dna lon�i�a previše mlijeka uli-jevamo.

Termometar Korištenje tremometra

izuzetno je važno kod pripre-me napitka, s obzirom na to da svaki napitak mora imati odgovaraju�u temperaturu. Samo primjenom termometra možemo biti sigurni da ne�e-mo gostu poslužiti prevru� ili prehladan napitak. Svaki put poslužiti jednaku koli�inu na-

pitka miješanog u odgovara-ju�em omjeru te na ispravnoj temperaturi jesu predispozi-cije za uspjeh. Još jedan razlog za korištenje termometra jest da svaki oblik izra�en latte art tehnikom ovisi o temperaturi mlijeka. Na nižim temperatu-rama (ispod 55 ºC), osim što nema poseban okus, mlijeko se ne može dovoljno dobro pomiješati s espresom. Ako je temperatura izuzetno visoka (68 - 72 ºC), kvaliteta mlijeka, u smislu hranjivosti, opada, te se stvaraju mjehuri�i i mlijeko gubi svoju elasti�nost. Idealna temperatura za latte art je 60 - 67 ºC.

Kava Kava je napitak raširen

svuda u svijetu, stvoren od odre�enih aroma koje sadrži

zrno koje se nalazi unutar plo-da grma kave.

Sastav tla, nadmorska visina, klima, na�in branja kave samo su neki od fak-tora koji utje�u na kvalitetu zrna kave. Iako ta zrna ne bi imala nikakvu aromu da

Vlasac je otporna luko-vi�asta trajnica, ukrasna i za�inska biljka. Najmanja je vrsta iz obitelji luka Alliaceae. Porijeklom je iz Azije, Europe i Sjeverne Amerike – jedina je biljka trajnica koja je porije-klom iz starog i novog konti-nenta.

Vlasac najviše voli vlažna i dobro drenirana tla, ali uspi-jeva u gotovo svim vrstama tala. Najviše voli sun�anu gre-dicu, ali uspijevat �e i u polu-sjeni. Uzgaja se iz sjemenja ili podjelom grmi�a odrasle biljke. Taj grmi� se zapravo sastoji od mnoštva malih lu-kovica koje se sve više šire svake godine.

Jedna je od prvih biljaka koja cvate na prolje�e, po�inje cvasti ve� po�etkom svibnja. Njegovi cvjetovi jako privla�e kukce, pogotovo p�ele. Može se uzgajati i na otvorenom, ali i u teglama – tako �ete imati

Vlasac – Allium schoenoprasumsvjež za�in cijele godine. Bilj-ku jednostavno možete šišati dok ima so�ne mlade zelene listove. Ako je na otvorenom, preko zime nadzemni dio odumire, na prolje�e opet iznova tjera mlade listove.

Iz sjemena se uzgaja jako uspješno, može se sijati ve� u rano prolje�e direktno na otvoreno. Prve godine je to prili�no mala biljka, s tankim “listi�ima”, ali ve� sljede�e prolje�e prvi put cvjeta i jako se razraste. Sjeme dozrijeva na ocvalim cvjetnim glavi-cama, koje su zapravo skup mnoštva malih cvjetova. Cvjetne glavice nakon cvatnje izgube boju i poblijede, kad sjeme dozori po�inje se samo rasipati – svaka cvjetna glavi-ca stvara jako puno sjemenki.

Zbog sumpora koji sadrži, juha od vlasca, razrije�ena s vodom, odli�no je sredstvo za prskanje protiv pepelnice

– djeluje antifungicidno. Za-pravo, zbog svog sastava slovi kao biljka koja op�enito odbija nametnike.

U kulinarstvu se koriste svježi i sušeni listovi biljke, lukovice se ne koriste. U trgo-vinama se kod polica sa za�in-skim biljem uvijek može na�i i sušeni vlasac. Odli�no se sla-že u jelima sa svježim sirom i vrhnjem.

ih se ne prži. Pržioni�ari su osobe koje posjeduju potreb-no znanje o vrstama kave iz razli�itih dijelova svijeta. Nakon brojnih testova i po-kusa stje�u dovoljno znanja i iskustva da bi mogli pržiti I spajati ražli�ite vrste kave, kako bi stvorili savršenu mješavinu. Zadržavaju�i se samo na odnosu kave i latte art tehnike, bitno je naglasiti koliko je važna svježina kave. Kava koja je bila zapakirana dulje do 45 dana smatra se ustajalom. Izuzev okusa koji ne�e biti ugodan, tekstura koju tada poprima ne�e mo�i zadovoljiti naše potrebe. Ka-ko tjedni prolaze, kava koja je zapakirana gubi svoju aromu i miris. Nadalje, gusto�a i po-stojanost creme nisu zado-voljavaju�i.

Ako je kava izuzetno svje-ža, npr. 4 - 5 dana, latte art oblici �e brzo propadati zbog suviše mjehuri�a na površini kreme našeg espresa. Napo-sljetku, visok udio robuste u mješavini ne pomaže stvaranju boljeg latte arta.

Vrlo se �esto prakticira, osobito u Italiji, posipati unu-tarnje stijenke šalice kakao-prahom prije ulijevanja mlije-ka.

Kakao i kava su vrlo bliski u svijetu biljaka i njihovi se okusi savršeno prožimaju. �ak i oni koji vole cimet u svojoj kavi zamijenit �e ga kakaom kad ga probaju.

Šalice

Kod klasi�ne pripreme espresa postoje odre�eni za-htjevi kada je izgled šalice u pitanju, no za latte art to ne vrijedi. Iako je uvijek bolje ko-ristiti što jednostavnije šalice kako biste naglasili izgled svoje kreacije.


www.autostil.hrUre�uje: Dalibor Flajpan

[email protected]

Regija koli�ina udio, %

1 Zagreb 952 39,27%

2 Primorsko-goranska

289 11,92%

3 Istarska 225 9,28%

4 Splitsko-dalmatinska

197 8,13%

5 Požeško-slavonska

96 3,96%

6 Zadarska 91 3,75%

7 Osje�ko-baranjska

90 3,71%

8 Dubrova�ko-neretvanska

70 2,89%

9 Varaždinska 66 2,72%

10 Koprivni�ko-križeva�ka

46 1,90%

11 Šibensko-kninska

46 1,90%

12 Brodsko-posavska

42 1,73%

13 Bjelovarsko-bilogorska

38 1,57%

14 Vukovarsko-srijemska

36 1,49%

15 Krapinsko-zagorska

34 1,40%

16 Karlova�ka 31 1,28%

17 Me�imurska 30 1,24%

18 Sisa�ko-moslava�ka

26 1,07%

19 Li�ko-senjska

12 0,50%

20 Viroviti�ko-podravska

7 0,29%

UKUPNO 2424 100%

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1.-

31.1.2015.

Izvor: Promocija Plus

automobilizam

VREMEPLOV

28. veljače 1932.

je proizveden po-sljednji Ford Model A. Pokretao ga je 4-cilin-dri�ni motor snage 40 KS, a bio je nešto skuplji od Modela T. Proizvede-no je pet milijuna pri-mjeraka izme�u 1927. i 1932.

Ovog ljeta na europsko tržište stiže tre�a generaci-ja Honde Jazz. Hondina no-va platforma za B segment sada je osim za HR-V iskori-štena i za novi Jazz. Novi je model 95 mm dulji i ima 30 mm dulji me�uosovinski razmak. Poznata rješenja Honde sa smještajem spre-mnika goriva ispod prednjih sjedala primjenjena su i na Jazzu tako da je omogu�en smještaj inovativnog Ma-gic Seats sustava stražnjih sjedala. Sjedala su djeljiva u omjeru 60:40, a omogu�uju klasi�no preklapanje pre-ma naprijed �ime se dobiva ravna podnica prtljažnika ili rješene sa dizanjem sjeda�e površine u okomiti položaj te dobivanjem prostora od stropa do poda u stražnjem dijelu Jazza. Osnovni obujam prtljažnika od 354 litre može se pove�ati na 884 litre.

Zahvaljuju�i novoj plat-formi novi je Jazz lakši od svog prethodnika s time da je krutost karoserije pove�ana. Ovjes je tako�er unaprije�en s lakšim mate-rijalima. Prednji McPherson te stražnja torzijska osovi-

Stiže nova Honda Jazz

BMW godinu započeo rekordnom prodajom

BMW grupa uspjela je i u prvom mjesecu 2015. god. isporu�iti rekordan broj vozila nakon što je u 2014. prodala više od dva milijuna vozila. U sije�nju je isporu�eno 142.154 vozila marke BMW, MINI i Rolls-Royce (prošla go-dina: 132.906). BMW je zabilježio najbolji sije�anj u povijesti tvrtke: proda-ja je porasla za 6,3% na 124.561 prodana vozila. Prodaja MINI-a porasla je za 12% na 17.373 vozila. MINI s troje vrata pove-�ao je prodaju za 33,6% u odnosu na sije�anj proš-le godine. U Americi je ukupno prodano 27.450 vozila marki BMW i MINI, što je za 5,7% više nego u prošloj godini. U SAD-u je prodaja ukupno porasla za 6,8% na 22.209 vozila. Za 8,5% porasla je i pro-daja u Europi. Ukupno je isporu�eno 55.676 BMW i MINI vozila.Više tržišta su zabilježila porast u proda-ji, kao npr. Skandinavija, Nizozemska te Njema�ka. BMW Motorrad uspješno je startao u novu godinu te je prodaju uspio pove-�ati za 15,2%.

Predstavnici najve�e hr-vatske pekarske industrije Mlinar d.d. preuzeli su šest novih Mercedes-Benz Sprin-tera opremljenih specijalizira-nim Unibox nadogradnjama namjenski osmišljenim i ra-zvijenim u pogonima tvrtke Automobili Škojo. Tri modela Sprintera 516 CDI (163 KS) opremljena su termokomora-ma za kombinirani prijevoz, a ostala tri modela Sprintera 316 CDI (163 KS) opremljena su ter-

moizolacijskim komorama za prijevoz kruha. Mercedes-Ben-zov Sprinter je prije nešto više od godinu dana nagra�en kao "Pekarski Van godine" (Specija-lizirani njema�ki �asopis 'Back-journal') u kategoriji dostavlja-�a velikog kapaciteta. Prerade Sprintera za potrebe pekarske industrije postale su specijal-nost osje�kog Uniboxa, odjela Automobila Škojo zaduženog za izradu posebnih izvedbi do-stavnih vozila.

Šest novih Sprintera za Mlinar

na H tipa omogu�uju bolju stabilnost te još preciznije upravljanje.

Od samog lansiranja novi �e Jazz biti dostupan s vrlo u�inkovitom 1.3 li-trenim i-VTEC benzinskim motorom iz Hondine 'Earth Dreams' tehnologije. Razvi-ja 102 KS snage pri 6.000 o/min. Uz taj je pogonski agre-gat sada standardan ru�ni mjenja� sa šest stupnjeva prijenosa ili CVT automat-ski mjenja�.


tel: 040 645 355mob: 091 645 3555

U salon ovlaštenog Ford partnera u �akovcu, tvrtke AMC Me�imurje, stigli su noviteti Forda: Focus, Mondeo i Transit Custom. Novi Mondeo, modernih dizajnerskih linija, s 5 osvojenih zvez-dica za sigurnost na Eu-roNCAP testu te s vrlo bo-gatim paketom opreme i dieselskim agregatom od 150 KS ima cijenu od 204.900 kn. SUV model Kuga trenutno se nudi s odli�nom akcijskom ci-jenom. Nastavak uspješ-nice, novi Focus uz sve poznate karakteristike prethodnika i dalje je do-stupan s trocilindri�nim EcoBoost pogonskim agregatom ,koji ve� tri godine za redom dobija nagrade za motor godi-

Premijer Velike Britanije David Cameron posje� o je ju�er, 18. ve-lja�e 2015., sjedište te proizvodni pogon Rolls-Roycea u Goodwoo-du. Premijer se u obilasku pogona Rolls-Roycea susreo s djelatnicima, �es� tao im na pet uzastopnih go-dina rasta te planovima tvrtke za proširenje. Rolls-Royce je nedavno objavio rekordne prodajne rezul-tate, petu godinu za redom. Prošle je godine u svijetu prodano više od 4.000 vozila, po prvi puta u 111-go-dišnjoj povijes� tvrtke. Rolls-Royce je otvorio više od 200 novih radnih mjesta u posljednjih 18 mjeseci kako bi se zadovoljile potrebe ku-paca. Broj zaposlenih udvostru�io

se u posljednjih pet godina i sada iznosi 1.500. U rujnu prošle godine Rolls-Royce je objavio plan prošire-nja s novim centrom za tehnologiju i logis� ku, površine 30.000 m2, �ija izgradnja ve� traje u u blizini Go-odwooda, a otvorenje se o�ekuje 2016.

Novi modeli Forda stigli u AMC Međimurje

ne. Cijena Focusa po�inje sa 109.900 kn. Posljednji od noviteta u salonu AMC Me�imurja je Transit Cu-stom, gospodarsko vozilo koje svojim dimenzijama predstavlja 'pravu mjeru' onima kojima je klasi�an Transit prevelik, a Turneo premalen.

Sve spomenute, a i ostale modele Forda, a tako�er i Fiata te Alfa Romea, možete pogle-dati u prodajnom salo-nu AMC Me�imurja na dobro poznatoj adresi Športska 8 u �akovcu te informacije dobiti putem tel 328-750 ili na www.amc-medjimurje.hr.

David Cameron posjetio Rolls-Royce

Dizajn je osvježen i vrlo moderan kako izvana tako i u unutrašnjosti novog Jazza. Klasi�an monovolumenski oblik moderno je dizajniran s položenim vjetrobranskim staklom te ravnim bo�nim linijama te okomitim stra-žnjim dijelom. Upravo te rav-ne linije ve� izvana otkrivaju da se radi o prostranoj unu-trašnjosti.

Nova i modrna tehno-loška rješeja tako�er su dio novog Jazza. Pet in�ni LCD višefunkcijski zaslon serijski je ugra�en u novi Jazz, a s ja-�im paketom opreme dolazi i

sedam-in�ni Honda Connect infotainment touchscreen. Povezanost sa smartphone-ovima je omogu�ena u najve-�oj mogu�oj mjeri, a Honda je razvila i vlastite aplikacije koje nude još bolju persona-lizaciju,

Po pitanju sigurnosti Honda Jazz je opremljena svim tehnologijama aktivne i pasivne sigurnosti kao što su: inteligentni tempomat, upozorenje za napuštanje vozne trake, sustav repozna-vanja prometnih znakova, a serijska oprema novog Jazza je i City-Brake Active sustav.


svijet medija

TV PREPORUKA

SVIJET TEHNOLOGIJE

Tamburaški sastav U dobrom društvu bio je gost protekli vikend u zabav-no-glazbenoj emisiji “Fio

show”. Gledatelje su zabavi-li nizom pjesma koje svira-ju u prigodnim glazbenim doga�anjima kao što su

svadbe, krštenja i ro�en-dani. Specijalni gosti ve�eri bili su prijatelji “Showa” iz Istre, Lidija Percan i Sre�io,

sa svojim KUD-om. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi!

(rr)

Jedan od najve�ih proble-ma brojnih voza�a jest prona-laženje praznoga parkiranog mjesta te je iznimno frustrira-ju�e desecima minuta kružiti po gradu ili parkiralištima trgova�kih centara samo ka-ko biste pronašli mjesto za parking. Ovaj bi problem u bu-du�nosti mogli riješiti pamet-ni telefoni, odnosno posebne aplikacije za mobilne ure�aje – tako u Velikoj Britaniji ve� postoji aplikacija JustPark koja korisnicima omogu�ava unajmljivanje privatnih par-kirnih mjesta, dok se u SAD-u s aplikacijama poput SpotHe-roa i ParkWhiza mogu pro-na�i najbliža parkirališta, pa �ak i rezervirati svoje mjesto unaprijed. Tehnologiju koja �e korisnicima omogu�iti brzo pronalaženje parkirnog mjesta razvila je izraelska kompanija

Anagog, te bi ona voza�e na parkiralištima trebala “odve-sti” do slobodnoga parkirnog mjesta. Njihova tehnologija (koja se može implementira-ti u brojne mobilne aplikacije i servise) bazira se na analizi podataka u stvarnom vreme-nu s mobilnih ure�aja osoba koje koriste takve aplikacije, te se analizom podataka može predvidjeti gdje �e biti slobod-na mjesta za parkiranje.

Na sli�an na�in djeluje i aplikacija Waze koju je prije dvije godine kupio Google za milijardu dolara – tako�er na temelju analize podataka s mobilnih ure�aja korisnici mogu pratiti stanje u prometu u stvarnom vremenu, odnosno gdje su prometne gužve ili ne-sre�e, gdje se nalaze policijske patrole i sli�no. Na�in na koji Anagogov softver radi jest da

“u�i” ponašanje osoba koje ko-riste aplikacije, tako da može predvidjeti kada �e osoba u�i u automobil i napustiti parking te tada obavještava druge ko-risnike da automobil odlazi i da �e mjesto biti slobodno. - Možemo uputiti ljude na par-kirališna mjesta koja �e uskoro biti slobodna. - komentirao je za Reuters Jake Levant iz Ana-goga, te dodao kako je njegova kompanija izgradila mrežu od

Zadnji dan u mjesecu velja-�i Zagreb �e ugostiti 3D Hubs, globalni web-servis namije-njen pružanju i naru�ivanju usluga 3D ispisa. Ujedno je ovo je prvo takvo okupljanje orga-nizirano u Hrvatskoj, a osnov-ni cilj okupljanja je promocija tehnologije, razmjena znanja i iskustva vezanog za tehnolo-giju 3D ispisa. Na okupljanju �e biti izloženi razli�iti tipovi ure�aja i izradaka, a posjetite-lji �e mo�i uživo vidjeti rad 3D

NOVI BREND: PARKNOW

Kako pronaći slobodno parkirno mjesto?

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Protekla nedjelja U dobrom društvu

Uz doma�ine, gledatelje su zabavili i tamburaši U dobrom društvu Odli�noj atmosferi pridonijeli su i gosti iz Istre

desetaka milijuna ljudi �iji se podaci koriste u analizi parki-rališnih mjesta. Ova kompanija i njena aplikacija ve� su privu-kli pažnju velikih igra�a auto-mobilske industrije te je direk-tor mobilnih servisa u BMW-u Joachim Hauser rekao kako �e “pratiti kompanije poput Ana-goga” koje bi im mogle pomo�i u daljnjem razviju i usavršava-nju njihovog brenda ParkNow. (izvor: zimo.dnevnik.hr)

PROMOCIJA TEHNOLOGIJE 3D PRINTANJA

Ovu subotu u Zagrebu 3D Hubsprintera, te sve prednosti koje tehnologija pruža.

Okupljanje �e se ovu subo-tu, 28. velja�e održati u 10 sati u prostorijama tvrtke Finder d. o. o., na adresi Božidarevi�eva 13. Na okupljanju �e biti prezentiran rad raznih printera, a zasad su potvr�eni sljede�i tipovi prin-tera: Ultimaker 1, Ultimaker 2, Solidoodle 2 Pro, Makerbot Re-plicator 2x, Fabbster, Forcebo-ok, plus izradci s drugih printera Form1+, Dimension Elite...


06:58 Najava programa07:00 VTV Dnevnik (R)07:30 Mali oglasi07:35 Info kanal07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za

svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Moja Istra (R)12:15 TV Prodaja12:30 Privredni.hr13:00 Mali oglasi13:05 Info kanal13:15 TV Prodaja13:30 Rezervirano

vrijeme14:00 Ku� onica (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Zlatna dolina18:00 Emisija VTV18:40 VTV Dnevnik19:00 Vremenska

prognoza19:05 Iz prošlos� 19:15 Škola šaha19:25 Mali oglasi19:30 Info kanal19:45 TV Prodaja (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 Doma�ija21:30 Rezervirano

vrijeme (R)22:00 Pri�e iz svijeta (R)22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska

prognoza (R)22:56 Iz prošlos� (R)23:03 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:15 Info kanal

06:58 Najava programa07:00 Mali oglasi07:05 VTV Dnevnik (R)07:30 Mali oglasi07:35 Info kanal07:45 Moja Istra (R)08:25 Iz prošlos� 08:30 TV Razglednica08:45 Emisija VTV-a (R)09:45 TV Prodaja10:00 Pressica11:00 TV Prodaja11:15 Tajne uspjeha11:45 Filmske najave (R)12:15 TV Prodaja12:30 Europa u fokusu13:00 Mali oglasi13:05 Info kanal13:15 TV Prodaja13:30 Global 3000 (R)14:00 TV Prodaja14:15 Pravi smjer (R)15:15 Glazbeni in (R)16:15 Glazbeni izazov (R)16:50 Dokumentarni

program17:25 TV Prodaja17:40 TV Oblo�ec18:10 Vjera i nada

18:40 VTV Dnevnik19:05 Iz prošlos� 19:10 Škola šaha19:25 Mali oglasi19:30 Info kanal19:45 TV Prodaja20:00 Zajedno20:30 Koncert 22:00 Mužikaši i pajdaši22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Iz prošlos� (R)23:00 Mali oglasi23:10 Nera (18), astro

show01:15 Info kanal02:00 VTV Dnevnik (R)02:30 Info kanal

06:28 Najava programa07:30 VTV Dnevnik (R)07:50 Rezervirano vrijeme08:15 Info kanal08:30 Velike tajne malog

vrta (R)09:15 TV Prodaja09:30 Hrana i vino10:30 Zlatna dolina (R)11:30 Rezervirano vrijeme

(R)12:00 Vjera i nada,

vjerski program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

12:30 TV Prodaja12:45 Glazbeni izazov (R)13:15 Zajedno (R)13:45 TV Prodaja14:00 Ku� onica (R)14:55 Iz fundusa galerije

GE RA MA15:00 TV Prodaja15:15 Emisija VTV-a (R)16:15 Po dragome kraju

(R)17:00 TV Prodaja17:15 Doma�ija (R)18:45 TV Prodaja19:00 Otvoreno nebo (R)19:30 VTV Tjednik20:00 Kulturni magazin,

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte�ene osobe

20:30 Privredni.hr (R)21:00 Poluge razvoja21:30 Dokumentarni

program22:30 VTV Tjednik (R)23:00 Iz prošlos� 23:06 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:15 Info kanal02:00 VTV Tjednik02:30 Info kanal

06:58 Najava programa07:00 VTV Tjednik (R)07:30 Mali oglasi07:35 Info kanal07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za svaki

dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Iz fundusa galerije GE

RA MA (R)11:25 Mali oglasi11:30 Emisija VTV-a (R)12:00 TV Prodaja12:15 Zajedno (R)13:00 Mali oglasi13:05 Info kanal13:15 TV Prodaja13:30 Vjera i nada (R), vjerski

program uz komentar za slušno ošte�ene osobe

13:55 Mali oglasi14:00 Kulturni magazin (R),

emisija o kulturi uz komentar za slušno ošte�ene osobe

14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 TV Oblo�ec (R)17:45 Sportski zoom18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 Škola šaha19:25 Mali oglasi19:30 Info kanal19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Po dragome kraju21:00 Sportski zoom (R)21:45 Rezervirano vrijeme (R)22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza

(R)22:56 Iz prošlos� (R)23:00 Mali oglasi23:10 Nera (18)01:15 Info kanal02:00 VTV Dnevnik (R)02:25 Vremenska prognoza

(R)02:26 Info kanal


svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Emisija VTV-a (R)12:00 TV Prodaja12:15 Velike tajne malog

vrta13:00 Mali oglasi13:05 Info kanal13:15 TV Prodaja13:30 Europa u fokusu (R)14:00 Sportski zoom (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Iz naših središta18:00 Zastupni�ki klub18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 Škola šaha19:25 Mali oglasi19:30 Info kanal19:45 TV Prodaja (R)20:00 VTV Vijes� 20:05 Pravi smjer21:00 Zastupni�ki klub (R)21:30 Glazbeni in22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza


(R)02:26 Info kanal


svaki dan08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Doma�ija (R)12:45 TV Prodaja13:00 Mali oglasi13:05 Info kanal13:15 TV Prodaja13:30 Pravi smjer (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Otvoreno nebo18:00 Glazbeni izazov18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:15 Škola šaha19:25 Mali oglasi19:30 Info kanal19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Paleta portreta21:00 Global 300021:30 Pressica (R)22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza


(R)02:26 Info kanal

06:58 Najava programa07:00 VTV Dnevnik (R)07:30 Mali oglasi07:35 Info kanal07:50 Hrana i vino08:15 Yoga i pilates za svaki

dan 08:30 TV Prodaja08:45 Iz prošlos� 08:52 Mali oglasi09:00 Vekerica10:00 VTV Vijes� 10:05 Vekerica11:00 TV Prodaja11:15 Glazbeni in (R)12:15 TV Prodaja12:30 Filmske najave13:00 Mali oglasi13:05 Info kanal13:15 TV Prodaja13:30 Velike tajne malog

vrta (R)14:15 Zastupni�ki klub (R)14:45 TV Prodaja15:00 Vekerica (R)16:00 VTV Vijes� 16:05 Vekerica (R)17:00 TV Prodaja17:15 Glazbeni izazov (R)17:45 Ku� onica18:40 VTV Dnevnik19:05 Vremenska prognoza19:06 Iz prošlos� 19:10 Škola šaha19:25 Mali oglasi19:30 Info kanal19:45 TV Prodaja20:00 VTV Vijes� 20:05 Me#imurski putokaz21:00 U svjetlu vjere22:05 Iz naših središta (R)22:25 Mali oglasi22:30 VTV Dnevnik (R)22:55 Vremenska prognoza


(R)02:26 Info kanal

08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ja TV09:15 Hrana i vino10:00 Aniela

10:40 Dom 2 (r)11:10 TV prodaja12:10 Videostranice14:15 Yoga&Pilates14:30 Hrana i vino15:00 TV prodaja15:30 Dje�ja TV16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Podravina i Prigorje (r)16:40 Privredni.hr (r)17:30 Aniela18:25 TV Jukebox19:00 Vijes� dana19:30 Hrana i vino20:00 �akove�ki kutak20:35 Obzori (r)21:05 Ju�er, danas, sutra 21:20 Novi milenij 22:00 Vijes� dana22:40 TV prodaja 23:00 Zapisano u zvijezdama

(18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje�ja TV10:05 TV prodaja 11:00 Auto – moto nau� ca

(r)11:30 Privredni.hr (r)12:00 TV prodaja13:00 Kratki rezovi (r)13:50 �akove�ki kutak (r)14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Dom 2 (r)16:15 Glas manjina 16:50 Ju�er, danas, sutra17:00 Poljoprivredni

savjetnik17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura –

Drava18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Kajkanje 21:00 Ju�er, danas, sutra21:15 Igrani � lm22:50 Vijes� dana23:15 Zapisano u

zvijezdama (18)02:05 Videostranice

08:00 Dje�ja TV10:05 TV prodaja 11:05 Poljoprivredni

savjetnik 12:00 Oko umjetnos� (r)12:40 Kajkanje13:30 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje15:55 Hrana i vino17:00 Tjedan kronika17:40 Mura-Drava18:00 Lifestyle (r)19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox20:00 Fio show

23:00 Zapisano u zvijezdama

(18)02:00 Videostanice

08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Glas manjina (r)11:10 Zagrljaj ljepote (r)11:40 TV prodaja 12:40 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Lifestyle 17:30 Aniela

18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino20:00 Bujica21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Auto – moto nau� ca22:00 Vijes� dana22:30 TV Jukebox23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Auto – moto nau� ka11:10 TV prodaja11:30 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Novi milenij16:40 Shi$ (r)17:30 Aniela18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino

20:00 Pove�alo 21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Kratki rezovi, emisija

o � lmu 22:00 Vijes� dana22:30 Planet Croa� a 23:00 Zapisano u


08:00 Yoga&Pilates08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Poljoprivredni

savjetnik (r)11:10 TV prodaja12:10 Videostranice14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Pove�alo (r)17:30 Aniela18:30 TV Jukebox19:35 Vijes� dana20:00 Bujica 21:05 Ju�er, danas, sutra21:20 Oko umjetnos� 22:00 Vijes� dana22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u

zvijezdama 02:05 Videostranice

08:00 Yoga&Pilaes08:15 Dje�ji program09:15 Hrana i vino10:00 Aniela (r)10:40 Oko umjetnos� (r)11:10 TV prodaja12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates15:00 Dje�ja TV

15:30 Hrana i vino16:00 Ju�er, danas, sutra16:10 Kratki rezovi (r)16:40 Planet Croa� a (r)17.30 Aniela 18:30 TV Jukebox19:00 VIJESTI DANA19:30 Hrana i vino20:00 Podravina i Prigorje 20:35 Privredni.hr21:05 Shi$ , emisija o

automobilizmu22:00 Vijes� dana23:00 Zapisano u


PETAK, 27.02.

