1. Ko može osnovati međunarodnu banku?

U svijetu banke se osnivaju kao dionička društva u skladu sa zakonom o bankama. Banku mogu da osnuju domaća i inostrana fizička i pravna lica. Za osnivanje banke potrebno je, pored ostalog, ispuniti određene zakonom propisane kriterije. Banku mogu da osnuju najmanje dva osnivača. U ugovoru o osnivanju banke, u skladu sa zakonom o bankama, pored ostalog utvrđuju se:

- Naziv i sjedište osnivača banke- Naziv i sjedište banke- Iznos osnivačkog kapitala banke- Rok do koga su osnivači dužni da uplate novčana sredstva i prenesu novčana sredstva u

osnivački capital banke- Poslovi koje banka obavlja- Uslovi za sticanje i prestanak prava osnivača- Način rješavanja sporova među osnivačima banke- Uslovi za prestanak rada banke- Način odlučivanja o statusnim promjenama i prava osnivača banke u slučaju statusnih

promjena banke.

2) objasniti kreditni rizik međunarodne banke?

Za razliku od tradicionalnog, komercijalnog bankarsrva, snažna ekspanzija investiciong bankarstva u savremenim uslovima bitno je uticalo na širenje lepeze rizika kojima su banke izložene u savremenom poslovanju. To se odnosi prije svega na banke koje posluju globalno tj ne samo na domaćim već i na međunarodnim finansijskim tržištima. Prema standardnoj međunarodnoj klasifikaciji sljedeće su vrste rizika kojima su izložene banke.

- Kreditni rizik- Likvidnosni rizik- Rizik plaćanja- Kamatni rizik- Valutni rizik- Rizik zemlje- Tržišni rizik- Perativni rizik

3) Koji su ključni poslovi međunarodne banke?

Banka samostalno obavlja svoju registrovanu djelatnost u cilju ostvarivanja dobiti. Ona se bavi depozitnim, kreditnim u zemlji i inostranstvu odnosno,

- Depozitnim poslovima- Kreditnim poslovima- Deviznim, devizno valutnim i mjenjačkim poslovima- Izdavanjem vrijednosnih papira- Emisionim poslovima- Depo poslovima- Poslovima sa efektima

- Garancijskim poslovima- Poslovima platnog prometa u zemlji i inostranstvu.

4) Zašto je međunarodno bankarstvo vise rizičan posao od domaćeg bankarstva?

Međunarodno bankarstvo je vise rizičan posao od domaćeg bankarstva iz prostog razloga sto je teze pratiti klijente na medunarodnom trzistu, odnosno imati pouzdane informacije o njima za razliku od domacih trzista..

5) Objasniti princim likvidnosti međunarodne banke?

Princip likvidnosti je prvi, osnovni i najvazniji princip poslovanja svake banke. Zbog njegove vaznosti za bankarski i ukupni makrosistem, ovaj princip u bankarskim sistemima regulisan od strane centralne banke, agencija za bankarstvo, ministarstva financija, odnosno od monetarnih vlasti. Ta regulacijja moze biti direktna i indirektna. Sustina ovog principa je da data banka u svakom momentu i na poziv svakog korisnika ( povjerioca) duzna da odmah ispuni njegove zahtjeve. Banka je ovdje u ulozi duznika i obavezna je da u roku izmiri svoje dospjele obaveze prema svojim povjeriocima. Banka treba da je likvidna da bi u roku mogla vratiti pozajmljena sredstva i izmiriti dospjele obaveze iz osnova svog poslovanja.

6) Šta je suština konvertibilnog sistema plaćanja?

Karakteristika konvertibilnog sistema plaćanja je u tome da se potraživanja ostvarena u jednoj zemlji mogu koristiti za plaćanja u toj ili nekoj drugoj zemlji. Sam system plaćanja odvija se preko tekućih računa koje banke jedne zemlje drže kod inostrane zemlje, koja je za nju inostrana korespodentska banka. Dalja karatkeristika ovog sistema je da se slobodna devizna sredstva mogu trositi po zelji njihovog vlasnika.Problem kod ovog sistema plaćanja za zemlju koja kupuje konvertibilnu valutu su oscilatorni devizni kursevi, odnosno oscilacije kursa njene valute u odnosu na valute koje treba da kupi.Prednost ovog sistema međunarodnih plaćanja je u tome što on omogućava upotrebu velikog broja razlicitih instrumenata, različita kombinacija uslova i načina plaćannja. Što ga čini vise prihvatljivim i praktičnijim od druga dva sistema.

7) Objasniti međunarodnu garanciju?