PETAK, 27.02.

SUBOTA, 28.02.

SUBOTA, 28.02.

NEDJELJA, 01.03.

NEDJELJA, 01.03.

PONEDJELJAK, 02.03.

PONEDJELJAK, 02.03.

UTORAK, 03.03.

UTORAK, 03.03.

SRIJEDA, 04.03.

SRIJEDA, 04.03.

ČETVRTAK, 05.03.

ČETVRTAK, 05.03.

16 5. rujna 2014.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601media media

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “SUDAC”!

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “BIRDMAN”!

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

• • S ME�IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • •

NAGRADNO PITANJE: Navedite engleski naziv filma “Sudac”.

“Me�imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju�ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak na-gra�uju s dva puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “Sudac”.

Nagradno pitanje po-tražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u pe-tak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to�an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime

i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me�imur-skih novina” te putem njihovog e-maila.

Ulaznice se mogu iskoristi-ti do 4. ožujka 2015. Posebna

napomena: Budu�i da želimo svim našim �itateljima dati jednaku šansu za dobar pro-vod, �itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelova-ti u našoj nagradnoj igri. Moli-mo Vas da uvažite ovo pravilo.

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu

Čakovec

www.mnovine.hr

www.mnovine.hr

Nagradno pitanje: Navedite jednu od glavnih ženskih uloga u filmu “Birdman”.

“Me�imurske novine” u suradnji s Centrom za kul-turu �akovec pozivaju vas da se uklju�ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra�uju s dva puta po dvi-je ulaznice, ovaj put za film “Birdman”.

Nagradno pitanje po-tražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line me-dija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to�an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica

objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me�i-murskih novina” te putem njihovog e-maila. RASPO-

RED PRIKAZIVANJA FILMA Petak, 27. 2., 20 sati, Nedjelja, 1. 3., 18 sati, Utorak, 3. 3., 20 sati

Mala Subotica rasadnik odličnih tamburaša!FOTO: ZLATKO VRZAN

Brojni posjetitelji svih generacija proveli su ugodno nedjeljno popodne u Domu kulture Mala Subotica uživa-ju�i u ritmovima raznovrsnih glazbenih tema: od skladbi pisanih za tamburaške orke-stre, klasike, filmske glazbe do obrada zabavnih i pop-pjesama.

Na tradicionalnom godiš-njem koncertu KUU-a “Zvon” iz Male Subotice predstavile su se sve skupine tamburaša koje su zadivile svojim tam-buraškim umije�em i izved-bama. Unutar programa predstavili su se i tamburaši po�etnici, odnosno Dje�ji tamburaški orkestar KUU-a “Zvon”, s temama “Ja posijah lan”, “Jednu sem ružu mel”,

16 www.mnovine.hr •

GODIŠNJI KONCERT Tamburaškog orkestra KUU-a “Zvon”

Pljeskom je pra�eno svih dvanaest tamburaških to�aka programa

Gost koncerta: Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan - Stipi�” �akovec

Nikolina Virgej-Pintar i Tino Jeleni� u duetu su izveli temu Miroslava Škore “Tajna najve�a”

Tamburaši po�etnici (Lovro, Tina, Nikola, Noa) s voditeljicama

“Klin�ek”. Gost koncerta bio je Županijski tamburaški orke-star “Stjepan Bujan - Stipi�” �a-kovec. Publika je posebno toplo primila pjeva�ke nastupe Da-nijela Škvorca, zatim Nikoline Virgej-Pintar i Tina Jelini�a, koji su osim solo dionica nastupili i kao duet. Temu “Ej berdo, ber-do” Tino Jeleni� izveo je u duetu s Danijelom Škvorcom. Koncert je završio dinami�nom temom

Johanna Straussa “Tritsch-tratsch polka”, koju je publika ispratila srda�nim pljeskom. Za tamburašku glazbu Me�i-

murje ne mora brinuti. Mala Subotica, što se ti�e glazbenih tamburaških postignu�a, ni-kako nije mala - rasadnik je

odli�nih tamburaša. Sjajno se radi i s najmla�im uzrastom i s tamburašima po�etnicima. (rr)

[email protected]

TABLICA1. PODRAVKA VEGETA 16 15 1 0 178 31

2. ZAMET 16 14 0 2 119 28

3. LOKOMOTIVA 16 13 1 2 153 27

4. ZELINA 16 12 1 3 83 25

5. SESVETE-AGROPROT. 16 11 0 5 82 22

6. TREŠNJEVKA 16 7 1 8 13 15

7. KOKA 16 7 1 8 12 15

8. UMAG 16 7 0 9 -38 14

9. OSIJEK 16 6 1 9 -66 13

10. SPLIT 2010 16 5 1 10 -67 11

11. ZRINSKI 16 4 1 11 -81 9

12. BJELOVAR 16 4 0 12 -156 8

13. SAMOBOR 16 2 0 14 -101 4

14. DALMATINKA 16 1 0 15 -131 2

SRC DG Sport & Hotel PanoramaUlica Ma� je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

• sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fi tness •

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE:

ODBOJKATENIS

RUKOMET

Odbojkaši Centrometala krenuli su dobro u doigravanje u kojem žele osvojiti mjesto koje �e voditi u play-off za prvaka. Trener Jadranko Kiri� govori o stanju u ekipi i ambicijama do kraja sezo-ne.

• Nakon Mevza cupa tre-bali ste odigrati dva susreta u prvenstvu unutar tjedan dana. Kako je to prošlo?

— Pa prošlo je odli�no. Imali smo vani Karlovac i doma Rijeku. Upravo dva susreta gdje smo u prvom dijelu lige dva puta pora-ženi sa po 3:2. Da smo i ovaj puta poraženi u tim susretima mogli smo do�i u poziciju da se borimo za ostanak u kvalitetnoj skupini prve lige. No ovaj puta bili smo mnogo bolji i uzeli svih šest bodo-va. Time smo pra kti�no osigurali nastup u doigravanju jer sad �eti-ri kola do kraja imamo 11 bodova više od tre�eplasirane Rijeke.

• Sada slijede dva susreta protiv Rovinja u kojima tre-

Obje �akove�ke tenisa�ice pokušavaju napraviti prijelaz s futuresa na višu razinu ITF turnira popularno prozvanih – challengeri, ali zasad im to baš ne ide od ruke.

Nakon što je Ema Mikul�i� bila donekle uspješna u Moskvi, gdje je izravno ušla u turnir i prošla jedno kolo, najbolje ran-girana me�imurska tenisa�i-ca na svjetskoj rang listi (272. mjesto) nije uspjela u�i u glavni i duplo ja�i po nagradnom fon-du (50.000 $) turniru ruskom Sant Petersburgu. Nakon što je bila uspješna u prvom kolu kvali�ikacija i savladala u tri teška seta Yashinu (7:5, 3:6, 6:4), u 2. kolu poražena je od mlade srpske igra�ice u uspo-nu, 17-godišnje Ivane Jorovi�, lagano u dva seta 3:6, 0:6. Iako je Jorovi� slabije plasirana od

PRVA HRL – muški

Lider stigao do sva tri boda u Prelogu

Gostovanje Medveš�aka u Prelogu bila je utakmica od velikog rezultatskog zna-�aja za goste iz Zagreba koji vode na tablici. Prvenstve-no. Za gostovanje u Prelogu u ligi vrijedi konstatacija da je jedno od težih, stoga su „medvjedi“ bili na kraju ite-kako zadovoljni pobjedom 30:27. Ovom pobjedom je Medveš�ak je nastavio i pove�ao niz pobjeda na broj 11 što je stvarno impresivna brojka.

Gosti u ve�em dijelu susreta nisu uspjeli ostva-riti ve�u prednost, tako da je pet minuta prije kraja bilo samo 24:26 za zagreba�ku mom�ad. Ali usprkos sjaj-noj atmosferi i velikoj po-dršci cijele dvorane, gosti su dignuli prednost na +3 i zadržali vodstvo do kraja za kona�nu pobjedu. Prelog je u sljede�em kolu slobodan, a nalazi se na 11. mjestu ta-blice sa 11 bodova. (dz)

TRENER CENTROMETALA Jadranko Kiri� uo�i same prvenstvene završnice

Želimo izboriti polufinale za hrvatskog prvaka

ba izboriti petu poziciju prije doigravanja?

— Upravo tako. Imamo tri boda viška, prvi susret je kod nas. Želimo to dobiti i ve� sada oti�i na ve�u bodovnu pred-nost.

• Tko vas o�ekuje u doigravanju koje vodi prema naslovu državnog prvaka?

— Po svemu sude�i Sisak ili osje�ka Mursa. Tko god bu-de nama je svejedno. Pokušat �emo u ta dva ili tri susreta iz-borili polu�inale doigravanja.

• Kako ocjenjujete vaše dosadašnje rezultate ove se-zone?

— Pa ako budemo peti u pr-venstvu, a bili smo i u polu�inalu kupa, moglo bi se re�i da �e to

biti jedna od dvije najuspješni-je sezone do sada. No iskreno govore�i mi nismo zadovoljni, htjeli smo više, mislim da smo to mogli i trebali.

• Zbog �ega to nije ostva-reno?

— Pa više je razloga. Imali smo igra�ki dobro posloženu prvu postavu, ali ne i adekvat-ne zamjene za susrete kad ili nismo nastupili kompletni, ili kad je netko nastupio bolestan ili lakše ozlije�en, ili pak kad netko nije imao svoj dan. Tu smo propustili bitne bodove, zaostali tri boda za prve �etiri mom�adi. Šteta, jer da smo ušli mogli smo u startu biti drugo-plasirani obzirom da se preno-se bodovi iz me�usobnih susre-ta, a mi smo pobijedili Kaštelu, zagreba�ku Mladost i Mursu. Uz to, doma�i igra�i koji su za-posleni previše su izostajali sa treninga u klju�nom dijelu se-zone. (mn)

Mikul�i� na WTA listi u pitanju je igra�ica koja divovskim ko-racima napreduje u svojoj igri, pa je tako nedavno bila bri-ljanta na Fed cupu i pobjedom protiv najpotentnije hrvatske tenisa�ice Konjuh donijela Sr-biji pobjedu u me�u u kojem su naše igra�ice bile favoritkinje. Izvrsnu formu iz Ma�arske Jo-rovi� je pokazala i u susretu s Mikul�i� u kojem je dominirala i �ak u šest navrata brejknula našu tenisa�icu, dok je Emi to uspjelo samo jednom.

Iva Mekovec pak je zau-stavljena na ITF turniru u Italiji (Beinasco) nagradnog fonda 25 000 $. U 1. kolu bila je bolja od Talijanke Jessice Pieri 6:4, 2:6, 7:6, ali je tako�er zaustavljena u 2. kolu. Izgubila je me� od Po-ljakinje Magdalene Frech 6:2, 7:6. (dz)

ITF CHALLENGERI u Rusiji i Italiji

Ema Mikul�i� i Iva Mekovec nisu uspjele pro�i kvalifikacije

PRVA HRL – žene

Nakon o�ekivanog poraza, u subotu se traže novi doma�i bodovi

Rukometašice Zameta ru� n-ski i o�ekivano su dobile Zrinski. Igra�ice trenerice Adrijane Prose-njak su od prvih minuta odmah su dale do znanja tko su gazdarice na rije�kom parketu.

Goš�e su nagrizale zametsku obranu s mlije�nim zubima, u prvoj tre�ini utakmice su uspjele pogoditi samo dva puta mrežu raspoložene Nikoline Strukar pre-ko doma�eg zida »6-0«. Pritom je »dvanaes� ca« Zame�anki obrani-la �ak tri sedmerca (ukupno �e� ri), a u �etvrtom pokušaju goš�e su pogodile sta� vu.

U opuštenoj atmosferi favo-ritkinje su lagano tr�ale prema o�ekivanim bodovima. Raspolo-žena Selena Miloševi� se u tom periodu nadavala golova, ona i

�amila Mi�ijevi� te Josipa Jer�ino-vi� su u 17. minu� ostvarile vod-stvo 6:2.

Iako je do kraja igre preostalo još �etrdesetak minuta i najve�im optimistima u gostuju�im redo-vima je bilo jasno da �e bodovi ostati na Zametu. Akumulirana prednost je malo opus� la Rije�an-ke te je trenerica morala pozva� na ozbiljnost u minuti odmora. Napada�ka nemo� »Zrinskog« je bola u o�i dok su »plave« korak po korak išle na odmor s umiruju�om razlikom.

Jedva �ekam da se ovo završi – komentirala je jedna rukome-tašica »Zrinskog« po izlasku iz svla�ionice, svjesna da su šanse

njezine ekipe više teoretske nego prak� �ke prirode. Pre(opuštene) Zame�anke su si dozvolile stvara-la�ku stanku pa je »Zrinski« prišao na prijete�ih 11:9 u 37. minu� . Ni� to nije uspjelo razbudi� prerano uspavane favoritkinje, koje su me�u� m i u laganom ritmu odr-žavale autsajderice na pristojnom razmaku. Bezidejni i nemo�ni na-pad Zrinskog je uzalud tražio put do doma�e mreže dok su Zame-�anke odmaknule na nedos� žnih 18:11 u 54. minu� .

Zrinskice na ovom gostovanju naravno da nisu mogle ra�una� na bodove, ali zato je to impera� v u subotu kada na doma�em terenu u �akove�koj dvorani od 19 sati igraju pro� v Dalma� nke. (nl, mn)

Jadranko Kiri� vjeruje da njegova mom�ad može me�u �etiri najbolje u državi

Zamet – Zrinski 20:13 (10:5)

Dvorana na Zametu. Gledatelja 50. Suci: Feletar (Bjelovar) i Renduli� (Ku� na).ZAMET: Paurevi�, Plahinek, Karli�, Jer�inovi� 1, Židek, Mio�inovi� 2, Miloševi� 7 (2), Toto, Stru-kar, Buni� 3, Bukvi� 1, Šegota, Mi�ijevi� 2, Raji� 1, Masni�, Gugi� 3. ZRINSKI: Krmpo� �, P. Posavec 2, S. Posavec 2 (1), Furjan 6, Glad, Sinanovi�, Ladi�, Bali�, Resman, Car 2 (1), Iva�i�, Ben�i�, Zagorš�ak, Prevendar 1, Androi�.Isklju�enja: Zamet 10 minuta, Zrinski –. Sedmerci: Zamet 2 (2), Zrinski 7 (2).

27. velja�e 2015.��

Nogometna škola Me�i-murje �akovec osnovana je sredinom 2009. godine na ini-cijativu Dragutina Kataleni�a, te u dogovoru NK Me�imurja i NK �akovca koji su osniva�i. Sa-ma nogometna škola djeluje kao samostalni subjekt s vlastitim poslovnim ra�unom. Premda se radi o novoj i mladoj školi, aktiv-nim radom vodstva i djelatnika napravili su se kvalitetni uvjeti za najmla�e, a s tim su došli i zapaženi rezultati. Nogomet-na škola Me�imurje - �akovec organizirano provodi trenažni proces u koji je uklju�eno više od 200 djece po uzrastima mladih nogometaša od 4 do 18 godina. Polaznici Škole nogometa su iz svih dijelova Me�imurja, a škola ima ukupno 10 uzrasnih katego-rija dje�aka i jednu kategoriju djevoj�ica. s kojima rade educi-rani i stru�ni treneri (svi imaju UEFA Licence). Juniori i Kadeti takmi�e se u Me�uregionalnoj ligi Kadeta i Juniora. Kategorije U-14,U-13,U-12,U-11,U-10,U-9 takmi�e se u I. HNL Pionira-Regija Sjever. Po�etnici imaju natjecanje u Me�imurskoj ligi po�etnika. Vrti�i nemaju or-ganizirano natjecanje te igraju turnirske i pripremne utakmi-ce. Djevoj�ice igraju u kadetskoj ženskoj I. HNL i županijskoj ligi lima�a.

O radu Škole govori pred-sjednik Dean Pani�.

• Kakva je situacija u ŠN Me�imurje s obzirom na NK Me�imurje i NK �akovec, jer ste ranije prije zatvaranja se-niorske ekipe �akovca znali biti predmet prepucavanja klubova?

— Jedna od prvih stvari na kojoj smo inzistirali po dolasku u Školu bilo je postizanje spora-zuma o me�usobnim pravima i obvezama klubova osniva�a i škole. Da ne ulazim u detalje, že-lim samo istaknuti da smo se mi, kao škola, pridržavali svake to�-ke i zareza koji su bili zapisani kako u osnovnom sporazumu, tako i u nekim kasnijim izmjena-ma. Ne želim komentirati neke zlonamjerne interpretacije koje su se pojavljivale u javnosti, niti se želim miješati u odnose koje naši klubovi osniva�i nisu uspje-

TABLICA1 Slavija 15 9 4 2 21 31

2 Mladost (Ž) 15 8 5 2 8 29

3 Mladost (A) 15 8 4 3 15 28

4 Bjelovar 15 7 3 5 5 24

5 Vukovar 1991 15 7 3 5 2 24

6 BSK Bijelo Brdo 15 7 3 5 0 24

7 Koprivnica 15 6 5 4 11 23

8 Podravina 15 7 2 6 5 23

9 Višnjevac 15 5 7 3 1 22

10 Varaždin 15 5 4 6 3 19

11 akovo-Croa� a 15 5 4 6 -5 19

12 Me�imurje 15 5 3 7 0 18

13 Beliš�e 15 5 3 7 -6 18

14 Slavonija 15 4 4 7 -10 16

15 Oriolik 15 3 4 8 -10 13

16 Virovi� ca 15 0 0 15 -40 0

NOGOMETNA ŠKOLA ME�IMURJE �akovec najorganiziranija je i najbrojnija u našem kraju

Svi bismo trebali prulaganja u rad s na- Situacija se zna�ajno izmijenila 2013. godine, po dolasku Matije Posavca na mjesto me�imurskog župana i Stjepana Kova�a na poziciju �akove�kog gradona�elnika. Oni su prepoznali važnost ulaganja u rad s mladima u sportu i sve što smo s njima dogovorili ispoštovali su u potpunosti

Prvi od me�imurskih klubova u subotu s novom nogometnom sezonom zapo-�inje NK Me�imurje koje igra u III. HNL istok. Jesenski dio sezone nije bio zadovoljava-ju�i, stoga su u klubu zimus radili na tome da poja�aju ekipu i sada treba vidjeti u prvenstvu kako �e to sve skupa izgledati na terenu.

Uo�i po�etka prvenstva porazgovarali smo s trene-rom Marijem Kova�evi�om o stanju u ekipi i nastavku prvenstva.

• Na po�etku ipak reci-te kakva je ocjena jesen-skog dijela sezone i zašto nije moglo bolje od sadaš-nje pozicije na tablici?

— Nismo zadovoljni 12. mjestom na tablici. Individu-alne greške i neiskustvo mla-di igra�a najve�i su razlog što na kontu nemamo ve�i broj bodova, jer smatram da smo ve� ujesen imali ekipu koja u ovoj Ligi zaslužuje bolji pla-sman.

• Kako su protekle pri-preme?

— Pripreme su protekle radno, probleme smo imali zbog vremenski uvjeta i ne-mogu�nosti treniranja na adekvatnim terenima. Ot-kazane su nam 3 utakmice, ali na sre�u nije bilo težih oz-ljeda pa ipak spremni do�e-kujemo po�etak prvenstva.

• Igra�ki kadar i poja-�anja za proljetni nasta-vak?

— Igra�i koji su došli cilja-no su dovedeni da bi dopunili kadar i pove�ali kvalitetu eki-pe. To su: Kristi�, Sa�er, Mar-ciuš, Karlov�ec i Valenti�. Na-pustili su nas mladi Rebernik kojem želimo mu puno sre�e u prvoligašu Rijeci, Begovi� se opet ozlijedio, a Posavec je otišao u Puš�ine. Smatram da imam na raspolaganju sastav šire kvalitete i nadam se da �emo to pokazati i na terenu.

• Kakva su o�ekivanja od proljetnog dijela sezo-ne?

— Plasman u gornjoj polovici tablice i kvalitetan iskorak naši mladi igra�a. To je prvenstveni cilj. Nemamo imperativ borbe za sam vrh, jer to je u ovom trenutku nemogu�a misija, ali želi-mo biti što bliže ekipama u vrhu tablice i na neki na�in pripremiti ekipu koja �e biti spremna za još više ciljeve sljede�e sezone.

• Suradnja sa Školom nogometa i kakvi su efekti ulaganja u mlade?

— Siguran sam da �e ona biti još bolja u budu�nosti, jer ulaganje u mlade je jedini ispravan put za klub kao što je NK Me�imurje. To se naj-bolje vidi u proteklih neko-liko sezona kada je sve ve�i broj igra�a koji igrao u seni-orskoj ekipi prakti�ki stigao iz naše škole i treba raditi na tome da taj proces bude du-goro�an.

• U subotu u �akovec stiže Bjelovar, o�ekuju se startna tri boda.

— Tako je. Iako imamo problema na stoperskim po-zicijama jer ne mogu igrati Kristi� i Mesari� zbog kar-tona, uvjeren sam da smo bolja ekipa od našeg subot-njeg protivnika, bez obzira što su oni visoko na tablici. Na doma�em terenu protiv nas nitko nije favorit i uvje-ren sam u pobjedu protiv starog rivala.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

MARIO KOVA�EVI�, trener NK Me�imurja, uo�i subotnjeg nastavka prvenstva III. HNL - istok

U drugom dijelu moramo biti u gornjem domu Lige

Mario Kova�evi�, trener NK Me�imurje

li de�inirati izme�u sebe, ali mi smo u potpunosti poštovali sve dogovore i, dapa�e, poticali klu-bove osniva�e na razgovor u ko-jem bi se raš�istile sve eventual-ne nejasno�e i problemi. Naža-lost, prošle je godine, sredinom jesenske polusezone, seniorska ekipa NK �akovec istupila iz na-tjecanja, ali mi i dalje poštujemo naše obveze i sve mom�adi, ko-je su, unutar škole, registrirane za ovaj klub i dalje se redovno i uspješno natje�u. Uo�i po�etka nove sezone vidjet �emo kakav �e biti stav NK �akovec oko njihovoga daljnjeg djelovanje, a potom �emo, kroz našu Skup-štinu, prilagoditi daljnje djelova-nje škole stvarnom stanju. Ono �ime se ponosim jest �injenica da smo kroz naš rad i odnose s klubovima nametnuli stav da se strategija njihovog daljnjeg razvoja temelji na mladim me-�imurskim igra�ima, poniklim u Školi nogometa. Uostalom, dovoljno je usporediti današnju strukturu seniorske mom�adi NK Me�imurja s onom od prije nekoliko godina. Mi smo se po-sla u školi i prihvatili uvjereni da Me�imurje na svom podru�ju ima dovoljno kvalitetnih igra-�a, koji, uz jedno ili dva poja�anja sa strane, mogu �initi stabilnog drugoligaša, a možda jednog dana i nešto više. No, da bi se to ostvarilo, s našim klincima tre-ba sustavno i kvalitetno raditi, vjerovati u njih, dati im priliku i imati strpljenja s njima kad do-�u do seniorskog staža. Sve je to dio naše vizije, koja se polako, ali sigurno, ostvaruje.

• �ime ste zadovoljni u Školi, a na koje probleme na-ilazite?

— Najzadovoljniji sam stru�nim radom, koji se, poslje-di�no, odražava na rezultatima i, onome što nam je najvažnije, kvaliteti igra�a. Danas je u Školi nogometa Me�imurje �akovec stalno zaposleno šest trenera, a još su trojica volonteri. Svi oni posjeduju UEFA licencu, a veliko nam je zadovoljstvo što je Goran Vinceti� nedavno ušao u proces školovanja za UEFA PRO licen-cu, što je najviši mogu�i stupanj nogometne naobrazbe. Pozna-vaju�i kvalitetu i ambiciju naših

trenera, uvjeren sam da �e još neki dose�i taj stupanj. Svakako moram spomenuti i našeg vri-jednog i samozatajnog vodite-lja škole Hrvoja Gori�anca, koji objedinjuje rad kompletnoga stru�nog stožera, a ujedno je instruktor za ženski nogomet Hrvatskoga nogometnog save-za Regije Sjever, što �emo isko-ristiti da bi dodatno poboljšali rad s djevoj�icama. Smatram da naša struka posjeduje dovoljno kapaciteta da, u svakoj genera-ciji, stvori nekoliko igra�a koji �e zadovoljiti najviše nogometne kriterije. Paradoksalno, ali kva-liteta njihovog rada je i uzrok problema s kojima se susre�e-mo, jer sve ve�i broj prvoligaš-kih klubova prati što se i kako u našoj školi radi, te pozivaju naše igra�e u svoje redove u sve mla�oj životnoj dobi. Nažalost, mi još uvijek nismo �inancijski dovoljno jaki da bismo mogli potpisivati stipendijske ugo-vore s polaznicima naše škole, a to ni formalno nije mogu�e dok NK Me�imurje ne stekne drugoligaški status. Zbog toga nam je prioritet u narednom razdoblju prona�i izvor iz kojeg bismo �inancirali stipendije na-ših mladih nogometaša, �im to i formalno bude mogu�e. Ipak, koliko nam god to bio jedan od osnovnih ciljeva daljnjeg djelo-vanja, želim još jednom naglasiti da je kvaliteta rada u našoj školi danas takva da svakom igra�u

može jam�iti dostizanje ciljeva koje želi posti�i. Uostalom, igra�i koje su drugi klubovi prepoznali nisu pali s neba. Netko je ovdje u njih uložio svoj rad i znanje da bi dosegli sadašnju razinu kvalite-te i ne vidim nikakvu potrebu da ih se prerano odvodi iz sredine u kojoj odrastaju, što vrlo �esto negativno utje�e na njihovo školovanje, ali i nogometnu ka-rijeru. Zbog toga smo vrlo blizu potipisivanju ugovora o surad-nji s NK Rijekom, kojim bismo de�inirali da prate naše igra�e, u dogovoru s našim stru�nim stožerom utvr�uju i nadziru program rada, te da ih, kad budu sigurni da u potpunosti zadovo-ljavaju njihove kriterije, kao i da su dovoljno zreli, pozovu u svoje redove.