Ona je instrument kojom banka garantuje izvršenje međunarodnih bankarskih transakcija. Njome se obezbjeđuje izvršenje preuzetih obaveza. Garancija se izdaje u pismenoj formi. Ona je po jednom autorima ugovor, a po drugim instrument obezbjeđenja. U SAD garancije daju osiguravajuća društva, a u Evropi banke. Garanciju daje banka kod koje kupac ima otvoren racun i banka garantuje isplatu ako te ne učini kupac. Garancija je efikasno sredstvo jer korisniku omogućava brzo i bez sporova da naplati svoje potraživanje. Sigurne su jer iza njih stoje banke, a banke su stručne poslovne i odgovorne te garancije ne izdaju za svakoga.

8) šta podrazumijeva globalizacija međunarodnog bankarstva?

Globalizacija označava svjesno usmjereni i organizovan process kojim se nacionalne ekonomije savremenih država neposredno povezuju putem muđanrodnih i institucionalnih posrednika.Globalizacija oznacava da vise ne vrijede zakonitosti domaceg trzista, roba, radne snage i drugih faktora proizvodnje vec da vrijede zakonitosti svijetskog trzista. To dalje prakticno znaci da se u tom procesu potiskuju domace (nacionalne) pravne i druge regulative i da umjesto njih vrijede svjetska pravila ponasanja.

9) Objasni princip profitabilnosti međunarodne banke?

Princip rentabilnosti (profitabilnosti) podrazumijeva da banka u svom poslovanju ima cilj da ostvari što veću stipu dobiti uz prihvatljiv rizik. Rentabilnost banke kao i preduzeća u realnom sektoru ekonomije znače da banka mora voditi računa da ostvari što veće prihode uz što manje rashode. Da bi ostvarila veću stopu dobiti banka treba da ostvari što je moguće veću razliku između aktivnih bankarskih poslova i naknada za izvrešene bankarske usluge s jedne i pasivnih poslova s druge strane.

10) Za koje namjene se koristi ček?

Ček je bezuslovan dokument kojim njen izdavalac daje nalog banci da licu određenom u čeku isplati naznačeni iznos novca iz trasantovog pokrića.Dakle, ovdje su u pravnom odnosu tri lica:

- Izdavalac čeka- Banka- Imalac čeka

Ček zamjenjuje novac, ima velik ekonomski značaj. Za razliku od mjenice koja je instrument kreditiranja, ček je instrument plaćanja. Elementi čeka su:

- Oznaka da je to ček- Nalog za isplatu novca- Ime trasata (banke)- Mjesto i datum izdavanja- Potpis trasanta

11) Klirinški način plaćanja

Ovaj sistem plaćanja koristi se između dvije i više zemalja koje nemaju konvertibilnu valutu. Kliring omogućava da se međunarodna plaćanja izvršavaju u nacionalnim valutama a bez da se upotrebljavaju devizna sredstva. Da bi se ovaj sistem mogao primjenjivati, partneri utvrđuju robne liste za robe koje se mogu kupovati, odnosno prodavati u tim zemljama. Klirinški sistem može biti:1. bileteralni – kada se odvija između dvije zemlje2. multilateralni – kada se odvija između više zemalja

Ugovorom o kliringu predviđeno je i kako će se likvidirati saldo klirinškog računa na kraju godine. Ovaj saldo može biti dugovni i potražni.Ovaj sistem plaćanja ima više negativnih strana nego pozitivnih.Pozitivna strana je u tome što se odvijanje međunarodne robne razmjene vrši bez korištenja konvertibilnih valuta.Negativna strana kliringa:

• potraživanja stečena u jednoj zemlji ne mogu se koristiti za plaćanja u trećoj zemlji• potreba da se uzajamna plaćanja poklapaju• mogu se kupovati robe koje se nalaze na robnoj listi ali ne i one van liste

12) Objasni pravilo 5C!

- koleteral; realno pokriće koje može biti u fiksnoj aktivi, vrijednosnim papirima i garancijama respektabilne banke- kapacitet; sposobnost dužnika da iz ostvarenog dohotka vrati kreditne obaveze- karakter; spremnost dužnika da izmiri svoje dospjele obaveze - kapital; pokazuje neto imovinu dužnika i predstavlja njegovu rezervu likvidnosti- kondicije; označavaju makroekonomske i druge prilike a koje mogu da utiču na sposobnost dužnika da vrati ili ne svoju obavezu

Primjena ovih pravila je važna ne samo kod dugoročnih, već i kod ostalih kredita. Dakle, da bi se minimizirao rizik, banka primjenjuje navedeno pravilo 5C, vrši statičku i dinamičku ocjenu namjene kredita i prati kreditni bonitet tražioca.