• Kakva je +inancijska si-tuacija u ŠN Me�imurje?

— Na mjesto predsjednika izabran sam sredinom srpnja 2010. godine, a pri dolasku zatekao sam dubiozu od cca 350.000 kuna. Zbog toga smo cijeli mandat, u najve�oj mjeri, posvetili saniranju �inancij-skog stanja, jer smo se i sami suo�avali sa znatnim �inan-cijskim teško�ama. Iako smo prora�un, koji je po osnivanju škole bio planiran s 1.300.000 kuna, prepolovili, prihodi ko-je nam je obe�ala lokalna sa-mouprava bili su realizirani u simboli�nim iznosima i tri smo godine preživljavali zahvalju�i

Vrti�i Djevoj�ice

Dean Pani�, predsjednik NŠ Me�imurje - �akovec

27. velja�e 2015. ��

repoznati važnost ajmla�im uzrastima

• Opišite nam organizaciju u Školi i predstavite trenere.

— Vodimo brigu oko orga-niziranja i provo�enja redovitih sustavnih treninga, utakmica i drugih oblika nogometne poduke te sportske pripreme mla�ih uzra-snih kategorija u kojoj mom�adi rade po posebno izra�enim pro-gramima, a sve u cilju podizanja kvalitete rada, stvaranja uvjeta za stru�ni rad i napredka naših mla-dih igra�a. Treneri koji rade u Školi: Vince� � Goran (Juniori U-18), Šte-fulj Danijel i Dražen Škvorc (Kade� U-16), Mario Šari� (St. Pioniri U-14 i U-13), Neven Bujani� (Ml.Pioniri U-12 i U-11), Damir Lepen (Lima�i U-10 i U-9), Marinko Horvat (Po-�etnici U-8), Karlo Kosalec (Vr� �i U-6 i djevoj�ice), te Darko Stamen-kovi� (trener specijalist vratara), Silvestar Cvek (trener asistent) i � zioterapeut: Božidar Jura�i�.

Svi polaznici škole imaju osiguran lije�ni�ki pregled te im se otvaraju zdravstveni kartoni. Educiraju se o pravilima sportskog ponašanja, obavezama, sportskoj prehrani itd.

Važan faktor u svemu tome je i škola, tako da svi polaznici škole nogometa moraju ima� i zavidan uspjeh u školi.

• Ne bojite li se da �e djeca pro�i sve vaše uzraste i na kraju završiti u drugom klubu koji �e ga primami� � nancijskim sred-stvima?

— U današnje vrijeme nogo-met je postao jedan ogroman bi-znis. U igra�e se ulažu veliki novci i to je dio naše svakodnevnice. Male sredine kao mi ne možemo pra� � te europske i svjetske � nan-cijske standarde. Veliki broj naših hrvatskih prvoligaša ima interes

roditeljima, odnosno �lanarini koju su upla�ivali, rijetkim do-natorima i vlastitim sredstvima koje sam izdvojio za djelovanje škole. Situacija se zna�ajno izmi-jenila 2013.godine, po dolasku Matije Posavca na mjesto me-�imurskog župana i Stjepana

Kova�a na poziciju �akove�kog gradona�elnika. Oni su prepo-znali važnost ulaganja u rad s mladima u sportu i sve što smo s njima dogovorili ispoštovali su u potpunosti. Istovremeno smo nastavili štedjeti i racionalizira-ti naše poslovanje gdje god je to

bilo mogu�e, a ujedno smo, kao prva sportska udruga u Hrvat-skoj, ušli u proces predste�ajne nagodbe. On te�e vrlo uspješno i o�ekujem da �e uskoro naša ukupna dugovanja pasti ispod 100.000 kuna, te ih, bude li sve teklo prema planu, za godinu

dana planiramo u potpunosti sanirati.

• Kako funkcionira Škola?— Uvodno sam kratko opi-

sao financijsku kalvariju kroz koju smo prolazili i zbog toga još jednom mora istaknuti župana Posavca i gradona�elnika Ko-va�a, ali i �elne ljude županijske i gradske zajednice sportova, kao one koji su nam omogu�i postavljanje stabilnih temelja za daljnji rad. I ne samo nama. Cijenim ih, jer na isti na�in vrednuju i ostale sportove, pre-poznaju�i da se u Me�imurju s mladim sportašima uistinu vrlo kvalitetno radi. S obzirom na to da taj rad nema samo sportski, nego i širi društveni zna�aj, na-dam se da �e me�imurska po-litika i gospodarstvo prona�i zajedni�ki jezik u iznalaženju mogu�nosti financiranja svih sportskih kolektiva koji to za-služuju svojom kvalitetom. Jer ovakvom se vrstom odgoja mladih preveniraju i suzbijaju brojne štetne posljedice koje današnji život nosi sa sobom, na što se onda kasnije troše ogromna sredstva samo da bi se popravilo ili izlje�ilo ono što je ve� u velikoj mjeri ošte�eno.

Kad govorim o nogometu, moram istaknuti podatak da u mla�im uzrasnim kategorija-ma u našem kraju imamo više od 2500 registriranih igra�a. To je ogromna baza, što se jed-nostavno ne smije zanemariti ni na kojoj razini, ali prije svega to bogatstvo moraju iskoristi-ti sami nogometaši. Otkako je Mato Kljaji� na �elu Me�imur-skoga nogometnog saveza, rad s mladima ima uistinu veliku podršku, ali mislim da ima još dosta prostora za poboljšanja. Ve� sada imamo situaciju da se pojedini klubovi povezuju i �ormiraju zajedni�ke škole i smatram da bi tim procesom trebalo obuhvatiti sve me�i-murske županijske ligaše. Kad bi se u desetak ili više me�usob-no povezanih centara objedinili mladi nogometaši, ali i njihovi treneri, to bi znatno pove�alo kvalitetu selekcije, ali i stru�nog rada. Naravno da bi to zahtije-valo temeljit i pošten dogovor klubova o protoku igra�a kad do�u do seniorskog uzrasta, ali bi im zna�ajno umanjilo proble-me s kojima se danas susre�u u organizaciji rada s mla�im uzrastima i zasigurno podiglo ukupnu kvalitetu me�imurskog nogometa na svim razinama.

Po�etnici 2006-2007 Lima�i 2005 Lima�i 2004

Pioniri 2003

Pioniri 2002

Pioniri 2001

Pioniri 2000

Kadeti

Juniori

VODITELJ ŠKOLE HRVOJE GORI�ANEC

Svim igra�ima omogu�en vrhunski rad, ali prati se i uspjeh u školskim klupama

za naše polaznike i mi smo tu bespo-mo�ni ako roditelji odlu�e napus� � našu sredinu. Veliki problem u tome je naš seniorski nogomet koji se tre-nutno natje�e u tre�em hrvatskom rangu, što je po Pravilniku HNS-a amaterski nivo, a klubovi koji se na-tje�u u amaterskom nivou ne mogu stipendijskim ugovorima zaštititi svoje mlade igra�e.

Osnovni cilj nam je kroz višego-dišnji trenažni proces pruži� svakom �lanu nogometne škole kvalitetnu nogometnu naobrazbu, kako bi bili konkurentni s ostalim vršnjacima u nogometnim znanjima i sposobno-s� ma. Odlazak igra�a u druge klubo-ve koji imaju ve�e � nancijske mogu�-nosti trenutno je neminovan, ali u jednu ruku smo i ponosni što postoji veliki interes profesionalnih klubova za naše igra�e, što je dokaz kvalitet-nog rada u našoj nogometnoj školi.

• U ovakvom poslu ambicio-zni roditelji jesu normalna pojava, nailazite li i Vi na preambiciozne roditelje?

— Normalno je da roditelji imaju druga�ije mišljenje, kao i više simpa-

� je prema svojoj djeci u odnosu na ostalu djecu. U sportu bismo tre-bali bi� što je mogu�e objek� vniji, mada je to ponekad �esto druga�i-je. Djeca bi se trebala prvenstveno zabavi� , jer je to njihova zabava, pa bi se onda i roditelji trebali zabavi� i uživa� . Svaki roditelj bi trebao pokušati shvatiti da nisu vlasnici igre, igra pripada igra�ima.

Nogomet je sportska igra, koja zah� jeva sve više znanja, ro-ditelji moraju bi� strpljivi i po� ca� djecu da se igraju, ali da daju i sve od sebe, prije svega u usvajanju znanja.

Roditelji trebaju razumjeti i poštivati koncept timskog dje-lovanja i trebali bi biti svjesni da svaka mom�ad ima igra�e koji su nešto bolji od drugih, ali kona�ni uspjeh mom�adi zah� jeva surad-nju svakog tko je �lan � ma – bio on rezervni golman ili pak tehni�ki vo�a- oružar. Nijedan pojedinac u povijes� mom�adskih sportova, bez obzira koliko on velik i fanta-sti�an bio, ne bi doživio uspjeh bez ostalih �lanova � ma. Roditelji trebaju shva� � da su nogometaši oni koji igraju igru. Ako mladi� � je-kom utakmice stalno �eka upute ili gleda prema tribinama �ekaju�i kakav signal, dijete se ne može usredoto�iti na utakmicu i time gubi kontakt s trenerom i suigra-�ima, što narušava i dio u�enja od strane trenera – kako se odazva� i sudjelova� u sportskoj pri�i � je-kom utakmice. Sa svojom mom�a-di i trenerom, ne s publikom, koja god ona bila.

Na kraju, dijete je ono koje mora razvi� strast za igru i poka-za� želju da odigra najbolje koliko može. To je njihova igra. Neka je oni i igraju. (nb)

Hrvoje Gori�anec, voditelj Nogometne škole

27. velja�e 2015.��

TABLICA1. Dr. �asl 15 15 0 60:8 30

2. HASTK Mladost 16 14 2 58:16 30

3. Varaždin 15 11 4 50:25 26

4. TIS 15 10 5 47:28 25

5. Bjelovar 15 6 9 38:43 21

6. Mladost Petrinja 14 6 8 28:36 20

7. Pula 13 6 7 33:36 19

8. Hodošan 14 5 9 27:41 19

9. Jaska 15 1 14 10:57 16

10. Lokomo� va 16 0 16 3:64 16

TABLICA1. STARR 12 11 1 47:15 23

2. Grani�ar 13 10 3 45:19 23

3. Olimpija 14 8 6 44:33 22

4. Mladost 14 7 7 41:33 21

5. Mihovljan 12 8 4 38:30 20

6. Putjane 13 6 7 35:36 19

7. Obrtni�ka škola 13 6 7 34:39 19

8. MSTC �akovec 13 6 7 30:38 19

9. Vukovar '91 14 3 11 23:49 17

10. Dra�ice 14 1 13 10:55 15

TABLICA1. MGK Drava 9 7 2 30:11 16

2. Mihovljan 8 6 2 30:12 14

3. Šenkovec 8 6 2 27:13 14

4. Moš�enica 8 6 2 26:13 14

5. Koprivnica 9 3 6 13:28 12

6. Požega 9 1 8 12:35 10

7. Vodovod Osijek 9 1 8 9:35 10

TABLICA

1. Podravac 18 16 2 34/4562. Gra� �ar 18 15 3 33/3253. MEIMURJE 18 14 4 32/2804. Petar Zrinski 18 14 4 32/1575. Radnik 18 13 5 31/2036. Vindija 18 11 7 29/737. Bjelovar 18 9 9 27/648. Križevci 18 5 13 23/-1009. Ivan�ica 18 4 14 22/-24710.Mladost 18 3 15 21/-31111. Koprivnica 18 3 15 21/-41512. �AKOVEC 18 1 17 19/-475

TABLICA

1. D. Kraljevec 12 12 0 24/6262. Gra� �ar 12 11 1 23/8563. ŽKK Radost 12 8 4 20/604. Me�imurje 12 7 5 19/2585. Nedeliš�e 12 7 5 19/1606. Prelog 11 8 3 19/1167. Vindija 11 7 4 18/1228. Dubrav�an 12 6 6 18/659. Kotoriba 12 5 7 17/810. �akovec I 12 3 9 15/-9311. Ivan�ica 12 2 10 14/-43812. �akovec II 12 1 11 13/-65013. Rudar 12 0 12 12/-1090

TABLICA 1.-4. mjesta

1. Vindija 6 5 1 11/1442. Kotoriba 6 5 1 11/533. Ivan�ica 5 1 4 6/-514. �akovec 5 0 5 5/-146

TABLICA 5.-7. mjesta

5. Me�imurje 4 4 0 8/616. Lepoglava 4 2 2 6/217. D. Kraljevec 4 0 4 4/-82

TABLICA1. Dubrav�an 13 13 0 26/2172. Me�. Globetka 14 11 3 25/1983. Petrijanec 14 9 5 23/804. Nedeliš�e 13 7 6 20/15. Kotoriba 13 5 8 18/226. Prelog 13 5 8 18/17. D. Kraljevec 12 6 6 18/-268. Vinica 13 2 11 15/-1739. Rudar 13 1 12 14/-320

KOŠARKA STOLNI TENIS

A 2 LIGA SJEVER

KUGLANJE

DRUGA Hrvatskakugla�ka liga sjever – 17. kolo

Željezni�ar s 5:3 svladao Zanatliju

�akove�ki Željezni�ar u 17. kolu druge Hrvatske kugla�ke lige sje-ver svladao je na doma�oj kuglani Mladost, Zanatliju iz Ku� ne, s 5:3. U setovima jebilo 17:7, a u �unjevima 3442:3209. Bojan Košak i Tomislav Tvarog uspjeli su prije�i granicu od respektabilnih 600 �unjeva. Košak je srušio 604, a Tvarog 603. Najviše kod Zanatlije je srušio Leonardo Horvat (569). Pet kola prije kraja prvenstva Željezni�ar je na vode�oj poziciji s 30 bodova, dok drugi Zanatlija iz Siska ima 28 bodova, a tre�a Lepoglava 27 bodova. U 18. kolu Željezni�ar gostu-je kod Obrtnika iz Krapinskih Toplica koji se nakon odigranih 17 kola nalazi na 8. mjestu s 14 bodova. Rezulta�

17. kola: Ciglenica - Obrtnik Krt 1 :7 , Lepoglava - Koprivnica 8:0, Zanatlija Si - Cesta 5:3, Zabok - Belina - Novska 6:2, Željezni�ar Vž - Sirela 4:4, Željezni-�ar �k - Zanatlija Kt 5:3. Parovi 18. ko-la: Obrtnik Krt - Željezni�ar �k, Zana-tlija Kt - Željezni�ar Vž, Sirela - Zabok, Belina - Novska - Zanatlija Si, Cesta - Lepoglava, Koprivnica - Ciglenica. (dg)

TRE�A Hrvatskakugla�ka liga sjever – 17. kolo

Dubrav�an slavio, dok su ostali naši predstavnici izgubili

U 17. kolu tre�e Hrvatske kugla�-ke lige sjever jedino je Dubrav�an uspio slavi� u gos� ma kod Ivan�ice s uvjerljivih 7:1. U setovima je bilo

15:9, a u ukupnom broju srušenih �unjeva 3181:3047. Kod Dubrav�ana posebno se istaknuo Franjo Misera koji je uspio sruši� 570 �unjeva. Osta-la tri naša predstavnika nisu uspjela upisati nove bodove. Zanatlija je s 5:3 izgubio na doma�em terenu od Elektre iz Križevaca. U setovima je bilo 5:3, dok je u srušenim �unjevima bilo 3241:3204. Poene kroz duele su do-njeli Franjo Žarkovi�, Franjo Gosari� i Damir Graši�. Prosvjetar je sa 6,5:1,5 izgubio u gostima u Koprivnici kod Željezni�ara. U setovima je bilo 15:9, a u srušenim �unjevima 3263:3165. Jedan poen kroz duel donio je Stje-pan Blažek, dok je Ilija Viši� donio pola pena. �akove�ki Željezni�ar 2 je izgubio u gos� ma kod Obrtnika 2011 sa 6:2. U setovima je bilo 13:11, dok je u srušenim �unjevima bilo 3177:3148. Poene kroz duele uspjeli su osvojiti Nikola i Zvonimir Turk. Susret izme�u Varteksa i Obr� ka OR završio je remi-jem 4:4. Parovi 18. kola: Dubrav�an - Zanatlija, Elektra Kž - Varteks, Obrt-nik OR - Obrtnik 2011, Željezni�ar �k - Željezni�ar Kc, Prosvjetar - Grani�ar, Ivan�ica slobodna. (dg)

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI�

C LIGAPrelog - D. Kraljevec, nedjelja 1.

ožujka u 18 sa� Rudar - Nedeliš�e, nedjelja 1.

ožujka u 17, M. Središ�eDubrav�an - Kotoriba, subota 28.

velja�e u 18 sa� KADETSKA LIGA

Dubrav�an - Vindija, subota 28. velja�e u 16 sa�

Me�imurje - Rudar �akovec, utorak 3. ožujka u 20.45 sa� , IOŠ

�akovecLIGA MLA/IH KADETA

Prelog - Vindija, nedjelja 1. ožujka u 16 sa�

U srazu dviju �akove�kih ekipa velika pobjeda Me�imurja, od-nosno težak poraz �akovca. Vrlo je jednostavno za objasniti ovako veliku razliku u kvalite� ova dva do ju�er ravnopravna takmaca. Jed-ni treniraju(Me�imurje), drugi ne treniraju(�akovec), jedni mogu i tr-�a� i skaka� i šu� ra� , a drugi mogu samo šu� ra� (ako im se dopus� ). Što bi bilo kad bi bilo, odnosno kakav bi bio rezultat da su oba sastava potpu-no kompletna i da oba sastava treni-raju? Po našem skromnom mišljenju oba bi bila na vrhu tablice, a ovako su jedan pri vrhu(Me�imurje), a drugi na samom dnu(�akovec). Ne želimo (opet) zaziva� “kosture iz ormara”, no pametni i dobronamjerni ljudi �e zna� izvu�i pouke iz ove sezone i spremniji u�i u novu. Predstoji nam dugo razdoblje �ekanja! I izvještava-nja, nadamo se! (bh)

Mladost - Bjelovar 85:110

Radnik - Gra� �ar 82:90

C LIGA

Odli�na utakmica u Nedeliš�u!

�ak dva produžetka bila su po-trebna lideru iz Donje Dubrave da nadja�a Nedeliš�e u Atonu. Za tu se utakmicu doma�in dodatno poja�ao s Buškovi�em iz Varaždina koji bi i u A 2 ligi svim ekipama bio poja�anje. No, uzalud jer je Dubrav�an imao Darka Vargu koji je zabio koliko je trebalo(32 koša!). (bh)

Nedeliš�e(Horvat S. 22, Šegovi� 13, JUras 12, Buškovi� 16) - Dubrav�an(Varga 32, Blažeka 14, Ribi� 13) 76:81(23:20, 15:17, 17:11, 10:17,

4:4, 7:12)

Kotoriba (Habuš 12, Triplat 11, Papp 12, Zvošec 13) - Prelog(Zrna 14, Pus� � 16) 61:52

Vinica - Me#imurje Globetka(Vugrinec 20, Capek 11, Leva�i� 13, Ostoja 14, Zaspan

10) 64:83

Nedeliš�e(Lesar 12, Šegovi� 14, Buškovi� 10, Horvat 10) - Petrijanec 66:60

JUNIORSKA LIGA

Kotoriba poklekla u Varaždinu

Veliki derbi Juniorske lige odi-gran u Varaždinu izme�u Vindije i do tada neporažene Kotoribe rije-šen je ve� u prvom poluvremenu, kada doma�in ve� ima prednost od 23 koša razlike. Još malo više bilo je na kraju - 26! (bh)

Vindija - Kotoriba(Zvošec 13, Fuš 10, Ujlaki 10) 79:53

Ivan�ica - Kotoriba(Andrlon M. 16, Zvošec 24, Ujlaki 15, Fuš 16) 76:79

D. Kraljevec(Srpak 10, Šupljika 20, Me#imu-rec 16) - Me#imurje(Bogdani� 10, Kova�i� 16,

%oki� 12, Lesar 24, Beriša 18) 59:87

Me#imurje(Guld 28, Lesar 14) - Lepoglava 68:63

LIGA MLA�IH KADETA

Donji Kraljevec pobijedio u Ludbregu

Veliki derbi neporaženih mom-�adi odigran u Ludbregu pripao je 14-godišnjacima Donjega Kraljevca. I to najsla�om mogu�om razlikom - pola koša! (bh)

Gra� �ar - D. Kraljevec(Ivanovi� N. 11, Lepen 13, Mikec 22) 57:58

ŽKK Radost(Hrka� M. 14, Škoda 13) - Ivan�ica 51:40

Dubrav�an(Horvat 13, Lisjak 17) - Me#imurje(Horvat T. 16, To� �

16) 44:43

�akovec I (Herman Mi. 13, Sternad 10, Rapai� 10) - Nedeliš�e( Jaluši�

12, Platuži� 36, %ud 15) 47:81

�akovec II - Kotoriba (Fuš 13, Oršoš 17, Ujlaki 12, Bogdan 21) 19:87

Kotoriba (Oršoš 17, Vlaši� 16, Bog-dan 16) - �akovec I (Herman Mi.

25) 56:48

Stolnotenisa�ice Hodoša-na u utakmici 15. kola stolno-teniske Superlige imala je la-gan posao protiv Lokomotive u Vinkovcima. Mladi doma�i sastav je protiv naše ekipe uspio dobiti tek jednu parti-ju, koju je protiv Ane Švarc za Vinkov�anke osvojila Vlatka Vrdoljak. U ostale �etiri do-minirale su Hodošanke od kojih je Paula Markati s po 3:0 pobijedila Marinelu Petano-vi� i Enu Boti�, od Boti� je u tri seta bolja bila i Tamara Ra-mi�, a zajedno su s 3:0 u paru savladale Boti� i Vrdoljak. U ostalim utakmicama tako�er su postignuti o�ekivani viso-ki rezultati, više je borbe bilo u me�evima Bjelovar�anki i Varaždinki te TIS-a i Pule, a

HASTK Mladost je ve� u ne-djelju odigrala i utakmicu 16. kola protiv Lokomotive. Eki-pa Hodošana je tri kola prije kraja na osmom mjestu, a s Pulom, koja ima utakmicu manje i s kojom ima zaostalu utakmicu 12. kola, Bjelova-rom i Mladoš�u iz Petrinje, s kojima uz TIS igra do kraja prvenstva, borit �e se i za bo-lju poziciju. Rezultati: Loko-motiva – Hodošan 1:4 (Boti� – Rami� 0:3 /6:11, 9:11, 6:11/, Petanovi� – Mrkati 0:3 /3:11, 5:11, 3:11/, Vrdoljak – Švarc 3:0 /11:7, 11:9, 11:6/, Boti�/Vrdoljak – Markati/Rami� 0:3 /15:17, 7:11, 6:11/, Boti� – Markati 0:3 /11:13, 6:11, 7:11/), Mladost Petrinja – Dr. �asl 0:4, Bjelovar – Varaždin

Stolnotenisa�ice Šenkov-ca i Mihovljana bile su u 9. kolu doma�in djevoj�icama iz osje�koga Vodovoda i lako došle do pobjeda, prepustiv-ši im tek pokoji set. Šenkovec je utakmicu igrao bez svoje najbolje i najiskusnije igra�i-ce Kaje Popovi�, a zaigrale su Anja Novak, Maja Trupkovi� i Mia Stipan, koja je i izgubila jedini set. U sastavu Mihovlja-na pak u pojedina�nim parti-jama nije bilo Sare Mikac pa je prvi put u sezoni zaigrala Bojana Kolari� i uz nju sestre Dora i Marta Cividini, a Sara je s Bojanom igrala tek igru parova. Razlika u kvaliteti u obje utakmice bila je obilato u korist naših predstavnica pa

su rezultati od 4:0 bili i o�eki-vani. Pobijedile su i MGK Dra-va i Koprivnica, tri kola prije kraja stanje u gornjem dijelu tablice je „gusto“ pa �e naše ekipe morati svojski zapeti i protiv MGK Drave i protiv Moš�enice, protiv kojih još igraju, žele li završiti na pr-vom mjestu. Rezultati: Šen-kovec – Vodovod 4:0 (Novak – Maji� 3:0, Stipan – Pazaver 3:1, Trupkovi� – Kova� 3:0, Novak/Trupkovi� – Maji�/Pazaver 3:0 – sutkinja: Sanja Lopari�, Lopatinec), MGK Drava – Požega 4:0, Mihov-ljan – Vodovod 4:1 (Kolari� – Maji� 3:1, D. Cividini – Pa-zaver 3:1, M. Cividini – Kova� 3:0, Kolari�/Mikac – Maji�/

MSTC �akovec i Putjane u subotu su u utakmicama 9. ko-la gostovali kod Vukovara '91. Uspješniji su u Vukovaru bili igra�i MSTC �akovca. Predvo-�eni mladim Karlom Jamborom, koji je s dvije pojedina�ne pobje-de i u paru s Igorom Tkalecom bio igra� utakmice, a jednu je pobjedu dodao još Nikola Mag-daleni�, savladali su doma�ine s 4:1 i osvojili važne bodove. Tako uspješni nisu bili igra�i Putjana, koji su u Vukovaru igrali bez prvoga igra�a Borisa Preksav-ca, pa su izgubili s 4:1. Po�asnu pobjedu za Putjan�ane izborio je Goran Bali�, dok su Eugen Ši-mon i par Bali�/Šimon izgubili po jednu i Dražen Šantek dvije partije. U ostalim utakmicama postignuti su o�ekivani rezul-

tati, a od naših predstavnika i dalje su najbolji Mihovljan�ani, dok Putjane i MSTC �akovec još uvijek ne mogu do kraja mirno spavati, jer Vukovar�ani do kra-ja prvenstva igraju protiv svojih Slavonaca. Rezultati: Vukovar '91 – Putjane 4:1 (Horvat – Bali� 2:3, Babi� – Šantek 3:0, Kosano-vi� – Šimon 3:2, Babi�/Horvat – Bali�/Šimon 3:2, Horvat – Šan-tek 3:1), Olimpija – Grani�ar 2:4, Dra�ice – Obrtni�ka škola 0:4, Vukovar '91 – MSTC �akovec 1:4 (Horvat – Magdaleni� 2:3, Babi� – Jambor 0:3, Kosanovi� – Tka-lec 3:1, Babi�/Horvat – Jambor/Tkalec 1:3, Horvat – Jambor 1:3), Dra�ice – Grani�ar 1:4, Olimpi-ja – Obrtni�ka škola 4:2. Parovi 10. kola, subota 14. ožujka – u 11 sati: Mladost – Dra�ice, Grani�ar

�akovec “smrznut” na minus 50!

Ivan�ica - Petar Zrinski 64:71

Koprivnica - Podravac 60:100

Križevci - Vindija 63:66

�akovec - Me#imurje 60:110 (14:26, 14:27, 16:27, 16:30)

�AKOVEC: Ranteš 8, Keresteš 11, Vojkovi� 4, Kranj-�ec 3, Vinko 7, Škoda 2, Biševac 6, Vehtersbah 13, Hrka� 6, Novak. Trener Damjanovi� B.MEIMURJE: Gašpari� 10, Kranj�ec 4, Lepen 10, oki� 5, Posavec, Varga 16, Drk 18, Dodlek 9, Rusak 6, Kraja�i� 12, Guld 2, Novak 18. Trener Novak S.

SUPERLIGA za žene – 15. kolo

Sigurna pobjeda Hodošana

2:4, Jaska – HASTK Mladost 0:4, TIS – Pula 4:2. Parovi 16. kola, srijeda 25. velja�e – u 11 sati: Dr. �asl – TIS; u 17 sati: Varaždin – Mladost Petrinja; �etvrtak 26. velja�e u 16 sati: Hodošan – Bjelovar, 22. ožuj-ka Pula - Jaska.(dg)

PRVA HL žene istok – 9. kolo

Šenkovec i Mihovljan slavili protiv osje�kog Vodovoda

Pazaver 3:0 – sudac: Zoran Vidovi�, Mihovljan), Kopriv-nice Požega 4:1, Moš�enica slobodna. Parovi 10. kola, subota 14. ožujka – u 11 sati: Vodovod – MGK Drava, Mo-š�enica – Šenkovec; u 17 sati: Vodovod – Koprivnica, Mo-š�enica – Mihovljan; Požega je slobodna.

(dg)

– Vukovar '91, MSTC �akovec – STARR, Putjane – Mihovljan; u 17 sati: Mladost – Olimpija, Obrtni�ka škola – Vukovar '91, Putjane – STARR, MSTC �akovec – Mihovljan.

(dg)

PRVA HL muški istok – 9. kolo

MSTC �akovec pobijedio Vukovar '91, a Putjane izgubile

27. velja�e 2015. ��

Poslovnica PrelogGlavna 5, 40323 Prelog

040 637 555

PORDENONE – Sajam Cvijeća I Vrtlarstva VILLESSE I TIARE 07.03.15.cijena 190,00 kn

DAN ŽENA : TRST & MIRAMARE 08.03.15. 165,00 kn

DAN ŽENA : Beč & Dvorac Carice Sissi 08.03.15.250,00 kn

MAKEDONIJA ZA GURMANE 28.03., 30.04., 08.10.15.1.790,00 knCVJETNICA U RIMU 26.03.; 30.04.15.1190,00 kn

Poslovnica Čakovectel. 31 44 55

(u sklopu hotela "Park")

Poslovnica Ivanec

V. Nazora 4 tel. 042 493 900

U subotu je Društvenom domu Palinovec održana godišnja skupš� -na ŠRD-a “Šaran” Palinovec, uz na-zo�nost velikog broja �lanova. Pred-sjednik ŠRD-a “Šaran” Ivan �anadi u svojem je izvješ�u o radu naglasio da su �lanovi društva u protekloj godini imali osam radnih akcija na ure�enju okoliša i šetnice oko ribi�ke grabe, te na održavanju objekata, �iš�enju jezera, ure�enju kupa drugim akci-jama. Zajedni�ki je izgra�eno i bo-�alište za rekreaciju. Prošle godine društvo je bilo doma�in op�inskog natjecanja ribi�kih društava. Prošle godine jezero je poribljeno sa 106 kilograma šaranske mla�i, o �emu je izvjes� o Josip Tomašek u ime Ko-misije za poribljavanje.

Upu�ene su �es� tke junioroskoj ekipi na uspjesima u sastavu Renato Bari�, Damir Horvat i Marko �ana-di koji su vodili Goran Novak i Ivan Horvat.

Posebna zahvala upu�ena je svim udrugama mjesta i Udruzi žena Palinovec koje su pomogle organizi-ra� seoske igre mještana Palinovca, a koje su održane na prostorima “Šarana”, koji je bio organizator i doma�in. Rad društva pozdravili su predstavnici DVD-a Palinovec, Druš-tva žena, NK-a “Mladost”, Udruge mladih i ribi�kih društava iz Op�ine Donji Kraljevec.

U planu rada za ovu godinu predvi�eno je poribljavanje, su-djelovanje u natjecanjima ribi�a, okupljanje svih druga u Palinov-cu, angažiranje u akcijama zaš� -te i ure�enja okoliša kao i radnim akcijama, te nastavak ak� vnos�

TABLICA1. Šenkovec-Petk. 2 12 10 1 1 85:35 21

2. Putjane Brid 12 10 0 2 89:31 20

3. Katex 13 8 2 3 79:51 18

4. Hodošan 1 12 9 0 3 67:53 18

5. Kos-Kotoriba 2 13 7 1 5 69:61 15

6. �akovec 1 13 3 3 7 53:77 9

7. Mihovljan 2 12 3 1 8 42:78 7

8. HE-DRA 1 12 2 2 8 49:71 6

9. Putjane 2 12 3 0 9 46:74 6

10. Nedeliš�e 1 13 2 0 11 41:89 4

TABLICA1. Šenkovec-Petk. 3 13 10 2 1 86:44 22

2. Lopa� nec 1 13 9 1 3 80:50 19

3. �akovec 2 13 7 3 3 74:56 17

4. MSTC �akovec 2 13 7 2 4 79:51 15

5. Mala Subo� ca 1 13 6 2 5 71:59 14

6. Draškovec 13 6 2 5 70:60 14

7. Kos-Kotoriba 3 13 5 1 7 59:71 11

8. Lopa� nec 2 13 3 2 8 50:80 8

9. Prelog-DG Sport 1 13 2 3 8 57:73 7

10. �akovec 3 13 1 0 12 24:106 2

TABLICA1. Nedeliš�e 2 13 9 0 4 75:55 18

2. Mihovljan 3 Prima 13 8 1 4 83:47 17

3. Hodošan 2 13 6 5 2 71:59 17

4. Šenkovec-Petk. 4 13 7 2 4 67:63 16

5. Donji Kraljevec 2 13 6 3 4 71:59 15

6. HE-DRA 2 13 6 3 4 70:60 15

7. Hodošan 3 13 4 3 6 58:72 11

8. �akovec 4 13 2 4 7 53:77 7

9. Putjane 3 13 2 3 8 48:82 7

10. Donji Kraljevec 1 13 1 4 8 54:76 6

TABLICA1. ŠŠK �ak 12 12 0 0 95:25 24

2. Putjane 4 12 9 1 2 76:44 19

3. Mala Subo� ca 2 10 8 1 1 66:34 17

4. Kos-Kotoriba 4 12 4 3 5 58:62 11

5. Putjane 5 12 3 2 7 48:72 8

6. Gori�an 1 11 2 3 6 47:63 7

7. Šandorovec 11 2 3 6 42:68 7

8. Lopa� nec 3 12 2 1 9 44:76 5

9. Prelog-DG Sport 2 10 2 0 8 34:66 4

TABLICA1. Mihovljan 4 13 9 2 2 83:47 20

2. �akovec 5 13 8 4 1 77:53 20

3. Kos-Kotoriba 5 13 8 3 2 72:58 18

4. Rozika biro 13 7 2 4 69:61 16

5. Orehovica 13 4 3 6 66:64 11

6. Putjane 8 13 2 6 5 61:69 10

7. Zasadbreg 13 4 2 7 57:73 10

8. Prelog 3 13 4 2 7 57:73 10

9. Putjane 6 13 2 3 8 57:73 7

10. Donji Kraljevec 3 13 3 1 9 51:79 7

TABLICA

1. USTA Belica 1 13 10 3 0 107:23 23

2. Gori�an 2 13 9 2 2 76:54 20

3. Dragoslavec Breg 13 9 1 3 79:51 19

4. �akovec 6 13 7 3 3 70:60 17

5. Putjane 7 13 6 1 6 65:65 13

6. Nedeliš�e 3 13 5 3 5 63:67 13

7. USTA Belica 2 13 4 4 5 67:63 12

8. Sveta Marija 1 13 2 2 9 47:83 6

9. Gori�an 3 13 1 3 9 48:82 5

10. Mala Subo� ca 3 13 1 0 12 28:102 2

KONA�NA TABLICA1. Šenkovec-Petk. 5 12 11 0 1 84:36 22

2. Mihovljan 5 12 10 1 1 91:29 21

3. Putjane 9 12 7 2 3 75:45 16

4. Prelog 4 12 6 1 5 67:53 13

5. Šenkovec-Petk. 6 12 3 0 9 35:85 6

6. USTA Belica 3 12 2 1 9 37:83 5

7. Mihovljan 6 12 0 1 11 31:89 1

KONA�NA TABLICA

1. HE-DRA 3 12 12 0 0 90:30 24

2. Donji Vidovec 1 12 9 0 3 82:38 18

3. Kos-Kotoriba 6 12 8 0 4 72:48 16

4. Donji Vidovec 2 12 4 2 6 56:64 10

5. Gori�an 4 12 4 1 7 59:61 9

6. Sveta Marija 2 12 3 1 8 49:71 7

7. Sveta Marija 3 12 0 0 12 12:108 0

13. kolo županijskih stolnoteni-skih liga Me�imurske novine obilje-žile su �ak 3 odgode, od �ega 2 u 1. ligi izme�u HE-DRE 1 i Putjana 2, te Mi-hovljana 2 i Putjane Brida. U vje�itom derbiju 1. lige Šenkovec-Petkovi� 2 je pobijedio u gos� ma Kos-Kotoribu 2 sa 7:3. U drugoj ligi je Šenkovec-Petkovi� 3 o�ekivano svladao Lopa-

tinca 2 s 8:2. �akovec 4 nije došao na odigravanje utakmice 3. lige kod Donjeg Kraljevca 2 pa gubi 10:0 bb i kažnjava se 1 kaznenim bodom, te nov�anom kaznom od 100 kn. �ak je svlada sa 9:1 Kos Kotoribu 4 i sigu-ran je na vrhu. Nakon neriješenoga ishoda utakmice izme�u �akovca 5 – Kos-Kotoribe 5, u petoj ligi ponovo

smjena na vrhu, gdje se na �elo tabli-ce vra� o Mihovljan 4. USTA Belica 1 sigurno predvodi šestu ligu nakon što je ponovo slavila, pobjedivši Putjane 7 sa 8:2. Nakon odigranog regular-nog djela sezone na vrhu 7A lige je Šenkovec Petkovi� 5 , dok je HE-DRA 3 na vrhu 7B lige, a s razigravanjem po�inju 7. ožujka. (dg)

SPORTSKI RIBOLOV

SKUPŠTINA SRD ME�IMURSKE ŽUPANIJE

2014. godina ostat �e povijesno zapisana

U restoranu Kristal u �a-kovcu održana je redovna sjednica skupštine Saveza SRD Me�imurske županije. Na skupštini su bili prisutni �lanovi skupštine koji su imali punomo� za prisustvovanje.

Skupštinu je otvorio pred-sjednik Saveza Zoran Pfeifer. Pfeifer je istaknuo kako je ponosan što je Savez u 2014. godini izvrsno radio. Poseb-no je ponosan na natjecatelje (sve kategorije), te na uspješno održano Svjetsko prvenstvo u

ribolovu �iji smo bili doma�i-ni. Iza nas je uglavnom povije-sna godina za sportske ribi�e Me�imurja. Pfeifer je nadalje naveo kako je Izvršni odbor donio i ispoštovao sve zakon-ske akte. Nakon što su iznese-na izvješ�a o radu, �inancijska izvješ�a, izvješ�e Nadzornog odbora, uslijedila je diskusi-ja o istima, te su jednoglasno prihva�ena. Nakon toga iznijet je plan rada Saveza (planovi komisija) i �inancijski plan, koji su nakon diskusije, jednogla-

sno prihva�eni. Zatim je jed-noglasno usvojen novi Statut Saveza koji �e sva ribolovna društva uskoro dobiti, s ne-kim novostima. Kako je 2014. godina bila iznimno plodna sportskim uspjesima me�i-murskih ribi�a, sljedila je do-djela priznanja za ostvarene izuzetne sportske rezultate.

Sportskom ribolovnom društvu Amur Nedeliš�e dodijeljeno je priznanje po-vodom 20 godina uspješnog rada i suradnje. Po završetku dodjele zasluženih priznanja svima prisutnima predsjed-nik predsjednik je zaželio pu-no zdravlja i sre�e, te uspješnu natjecateljsku godinu, nakon �ega je nastavljeno druženje zaljubljenika u sportski ribo-lov.

SKUPŠTINA ŠRD-a “Šaran” Palinovec

Osam radnih akcija i seoske igre

na ure�enju mrjes� lišta, bo�ar-ske staze i ure�enju jezera.

Za pomo� i radu u društvu priznanja su dobili: Vlado Zeleni�, Vlado Sabol, Ivica Brumen, Bo-žo Žvorc, Tomislav Srpak, Blažen Sabol, Vladimir Ivkovi�, Marko Perkovi�, Vlkado Kerovec, te DVD Palinovec, Tim Novak i Arteferro Dohomont, dok su žene uz Valen-� novo dobile po ružu.

Na�elnik Op�ine Donji Kralje-vec Miljenko Horvat pohvalio je rad društva, ali i sve udruge Pali-novca zbog sloge te napomenuo da �e Op�ina maksimalno poma-ga� ak� vnost za op�e društvenu korist.

No ove godine udruge su dobile nešto manje sredstava zbog druga�ijeg usmjeravanja poreza za Op�inu Donji Kralje-vec, a to zna�i da je ostala bez oko 800.000 kuna. - rekao je na�elnik Horvat. (J. Šimunko)

Gulaš i mladiZa sve uzvanike i �lanove

udruge pripremljen je gulaš koji je brzo nestao. Dobri kuhari bili su Josip �emerika i Josip Toma-šek. Obojica su zaposlena u tvrtki LPT u Prelogu i u svoje slobodno vrijeme rado prošetaju uz jezero i odmaraju iz ribi�ke ak� vnos� te sudjeluju u ak� vnos� ma udruge.

Josip �emerika kaže: - Ne mogu se potuži� , pla�e su uvijek na vrijeme, makar bih poželio da budu više. Volim prirodu i šetnje, uz jezero, kad se samo sje� m ka-ko je brzo o� šla mladost...

Danas si nitko i ništa ako ne završiš fakultet. Nastojim djeci i mladima re�i da se moraju školova� , to je danas impera� v vremena.

Vodstvo udruge na godišnjoj skupštini

I. ŽUPANIJSKA LIGA ME�IMURSKE NOVINE

REZULTATI - 1. LIGA: Kos-Kotoriba 2 – Šenkovec-Petkovi� 2 3:7, �akovec 1 – Katex 1:9, Nedeliš�e 1 – Hodošan 1 4:6, HE-DRA 1 – Putjane 2 i Mihovljan 2 – Putjane Brid od-go�eno.

Parovi 14. kolo: Šenkovec-Petk. 2 - Mi-hovljan 2, Putjane Brid - Nedeliš�e 1, Hodošan 1 - HE-DRA 1, Putjane 2 - �akovec 1, Katex - Kos-Kotoriba 2

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Saša Suhodol�an (Hod 1) 23/1, Bujan

(Kat) 35/4, Bari� (Š-P) 23/3, Preksavec (PB) 31/5, Jurinec (Š-P 2) 30/5, Šimon (PB) 27/6, Paula Marka� (Hod 1) 29/7, Podkrajac (Mih 2) 15/6, D. Radmani� (Kos-K 2) 25/14, S. Vidovi� (Kos-K 2) 25/14, K. Kova�i� (Kat) 24/15…

II. ME�IMURSKA LIGA ME�IMURSKE NOVINE

REZULTATI - 2. LIGA: Prelog-DG Sport 1 – �akovec 2 2:8, Šenkovec-Petkovi� 3 – Lopa-� nec 2 8:2, Kos-Kotoriba 3 – Draškovec 6:4, MSTC �akovec 2 – �akovec 3 10:0, Lopa� nec 1 – Mala Subo� ca 1 6:4.

Parovi 14. kolo: HE-DRA 2 - Donji Kralje-vec 2, �akovec 4 - Hodošan 2, Šenkovec-Pet-kovi� 4 - Putjane 3, Nedeliš�e 2 - Mihovljan 3 Prima b., Donji Kraljevec 1 - Hodošan 3.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Ema Toplek (Š-P 4) 27/0, Bojana Kolari�

(M3PB) 25/7, J. Repalust (HE-DRA 2) 30/9, M. Vidovi� (M3PB) 25/8, J. Magdaleni� (Hod 2) 29/10, Mar�ec (Ned 2) 29/10, Vuruši� (�K 4) 25/9, Labazan (M3PB) 21/9, Tamara Koprivec (Ned 2) 18/8, M. Belovari (DK 1) 25/14, Krznar (Hod 2) 25/14, Hajdinjak (Š-P 4) 18/12, Miket-gek (DK 2) 23/16…

IV. ME�IMURSKA LIGA ME�IMURSKE NOVINE

REZULTATI - 4. LIGA: Lopa� nec 3 – Putja-ne 5 4:6, ŠŠK �ak – Kos-Kotoriba 4 9:1, Gori�an 1 – Putjane 4 3:7, Prelog-DG Sport 2 – Mala Subo� ca 2 odgo�eno, Šandorovec slobodan.

Parovi 14. kolo: Putjane 5 - Prelog-DG Sport 2, Mala subo� ca 2 - Gori�an 1, Putjane 4 – Šandorovec, Kos-Kotoriba 4 - Lopa� nec 3, �ak slobodan.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Nino Bašek (MS 2) 29/1, I. Fileš (�ak)

23/3, Zvonar (�ak) 23/3, Turk (�K 2) 20/7, Sovi� (Kos-K 4) 20/7, R. Novak (Put 4) 24/9, V. Grgi� (�ak) 19/8, D. Gudlin (Gor 1) 22/11, Drabi� (Put 4) 13/7, Strbat (Put 4) 18/12…

V. ME�IMURSKA LIGA ME�IMURSKE NOVINE

REZULTATI - 5. LIGA: Donji Kraljevec 3 – Putjane 6 6:4, Prelog 3 – Zasadbreg 9:1, Rozika biro – Orehovica 7:3, Putjane 8 – Mihovljan 4 4:6, �akovec 5 – Kos-Kotoriba 5 5:5.

Parovi 14. kolo: Donji Kraljevec 3 - �ako-vec 5, Kos-Kotoriba 5 - Putjane 8, Mihovljan 4 – Orehovica, Rozika biro - Prelog 3, Zasadbreg - Putjane 6.

Najuspješniji igra�i/igra�ice:Stjepan Škoda (Kos-K 5) 34/2, Sirc (RB)

32/3, Bubek (Mih 4) 34/5, Jagar (Pr 4) 24/5, Pa-ni� (Put 8) 32/7, Z. Novak (Put 6) 30/9, Peras (�K 5) 27/11, Vesna Wrana (Mih 4) 25/12, Šalamon (�K 5) 26/13, To. Radek (Zas) 21/11, Fran�i� (Pr 4) 22/12, Kopjar (RB) 18/10, K. Ivanuši� (Or) 24/15…

VI. ME�IMURSKA LIGA ME�IMURSKE NOVINE

REZULTATI - 6. LIGA: Putjane 7 – USTA Belica 1 2:8, USTA Belica 2 – Gori�an 2 4:6, Ne-deliš�e 3 – Dragoslavec Breg 5:5, Sveta Marija 1 – �akovec 6 3:7, Gori�an 3 – Mala Subo� ca 3 8:2; odg. utakmica 12. kola: Gori�an 2 – Ne-delišp�e 3 6:4.

Parovi 14. kolo: USTA Belica 1 - Gori�an 3, Mala Subo� ca 3 - Sveta Marija 1, �akovec 6 - Nedeliš�e 3, Dragoslavec Breg - USTA Belica 2, Gori�an 2 - Putjane 7.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Denis Tratnjak (UB 1) 27/2, Braniša (UB

1) 20/3, Merdanovi� (UB 1) 23/4, Cerovec (�k 6) 26/7, Markuši� (Gor 2) 27/8, Dokleja (Ned 3) 26/8, D. Se�an (UB 2) 21/7, Premuš (UB 1) 21/8, Jambrovi� (DB) 26/12, Kos (DB) 26/12, I. Musta� (SM 1) 22/15, Barbi� (�K 6) 23/16…

VII. A ME�IMURSKA LIGA ME�IMURSKE

NOVINEREZULTATI - 7.A LIGA (14. kolo): Mihov-

ljan 6 – Putjane 9 4:6, USTA Belica 3 – Mihov-ljan 5 1:9, Prelog 4 – Šenkovec-Petkovi� 6 8:2, Šenkovec-Petkovi� 5 slobodan.

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE Me�imurske novine – 13. kolo

Važna pobjeda druge ekipe Šenkovca u najja�oj ligi

Parovi 14. kolo: �akovec 2 - Lopa� nec 1, Mala Subo� ca 1 - MSTC �akovec 2, �akovec 3 - Kos-Kotoriba 3, Draškovec - Šenkovec-Pet-kovi� 3, Lopa� nec 2 - Prelog-DG Sport 1.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Goran Bali� (Š-P 3) 31/4, Rožman (�K

2) 33/6, Pongra�i� (MS 1) 32/7, Varga (Draš) 28/11, Nedeljka Mun�ar (Draš 21/9, Damir Iva-nuša (Lop 1) 27/12, Šol� � (Lop 1) 23/11, Hozjak (P-DGS 1) 26/13, Jakupak (Kos-K 3) 21/11, Maja Trupkovi� (Š-P 3) 24/13, Bel (Lop 1) 24/15…

III. ME�IMURSKA LIGA ME�IMURSKE NOVINE

REZULTATI - 3. LIGA: Hodošan 3 – HE-DRA 2 6:4, Mihovljan 3 Prima biro – Donji Kraljevec 1 8:2, Putjane 3 – Nedeliš�e 2 3:7, Hodošan 2 – Šenkovec-Petkovi� 4 5:5, Donji Kraljevec 2 – �akovec 4 10:0 bb.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Noa Vresk (Mih 5) 34/1, Tomaši� (Š-P 5)

19/3, Ratajec (Š-P 5) 19/4, H. Vadlja (Pr 4) 22/5, S. Novak (Š-P 5) 22/5, Subo� � (Put 9) 18/5, Vin-kovi� (Mih 5) 21/8, N. Zvonarek (Pr 4) 23/13, Bajuk (Put 9) 17/11, Doboši� (Put 9) 17/12…

VII. B ME�IMURSKA LIGA ME�IMURSKE

NOVINEREZULTATI - 7. B LIGA (14. kolo): Donji

Vidovec 1 – Kos-Kotoriba 6 4:6, Sveta Marija 2 – Donji Vidovec 2 5:5, Gori�an 4 – Sveta Marija 3 10:0, HE-DRA 3 slobodna.

Najuspješniji igra�i/igra�ice: Mihael Vadas (HE-DRA 3) 23/2, Kedme-

nec (DV 1) 28/3, Igrec (Kos-K 6) 26/3, K. Kova� (HE-DRA 3) 25/7, Mihoci (HE-DRA 3) 15/5, I. Balent (HE-DRA 3) 16/7, M. Šlibar (DV 2) 22/10, Matulin (DV 1) 16/8, Nika Lukša (Kos-K 6) 23/13, Dolenec (DV 1) 15/9…

27. velja�e 2015.��

U sportskoj dvorani II. OŠ �akovec u uspješnoj organiza-ciji BK ”Me�imurje” �akovec održan je 2. Savezni turnir HK-a 2014./2015. za veterane +35 te +45 i poletarce u-11. Veterani su imali odli�an nastup: osvojeno je 6 medalja - Danijel Zadravec bio je zlatni u paru i miksu +35 sa Biserom Zadravcom, a Filip Vadlja osvojio je pojedina�no srebro u +45. Vrlo dobar nastup imali su i poletarci: Ivan Grubi� i Elena Novak osvojili 4. mjesta.

Na turniru je nastupilo 22 po-letaraca iz 5 klubova Hrvatske i 29 veterana iz 5 klubova Hrvatske, a me�u njima ekipa poletaraca pod vodstvom trenera Tomislava Gru-bi�a te veteranska ekipa BK Me-�imurje pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca.

U konkurenciji poletaraca pobjedu je ostvario Roko Pipu-ni� ( PZ ) pobjedivši u finalu Vida Matani�a (MZ ) sa 2:0. Tre�e mje-sto osvojio je Filip Antunovi� ( VG ) pobjedivši našeg Ivana Gru-bi�a ( M� ) sa 2:0 ( 23:21, 21:11).Poredak ostalih naših: 5. Dino Blaži� i 11. Blaž Lukša ( oba M� ). Me�u poletarkama slavila je Dora Martinuš ( MZ ) pobjedivši u finalu Anu Ani� ( VG ) sa 2:0. Tre�e mjesto osvojila je Stella Balenovi� ( MZ ) pobjedivši našu Elenu Novak ( M� ) sa 2:0 ( 21:7, 21:19 ). Poredak ostalih naših igra�ica: 8. Iva Bratuša ( M� ).