13) Objasni princip sigurnosti bankarskog poslovanja?

Podrazumijeva odredjeni stepen sigurnosti da ce komitenti banke u naznacenom roku izmiriti svoje preuzete obaveze, odnosno da ce ispuniti obaveze preuzete ugovorom ili na dr nacin. Podrazumijeva se da banka treba da odobri kredite i druge zahtjeve onim komitentima koji ce u roku definisanom u ugovoru ili utvrdjenom na drugi nacin izmiriti svoje dospjele obaveze. Ovaj zahtjev upozorava banku da u okviru svoje poslovne politike mora da vodi racuna kome i na koji rok odobrava kredite i da li je korisnik kreditno sposoban da u roku vrati dio ili kredit u cijelosti. Banka treba da pri analizi korisnika primjeni poznata pravila „pet C“. Primjena ovih pravila vazna je ne samo kod dugorocnih vec i kod ostalih kredita. Da bi se minimizirao rizik kod ovih plasmana banka primjenjuje navedeno pravilo pet C, vrsi staticku i dinamicku ocjeenu kredita i prati kreditni bonitet trazioca. Takodjer vrsi se analiza prihvatljive granice rizika konkretnog duznika. Po odobrenju kredita vrsi se monitoring upotrebe i efektuiranja aktiva financiranih kreditom, da bi se pravovremeno poduzele odredjene aktivnosti ako bi doslo do problema u vracanju kredita.

14) Čemu je jednaka aktiva banke?

Aktiva= obaveze + kapital

15) Libor- ili londonska medunarodna bankarska stopa predstvalja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posudivanje na londonskom bankarskom medjunarodnom trzistu.Visina joj zavisi o roku zajmova, ali je relativno niska zbog visokog kreditnog boniteta banaka na trzistu..

16) mjenica i indosiranje mjeniceMJENICA- kao instrument placanja omogucava njenom imaocu da njome vrsi placanje svojih obaveza prenosenjem prava iz mjenice na svog povjerioca, indosiranjem mjenice. Prenosenjem prava iz mjenice putem indosiranja sa jednog na drugo lice omugucava se da se jednom mjenicom vrsi vise placanja, odnosno da se mjenica od dana izdavanja pa do roka njenog dospjeca koristi kao instrument plaćanja

17) Ko čini međunarodni bankarski sistem- sistem nacionalni centralnih banaka- Evropski sistem centralnih banaka (ECB)- Sistem federalnih rezervi sjedinjenih država (FE)- Svijetska banka- međunarodni monetarni fond- komercijalne poslovne banke- osiguravajuća društva- investicioni fondovi- penzioni fondovi

18) Funkcije kapitala

Bankarski capital ima značajne funkcije. Monetarni teoretičari saglasi su da su osnovne funkcije ovog kapitala:

- Osiguravanje depozita- Ograničenje rasta depozita i active- Apsorbovanje neočekivanih i nestandardnih gubitaka banke i- Poras povjerenja u banku i mobilizaciju sredstava banke

19) Aktivni i pasivni poslovi banke:

- aktivne poslove ( kad je banka kreditor)- pasivne poslove ( kad je banka duznik)- neutralne (kad je banka posrednik)

Po funkcionalnom principu djele se na :- poslovi mobilizacije novčanih sredstava- poslovi alokacije novčanih sredstava- pravna, planse i administrativne poslove

Pasivni kratkoročni poslovi banke su:- Krediti drugih banaka- Kratkoročni depozitni poslovi- Emitovanje kratkoročni vrijed. Papira

20) Šta karakteriše globalno bankarsko tržište?

Globalno bank trž karakteriše:- Trgovina na globalnom trž je digitalna, umrežena, teritorijalno i vremenski neograničena- Bankarski službenici su internacionalno tržišno – bankarski obrazovani i u svom poslu

služe se nadnacionalnim kodeksom i trgovinskim pravilima- Na globalnom trž dominiraju nadnacionalni principi i etika- Bankarsko tržište organizovano je i funkcioniše na principima glob tržišta

21) U cemu se ogleda heterogenost banaka?

Teorijska tipologija financijskih institucija je zasnovana na njihovom razvrstavanju na dvije heterogene grupacije: bankarske i ne bankarske organizacije. Obe ove grupacije su heterogene ali je druga grupacija daleko raznovrsnija. Njihova heterogenost ogleda se u sljedecem: velicini, organizovanosti, rasprostranjenosti, sirini spektra poslova, visini kapitala i da ti dominantno obavljaju poslove unutar ili van zemlje te da li su u pitanju centralne ili poslovne banke.