U konkurenciji veterana +35 pobjedu je odnio Antonio Lovri�

Streli�arski klub Cekin iz Varaždina bio je doma�in streli�arima �itave Hrvatske koji su kroz zimsku sezonu dvoranskih turnira uspjeli ostvariti normu i ostvari-ti pravo nastupa na ovom državnom prvenstvu. Naši streli�ari „Katarina Zrinski“ nastupili su sa devet natjeca-telja i osvojili �etiri medalje. U stilu standardnog luka me-�u seniorima zlatnu medalju i naslov državnog prvaka osvojio je Miljenko Kalšan dok je Mario Hegeduš osvo-jio bron�anu medalju. Me�u kadetima Krunoslav Sušec osvojio je zlatnu medalju.

U stilu olimpijskog luka me�u veteranima najbolji je nakon borbi raspucavanja bio Božidar Vuruši� osvojivši zlatnu medalju i naslov dr-žavnog prvaka.

Me�u seniorima nastupilo je naših pet natjecatelja, ali na žalost nisu uspjeli u�i u final-

Prošle subote u Ivani�-Gra-du u sportskoj dvorani Žeravi-nec održan je 27. tradicionalni me�unarodni kup Mladosti u karateu. Na turniru je nastupilo 560 natjecatelja iz 57 klubova. Na turniru su nastupili i mladi karatisti Globusa iz �akovca koji su u vrlo jakoj konkurenciji osvojili 8 medalja (3 zlatne, 3 srebrne i 2 bron�ane medalja).

Medalje za Karate klub Glo-bus osvojili su: Lovro Farkaš – ml. u�enici borbe -38 kg. Josip Sluki� – u�enici borbe -46 kg i Teo Ke�keš – ml. kadeti borbe -48 kg (zlato), Nikola Topli�a-

nec – ml.u�enici borbe -30 kg, Kristian Topli�anec – u�enici borbe -34 kg i Elena Ke�keš – ml.kadetkinje borbe -55 kg (srebro), te Teo Ke�keš – u�enici borbe +46 kg i Nikola Topli�anec – u�enici borbe -30 kg (bronca).

Na turniru su nastupili još Emily Beti i Aleksandar Šimu-ni�, no unato� vrlo dobrim na-stupima ostali su bez medalja, no odli�nim nastupima skupili su vrijedno iskustvo za budu-�e nastupe. Natjecatelje su na turniru vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki�.

(mn)

Tin Furdi je na Pliva�-kom mitingu “Žabac” osvojio tri medalje i isplivao limite kojima je osigurao nastup na Prvenstvo Hrvatske koje �e se održati u Rijeci. Uz Ti-na plasman na PH dosad su ostvarili Luka Dodlek, Lovro Tkal�ec, Marko Kereta i Kaja Sabol.

Pliva�i �akove�kog pli-va�kog kluba Marko Kereta i Tin Furdi u kategoriji ka-deta s trenerom Goranom Kolari�em nastupili su na 8. pliva�kom mitingu “Žabac” u Zagrebu. Furdi je osvojio tri medalje, a briljirao je na 200 m le�no gdje je uzeo zlato. Kereta je bio 4. i 5. u leptiru, odnosno le�nom stilu.

To je peto po redu, prvo u velikom 50 m bazenu Grand prix natjecanje za kadete i mla�e kadete u organizaciji Hrvatskog pliva�kog saveza i klubova, ovaj put je to bio pliva�ki klub Mladost iz Za-greba.

HPS mini Grand prix je namijenjen mla�im pliva-�ima i pomo�u njega HPS dodatno želi naglasiti kako u ovoj �azi razvoja pliva�i i

pliva�ice moraju razvijati aerobnu bazu (800m i 400m slobodno) i trenirati sve �etiri pliva�ke tehnike (le�no, pr-sno, leptir i kraul). Natjecatelj ima pravo nastupiti na svim natjecanjima Grand prix, a za ukupan plasman zbrajaju se najbolji plasmani na 6 natje-canja.

Na natjecanju je nastupi-lo 240 pliva�a i pliva�ica iz 20 kluba. Natjecanje se održalo u kategoriji kadeta i mla�ih kadeta.

Tin Furdi osvojio je tri medalje i isplivao limite ko-jima je osigurao nastup na Prvenstvo Hrvatske koje �e se održati u Rijeci. Uz Tina plasman na PH do sada su ostvarili Luka Dodlek, Lovro Tkal�ec, Marko Kereta i Kaja Sabol. (mn)

( PZ ) pobjedivši u finalu Marjana Vugrinca ( KC ) sa 2:0. Poredak naših: 9. Nikola Šoštari� ( M� ).

Me�u veterankama +35 pr-vo mjesto osvojila je Nina Kova-�i� ( MZ ), drugo mjesto naša Du-bravka Kiš Lukša ( M� ) i tre�e mjesto naša Ana Marija Horvat ( M� ). Poredak ostalih naših: 4. Sanja Majsen ( M� ).

U konkurenciji veterana pa-rova +35 pobjedu je ostvario naš Danijel Zadravec sa Marjanom Vugrincem ( M� /KC ) pobjediv-ši u finalu par Antonio Lovri� / Boris Slanc ( PZ ) sa 2:0. Pore-dak ostalih naših: 4. Filip Vadlja /Nikola Šoštari� (M� ) i 7. Damir Špiranec / Miroslav Samardži� ( M� / KC).

U konkurenciji mješovitih parova +35 prvo mjesto osvo-jio je naš par Danijel i Bisera

Zadravec ( M� ), drugo mjesto naš par Nikola Šoštari� / Ana Marija Horvat ( M� ) i tre�e Mi-roslav Vurdelja / Nina Kova�i� ( MZ ). Poredak ostalih naših: 4. Radovan Petrovi� / Dubravka Kiš Lukša i 5. Rajko Bel / Sanja Majsen ( oba M� ).

+45 pobjedu je ostvario Željko Sen�ner ( VG ) pobjedivši u finalu našeg Filipa Vadlju ( M�

) sa 2:0. Poredak ostalih naših: 8. Rajko Bel i 10. Damir Špiranec ( oba M� ).

U konkurenciji parova ve-terana +45 pobjedu je ostvario par Zdenko Mihetec / Marjan Vugrinec ( SZ/KC ), a naš par Fi-lip Vadlja / Rajko Bel zauzeo je 5. mjesto. Voditelj natjecanja bio je Tomislav Grubi�, a suci Viktor Ruži� i Filip Mikolaj iz �akovca.

STRELI�ARSTVO

DVORANSKO PRVENSTVO HRVATSKE u streli�arstvu održano je u Varaždinu

Tri zlata i bronca za me�imurske streli�are

Streli�ari Katarine Zrinske nakon DPH u Varaždinu

ne borbe za medalje. Krešimir Štrukelj zauzeo je šesto mje-sto, Mihael Štebih 11. mjesto, Mladen Kodba 12. mjesto i Tihomir Miljan 16. mjesto.

Ekipa u sastavu Štrukelj, Štebih i Kodba zauzela je drugo mjesto. Ivo Ma�ek na-stupio je me�u kadetima i pri tom zauzeo peto mjesto.

U dvoranskom dijelu sezone ostaje još prvenstvo Hrvatske za djecu koje �e se održati za mjesec dana u Ri-jeci. (mn)

BADMINTON

KARATE

PLIVANJE

PLIVA�I �PK-a nastupili na Grand Prix mitingu u Zagrebu

Pliva� Tin Furdi osvojio zlato

Tin Furdi na pobjedni�kom postolju u Zagrebu

KUP MLADOSTI u Ivani�-Gradu

Karatistima Globusa osam medalja

SAVEZNI TURNIR poletaraca i veterana održan u �akovcu

Raspoloženi doma�i igra�i(ce) u veteranskoj konkurenciji

Veterani Me�imurja bili su uspješni na doma�em terenu

27. velja�e 2015. �PIŠE: ŽELJKO SOKA�FOTO: MARIO NARAN�A /VIPRO PRELOG

U srijedu, 25. velja�e, u Domu kulture Grada Preloga održana je

dodjela nagrada najboljim sportašima Grada Preloga za 2014. godinu, a u organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. Alan Perko i Rukometni klub Prelog pro-glašeni su najuspješnijim sportašima Grada Preloga za 2014. godinu.

Bogata je sportska obi-telj u Prelogu. Prošle godine posebnu pozornost imao je sportski ribolov – Prelog je bio doma�in Svjetskog ribo-lovnog prvenstva. Obnovljen je Park Mladosti u Prelogu. Bilo je dobrih i lošijih rezul-tata. Sport u Prelogu ima izuzetnu masovnost, u preko �etrdesetak udruga okupljen je veliki broj sportaša, volon-tera, ljubitelja sporta. Sport je nezaobilazan dio grada koji je proslavio 750. godina po-stojanja. O sportu u prošloj godini govorio je predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Preloga Mato Kljaji�, a sportaše Preloga pozdravili su gradona�elnik Preloga Ljubomir Kolarek te zamjenik župana Me�imurske župani-je Zoran Vidovi�. Predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Preloga Mato Kljaji� naglasio je problem financira-nja sporta te pozvao uspješne gospodarstvenike Preloga da prona�u interes u financira-nju sporta i sportskih udruga.

Rukometaši igraju I. HRL, odli�na

GlavaticaŠto se ti�e naslova najbo-

lje ekipe nije bilo lako odabra-ti najbolju. Iza rukometaša Preloga, ali i sportskih ribi�a Glavatice bila je izvrsna se-zona. Na kraju je tro�ej ipak otišao u ruke rukometaša.

Seniorski sastav Ruko-metnog kluba Prelog natje-cao se prošle sezone u I. Hr-vatskoj rukometnoj ligi koja predstavlja najviši rang na-tjecanja u kojem se RK Prelog dosada natjecao, a koja broji trinaest klubova iz cijele ze-mlje. Na kraju sezone osvo-jeno je visoko šesto mjesto, što je izvanredan rezultat s obzirom da su svi protivnici u ligi klubovi koji �unkcioniraju

na pro�esionalnoj ili polupro-�esionalnoj razini. Seniorski sastav RK Prelog osvojio je u 2014. godine i rukometni kup Rukometnog saveza Me�imurja te su time izborili plasman u šesnaestinu fina-la Hrvatskog rukometnog kupa. Dvojica igra�a Preloga nagra�eni su krajem prošle godine i posebnim pojedina�-nim priznanjima. Mario Beli� proglašen je najboljim ruko-metašem Me�imurja, a Ivan Koprek najboljim mladim rukometašem Me�imurja, prema izboru Rukometnog saveza Me�imurske županije. Rukometaši Preloga ponosni su na �injenicu da za svoj rad i trud ne primaju nikakvu naknadu, a kompletna je mom�ad Preloga proistekla iz vlastite rukometne škole.

Perko briljirao u klubu i reprezentaciji

A lan Perko � lan je Športsko ribolovnog druš-

tva Glavatica iz Preloga te je ve� niz godina dio ribolovne elite Hrvatske. �lan je seni-orske ekipe Glavatica P�ei-�er TTI koja je i ove godine bilježila odli�ne rezultate u natjecanjima Prvenstva Hr-vatske i Kupa Hrvatske. U Prvoj hrvatskoj ligi osvojili su naslov viceprvaka. Alan Perko prvak je Hrvatske u kategoriji mladih ribolova-ca do dvadesetitri godine. Osvojio je tre�e mjesto u seniorskoj kategoriji Prven-stva Hrvatske. Drugim mje-stom majstorica u kategori-ji seniora izborio je mjesto u seniorskoj reprezentaciji s kojom je na Svjetskom se-niorskom prvenstvu u Pre-logu osvojio šesto mjesto, što je drugi po redu najbolji rezultat hrvatske reprezen-tacije u povijesti. Sudionik je Svjetskog prvenstva do 23 godine u Francuskoj gdje je s reprezentacijom osvojio petnaesto mjesto. Hrvatski

PROGLAŠENI najsportaši Grada Preloga za 2014. godinu

Još jednom rukometaši i sportski ribi� Alan Perko

olimpijski odbor katego-rizirao je Alana Perka kao vrhunskog sportaša III. ka-tegorije.

PriznanjaPriznanja su primili

mladi sportaši Erwin Ško-da ( ŠRD Glavatica ), Patrik Tkalec ( Grappling klub Maximus ), Ivan Koprek (

RK Prelog ) te ekipa osmo-godišnjaka, U-8 Nogomet-ne škole Prelog. Prizna-nja za dugogodišnji rad u sportu primili su Tihomir Ro�ak iz NK Naprijed Cir-kovljan, Darko Pandur iz RK Prelog, Zoran P�ei�er iz ŠRD Glavatica, Josip Igrec ( posmrtno ) iz NK �ukovec 77 te Nogometni klub �SK – a iz �ehovca za 40 godi-na djelovanja i veteranski sastav Tenis kluba Prelog.

Nagrade su predali Mato Kljaji�, predsjednik Zajed-nice sportskih udruga Gra-da Preloga te gradona�el-nik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

U zabavnom programu nastupale su �lanice Pjeva�-kog zbora Grada Preloga te �lanovi plesnih klubova iz Ma�arske Sportsko fitness klub „Szan dia Studio“ te Era-klin Dance Club iz Nagyka-nisze.

Najbolja ekipa i sportaš Preloga: rukometaši i Alan Perko

Priznanja za dugogodišnji rad u sportu

Nagra�eni su i mladi sportaši

54 Rekreacija 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Vježbe s medicinkom2

4a 4b

1a 3

Vježba 1

�u�anj s podizanjem me-dicinke iznad glave.

Vježba 2

Sklekovi sa smanjenom bazom oslonca s rukom na

povišenju.

Vježba 3

Ruski twist radite tako da medicinku spuštate sa stra-ne prema podu, naizmjen-

ce mijenjaju�i stranu.

Vježba 4

Paralelni �u�anj medicin-kom s predru�enjem.

Woman art-centar za rekreaciju, sport i plesFacebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82Adresa: PC Aurora, Franje Pun�eca 2, �akovec

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

Me�imurske Novine i Woman Art vas daruju sa 2 treninga u jednom tjednu po vlastitoj želji

Znam da vas sama po-misao na medicinku baca u prošlost. Svi se sje�amo školske dvorane, no ne-kako smo se sa zadnjim školskim danima potajice nadali da je više ne�emo sresti i logi�no se oprostili s njom. Uzevši u obzir to da nam je ostala u gorkom sje-�anju, odlu�ila sam napra-viti jedan trening za vas.

Znam da �ete, ako dosad niste, zavoljeti ovaj pre-divni rekvizit i uvrstiti ga u svoj trening s vanjskim optere�enjem.

Najprije savjet kod kupnje. Važno je da vam nije preteška, s obzirom na to da je možete kupiti u raznim kilažama, oda-berite kilažu s kojom �ete mo�i odraditi cijeli trening. Najve�a greška kod kupnje je ta da vježba�i odabiru najtežu te tako sebi nano-se više štete nego koristi. S pravom se pitate zašto, ali logi�no objašnjenje postoji, a to je da nam vanjsko op-tere�enje ne smije biti teret ve� podnošljivo optere�e-

nje s kojim ne�emo raditi trzajeve i prenagle pokrete u zglobovima. Naime, naj-�eš�e se kod baratanja pre-velikom težinom doga�aju razne ozljede koje na kraju trening �ine više štetnim negoli korisnim.

Iz tog vam razloga pre-poru�ujem da se dobro raspitate i da potražite stru�an savjet. Tako�er vam preporu�ujem da popri�ate sa svojim trene-rom koji �e vam mo�i dati konkretan savjet što i kako raditi s njom. Svaki rekvizit koji se nalazi na tržištu tra-ži educiranost onoga koji ga koristi, i to sve upravo zbog neznanja koje su neki

vježba�i skupo platili. Za-to nemojte vi biti jedni od tih koji su putem zdravlja zapravo krenuli u krivom smjeru.

Naj�eš�e se njome koriste treneri koji pripre-maju spor-taše, ali je tako-�er našla omiljeno mjesto u svakoj dvo-rani za vježba-nje i teretani, pa tako u njezinim blagodatima mogu danas uživati i re-kreativci. Osobito je volimo koristiti za tre-ning snage, ali i eksplo-zivnosti, a to sve ovisi o vježba�u koji je ispred nas trenera, pa se tako trenin-zi mogu razlikovati, te je i potreba za medicinkom kao izvrsnim rekvizitom svestrana.

Prije negoli odlu-�ite raditi s medi-cinkom pokušaj-te sve ove vježbe odraditi s malom loptom. Ovaj put ja sam odabrala

medi-c i n k u

koja teži pet kilogra-ma i napravila trening za vas. Nadam se da �ete uži-

vati u svojem treningu baš kao što sam i ja kreiraju�i ga za vas.

5527. velja�e 2015. Dobro je znatiwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Grad �akovec dugo godi-na je grad prijatelj s poljskom gradom Plonskom, �ija se iza-slanstva me�usobno posje�u-ju i izmjenjuju iskustva.Ovaj put gradona�elnik Plonska pozvao je malonogometnu mom�ad �akovca na tamoš-njem tradicionalni malono-gometni turnir Oldboy, koji se održao proteklog vikenda. �akove�ka mom�ad gradske boje obranili su više nego uspješno, osvojivši 2. mjesto u konkurenciji 24 ekipe iz Polj-ske, Litve i Hrvatske.

Mom�ad �akovca pod vodstvom "gradskog izbor-nika" Romana Bogdana, u 8 odigranih utakmica zabilje-žila je 5 pobjeda, 1 neriješeni rezultat te jedan poraz. Bilo je to dovoljno da se u finalu susretne s ekipom doma�eg Plonska, gdje su naši igra�i poraženi sa 5:2.

Boravak u Poljskoj iskori-šten je i za dogovore o daljnjoj

suradnji, u uklju�enju �akov-ca u projekt Gradova mira, nastavku suradnje na izradi zajedni�kih projekata koje bi kandidirali prema EU �ondo-vima, a i iskustvima vezanim uz �lanstvo u Europskoj uniji.

Poljska je u deset godina �lanstva uspjela izvu�i mno-go europskog novca za in�ra-strukturne projekte, i dalje su veliko gradilište, te su nam nji-hova iskustva i pomo� dobro-došli", rekao je me�u ostalim gradona�elnik Stjepan Kova�.

Gradona�elnik Plonska Andrzej Pietrasik izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom izme�u dva grada prijatelja, naglasivši da je vri-jeme da se ona konkretizira i produbi. Ovakvi susreti naj-bolja su prilika da se u ne�or-malnoj atmos�eri dogovore mogu�i oblici suradnje, rekao je graona�elnik Polnska Andr-zej Pietrasik.

(BMO)

IZASLANSTVO �AKOVCA u posjetu Gradu prijatelju Plonsku u Poljskoj

Gradona�elnik okupio malonogometnu družinu i uzeo pehar

Gradona�elnik Kova� prima pehar za osvojeno drugo mjesto

�akove�ka malonogometna ekipa sastavljena od politi�ara i nogometaša

56 Vatrogasci 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Dobrovoljno vatroga-sno društ vo Donji Kraljevec osnovano je

davne 1889. godine, a prošle 2014. sve�ano je obilježena 125. obljetnica. Kao rezultat dobrog rada ovih dana stiglo je priznanje Vatrogasne zajedni-ce Me�imurske županije. U ka-tegoriji središnje postrojbe va-trogasnih društava osvojeno je visoko drugo mjesto, ispred gradova Mursko Središ�e i Prelog, �ulo se na subotnjoj skupštini u Donjem Kraljevcu.

DVD se najviše susre�e s poteško�ama financijske na-ravi, kako u nabavi opreme, tako i izgradnji garaža koje još nisu završene, i svega što treba za dobar rad. Izvješ�e o radu podnijeli su predsjednik Društva Dragan Glad, tajnik Nenad Tisaj, zapovjednik Ma-rijan Blažeka i drugi �lanovi uprave Društva.

Nakon ure�ivanja svojih prostora DVD Donji Kraljevec osim garaža posjeduje i pro-storiju za sastanke, novou-re�eni ured za rukovodstvo Društva, novoure�enu garde-robu s 36 ormari�a opremlje-nih s kompletnnom osobnom zaštitnom opremom, novou-re�eni sanitarni �vor s kupa-onicom, novoure�enu i opre-mljenu kuhinju.

Niz aktivnostiU sklopu edukacije pripad-

nika DVD-a Donji Kraljevec bilo je izvršeno nekoliko tak-ti�ko-pokaznih vježbi na koje se odazvao velik broj �lanova

��

��

DVD-a, a nekoliko �lanova pri-sustvovalo je i doškolovanjima. �lanovi Društva bili su nazo�ni obuci interventne postrojbe u Regensburgu prilikom Dana otvorenih vrata navedene pro-�esionalne postrojbe.

Osim natjecanja, �lanovi Društva sudjelovali su na pro-tupožarnom dežurstvu na vo�arskom sajmu te na protu-požarnom dežurstvu tijekom Svjetskoga ribi�kog prvenstva, bili organizator natjecanja za pomladak i mladež VZO-a Do-nji Kraljevec - Gori�an i drugo.

�lanovi DVD-a pregleda-li su kompletnu podzemnu i

�lanovi DVD-a Sveta Marija u subotu, 7. velja-�e u tamošnjem Domu kulture održali su 89. go-dišnju skupštinu. Opširno izvješ�e za prošlu godinu podnio je predsjednik Ivan Pavlic. Istaknuo je da su nakon nekoliko uzastopnih godina, i u 2014. godini u bodovanju središnjih vatrogasnih društava osvojili visokih 2898 bodova, što ih po-novno svrstava u vrh me-�imurskog vatrogastva. Lani su u rad Društva bila uklju�ena 224 �la-na, od kojih su 164 �lana stariji od 18 godina, dok ostalih 60 �lanova �ine vatrogasnu mladež. U protekloj godini imali su ukupno 11 intervencija. Od spomenutih interven-cija dvije su bile gašenje požara, dok su preostale intervencije bile tehni�ke naravi. - Na sve spomenu-te intervencije izašli smo pravovremeno i uspješno ih izvršili. Broj interven-cija u odnosu na prošlu godinu je u porastu, po-sebno tehni�kih inter-vencija, što je posljedica vremenskih neprilika ko-je su bile vrlo nepovoljne prošle godine.

Najzna�ajnija inter-vencija bila je obrana od poplave na rijeci Muri, na koju se odazvao vrlo velik broj �lanova, i ko-ristim ovu priliku da ih javno pohvalim i zahva-lim im na njihovom an-gažmanu, jer je uz brojne �lanove ostalih DVD-a s našeg podru�ja i mješta-na sprije�ena katastro�a koja bi imala nesagledi-ve posljedice, rekao je Pavlic. I prošle godine bili su uspješni organi-

zatori me�unarodnog natjecanja sa zaprežnim špricama. Prošlogodišnje natjecanje bilo je 19. po redu, a održano je pod vi-sokim pokroviteljstvom Hrvatske vatrogasne zajednice. Posebno im je bilo zadovoljstvo ugostiti predsjednika HVZ-a Antu Sanadera, kojemu je ovo bio tre�i posjet Svetoj Ma-riji. Predsjednik je naja-vio dolazak i ove godine, prilikom održavanja 20. jubilarnog natjecanja sa zaprežnim špricama, koje �e se održati 9. kolovoza. Na godišnjem skupu uru-�ene su zahvalnice i pri-znanja. Marijani Lukša, djelatnici ra�unovodstva VZMŽ-a, koja je otišla u mirovinu, dodijeljena je zahvalnica za poseban doprinos u radu DVD-a Sveta Marija. Prigodna priznanja primili su �la-novi mladeži i njihovi voditelji koji su bili župa-nijski prvaci i sudionici 11. Državnog natjecanja mladeži održanom u �a-kovcu. Gosti skupštini bili su predstavnici 19 prijateljskih društava iz Me�imurja, Josipdo-la, Selna i PGD-a Spodnji Velovlej iz Slovenije. �e-stitke na odli�nom radu svetomarskim vatro-gascima uputili su Ivan Krištofi� - zapovjednik VZMŽ-a, �uro Hraš�anec - dopredsjednik veterana VZMŽ-a, Hrvoje Novako-vi� - predsjednik savjeta mladeži VZMŽ-a, Andre-as Lisjak - predsjednik VZP-a, Zdravko Oreho-vec - predstavnik JVP-a �akovec, �ur�ica Slamek - na�elnica Op�ine Sveta Marija, i tamošnji župnik, vl�. Pavao Marka�. (al�)

DVD Sveta Marija prema bodovanjui �lanstvu i dalje u samom vrhu

Lani je u rad Društva bilo uklju�eno �ak 224 �lanova

DVD Donji Kraljevec o godini u kojoj je obilježena velika obljetnica – 125 g

Hrabro obranilod mogu�e katEkipa Društva sudjelovala je na obrani od poplava na Savi u Drenovcima u Slavoniji u svibnju. To su bili: Alen Tizaj, Ivan Ruži�, Zoran Lipi�, Alen Vlah i zapovjednik Marijan Blažeka, te tehni�ko vozilo MERCEDES 814, s kompletnom opremom te potopnim i muljnim pumpama

Stjepan Strahija, danas se-damdesetogodišnjak, pedeset godina živio je za vatrogastvo i na subotnjoj skupš� ni dobio za-služeno priznanje – spomenicu za pedeset godina rada u vatro-gastvu. U DVD-u Donji Kraljevec bio je voza� vatrogasnih vozila i strojar. Zapitali smo ga kako je to cijeli život bi� vatrogasac. Kaže:

- �ast mi je što sam bio va-trogasac pola stolje�a i ponosan sam na to. Imam sedamdeset osam godina i vatrogasni sam ve-teran, kao i nekoliko mojih dobrih

prijatelja vatrogasaca. Danas je bi� vatrogasac ipak mnogo lakše nego prije, imamo izvrsnu ekipu mladih vatrogasaca.

Sje�am se, stalno smo bili si-ro� nja, organizirali smo zabave da bi kupili opremu koju nismo imali, a � nancirali smo se od �lanarina gra�ana te od skromnih zarada na zabavama. Nismo imali gotovo nikakvu pomo� mjesne zajednice ili op�ine. Kad je rije� o opremi, bili smo siro� nja.

Danas je sasvim druga i bolja situacija. Op�ina Donji Kraljevec

maksimalno pomaže vatrogasce koliko je to mogu�e, �uli ste na skupštini da su godišnji prihodi i rashodi oko osamdeset tisu�a kuna. Društvo je po mojem sudu jako dobro opremljeno, takvu opremu kakvu danas imamo mogli smo samo sanjati. Sve se promijenilo nabolje. Imamo svoje prostore da � je milina do�i u njih. Promijenio se i društveni stav pre-ma vatrogascima, danas se vidi koliko su oni potrebni, i to ne sa-mo za požare, ve� i za intervencije svih vrsta. (JŠ)

Stjepan Strahija: - Bili smo sirotinja, organizirali zabave kako bismo kupili opremu, a danas nas svi podržavaju

STJEPAN STRAHIJA iz Donjeg Kraljevca dobio je spomenicu za 50 godina u vatrogastvu

Bili smo sirotinja, financirali smo se uz pomo� zabava

5727. velja�e 2015. Vatrogasciwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

Prošlu godinu vato-gasci Kotoribe pamtit �e po dva doga�aja koja su se zbila jedan za dru-gim. Tako su 14. rujna na dar dobili dugo�ekivano kombi-vozilo. Rije� je o vozilu marke Opel Viva-ro, �ija je vrijednost 200 tisu�a kuna. U financij-skoj konstrukciji s naj-više sredstava sudjelo-vala je Op�ina Kotoriba, pomogla je i Vatrogasna zajednica Me�imurske županije, a nešto novca izdvojili su i sami vatro-gasci. Ve� idu�i dan, 15. rujna, zbog velikog vo-dostaja rijeke Mure ko-ja je prijetila izlijevanju i probijanju nasipa kod Gori�ana i time ugrozila Kotoribu vatrogasci su imali pune ruke posla.

Na�elnik Grgec najavio proširenje

nasipa i mirnije no�i

Skupilo se 700-tinjak dobrovoljaca koji su iz-gradnjom ze�jeg nasipa od 30 tisu�a vre�a u du-žini 3 km uspješno obra-nili mjesto od velikoga vodenog vala. 127. go-dišnja skupština DVD-a Kotoriba bila je prilika da

se svima njima upute javne zahvale jer su u toj situaciji pokazali hrabrost, zajed-ništvo i spremnost u borbi protiv vodene stihije. Me�u njima je 77 vatrogasaca DVD-a Kotoribe koji su s po-nosom primili �estitke go-stiju i uzvanika. Me�u njima su u subotu, 21. velja�e bili na�elnik Kotoribe Ljubo-mir Grgec, Andreas Lisjak, dopredsjednik VZMŽ-a, Ro-bert Megli�, dozapovjednik JVP-a �akovec, a odli�nu suradnju istaknula je i rav-nateljica OŠ-a Jože Horvata Snježana Matoš, pro�. Na-kon pozdravnih rije�i pred-sjendika Gabrijela Friš�i�a opširno izvješ�e pro�itala je Ana-Marija Vidovi�, taj-nica DVD-a Kotoriba. Pre-ma rije�ima zapovjednika Društva Stanka Vugrin�i-�a, lani su kotoripski vatro-gasci 13 puta intervenirali, 2 puta protupožarno, dok je 11 intervencija bilo teh-ni�ke naravi. Vugrin�i� je kazao kako je Društvo u planu za ovu godinu pred-vidjelo zamjenu dotrajalih garažnih vratiju i zamjenu krovišta na Vatrogasnom domu, za što im je na�elnik Grgec obe�ao pomo� Op�i-ne. Gregec je naglasio kako

Hrvatske vode imaju u pla-nu proširenje nasipa, nakon �ega �e mještani mirnije spavati kada zaprijeti novi vodeni val.

Andreas Lisjak vatrogascima poklonio UKV radiostanicu

Na kraju skupa diplo-me za zvanje vatrogasac i vatrogasac I. klase primili su: Danijel Kranjec, Petra Vugrin�i�, Tihomir Mar-kan, Ana-Marija Vidovi�, Mario Hertelendi, Matija Habuš i Matija Hraš�anec. Spomenice za 10-godišnji rad u DVD-u primili su: Bo-jan Miljan�i�, Maja Vidovi�, Mario Fuš, Saša Karloci, Mario Hertelendi i Franjo Luc. Za 20 godina iste su primili Dragan Rajher, Ma-rijan Rodek i Josipa Dornik, a za 30 godina dobitnici su bili: Zdravko Cmre�ki, Ste-vo Škoda i Zvonko Maltar. Sva priznanja uru�io im je Andreas Lisjak, koji je na kraju DVD-u Kotoriba kao njegov osobni dar poklonio UKV radiostanicu vrijednu 3000 kuna, koju �e koto-ripski vatrogasci ugraditi u novi kombi.

(al�)

staje, a jedan dio opreme po-trebno je zbog zastarjelosti zamijeniti.

Na�elnik Op�ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat u svojem je obra�anju rekao da Op�ina maksimalno po-maže vatrogascima u op�ini te DVD-u Donji Kraljevec, te da �e uvijek biti sredstava za vatrogasce. Županijski vatro-gasni zapovjednik Ivan Kri-štovi� posebno je nazna�io spremnost Društva te veliki broj interventnih vatrogasa-ca, njih trideset. Zapovjednik PVJ-a �akovec Mladen Kani-žaj posebno je istaknuo spre-mnost vatrogasca iz Donjeg Kraljevca i pomo� pri obrani od poplava na Muri i Trnavi. Poplava je sprije�ena zahvalju-ju�i spremnosti vatrogasaca.

Spomenicu za 50 godina rada u Društvu primio je Stje-pan Strahija, a za 10 godina ra-da Ivan Ruži�. Diplomu za hra-brost i požrtvovnost u zaštiti i spašavanju, kojom se potvr-�uje pravo nošenja bron�ane vatrogasne plamenice, primili su: Ivan Ruži�, Alen Tizaj, Alen Vlah i Zoran Lipi�. (J. Šimunko)

PROŠLU godinu vatrogasci Kotoribe dugo �e pamtiti

14. rujna dobili kombi-vozilo, a sljede�i dan u obrani od vodene stihije

Andreas Lisjak je DVD-u Kotoriba kao osobni dar poklonio UKV radiostanicu vrijednu 3000 kuna, koju �e kotoripski vatrogasci ugraditi u novi kombi

odina Društva, ali i s nizom intervencija

li Slavoniju tastrofe

nadzemnu hidrantsku mrežu u naselju. Mreža je najve�im dijelom ispravna, a o manjim greškama obaviještena su od-govorna tijela. Ujedno je ove godine izvršen i preventivni pregled doma�instva, tj. obje-kata u Donjem Kraljevcu.

Društvo je održalo povo-dom mjeseca svibnja - mje-seca zaštite od požara, pre-davanje u Osnovnoj školi u D. Kraljevcu i dje�jem vrti�u Fti�ek, uz podjelu letaka. Odr-žano je i nekoliko nenajavlje-nih vježbi kako bi se pove�ala spremnost, a sudjelovalo se na vježbi KLIJEŠTA 2014. u Ho-došanu.

Interventna postrojba protekle je godine interveni-rala 30 puta, od toga je bilo 4 požarnih intervencija, zatim 18 tehni�kih intervencija i 4 protupožarna dežurstva, te ostalo 4.

Branili DrenovceIz godine u godinu poka-

zatelj je da su intervencije sve brojnije, i složenije, što zahti-jeva novu kvalitetnu opremu. Ekipa društva sudjelovala je na obrani od poplava na Savi u u Drenovcima u Slavoniji u svibnju. To su bili: Alen Tizaj, Ivan Ruži�, Zoran Lipi�, Alen Vlah i zapovjednik Marijan Blažeka te tehni�ko vozilo MERCEDES 814, s komplet-nom opremom i potopnim i muljnim pumpama. Postroj-ba je sudjelovala u ispumpa-vanju vode iz obiteljskih ku�a, podruma i bunara, te u pranju i dezin�ekciji stambenih i gos-podarskih objekata. Ukupno je odradila preko 15 intervencija na ispumpavanju vode, te 21 dezin�ekciju obiteljskih ku�a.

�lanovi DVD-a sudjelovali su u obrani od poplava na rije-ci Muri kod Gori�ana i na Trna-vi te pomogli spasiti Gori�an i druga mjesta od poplava.

Uz me�uop�inska i župa-nijska natjecanja, po prvi put je s jednom ekipom sudjelo-

vano na natjecanjima FIRE COMBAT, koje je izuzetno za-htjevno što u pogledu fizi�ke i psihi�ke spremnosti, kao i na natjecanju vatrogasnih ope-rativaca na utrci Zagrep�anka 512, utrka pod punom zaštit-nom opremom u Zagrebu.

DVD Donji Kraljevec kao jedan od rijetkih ima u sasta-vu dvije interventne postrojbe koje broje 30 �lanova, a koji su svi lije�ni�ki pregledani i ve-�im dijelom opremljeni osob-nom zaštitnom opremom.

Impresivni vozni parkU voznom parku nalazi

se: navalno vozilo STEYR 791 s visokotla�nom pumpom, kombi-vozilo BOXER, teh-ni�ko vozilo MERCEDES 814, mehani�ke ljestve do 18 meta-ra visine i autoprikolica s pri-padaju�om opremom, te više vrsta pumpi, dva kompleta hidrauli�nih škara i razupora, �etiri agregata za struju koji su ove godine dobro došli na Muri i Trnavi i drugu opremu.

Kako se vidi, Društvo je dobro opremljeno, no jedan dio opreme još uvijek nedo-

Vatrogasni zapovjednik Me�imurske županije Ivan Krištofi�: - Po broju interventnih vatrogasaca i spremnosti DVD Donji Kraljevec je na drugom mjestu me�u središnjim vatrogasnim postrojbama u županiji

58 Informacije 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA �AKOVEC: 396-819ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠ�E: 543-200

Otvoreni natje�aji za zapošljavanje u Me�imurskoj i Varaždinskoj županiji

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomo�) tel. 112Autobusni kolodvor �akovec tel. 313-947Željezni�ki kolodvor �akovec tel. 384-333Dežurna ljekarna �akovec, V. Morandinija 1 tel. 310-651Policijska uprava me�imurska tel. 373-111Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje �akovec tel. 311-755Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje �akovec tel. 372-900Hrv. zavod za zapošljavanje �akovec, B J. Jela�i�a 1 tel. 396-800Me�imurje plin, Obrtni�ka 4 tel. 395-199Me�imurske vode, M. hrvatske 10 tel. 373-700Centar za kulturu �akovec - blagajna tel: 311-488Knjižnica �akovec tel: 310-595Elektra �akovec, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 Elektra �akovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara 371-600Ambulanta za ku�ne ljubimce �akovec, R. Steinera 7 tel. 390-859Veterinarska stanica �akovec tel: 391-480Me�imurska županija �akovec tel. 374-111

Grad �akovec, K. Tomislava 15 tel. 314-920

Komunalni redar tel. 310-669

Pošta �akovec, T. Masaryka 28 tel. 804-020

Turis� �ki ured Grada �akovca, K. Tomislava 1 tel: 313-319

Fina �akovec, O. Keršovanija bb tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb �akovec, J. Gotovca 9 tel. 391-920

Županijska uprava za ceste �akovec, Mihovlj. 70 tel. 396-294

GKP �akom, Mihovljanska 74 tel. 372-466

- odvoz otpada tel: 372-440

- pogrebne usluge od 0-24h mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Ispostava �akovec, O. Keršovanija 11 tel. 371-200

Ispostava Prelog tel. 371-430

Ispostava Mursko Središ�e tel. 371-490

Ma� �ni uredi

Ma� �ni ured �akovec tel. 374-176

Ma� �ni ured Prelog tel. 645-125

Ma� �ni ured M. Središ�e tel. 543-600

Ma� �ni ured M. Subo� ca tel. 631-112

Ma� �ni ured Nedeliš�e tel. 821-806

Ma� �ni ured Štrigova tel. 851-012

Ma� �ni ured Kotoriba tel. 682-136

Ma� �ni ured Dekanovec tel. 849-017

Zdravstvene ustanove

Županijska bolnica �akovec, I.G. Kova�i�a 1e tel. 375-444

Dom zdravlja �akovec, I.G. Kova�i�a 1e tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo tel. 311-790

Školska medicina tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij tel. 310-336

1. Pozamanterija-materijali, trake, �ipke d.o.o., J. Broza 88, Mursko Središ�e, traži 1 m/ž tekstilno kemijskog tehni�ara za bojanje tek-s� lnih traka na neodre�eno vrijeme, javi� se pismenom molbom/životopisom do 28.2.2015.

2. Couture confec� on d.o.o. Savska Ves, traži m/ž me-hani�ara šiva�ih strojeva. Javi� se na tel. 040 544 444 ili email: cc@coutureconfec-� on.co do 26.02.2015.

3. Lateramen j.d.o.o. �ako-vec, 3 m/ž kerami�ara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 525 7197 do 28.02.2015

4. Metal-euro d.o.o. Nede-liš�e, traži 2 m/ž zavariva�a tig postupkom; m/ž inž. strojarstva i m/ž samostal-nog bravara - na neodre�e-no vrijeme, javi� se na mob. 098 9951 559 ili na email: [email protected] do 28.02.2015

5. Rudi-express d.o.o. Mi-hovljan, traži m/ž djelatni-ka u turis� �koj agenciji na odre�eno vrijeme, pismena zamolba: I. Gunduli�a 1, Mi-hovljan ili email: [email protected] do 28.02.2015

6. Obiteljski dom Koloni�, Donji Kraljevec, Kolodvorska 7, traži 2 m/ž njegovatelja na odre�eno vrijeme, javi� se osobno ili na mob. 098 9929 699 do 27.02.2015.

7. Peradarstvo uzgoj, kla-nje i prodaja peradi Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž radnika u kla-onici peradi na odre�eno vrijeme, položena B kat. poželjna C kategorija, javi� se na mob. 098 282 147 do 28.02.2015.

8. STAKLO-DOM d.o.o. �ako-vec, traži 2 m/ž voditelja pro-daje na neodre�eno vrijeme, 2g radnog iskustva na is� m ili sl. poslovima, javi� se na ema-il: [email protected] do 10.03.2015.

9. MEDIA NOVINE d.o.o. �a-kovec, traži m/ž ekonomistu marke� nga za stru�no ospo-soblj. za rad bez zasnivanja r.o., javiti se na email: [email protected] do 27.02.2015.

10. Poljoprivredni proizvo�a� Braniša Nenad, Belica, Bra�e Radi�a 73, traži m/ž radnike na farmi muznih krava na odre�eno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 699 529 do 28.02.2015.

11. Bistro Fat boy, J. B. Jela�i�a 3, Prelog, traži m/ž konobara i m/ž kuhara na odre�eno vri-jeme, javi� se osobno na adre-su ili na mob. 098 778 855 do 28.02.2015.

12. Ferromont-KR d.o.o. �a-kovec, I. G. Kova�i�a 1e, za rad u Njema�koj tražimo 3 m/ž strojarska predradnika; 3 m/ž zavariva�a i 3 m/ž cjevara, rok prijave do 26.02.2015. Javi� se na email: [email protected]

13. Goli� d.o.o. �akovec, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javiti se na tel. 040 311 565 do 28.02.2015.

14. Auto-Leskovar j.d.o.o. �akovec, traži m/ž pkv auto-limara/autolakirera na odre-�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 333 2223 do 28.02.2015.

15. Kvantum d.o.o. �akovec, Novakova 38, traži 7 m/ž so-boslikara i 5 m/ž montera suhe gradnje na odre�eno vrijeme, javiti se na tel. 040 391 805 ili posla� životopis na email: [email protected] do 28.02.2015.

16. Ellit d.o.o. Hodošan, Glav-na 2, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 528 570 ili osobno u Ca� e bar do 03.03.2015

17. MARTI d.o.o. Sveta Marija, Gospodarska zona Buzovica bb, traži m/ž autolakirera/so-boslikara/li�ioca na odre�e-no vrijeme, najava na telefon: 040 500 880 do 04.03.2015

18. SOVA d.o.o. Prelog, traži 1 m/ž samostalnog lakirera na odre�eno vrijeme, javiti se na tel. 040 391 800 ili 040 391 805 ili e-mail: [email protected] do 28.02.2015

19. Veselko stolarija, Vukano-vec, traži m/ž pkv, kv stolara na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 095 907 6508 do 28.02.2015

20. KMK ZIB d.o.o. Sve� Križ, traži 3 m/ž montera suhe gradnje na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 241 378 do 28.02.2015

21. Hamer d.o.o. �akovec, traži m/ž prodava�a u pekari i m/ž dostavlja�a na odre�eno vrije-me, javi� se na mob. 098 754 704, (za prodava�a) do 11.3., (za dostavlja�a) do 16.3.

22. Color Centar, Glavna 68, Prelog, traži 2 m/ž konobara za radno mjesto Art Caffe na odre�eno vrijeme, nazva-ti na mob 091 646 7709 do 08.03.2015

23. Tena d.o.o. �akovec, T. Gori-�anca 4 - mjesto rada Ca� e bar Paci� k, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, osobni do-lazak na adresu do 12.03.2015

24. Liming plus d.o.o. Nede-liš�e, �akove�ka 76, traži m/ž zavariva�a � g postupkom na neodre�eno vrijeme, poslati pismnu zamolbu na adresu do 11.03.2015

25. Krov izrada D. Babi�, �ako-vec, traži 2 m/ž krovopokri-va�a na neodre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 744 980 do 28.02.2015

26. Dijamant keramika d.o.o. �akovec, traži 4 m/ž kerami�ara na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 091 570 6984, do 11.03.2015

27. AC instalacije, Pribislavec, traži m/ž montera centralnog grijanja na neodre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 303 764 do 11.03.2015

28. SIMPA d.o.o. Mursko Središ�e, traži 1 m/ž kv/pkv kuhara/pizza-pekara na neodre�eno, nije nužno obrazovanje, nego radno iskustvo, javiti se na mob. 098/284-299 do 28.2.2015.

29. Dijamant keramika d.o.o. �akovec, traži 4 m/ž kerami�ara na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 091 570 6984 do 11.03.2015

30. Autoprijevoznik Meznari�, �a-kovec, traži m/ž voza�a c i e kat. kamion s prikolicom na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 426 840 do 31.03.2015

31. Tremak d.o.o. Domašinec, traži m/ž komercijalistu na neodre�e-no vrijeme, javiti se na mob. 099 469 7777 ili na email: [email protected] do 18.03. i m/ž elektro-ni�ara na neodre�eno vrijeme, ja-viti se na mob 099/259-3316 ili na mail: [email protected] do 24.3.

32. Vina-Brki� d.o.o. Baška - za mjesto rada Baška tražimo m/ž voditelja marketinga i 2 m/ž pro-dava�a; za mjesto rada u Malinskoj tražimo 2 m/ž osobe za booking; 2 m/ž konobara/šankista; 2 m/ž konobara a la carte; m/ž po-mo�nog konobara; m/ž kuhara a la carte; m/ž roštilj majstora i m/ž majstora za ražanj i peku; za mjesto rada Restoran Martin Ne-deliš�e - tražimo m/ž konobara; m/ž pom. kuhara; m/ž kuhara i za mjesto rada Stara Vaga �ako-vec - tražimo m/ž konobara; m/ž pom. kuhara; m/ž kuhara. Javiti se na mob. 099 200 3828 ili na email: [email protected] do 01.04.2015

33. Tkalec trans d.o.o. �akovec, traži 3 m/ž voza�a C kategorije na odre�eno vrijeme, javiti se na email:[email protected] do 15.03.2015

34. IF turist - autobusni prijevoz, Pribislavec, traži m/ž voza�a au-tobusa na odre�eno vrijeme, javiti se na mob.098 241 660 do 17.03.2015

35. Autoprijevoznik Milorad Fe-geš, Totovec, traži m/ž voza�a C i E kategorije na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 241 243 do 24.02.2015

36. Ginstal d.o.o. Belica, traži 2 m/ž montera centralnog grija-nja na neodre�eno vrijeme, po-slati pismenu zamobu na adre-su: B.J.Jela�i�a 69, �akovec, do 15.03.2015

37. Kavana BAR-COD u.o. �akovec - mjesto rada Disko klub Diska�, traži 5 m/ž konobara na odre�e-no vrijeme (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 910 5821 ili na email: [email protected]

38. ASC MLADEN, Otok bb, traži m/ž automehani�ara na odre�e-no vrijeme, javiti se na mob. 091 5670 784 do 18.03.2015

39. ŠTEFOK-TING TRADE, Donji Kraljevec, traži m/ž zidara i m/ž gra#. radnika na odre�eno vrije-me, javiti se na mob. 098 195 8111 do 04.03.2015

40. L&P TEHNOLOGIJE d.o.o., Prelog, tražimo više izvršitelja - m/ž gloda�a i m/ž kovinoto-kara na odre�eno vrijeme, javiti se osobno u tvrtku, radnim da-nom od 8-15 sati ili e-mailom: [email protected] do 25.02.2015

41. STUDIO M d.o.o., D. Kraljevec, Murska 46, traži m/ž medijskog djelatnika na odre�eno vrijeme, zamolbu poslati na: Murska 46, Donji Kraljevec ili e-mailom: [email protected] do 27.02.2015

5927. velja�e 2015. Informacijewww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

DEŽURNE ORDINACIJE OP�E MEDICINE Dom zdravlja �akovec

Matice Hrvatske bb - ordinacija dr. Poljski

Subota 28.2.2015. od 15-20 sa� dr. Jana Vrbanecms. Silvija Nemec

e-mail: [email protected] tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

Petak 27.2.2015. od 13:00-20:30 Subota 28.2.2015. od 08:00-15:30 (primanje pacijenata do 14:30)

dr. Branka Zuzel-ŠantekFranca Prešerna 16, �akovec, tel. 390 245Radnim danom ordinacija radi: Ponedjeljak i Srijeda i Petak - UJUTRO Utorak i �etvrtak - POPODNE

20:300-15:30 4:30)

Šantekovec,

radi: k - UJUTRO NE

DEŽURNI PEDIJATAR

IZ MATI�NOG UREDA

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

RO�ENI

DAVID �AVLEK, sin Stanke i Darka; KLARA FELIKS, k�i Branke i Josipa; MIHAEL BARANAŠI�, sin Ivane i Miroslava; LEO SABOL, sin Kris� ne i Dražena; DANIEL PAVI�I�, sin Helene i Denisa; JAKOV BLAŽIN�I�, sin Sanje i Ivana; MARIN ŠPOLJAR, sin Anamarije i Dragana; EVELIN BRO-DARI�, k�i Silvije i Dalibora; IAN SOKA�, sin Marine i Ma� je; ANTONIO LISJAK, sin Tamare i Nikole; TIMEA PETRAC, k�i Helene i Petra; MAKSIM BORKO IVINOVI�, sin Žakline i Dejana; ENIS MEHANOVI�, sin Šte� ce i Rajka; IVA PINTARI�, k�i Violete i Zorana; BELA KNEZI�, k�i Sandre i Roberta; LUCIJA ŠPOLJARI�, k�i Monike i Gorana (�akovec).

VJEN�ANI

Ivana Blažeka i Marko Je�ud (�akovec); Mišela Novakovi� i Bernardo Boži�, Silvija Golubi� i Marko Baksa, Jasmina Golob i Mar� n Mar�ec (Dekanovec); Dejan Jezernik i Mar� na Ole� �, Davor Pani� i Mateja Novak (M. Središ�e); Kris� na Hižak i Željko Režek, Jelena Bistrovi� i Miroslav Pintari� (Prelog)

UMRLI

Josip Varga r. 1947., Ivan Lerinc r. 1952., Marija Lini� r. Solar r. 1929., Ivan Vugrinec r. 1948., Genoveva Žerjav r. Sabol r. 1928., Josip Stojko r. 1934., Eduard Kolomari r. 1939., Sidonija Lesar r. Novak r. 1927., Angela Zebec r. Šulj r. 1931., Irma Bedi� r. Jarni r. 1926., Zvonko Hižman r. 1949., Vida Bertovich r. 1953., Zlatko Vince� � r. 1960., Darinka Agi� r. 1959., Darko Belovi� r. 1962., Klara Mesari� r. Mar�ec r. 1931. (�akovec); Roza Boži r. Murkovi� r. 1933. (Dekanovec); Robert Bukal r. 1970., Karolina Kodba r. Habula r. 1940. (M. Subo� ca); Ruža Šari� r. Poto�ki 1930., Marija Varši� r. Grebec r. 1933., Katarina Vugrinec r. Vibovec 1929. (M. Središ�e); Marija ukes r. Petran 1918. (Nedeliš�e); Stjepan Blažekovi� r. 1936., Branka Ivkovi� r. Kolari� r. 1936. (Prelog); Julijana Horvat r. Oreški r. 1929. (Štrigova)

MLADEN BABI�

28.2.1993. - 28.2.2015.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata

Me�imurske županije

DRAGUTIN LAJTMAN

27.2.1993. - 27.2.2015.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata

Me�imurske županije

42. “MD” caffe bar vl. Dijana Miji�, Prelog, Glavna 5, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javiti se na tel. 040 645 556 ili mob. 098 832 575 do 17.03.2015

43. Poljodom d.o.o. Ivanec, traži m/ž agronoma za rad u poljoapoteci na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 334 554 ili email: [email protected] do 27.02.2015

44. Pilka j.d.o.o. M. Središ�e, traži m/ž konobara i m/ž ku-hara na odre�eno vrijeme, osobni dolazak u Restoran Cimper, Rudarska 1, Mursko Središ�e, javi� se na mob. 091 364 3635 ili na email: [email protected] do 06.03.2015

45. Gradnja toni j.d.o.o. �ako-vec - rad na terenu Pore�, traži 2 m/ž kerami�ara na neodre-�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 5005 702 do 15.03.2015

46. Optimus d.o.o. M. Sredi-š�e, traži m/ž konobara na neodre�eno vrijeme, javi� se na mob. 091 257 9871 ili ma-il: [email protected] do 01.03.2015

47. Kermek d.o.o. �akovec, Neumannova 3, traži 3 m/ž zidara; m/ž gra#. inženjera; m/ž gra#. tehni�ara; 3 m/ž podopolaga�a/parketara i 3 m/ž stolara na odre�eno vri-jeme, osobni dolazak na adre-su: Neumannova 3, �akovec ili pismena zamolba na gornju adresu do 27.02.2015

48. Mamica d.o.o. Puš�ine - mjesto rada Soho bar �ako-vec, traži 2 m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 095 9059 822 ili na email: [email protected] do 06.03.2015

49. Leonie j.d.o.o. Kotoriba, traži m/ž konobara na odre-�eno vrijeme, javi� se na tel. 040 682 005 ili mob. 099 659 2039 do18.03.2015

50. Kraljevske slas� ce d.o.o. D. Kraljevec, traži 1 m/ž proda-va�a - mjesto rada �akovec; m/ž slasti�ara u proizvodnji kola�a i torti - mjesto rada Donji Kraljevec; m/ž pekara - mjesto rada Puš�ine, Mala Subotica - na odre#eno vri-jeme i m/ž referenta ra�u-novodstveno-komercijalnih poslova za stru�no osposo-bljavanje. Javi� se na tel. 040 655 565 ili e-mail: [email protected] do 18.03.2015

51. Autoset turek j.d.o.o. Cir-kovljan, traži m/ž voditelja prodaje (servisna oprema i alati) na odre�eno vrijeme, javiti se na e-mail: [email protected] do 19.03.2015

52. Pro-kor, K. Zvonimira 38, Prelog, traži m/ž radnika za rad u proizvodnji (drvena gra#a, stolarija) na odre�eno vrijeme, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 095 830 9940 do 19.03.2015

53. DK Elektro usluga j.d.o.o. Peklenica, �akove�ka 56, traži m/ž elektroinstalate-ra ili elektromehani�ara na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 176 0049 do 28.02.2015

54. Armira�ki obrt Cilar, Mur-sko Središ�e, Mar� nska 108, traži 4 m/ž armira�a na odre-�eno vrijeme, javi� se na Tel. 543 762, mob. 099 600 2680 do 28.02.2015

55. Cartex d.o.o. Mursko Sre-diš�e, J. Broza 88, traži 2 m/ž KV/SSS djelatnika na poslu-živanju tkala�kih i pleta�ih strojeva s radnim iskustvom 6 mj., putni u cijelosti, javiti se na [email protected] do 05.3.2015.