22) na sta se odnosi ukupna poslovna regulativa mnb?

Ukupna poslovna regulativa se odnosi na:Izbor trzisno podobnih produkata( koji imaju traznju)Kreacija tih produkataUtvrdjivanje metodologije za odredjivanje cijena kostanja tih fin produkataUtvrdjivanje metodologije, izracunavanje cijene kostanja MNB,izvor i kreacija fin produkata koji ce se ponuditi datom trzistu podrazumijeva da se snimi konkurencija na tom trzistu i da se u skladu sa bilansnim mogucnostima odredi tip fin produkata koji ce se nuditi tom trzistu i da se predvidi prihvatljiva stopa dobiti.

23) kljucni rashodi komercijalne banke

Ovaj system plaćanja vrši se razmjenom jedne robe za drugu robu. Pri tome se ne koristi novac kao sredstvo plaćanja. Po obliku on je neutralni oblik razmjene i sličan je kliringu. Razlika je u tome što se kompenzacija javlja na nivou preduzeća, a ne zemlje. Ovdje uvoznik sklapa ugovor s inostranom firmom o kupovini robe, ali istovremeno i ugovor o prodaji domaće robe. Ove poslove najviše primjenjuju uvozn izvozne firme. Pri tome firme mogu da izvezu ili uvezu bilo čije robe. Ovim načinom prevazilaze se eventualn ograničenja koja postoje u uvozu ili izvozu roba i njihova nestasica.

24) Licenciranje banaka

Davanje licence za rad banke, filijale banke i fuzije banke jedan je od metoda regulisanja. Licence za rad banaka u tržišnoj privredi daju centralna banka ili agencija za bankarstvo i to nakon provjere da su ispunjeni zakonom propisani uslovi koji se odnose na visinu kapitala, kvalifikacionu i kvalitativnu komponentu menadžmenta i karaktera glavnih akcionara, odnosno da li banka ima likvidnosne uslove za rad na duži period. Do postojeće recesije u svjetskoj privredi koja je indukovana bankarskom odnosno finansijskom krizom, licenciranje banaka bilo je liberalno i svodilo se na utvrđivanje:

- Potrebnog kapitala (cenzusa)- Da li menadžment ispunjava formalne uslove za rad- I kako je koncipiran plan likvidnosti poslovanja banke.

25) Kompenzovanje način plaćanja

Kompenzacioni posao vrši se na osnovu ugovora kojim su propisani režim uvoza i izvoza. Ovim poslovima mogu se baviti registrovana vanjskotrgovinska preduzeća. Ovi poslovi nisu slobodni već slu uslovljeni odobrenjem nadležnog organa. Odobravaju se kada se teško naplaćuje uvoz ili kada je jedna zemlja odnosno njena roba značajna za snadbjevanje domaćeg tržišta. Finansijske transakcije po ovom osnovu odobrava CB.

26) devizni ili valutni rizik

Devizni ili valutni rizik je rizik smanjenja profita ili gubitka banke po osnovu negativnih promjena u deviznim kursevima. Devizni rizik je rizik mogućnosti nestanka negativnih efekata na finansijski rezultat i capital banke usljed promjene deviznog kursa. Pokazatelj deviznog kursa je odnos između ukupne otvorene devizne pozicije banke i kapitala banke, obračunat u skladu sa odlukom kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke. Ovaj rizik koji se najčešće pojavljuje jeste računovodstveni rizik. On se javlja kad kompanija koje imaju svoje organizacione dijelove u inostranstvu pa je za potrebe izvještavanja neophodna konsolidacija, odnosno ukoliko dio poslovanja obavljaju u stranoj valuti.

27. Principi poslovanja

- Princip likvidnosti- Princip sigurnosti- Princip profitablinosti- Princip efikasnosti- Princip poslovnosti

28. Sta je census – osnivački ulog?

Osnivački ulog odnosno cenzus, kao donji iznos kapitala kojeg moraju obezbjediti osnivači. On trenutno u BiH iznosi 15 miliona. Navedeni cenzus u BiH ali i drugdje može se obezbjediti emitovanjem dionica ili jednokratnim uplatama osnivača. Pri osnivanju multinacionalne banke nije propisan gornji cenzus ali ova banka u svakom slučaju mora biti visokokapitalizirana. I za nju su propisani uslovi vezani za strukturu kapitala rokove uplate upisanog kapitala. U odluci osnivanja banke navode se imena osnivača, struktura i karakter uloga, visina uloga i slično.