56. Metalne konstrukcije Švenda d.o.o. Palovec, tra-ži m/ž cnc operatera i m/ž cnc programera tehnologa na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 958 6878 do 19.03.2015

57. Caffe bar Coro, Uska bb, �akovec, traži 2 m/ž kono-bara na neodre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 531 0098 do 06.03.2015

58. Me�imurje graditeljstvo d.o.o. �akovec, traži m/ž vo-za�a autobusa i 10 m/ž tesa-ra na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 463 411 do 24.03.2015

59. Vizija d.o.o. Nedeliš�e, traži m/ž VŠS,VSS gra� �kog diza-jnera za stru�no osp. za rad bez zas. r.o., javi� se na email: [email protected] do 06.03.2015

60. Ivica Sa�ar d.o.o. �akovec, traži m/ž voza�a C i E kategori-je na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 242 041 do 06.03.2015

61. Sinko j.d.o.o. Strahoninec, traži m/ž soboslikara-fasade-ra na odre�eno vrijeme, javi� se na tel. 099 430 5004 ili 040 333 539 do 31.03.2015

62. �alopek strojarstvo d.o.o. Puš�ine, �akove�ka 136, traži m/ž komerci-jalistu i m/ž strojarskog tehni�ara na neodre�eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3 g., javi� se osob-no na adresu ili na email: [email protected] do 13.03.2015

63. Mega metal d.o.o. Koto-riba, traži 3 m/ž strojobra-vara i 3 m/ž zavariva�a na odre�eno vrijeme, javi� se email: [email protected] do 13.03.2015

64. Auto-servis Iva d.o.o. Domašinec, traži m/ž au-tomehani�ara na neo-dre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 178 5664 do 13.03.2015

65. Union u.o. �akovec - mjesto rada Hotel Park, traži m/ž poslovnog tajnika za stru�no i m/ž kuhara za stru�no osp. za rad bez zas. r.o., javiti se na mob. 099 733 4598 do 20.03.2015

66. Ca� e bar Amaro Puš�i-ne, traži m/ž konobara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 099 856 6243 do 23.03.2015

67. Pizza hit j.d.o.o. Ma�-kovec, traži m/ž kuhara/pizza majstora na neo-dre�eno vrijeme, javiti se na mob. 099 202 3991 do 31.03.2015

68. Molnar mont d.o.o. Šenkovec, traži 2 m/ž in-stalatera grijanja na neo-dre�eno vrijeme, javiti se na mob. 091 556 8030 do 23.03.2015

69. DK Elektro usluga j.d.o.o. Peklenica, �akove�ka 56, traži m/ž elektroinstalate-ra ili elektromehani�ara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob. 098 176 0049 do 28.02.2015

70. K. Megapolis d.o.o. - Cvje�ara “Orhideja” Prelog, Kneza Branimira 18, traži m/ž cvje�ara na odre�eno vrijeme, javiti se na mob. 098 920 3039 do 15.03.2015

71. Cartex d.o.o. Mursko Središ�e, J. Broza 88, traži 2 m/ž djelatnika na poslu-živanju tkala�kih i pleta�ih strojeva na odre�eno vrije-me, putni u cijelos� , javi� se na mail: [email protected] do 05.03.2015

72. Keramika Friš�i� d.o.o. Donji Vidovec, traži 3 m/ž samostalna kerami�ara na odre�eno vrijeme, javi� se na mob: 098 562 694 do 09.03.2015

73. Anda d.o.o. Palinovec 55, traži 2 m/ž konobara na neodre�eno vrijeme, javi� se osobno na gornju adresu ili na mob. 095 850 6911 do 23.03.2015

74. DG SPORT d.o.o. Prelog, Ma� je Gupca 102, traži m/ž recepcionara i m/ž kono-bara na odre�eno vrijeme, javiti se sa zamolbom: DG SPORT, Prelog, M. Gupca 102, do 09.03.2015.

Radna mjesta Varaždin

1.DD USLUGE za trgovinu i usluge - mjesto rada Varaž-din, traži 2 m/ž telefonista za telemarke� ng - medicinska pomagala na odre�eno vrije-me, uvje� : KV, SSS bez obzira na zvanje, radno iskustvo po-željno, ali nije uvjet. Kontakt mob: 099 565 9687, do 12.3.

2. VARTEKS d.d. - mjesto rada Varaždin, traži 30 m/ž šiva�a - opis poslova: prema radnim uputama rad na operacijama krojenja, sastavljanja (šivanja) ili dora�ivanja na odjevnom predmet na odre�eno vrije-me uz mog. stalnog radnog odnosa, uvje� : KV, SSS teks� l-nog smjera, ili završeni te�aj ši-vanja, ili iskustvo na poslovima šivanja, ili neka druga kvali� -kacija i spremnost na u�enje i rad na normi; uvje� rada: rad u jednoj smjeni, pla�eni putni troškovi, dodatna s� mulacija za ispunjenje norme. Kontakt tel 042 377 524 ili 042 377 101. Zamolbu i životopis dostavi� osobno ili poštom na adresu Varteks d.d., Ljudski resursi (za Natje�aj Šiva�i), Zagreba�ka 94, 42000 Varaždin ili e-mai-lom: [email protected] do 9.3.

3. BREZA obrt za ugostitelj-stvo - mjesto rada: Ca� e bar Breza Trnovec, traži 1 m/ž OŠ, KV, SSS konobara na odre-�eno vrijeme, komunika� v-na osoba spremna za rad u ca� e baru - iskustvo nije važ-no. Posla� životopis i prijavu e-mailom: [email protected] - a za dodatna pitanja kontakt mobitel 095 803 1580 do 9.3.

60 Oglasnik 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

PRODAJE SE USELJIVA KU-�A u Murskom Središ�u. Cijena po dogovoru. Mob: 098/98-24-245

PRODA JE SE FRIZERSKI SALON, novi, namješten, �K, Lj. Gaja (kod Lova�-kih dvora i HEP-a), info: 098/241-559

P R O D A J E S E G R A E -VINSKO ZEML JIŠTE od 2400m2 u Mihovljanu, ul. V.Nazora, info 098/938-4074

PRODAJE SE PARCELA od 610�hv šir. 16,5m u ogra-�enom prostoru sa dvije gosp. zgrade, blizina �a-kovca, legalizirano, mob. 098/680-549

PRODAJE SE ORANICA u Pribislavcu od 1600�hv, info na mob. 097/711-9451

PRODA JE SE PARCEL A od 1300 �hv i jedna od 400�hv u Dragoslavcu, pogodne za gradnju, mob. 098/185-2534

PRODAJEM U �AKOVCU stan od 60 m2 u strogom centru za adaptaciju i atraktivno gradilište u no-vootvorenoj ulici od 900 m2, te gradilište od 1100 m2 u Šenkovcu, ul. A. Še-noa 41, sve povoljno. Info 099 505 1351

PRODAJEM ZEMLJIŠTE Za-dar-Debeljak od 692m2, sa gra�evinskom dozvo-lom za ku�u od 270m2 (tri stana), mogu�a gradnja odmah. Zvati iza 17 sati na mob. 098/761-855

PRODAJE SE GRAEVIN-SKO ZEMLJIŠTE u �K, za samostoje�u ku�u, Mar-t a n e, 1 8 x 3 8 m, m o b. 099/277-1330

U M A G: 2- s o b n i s t a n 44m2 i 35m2 dvorišta u prizemlju zgrade, stan je namješten i odmah use-ljiv. info na mob 098 194 6733

MOTORNA VOZILA

OPEL CORSA 1.2 1994.g., ci-jena 7.500 kn. Mob. 098/801-591.

PRODAJEM AUDI 80 B4 benz 1992.g., ispravan , u voznom stanju ali neregistriran, cije-na 900 eur (nije � ksna), info: 091 5360 981.

PRODAJE SE VW POLO 1.4 TDI diesel 2004.g., reg. do 11/2015., 175tkm, 55 kW, mehani�ki mjenja�, 2.vl., serv. knjiga, garažiran, cen-tr. zaklju�avanje, crne boje, te gume s felgama dim. 195 R14 CMS Tubeles Kon� nen-tal (2 kom), pogodno za ma-lu prikolicu. Nazvati na tel: 099/808-7586

VW SHARAN 1.9 TDI Family 2003.g, 131 KS, reg. do 7/15, 6 brzina, 247 tkm, 7 sjedala, Climatronic, tempomat, put-no ra�unalo, el. podiza�i, no-ve gume, 6.200 eura, mob. 098/393-000

P R O D A J E M P E U G E O T 307 SW 2.0 HDI karavan 2003.g., servisna, full opre-ma, reg. do 7/2015, nove gume, cijena 3.650 eur, te ljetne gume BF Goodrich 185/65/15, DOT 06/14, vo-žene niti mjesec dana, od-li�ne, cijena 1.000 kn za sve 4 gume. �K, mob. 098/551-267

M E R C E D E S - A - K L A S A 2001.g., reg. do 2./2016.g., nove gume, ful oprema. info: 091/970-1929

PRODAJEM MAZDU 323 1.3i 1998.g., zadnja registracija 2009.g., garažiran. mob. 099 2273 744

PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atestiran plin, napravljen veliki servis, cije-na 2.500 eur. mob. 098/920-5620

PRODA JEM SUZUKI Alto 2010.g., reg. do 29.4.2015., 50KW, 996cm3, 80tkm, kli-ma, sive boje, 4vr., radio cd, servo, alu felge, cijena 5.100 eur. mob. 098/9422-821

REN. CLIO 1.5DCI 2002.g., reg. do 11/2015., srebrni, tel. 099/486-9966

PRODA JEM MA ZDU 323 1991.g., reg. do 3/2015., ci-jena 3.000 kn. mob. 091/897-2754

MAZDA DEMIO 1.4i 2001.g., 142tkm, 46K W, reg. do 4/2015., 2.vl., garažirana, u odli�nom stanju, crvene bo-je, 5vr., centr. zaklj., servo, zra�ni, krovni nosa�i, el.pod. prednjih stakla, podesivi vo-lan i sjedalo - cijena 2.600 eur. Info na mob: 091/945-8006

PRODAJEM DVIJE GUME M+S 195/65/15 za 300 kn. mob. 098/190-3753

P R O D A J E S E G R A E -VINSKO ZEML JIŠTE od 771m2, u Mihovljanu, za 19.000 EUR-a. info: 098/331-535

P R O D A J E M 4 - S O B N I STAN s garažom, etaža, novo, urbana vila, visoki rohbau, EC/B, Mihovljan ispod Šafrana, kredit. in-fo: 098/241-559

PRODAJEM KU�U u �a-kovcu na Jugu, 150m2, blizina škole, EC/D. Upi-tati na mob. 098/242-438

PRODAJE SE GRAEVIN-SKO ZEML JIŠTE od 771 m2, u Mihovl janu, na Zviru, za 19.000 EUR-a. mob. 098/331-535.

PRO DA JE S E 2-S O B NI STAN od 46,08m2 u cen-tru �k, Strossmayerova 7a, EC/D, cijena 39.168 e u r. U p i t a t i n a t e l : 095/902-5646

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru �akovca, EC/C. info na mob: 091/559-8656

PRODA JEM DVOSOBNI STAN od 55 kvadrata u � akovcu, Vukov ar sk a u l i c a , p r i ze m n o. Te l . 091/5016-685

PRODAJE SE KU�A kat-nica u Trnovcu, dvorište, vo �njak , šuma, EC /D, mob. 098/9422-821

PRODAJE SE KU�A u �a-kovcu, A.K. Mioši�a 6, in-fo na mob. 098/905-0785

� A KOV EC - p r o daje m gra�. parcelu za stam-benu ku�u kod bolnice, novootvorena ulica i in-dustrijsku parcelu uz za-obilaznicu Putjane. tel: 091 2424 143

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 1600 m2, �isto vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292

izvodi građevinske radove, novogradnje, adaptacije, krovopokrivačke radove

i uređenje potkrovlja gips pločama, iskopi i postava

tlakovca.

Mob: 091/2861-336 www.graditeljstvo-kocijan.hr

d.o.o.

PRODA JE SE POVOL JNO osobni auto Mercedes 200 D-123 1979.g., nije registri-ran, i terenski auto Mer-cedes kombi zatvoreni typ: 208/308 povišeni, dizel, 1991.g., nije registriran, Tel: 099 505 1351

PRO DA J EM ROV ER 216 1997.g., 82 KW, u dobrom stanju, cijena 10.000 kn. mob. 099/831-6844

POLJOPRIVREDA

KUPUJE SE SLAMA U BALA-MA I JE�AM. Tel: 822-362, 099-5166-780

PRODAJE SE KOTAO ZA RAKI-JU, �eki�ar i krunja�, preša za grož�e, suhi puter grah i o�i-š�eni orasi. Kontakt: 343-557

PRODAJU SE SADNICE hrasta, graba, bukve, jasena, javora, kestena, agacije za pošumlja-vanje i lingstrum za živicu. Nazvati na broj: 099/683-9984 ili 099/808-7586

POVOLJNO PRODAJEM ta-njura�e OLT 20 diska, sija�icu OLT 2-rednu s deponatorima za umjetni gnoj. Info na tel 682-180 ili 098 170 5311.

PRODAJEM SADNICE agacije, jalse, hrasta, jasena, javora, lipe, bukve, graba i drugo ve-li�ine oko 1m. Isto tako pro-daju se sadnice pet razli�i� h vrsta boži�nih drvaca. Upi� na tel: 099 668 2701 ili 098 242 254.

PRODA JEM VINOGRAD I VIKENDICU u Vukanovcu površine 3500m2 i prešu za grož�e od 400 lit. Broj 098 967 9904.

KUPUJEM TRAKTORE - ispla-ta i dolazak odmah, mob. 098/720-076

PRODAJEM SADNICE crve-nog krupnog ribiza po 12 kn. Šaljem poštom. Zagreb, 098-908-4675

PRODAJE SE prikolica Kikin-da 4 T, trebilica i krunja� za kukuruz, nazvati na mob. 098/552-929

PRODAJE SE doma�i suhi i o�iš�eni grah trešnjevac, ci-jena 17 kn/kg. Nazva� na broj tel: 042/819-020

PRODAJEM stara drvena ko-rita raznih veli�ina, drveno rudo za kola, jaram, stari plug i ornice. Tel. 098/970-7703

PRODAJEM SADNICE paulov-nije, brzorastu�e drvo. info: 040/673-028 ili 091/8940-720

PRODAJE SE PREŠA za grož-#e kapaciteta 150 lit., tel. 098/461-120

PRODAJE SE VINO (rizling, šipon) - vinogorje Sv. Urban. Info: 098/942-7151

TRAŽIMO OSOBU ZA ODR-ŽAVANJE VO�NJAKA i vino-grada u okolici Dragoslavec Brega, info na tel. 099 736 31 96

POZNANSTVA

MUŠKARAC - situirani udovac traži žensku osobu za stalnu vezu. mob 099 720 1292

NEKRETNINE – PRODAJA

PRODAJU SE tri preše za grož�e i autoprikolica. Više informacija na 333-059.

PRODA JEM DVA TRUPCA ORAHA, tel. 858-424

PRODAJEM SIJENO u rolo balama i kocke. info na tel: 895-176

PRODAJE SE SIJENO u bala-ma, ve�a koli�ina, tel. 855-599

PRODAJE SE TRAKTOR s ko-som, tel. 360-565

PRODAJE SE TRAKTOR Fi-at Agri 9090, tanjura�e 16 i 28 diska, sija�ica kukuruza Olt, prednji utovariva�, plug 3-brazdni 12 cola i motorna pila. mob. 091/5175-821

KUPUJEM STARIJI TRAKTOR do 35KS, a prodajem manje traktorske 3-krilne brane za 500 kn. mob. 098/190-3753

PRODAJE SE VINO rajnski ri-zling. mob. 098/185-1282

NASAD KUPINA staros� 7 go-dina prodajemo ili dajemo u najam, te prodajemo sadnice stalnorode�ih malina sorte Polana. info: 099/470-0070

PRODAJE SE VETERJAK za �iš�enje žita, koš� ca, graha, upita� na tel. 360-447

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep� �-kih jama. Stru�no i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM POSAO davanja in-strukcija iz MATEMATIKE. Tel. 098 546 069

DIZAJNERICA S ISKUSTVOM TRAŽI POSAO izrade stolova i elemenata namještaja po mjeri za stambene i poslov-ne prostore . Mob: 099/64-111-90

RIJE�ANIN (49) SSS, traži posao na seosko-turisti�-kom doma�instvu, gospo-darstvo, na podru�ju cijele Hrvatske. E-mail: [email protected]

TRA ŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA�UNOVOD-STVA za SREDNJE škole. Tel. 091/528-66-69

SMS NEKRETNINEAgencija za promet nekretninama

�akovec, R. Boškovi�a 21tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODA JE SE MODER-NO DIZAJNIRAN I NA-MJEŠTEN MALI STAN u novogradnji (42,5 m2) u mirnom dijelu Prelog-Jug, prizemlje u stambe-noj zgradi. Sastoji se od: hodnika s garderobnim ormari�em, kupaonice (kada), kuhinje s blago-vaonom, te otokom/šan-kom s barskim stolicama, dnevnog boravka i ugrad-benog regala: prostor za ra�unalo i tv, garderobni dio (ormari i ladice) i spa-va�i dio - bra�ni krevet. Gratis parkirno mjesto i zajedni�ko spremište svih stanara. EC/B. Info: 091-561-57-93.

ZEMLJIŠTE od 900 m2 (vino-grad ) u mjestu Barbat – otok Rab povoljno prodajem. In-fo na tel: 095-802-52-96 ili 0043-650-721-34-44

PRODAJE SE VE�E IMANJE od 23000 m2 sa šumom u Pre-kopi, pored gl. ceste i mogu-�e ga je podijeli� u više gra�. parcela. Svi papiri riješeni. mob. 099 752 8800

PRODAJE SE GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE u Ludbregu, Saj-mišna ulica 1326 m2, cijena 23.000 EUR. Mogu�nost izgradnje objekta mješo-vite namjene. Upitati na 098/980-5511

6127. velja�e 2015. Oglasnikwww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 600

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

telefon: 091-8988-004

Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati

Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru

Račun za uplatu donacija: HR3323400091116025375

1015

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO SRIJEDE U 13 SATIKupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 �akovec

Me�imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i pro-pagandnih poruka.

�akovec, Otona Župan�i�a 24kontakt osoba Barbara Jagec,

mob: 095 614 [email protected]

Ra�un za uplatu donacija: HR0424020061100648383

Betsyje prona�ena u Pribislavcu. Izgleda vrlo ugojeno i jako je dobre naravi pa se nadamo da se samo nekome izgubila. Prepoznaje li ju netko? Kon-takt: 091-8988-004.

Lottije malecko žensko štene sta-ros� oko 3 mjeseca, sitnog rasta, idealna za stan. Kon-takt: 098-241-060.

Jerry je muško štene staro oko 2,5 mjeseca, bit �e srednjeg ra-sta i udomljuje se u stan ili u ku�u s obaveznim pristupom unutra. Kontakt: 091-8988-004.

Garicaje mala terijerkica, vrlo zna� -željna i pametna kujica koja se nada toplom domu nakon mjeseci lutanja. Kontakt: 091-8988-004.

Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u �akovec, omogu�ili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središ�e i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u:Foto studio Siniša (Mursko Središ�e), Caffe bar GANI (Koto-riba) Rock caffe (Kotoriba) Caffe bar DONJI (Kotoriba)

NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izla-zak novog broja.

Afrodita - stara godinu i pol, cjepljena, sterilizirana, zdrava.Karakterno je � pi�-

no za ma�ku.

Pepita - stara oko 8 mjeseci, cjepljena, o�iš�ena od nametnika i kastrirana. Traži dom!

Udruga “Sklonište dobrote”

PRODAJU SE �ISTOKRV-NI ŠTENCI njem. ov�ara s rodovnicom, cijepljeni i �ipirani, odli�nih roditelja, mob. 098/173-8482

PRODAJEM KANARINCE, golubove engl. gušane i akvarije za ribice, tel. 310-519

RAZNO

PRODAJEM CD-literaturu o uzgoju divljih ze�eva, cijena 150 kn. Šaljem po-štom. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJEM novu mušku zimsku jaknu Century vel. XXL i Adidas mušku jaknu vel. L/XL, te nove muš-ke traperice Levis vel. 31 (plave) i vel 32 i 34 (crne). Mob 099/64-111-90

PRODAJEM ZRA�NU PUŠ-KU “Anschic” sa opti�-kim nišanom (snajper) za 1.500 kn. Ne treba dozvo-la. Zagreb, 098-908-4675.

PRODAJE SE nova Nokia Lumia 635, cijena 1.000 kn. mob. 095/1975-104.

PRODAJE SE SMEA KUT-NA GARNITURA za dnevni boravak, max o�uvana, bez mrlja i ošte�enja, dim. 270x210 cm, cijena 750 kn (nije fiksna, mogu� do-govor), na njuškalu šifra oglasa: 13398181. Ostale info na: 091/761-3467

PRODAJEM INTEL PENTI-UM 4, 1.8 Ghz, 40 GB HDD, 1 GB RAM, mrežna kar� ca za pristup na internet, win xp, MS Office 2007 (550 kn) bez monitora; monitor 15” Philips (200 kn); moni-tor 17” AOC (400 kn) i Pen-tium 1 s monitorom (150 kn), info: 099/67-14-888

PRODA JE SE kvalitetno bijelo vino rajnski rizling i muškat žuti (vrlo povolj-no), te sef visoke sigur-nosti, šifra klju�, cijena po dogovoru, info: Tel. 098/632-494

PRODAJEM novi štednjak na kruta goriva, tel. 098/970-7703

PRODA JEM KOMPJUTER AMD 1.90GHz, 1.50 Gb ram, 120 Gb disk, Win7, SONY playstation 2, muški bicikl, novi, orig. Rog i ženski 5 brzina. Mogu�a zamjena za sintesajzer ili laptop. Tel. 098/539-169

PRODAJE SE spava�a soba, perilica su�a i cafe aparat Senseo, mob. 091/970-1929

PRODAJU SE RABLJENI mo-biteli Samsung Galaxy mini i Sony Xperia M, IPod4 i TV Sharp 72cm, a kupuje se slama u balama i je�am. Tel: 822-362, 099-5166-780

PRODAJEMO pe� za centr. grijanje Centrometal 35KW (ulje/plin) + 2 rezervoara na lož ulje; transport trake šir. 30cm (razli�ite dužine); no-vi crni kancelarijski stol. Tel. 858-424

PRODAJEM GROBNICU broj 0119310010 na gradskom groblju u �akovcu, polje 19, red 31, broj groba 0010. Mob 091 1211 509

PRODAJEM dje�ja kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn) i au-tosjedalica za ve�e dijete, od 4g nadalje (80 kn). Tel. 098/390-692

PRODAJE SE plinska pe� Lampard (nova), plinski pro-to�ni bojler Unical 28 KW, drvena kola (koleslin) i orig. pocin�ani kavezi za ze�eve, sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODA JEM SPECIJALNU CERADU pro� v tu�e za au-tomobil, univerzalna, malo korištena, cijena 800 kn, in-fo: 098/390-692

POVOL JNO SE PRODA-JE kuhinja i komoda, info: 091/125-4402

PRODAJEM POVOLJNO dva kau�a, dvije fotelje, regal, štednjak Senko za centr. gri-janje, te poklanjam isprav-ne dr vene ba�ve. info: 091/188-9720

PRODAJEM MOBITEL HTC HD7 (smart phone), crni, no-va baterija, odli�an, cijena 300 kn, info: 095/848-9753

OBAVIJEST �ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središ�u

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan na Jugu �k, sve na-mješteno. info: 091/723-7999

TRAŽIM NAMJEŠTEN JED-NOSOBNI STAN na dulji period u okolici M. Sredi-š�a do 1.200 kn + režije. Ponude na mob. 099 579 2679

IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 90 m2 u centru �akovca s malim dvori-štem, sva brojila odvoje-na, nova stolarija, mob. 095 808 6050

IZNAJMLJUJE SE namje-šten 2-soban stan u �k, info: 091/125-4402

IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namješteni stan na Jugu, svi priklju�ci zasebni, pl. centr. grijanje uz mog. gri-janja na drva, povoljno. mob. 091/5636-323

IZNA JML JUJE SE POSL. PROSTOR od 20m2 u cen-tru �k, tel. 310-519

IZNAJMLJUJE SE u �k na duže vrijeme nenamješte-ni stan, garsonijera i od 1.3. namještena garsoni-jera od 30m2. info na tel: 384-515 ili 098/545-526

ŽIVOTINJE

Jack - micek star oko 8 mjeseci, o�iš�en od nametnika, zdrav, jako umiljat i drag, traži dom. Zbog boles� ne vidi na jedno oko.

Bogda d.o.o., 9. svibnja 14, Samobor, oib 07786816460, t: 01/3639561

TEREZA-49Vesela, raskošna, ali

usamljena! Tražim vezu.

064/56-56-573,49/4,78 kn/min.

18+

0-24UPOZNAJMO SE!

RTL teletekst – str. 816

Tom - mladi ma�ak, cjepljen, kastriran, umiljat i dobar - traži dom!

, ,

Zelda - maca staros� 10 mjeseci, steri-lizirana, cjepljena, o�iš�ena od namet-nika, plaha prema ljudima �eka dom!

PRODAJU SE PAPIGE TI-GRICE i ŠL J IVOGL AVE ALEKSANDRE, odli�ne za ku�ne ljubimce. Tel: 829-230, 098/944-3339

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728

62 Savjeti 27. velja�e 2015.www.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PEDIJATAR SAVJETUJE

Piše mr. Jelena Klin�evi�, spec. klini�ki psiholog

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE

TE�AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog psihodijagnostika

savjetovanje

psihoterapija

edukacija

istraživanje

I. G. Kova�i� 1E �akovec

099 222 1 888

Zavod za javno zdravstvo Me�imurske županijeDjelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni�ko lije�enje ovisnosti

Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • �etvrtak: 9.00 - 12.00

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Emocionalna dobrobit djece

Alkohol ne spada u sportsku opremu

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR

J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu�ari�

PIŠE: IGOR ŠEGOVI�, dr. med., specijalist pedijatrije u ŽB-u �akovec

Prehrana dojen�eta (II)

Mi koji se bavimo du-ševnim zdravljem naro-�itu pozornost pridajemo stvaranju tzv. zdravog emocionalnog imunološ-kog sustava, koji je pod-loga za pravilan duševni razvoj i �uvar našeg zdrav-lja u izazovnim i stresnim situacijama. Kad se radi o istraživanju psihi�kog razvoja djece taj imuni-tet možemo povezati sa protektivnim faktorima i faktorima rizika koji utje-�u na emocionalnu dobro-bit djece, ve� od najranije životne dobi. Istraživanja pokazuju da kada rodite-lji prepoznaju negativne emocije svojih beba – nji-hovu ljutnju i tugu – i po-mažu im da se nose s tim emocijama, djeca s vreme-nom razviju bolju psihološ-ku regulaciju svojih emo-cija i pokazuju pozitivnije ponašanje. S druge strane, ako roditelji ignoriraju ili kažnjavaju djecu zato što pokazuju te emocije, ili se naljute na dijete koje se ljuti , postoji mogu�nost da �e dijete s vremenom neke emocije isklju�iti, znaju�i da ih ne može podijeliti. Zbog toga je dijete pod ve-likim stresom, psihološki i �iziološki, jer je emocija i dalje prisutna, i stvara se barijera u razvoju temelj-nog povjerenja izme�u djeteta i roditelja. Tako se ve� do prve godine života može razviti obrazac da dijete izbjegava kontakt s majkom, umjesto da do�e k njoj kad je uznemireno

Tjelesna aktivnost i bavljenje sportom poticaj-no djeluju i na tjelesno i na psihi�ko zdravlje ljudi, i to u svakoj životnoj dobi. Bavlje-nje sportom �e osobito pozi-tivno utjecati na razvoj djece i mladih. Sport i rekreacija dio su zdravog na�ina života, a sportski doga�aji i klubovi dio su zdrave zajednice i ima-ju pozitivnu ulogu u društvu.

Ponekad se u sport, una-to� njegovoj zdravstvenoj blagodati, umiješa alkohol, koji pak nikako nije poticaj zdravlju. Alkohol je povezan sa sportom na razne na�ine. Primjerice, pivske tvrtke sponzoriraju sportske doga-�aje. Alkohol je reklamiran na sportskim terenima. U mnogim društvima se podra-zumijeva da se tijekom pra-�enja utakmica pije alkohol. Alkoholna pi�a prisutna su u reklamama tijekom prijenosa utakmica na televiziji. Slav-lje pobjede nakon natjecanja pra�eno je alkoholom. U ne-kim sportskim disciplinama alkohol je dio ceremonije proglašenja pobjednika (npr. utrke u automobilizmu).

O�ito se alkohol - u nekom obliku - relativno �esto uvla�i u sportske doga�aje.

Pa tako i poneki sportski treninzi završavaju alkohol-nim pi�em. Ta se pojava �eš�e može na�i kod muških eki-pnih sportova u usporedbi s individualnim sportašima, uz opravdanje da je „zajed-ni�ko pijenje prihvatljivo jer razvija grupnu povezanost“.

Kako djeluje alkohol na-kon treninga? Nakon tjelesne aktivnosti, organizam treba nadoknaditi izgubljenu teku-�inu. A alkoholom postiže se upravo suprotno: on je diure-tik – poti�e izlu�ivanje teku�i-ne iz tijela. Obzirom alkohol otežava resorpciju (preradu) vitamina i minerala, konzu-macijom alkohola lišavamo organizam upravo tih tvari, potrebnih za zdravi opora-vak nakon treninga. Alkohol smanjuje ukupnu izdržlji-vost, nužnu sportašima. Sve opisano navodi na zaklju�ak da alkohol otežava oporavak nakon treninga. Pored toga, ako pijenje poslije treninga postane navika, dugoro�no gledano može se razviti alko-holna ovisnost.

Dodatni problem na koji ovdje treba ukazati jest �esto prisutna pojava prekomjer-nog ispijanja alkohola me�u navija�ima. Ne male koli�ine alkohola se ispijaju uz uta-

kmicu: prije utakmice - radi postizanja vru�e atmosfere za žustrije navijanje, zatim tijekom utakmice kako bi se polet navijanja još nado-gradio, i poslije utakmice: pobjeda svog igra�a ili tima obilježava se slavljem uz al-kohol. Ili pak se žaluje poraz omiljene ekipe - opet uz alko-hol. Ne malo puta to se razvije u pijanku.

Obzirom sportski fano-vi obuhva�aju širok raspon dobnih skupina, zna�i da je u riziku od konzumacije alko-hola velik dio populacije.

Poznato je da alkohol po-ti�e agresivnost i prepoznat je kao �esti okida� nasilja. Iz alkoholiziranih navija�kih skupina proizlaze incidenti koji uklju�uju razbijanje i divljanje, nasilja na stadio-nima, ošte�ivanje imovine koja okružuje sportske te-rene. Ovakva vrsta nasilja, koje ponekad završava teš-kim huliganskim neredima, uglavnom bude okinuta po-velikim koli�inama alkohola koji se ispija uz utakmicu. Što je više pojedinaca u skupini navija�a u alkoholiziranom stanju, to �e skupna agresija, tj. nered i huliganstvo, biti te-ži i rušila�kiji.

Sre�om ipak, mnogi su navija�i pokazatelji i suprot-nog: gdje tijekom utakmica promoviraju �isti sport, uz zabavu i navijanje bez alko-holiziranja. Tako�er ve�ina poznatih i profesionalnih sportaša njeguju bezalko-holni imidž i zdravi natjeca-teljski duh. To bi trebalo biti sveprisutno.

Prihvatljivo i poželjno sportsko ponašanje isklju-�uje alkohol. U zdravim sre-dinama promicanja sporta, alkohol jednostavno ne mo-že pripadati. Problem pove-zanosti sporta i alkohola je društveno zabrinjavaju�i i iziskuje pažnju svakog po-jedinca u društvu. To zna�i - djecu i mlade u�iti, a kod sportaša i navija�a promica-ti zdravo sportsko ponašanje na sportskim doga�ajima.

i tužno. Djeca s takvim problemima ne u�e zdrav na�in kontrole emocija, ona imaju kon�likt izme�u emocionalnog približava-nja i izbjegavanja, vrlo su nesigurna i pitanje je kako �e kasnije u životu uspo-stavljati kontakte i ostva-rivati bliskost sa drugim ljudima. Me�u najvažnijim faktorima koji bebe stav-ljaju pod rizik je maj�ina depresija. Majke koje su letargi�ne i tužne, pasivne i distancirane, imaju djecu koja kasnije pokazuju više stupnjeve depresije, agre-sije i anksioznosti. �ak i u najranijoj dobi djeca de-presivnih majki pokazuju manje pozitivnih emocija i neobi�an obrazac ak-tivacije u mozgu. Danas se smatra da je koli�ina pozitivnih emocija, poput sre�e, u najranijem djetinj-stvu klju�na za pravilno oblikovanje mozga. Jedno-stavno re�eno, ako je beba sretna, stvorit �e se putovi u mozgu koji joj pomažu da osje�a pozitivne osje-�aje poput sre�e ostatak svog života. Postoji bio-loška potreba za ljubavlju i sre�om, poput potrebe za hranom, i nije manje važna za naš opstanak i zdravlje... Beba treba dobiti ljubav i nježnost da bi se razvijala. Emocionalni imunološki sustav stvara se u ranom djetinjstvu. Društvena i emocionalna deprivacija izaziva biokemijske pro-mjene u mozgu, pa u ranoj životnoj dobi izravno mo-že štetiti razvoju mozga i njegove plasti�nosti. To zna�i da najteže i skoro nepopravljive posljedice za kasnije duševno zdravlje mogu nastati upravo u tom razdoblju života. «Prve tri su najvažnije», potpuno opravdano se kaže u po-znatom sloganu UNICEF-a.

Najbolje bi bilo isklju�ivo dojiti do navršenih 6 mjeseci, a potom nastaviti dojiti dokle majka i dijete to žele te isto-vremeno uvoditi dohranu (ne ranije od 17.tjedna ali nikako ne kasnije od 26.tjedna). Ne postoji odre�eni dan ili tjedan ve� samo vremenski raspon u kojemu �e ve�ina dojen�adi biti �iziološki, imunološki i neuro-motorno zrela za prihva�anje odgovaraju�eg vida prehrane. U dobi od 26 tjedana sva bi zdrava djeca ve� morala zapo-�eti s nemlije�nim namirnica. Ponekad se dohrana odga�a i nakon sedmog mjeseca živo-ta, ali treba znati da isklju�iva mlije�na prehrana, bez obzira radi li se o maj�inome mlijeku ili umjetnoj prehrani, tada više ne zadovoljava prehrambene potrebe, primjerice u pogledu energije, bjelan�evina, željeza, cinka te pojedinih vitamina. U dobi izme�u petog i desetog mjeseca dijete je prijem�ivo za prihva�anje razli�itih oku-sa i tekstura hrane. Ako se taj «kriti�ni vremenski prozor» ne iskoristi mnoga �e djeca kasni-je otežano prihva�ati kašastu i krutu hranu te nove okuse. Nije posebno važno zapo�inje li se dohrana jabukom, mrkvom, rižom ili krumpirom. Bitno je jedino da se nemlije�ne namir-nice ne uvode u prehranu prije navršenog �etvrtog mjeseca te da se daju postupno, jedna po jedna. S kojom �emo namirni-com zapo�eti ovisi o prehram-benim navikama obitelji. Dje-tetu treba uporno nuditi hranu koja nije ni slatka niti slana pa

�e na taj na�in ve�ina djece pri-hvatiti tu prehranu kojom �e u budu�nosti biti manje sklona nastanku pretilosti i hiperten-zije. Pojedine namirnice puno �eš�e uzrokuju imunološki po-sredovane reakcije preosjetlji-vosti. To su mlijeko, riba, bjela-njak jajeta, školjke, gluten, soja, kikiriki i jezgri�avo vo�e (orasi, lješnjaci). U dojen�eta koje je ve� razvilo alergiju na neku na-mirnicu, primjerice na kravlje mlijeko, sve ostale potrebno je uvoditi sporije i opreznije. Po-glavito je to važno za naj�eš�e alergene poput mlijeka, ribe, jaja, soje, kikirikija, jezgri�avog vo�a (lješnjaci, orasi...) i glute-na u pšeni�nom zrnu. Valja biti oprezniji i ako jedan od bliskih srodnika (roditelji, bra�a i se-stre) boluje od alergije na hra-nu, no, to nije razlogom da na-vedene namirnice uklonimo iz prehrane tijekom više mjeseci. Nove preporuke upozoravaju samo na opreznije uvo�enjetih namirnica u dobi od sedam do osam mjeseci, pojedina�no i u postupno rastu�oj koli�ini.

6327. velja�e 2015. Vremenska prognoza i razbibrigawww.mnovine.hr • [email protected] • 040 323 601

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE�IH 7 DANA

Vratila se Fata s dva paketa ku�i, pa je djeca pitaju: - Je li to tata poslao iz Njema�ke?- Eh, tata... Da sam �ekala vašeg tatu, ne bih ni vas imala.------------------------------------------------------------ Zašto žene piju kavu dok razgovaraju?Da ne bi zaspale dok jedna pri�a.------------------------------------------------------------�uje se plavuša iz kupaonice: 95, 96, 97, 98, 99... Upomo�, stonoga!!!------------------------------------------------------------Uhvatio Mujo zlatnog slona, pa mu slon kaže: - Mujo, pusti me, ispunit �u ti tri želje!- Ma kakve tri želje, ideš ti meni k zlataru!------------------------------------------------------------ Po �emu su žene sli�ne ribolovcima?Stalno žale za onima koji su im umakli i preziru one koje su upecale.------------------------------------------------------------Što kaže plavuša kad je pitaju radi li joj žmigavac?Radi. Ne radi. Radi. Ne radi...

VICOTEKA

PROMJENJIVO

VREMENSKA SLIKA: Sredina velja�e prošla je uz desetak suhih i djelomi�no sun�anih dana. No, onda su došle ciklone s kišama, a �ini se da i u sljede�ih sedam da-na o�ekujemo promjenjivo vrijeme. I dalje �e biti pro-hladno pa prave proljetne temperature još uvijek nisu u planu. Štoviše, od sredine sljede�eg tjedna dolazi novo zahla�enje pa oko srijede ili �etvrtka možda vidimo i snježne pahulje. Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNO-ZA: U petak bi trebalo biti su-ho, ponegdje s kra�im sun�a-

nim razdobljima. Vjerojatno �e nam no� i jutro biti malo hladniji uz mogu�nost za slab mraz i maglu, ali dnev-na temperatura �e biti u po-rastu zbog mirnog vremena, pogotovo ako bude kra�ih sun�anih razdoblja pa mož-da ve� u petak poslijepodne uhvatimo 10 Celzijevih stup-njeva.

Za vikend �e se nastaviti promjenjiv tip vremena. Do-sta oblaka uz kra�a sun�ana razdoblja, ali mogu�e je da �e ostati i sasvim obla�no. Ponegdje je mogu�a i slaba kiša, ali u malim koli�inama tako da ne možemo obe�a-ti sasvim suho vrijeme. Ve�a šansa za koju kišnu kap je tijekom subotnjeg

jutra i ponovno u nedjelju nave�er. Temperatura zra-ka bit �e ugodna, osobito u popodnevnim satima. Bi-ometeorološke prilike bit � uglavnom povoljne pa �e ovakvo vrijeme biti dobro za meteoropate i kroni�ne bolesnike. Nedjelja je ujed-no i prvi dan klimatološkog prolje�a. Naime, u klimato-logiji godišnja doba po�inju prvog dana u mjesecu. Zima je po�ela 1.12. i završava sa zadnjim danom velja�e. Pro-lje�e po�inje 1.3. i traje do 31. svibnja. Ono astronom-sko po�et �e 20. ožujka u 23 sata i 45 minuta.

Po�etak novog tjedna nastavit �e s nekim prije-laznim vremenom izme�u kasne zime i ranog prolje�a. I dalje dosta oblaka, možda malo sunca, ali nije isklju-�eno ni malo slabe kiše. Jutra prohladna, mogu� je i slab mraz ako no�i budu vedre, a dnevna tempera-tura u porastu zbog lagane južine. Najtopliji dani bit �e ponedjeljak i utorak kad bi temperatura mogla prije�i desetku. Južina �e zasmeta-ti meteoropatima jer �e se pokvariti biometeorološka situacija.

U srijedu bi moglo zahla-diti pa osim kiše nije isklju�e-na ni pojava snijega, ali to je još daleko pa prognoza nije sigurna. Onda bi se nastavilo

hladno vrijeme u drugoj po-lovici tjedna. Temperatura bi mogla biti zimska, ali još se ne zna ho�e li i koliko biti oborina. Ako ih bude, postoji mogu�nost i za snijeg.

Preporu�amo da prati-te i našu Facebook stranicu „Kad �e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slo-bodno nazovite 060-555-

MOZGALICA

555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in�o tel. 0800-1234. (prognoza izra�ena 26.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

28. velja�e 1964. god. tijekom samo 9 sati palo je 1087 mm oborine na oto�ju Reunion

4. ožujka 1956. godine najkasnija pojava leda na Sa-vi kod Jasenovca

5. ožujka 1963. god. u Va-raždinu izmjerena najniža ožujska temperatura u Hr-vatskoj -23,4°C

mi prodiremo dublje

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Fala ti, Božek, za jo�i sokolove

POD VUROM

Kakvo je zadovolj-stvo korisnika bolni�-kom skrbi u Županijskoj bolnici? Koristimo li, koliko i u kojim slu�aje-vima usluge privatnih poliklinika? Dio su to tematskih pitanja na koja su odgovarali naši sugra�ani u ovotjednoj anketi “Pod Vurom”. A više o zdravstvenim te-mama pro�itajte i u na-šem ovotjednom specija-liziranom prilogu. (rr, zv)

www.medimurje.info/agmwww.AdriaGUIDE.hr

Međimurje

Koristimo li usluge privatnih

poliklinika?

Mi Me�imorci se još navek spominamo za novo lepo

precednico i jeno inauguraci-jo i to vse zbogradi naše stare me�imorske pesme “Dej mi, Božek, jo�i sokolove.”, štero je na Markijovomo Trgo pope-vala Renata Sabljak, jerbo ak ga nas ve� ne v svetešji pesmi, o�em re�i, himni Lejpe naše unda smo sre�ni kak �rveki kaj je precednica mislila na nas dok je dohajala na Pan-tov�ak makar smo mi jako slabo ili skorom nikak ne mi-slili na jo dok smo hodali glase davat. A kaj se more, mi smo, kak bira�ko telo, zahuzali kaj se Kolinda dotikavle, a ona još navek ra�una na nas. Kak je to lepo da znamo da neš�i misli na nas makar smo mi to ne zaslužili. To vam je tak kak i moja soseda Barika, furt se mota po moji glavi, furt si gruntam o joj, a ona niti da hiti oko na mene, a kamoli da si ga po�ine na mojemo telo, nek ide polek mene kak polek tursko-ga groblja. No, pustimo sosedo Bariko nek ona ostane tam de je je, a mi pak se bodemo vr-nuli našoj staroj me�imorskoj

TRENER ODBOJKAŠA CEN-TROMETALA Jadranko Kiri� o završnici prvenstva

Želimo izboriti polufinale za hrvatskog prvaka

NOGOMETNA ŠKOLA Me�imurje - �akovec najor-ganiziranija u našem kraju

Najvažnije je ulagati u rad s mladim uzrastima

MARIO KOVA�EVI�, trener Me�imurja, uo�i subotnjeg nas-tavka prvenstva III. HNL - istok

U drugom dijelu moramo biti u gornjem domu Lige

pesmi malo predelanoj za ovo priliko:

Fala ti, Božek nejpredi za naše malo Me�imorje,

fala ti, Božek za Lejpo našo,

fala ti, Božek za jo�i sokolove,

fala ti, Božek kaj sam mogel vi-deti Ivija

kak odhaja z Pantov�aka i Kolin-do, štera mo je mahala,

fala ti, Božek kaj videl sam te osmeh šteri ostaja

i regionalisto, šteri odhaja,

fala ti, Božek za jo�i sokolove.

Nekak je �udno završilo minulo leto prinas v Me�i-

morjo, o�em re�i, v Strahoninco. Tam je ve� v decembro zapo�ela korizma. Najme kaj, tam so se esdepeovci odrekli “seljakov” v Adventu, to je vreme darivanja, a strahoninski op�inski ve�niki so svojega na�elnika nagradili z nogom v rit. Ve so na redo Stra-honin�ari kaj po�etkom marci-juša, na pol korizme, re�ejo je li se slažejo z esdepeovcima ili pak bodo haesesovco Franceko produžili mandat. Jako sam naj-

garek kaj se bode itak pripetilo ak bodo Strahonin�ari svoje gla-se dali Sanji, a Strahonin�arke Franceko? Unda bode prinudni upravitelj, gospon Posavec, tam duže na kvarteljo!

Nebodete veruvali, ali neš�i je v �akosko gracko kaso

uplatil 3 milijone kuni i razve-selil grackoga na�elnika Štefa. Morete si misliti kak se je zavi-nula polica v grackoj kasi, štera je nav�ena kaj tulikši penezi najempot dojdejo v kaso. Mam je gracki hižni mešter (�itaj: ezermešter) moral mejati poli-co. Dugo se je skrivalo što je bil te Ded Mraz. Niti gracka �inanc ministrica Lidija je ne uspela za-zvediti što je to itak sranil svoje peneze v gracko kaso. No, na vse zadje se je, ipak, zazvedilo da so te penezi došli z Bugarske kak bi se stoprocentno zacementerala pajdašija našega �akovca, grada cvetja i dece i jivoga Blagoevgra-da, grada cvetje i študentov. Ne-kak smo se fest dopali Bugarima i Bugarkaj, a vidli so sam naše gracke oce, o�em re�i, tri kralje,

kaj so se tak razbe�arili. Kaj re�i, dobro smo se prodali!

Prilo�anci nikak da dojdejo na zeleno kito z našom Vladom

i jivim šefom Zokijom. Što jim je kriv kaj so tak visoko odlete-li, o�em re�i, �uda više nek vsi drugi v Lepoj Našoj, pak imajo premalo težaki na burzi dela i ve nebrejo dobiti tuliko težaki za javne posle kuliko nucajo. Kaj so pozabili da on �avel šteri str-�i preve� visoko navek dobi po gopco, pak so tak ve i oni zišli. Nebrejo nikak ra�unati kaj bo-do oni i dale v državnoj cukor-piksi jerbo je te prelo�ki �avel hadezejov, a hamer šteri tu�e esdepeov. Ovak so Prilo�anci preve� visoko, a ve bi šteli kaj bi jif država i dale pomagala kaj bo-do još više leteli. Dobro so si ovi v državi pregruntali jerbo ak bi Prilo�anci preve� visoko odleteli što bo jim do nosa dosegel?

Hrvaški sabornik, Srbijanec ne svojom krivnjom, Milo-

rad Mile Pupavac, je donesel v Sabor selotejpa onoga dneva dok je Branimir Glavaš, šteromo je

Branko Baksa, �akovec - Ja sam pacijent kod lije�nice koja ima privatnu praksu. Ali uslu-ge koje pruža naša Županijska bolnica, kao što su va�enje krvi i sli�no, koristim u našoj �ako-ve�koj Bolnici. Ponekad treba imati strpljenja i razumijevanja kad treba za neki pregled �e-kati. Puno ima bolesnih. Nema problema s �ekanjima, nau�eni smo na njih.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

www.mnovine.hr

Beata Mislovi�, �akovec - Ja osobno imam lijepo mišljenje o našoj Bolnici, lije�nicima i me-dicinskom osoblju. Naravno, svi želimo u najkra�em vreme-nu do�i na red kod lije�nika. Uredno �ekam, ne predugo. Zadovoljna sam sa svim spe-cijalistima naše Bolnice. Svi bi ljudi trebali imati malo više str-pljenja, samo neka bude svima zdravlja.

Renata Vrbanec, Strahoni-nec - Zadovoljna sam sa svime u našoj Bolnici i samo daj Bože da budemo svi zdravi. Sre�om, ne trebam koristiti usluge privatnih poliklinika. Ljudi su možda malo i previše nestrplji-vi i žele odmah do�i na red. Ako je potrebna hitna usluga, to se podrazumijeva da bude hitno. A ostalo, trebamo biti strpljiviji.

Ivan Grahovec, Ma�kovec - Sve kaj god sam trebao sve sam riješio u našoj Bolnici u �akov-cu. Nemam im što zamjeriti. Uslužni su i prijazni. Ovisno o potrebi i vrsti pregleda pone-kad treba malo dulje �ekati na red. Sre�om, nisam imao po-trebu koristiti usluge privatnih poliklinika.

Irmica Ma�ek, Strahoninec - Kako smo stariji, tako nam i sve više trebaju usluge bolnica. Sa svojom lije�nicom sam jako zadovoljna i nemam ništa loše za re�i ni o drugom osoblju u �akove�koj Bolnici. Koristila sam usluge Medikola, a i sama si kupim lijekove koje ne mogu dobiti na recept.

www.AdriaGUIDE.hr

šega cajta zgubil, a zabadaf. A i mi ljudi smo �udno raslinje, nekaj malo pre�itamo na Gu-glino i mislimo da vse znamo. Pak je �ovek ne auto jerbo ak je auto gumija prazna tre jo zakrpati i napumpati, ak auto nejde mortik nema benzina i kaj ne bodem dale nabrajal, a mi ljudi imamo svoje falige, o�em re�i, vsaki od nas ima nekaj �istam svojega i to je ne isto kaj i sosed ima. Verjem da ste dostipot �uli kak si sosedi i rodbina posojavlejo prahe, si-rupe i druga vra�stva sam kaj ne bodo morali hodati stisko delat pre doktoro, a beteg ni-kak da mine. Da je to vredo un-da ne bi morali školati doktore nek bi još dendenes coprnice bile glavne v seli. Dragi Me�i-morci, preštimane Me�imor-ke, pustite Guglina nek on dela svojega posla, a ak vas beteg muo�i ravno k doktoro on br-z�as nejbole zna kaj vam treba. Kaj ne bodete zišli kak je zišla moja tretja soseda Mica. Ona si je posojavala prahe jerbo so jo križi boleli. Potrošila je prahe od vsih sosedov, i od moje tece France, ali je nika ne pomoglo. Na vse zadje je ipak morala iti k doktoro. I ve ste najgerek kaj je bilo? Kaj? Bila je pucka, za tri mesece. Fajna, zdrava, skorom štiri i pol kile. Fest puca, tak bo-le fest kak nas kr�mar z vulice. A, vidite, Guglin je o tomo poj-ma ne mel jerbo je Micika op�e ne hodala v kr�mo.

hrvaški Ustavni sod poništil pre-sudo i robijo od deset let za ratne zlo�ine, došel z Mostara pogle-dati sabornico v Zagrebo i kaj se malo pospomina z negdašjim pajdašima sabornikima. Mile je štel vsima re�i kak je Glavaš op-toženi i kriv za “Slu�aj salotejp” i lejpo nas je vse podu�il kak se selotejp dela kaj bi koristil �ove-ko, a nešterni ga (mislil je tu na Branimira) nucajo za �istam ne-kaj drugo. Ali je Mile pozabil da i deca dohajajo na of svet stvorje-ni na sliko i priloko Božekovo i to zato kaj bodo delali dobra dela i kaj bodo služili Božeko i ljudima i neje važno na šteroj so strani Dunava ro�eni. A nešterni, isto tak, posle skrenejo pak ratujejo protiv svojih sosedov, kaj bi rekli delajo �istam nekaj drugo nek ono za kaj jif je dragi Božek po-slal na of svet. E moj, Mile, neje vse onak kak ti to misliš, dosta toga ste ti i tvoja bratja zakuhali kaj se nebre sam tak pozabiti.

Vse kaj mi obi�ni smrtniki ne znamo zna Guglin i Internet.

Tam vse moremo najti, pre�itati i zazvediti. Nebrem nikak raz-meti kaj bode z naše dece da oni zazvedijo kaj zabadav hodajo v školo ili pak na faks. Kaj bodo hodali ak vse kaj nucajo morejo najti na Guglino. Prvi so se po�e-li protiv Guglina buniti doktori. Oni so cirka okoli deset let hodali po fakultetima, bolnicaj i speci-jalizacijama, a ve jim dohajajo betežniki šteri vse znajo. I kak ne bode doktoro žal kaj je tulik-

Međimurske novine 1015

Documents

Transcript of Međimurske novine 1015