29. objasniti tri strategije povecanja kapitala

Proces povećanja kapitala banke vrši se na osnovu projektovanja bilansa stanja bilansa uspjeha, projektovanja profitabilnosti banke, stope isplate dividendi i analize troškova i prihoda. U politici povećanja kapitala njen menadžment primjenjuje jedu od tri strategije.

- Strategiju smanjivanja baze na koju se primjenjuje visina kapitala- Smanjenje isplate dividend dioničarima- Emisiju dionica na finansijskim tržištima

30) U međunarodnom bankarstvu svaka transakcija može se izvršiti:..

Proces globalizacije je intezivan primjenom intermedijalnih komunikacija koje su omogužile obavljanje poslovnih aktivnosti između umreženih i interesno uvezanih lica na cijeloj zemaljskoj kugli, bez ikakavog prostornog i vremenskog ograničenja. U sistemu umreženosti svaki posao može se izvršiti:

- U bilo koje vrijeme- Transparentno- Sigurno- Jeftino- Kordinirano- Bez posrednika

31) Šta čini pasivu banke?

Pasivu banke čine:- Depoziti – transakcioni, štedni, oročeni- Nedepozitni izvori – krediti CB, krediti sa finan trž- Kapital banke

32) Šta čini aktivu banke:

Aktivu banke čini:- Gotovina- Plasmani a) krediti – dugoročni, kratkoročni, privredi i stanovništvu

b) vrijednosne papire – kratkoročne i dugoročne

33) Politika otvorenog trzista?Sustina ovog monetarnog instrumenta je u kupoprodaji vrijednosnih papira od centralne banke. Ovdje se prvenstveno radi o kupoprodaji osnovnih obveznica. Ovom kupoprodajom znacajno se utjece na smanjenje odnosno povecanje kolicine novca u opticaju. Uslov za efikasnu primjenu ovog instrumenta je postojanje relativno razmjernog trzista hartija od vrijednosti. Politika otvorenog trzista kao instrument monetarne regulacije koristi se i u zavisnosti od stanja u kome se nalazi privreda date zemlje. Pri inflatornim tendencijama centralna banka vrsi prodaju hartija od vrijednosti i time vrsi smanjenje kolicine novca u opticaju. Upotrebom ovog instrumenta centralna banka ima aktivniju ulogu nego kod eskontne politike, pogotovo kod zemalja trzisne ekonomije. CB diskretno i neprekidno moze da utice na kolicinu novca u opticaju, odnosno na obim kredita i likvidnost banaka. S toga je ovaj instrument suptilniji, efikasniji, i najvise koristen u monetarnoj regulaciji.

34. Raspodjela dobiti MNB?

Pri raspodjeli dobiti banke vazno je koliko su minimalne stope kapitala koje su propisane od regulatornih institucija date zemlje ili od prihvaćenih međunarodnih standarda. Ovo je narocito vazno jer dosadasnja praksa pokazala je da trzisni faktori nisu dovoljni za uspostavljanje otimalne stope kapitala odnosno zastite deponenata I kreditora banke. Prema tome kljucna pitanja koja se postavljaju pred upravljacke i menadzerske strukture poslovne banke kod određivanja politike raspodjele dobiti banke su sljedeca:

-odnos izvora sadasnjih zarada i isplacenih dividendi -iznos rezervi kapitala -stopa kapitala

Pravilno optimiranje odnosa između navedenih faktora predstavlja tri politike poslovne banke raspodjeli ostvarene dobiti.U politici kapitala ( a time i raspodjeli dobiti) bankarski (nesto) primjenjuje ili kombinuje jednu od tri strategije:-strategiju smanjenja baze na koju se primjenjuje visina kapitala-smanjenja isplate dividendi dionicarima-emisiju dionica na finansijskom trzistu?

35. Karakteristika rizika MNB?

Bankarski rizici veci su u međunarodnom bankarstvu zbog mnogih razloga koji su determinisani globalizacijom bank. tržRizik predstavlja vjerovatnocu nastupanja nekog stetnog događaja. Upravljanje rizikom u bankarstvu ima dva osnovna cilja. Prvi cilj da se izbjegne nesolventnost banke a drugi cilj je da se maksiminira stopa prinosa na kapital uz korekciju za rizik. Upravljanje bankarskim rizicima je kvalitativno i kvantitativno. Kvalitativno upravljanje zasniva se na iskustvenim ocjenama bankarskih eksperata i ono je narocito bitno za one faktore rizika koji se ne mogu kvalifikovati.Kod kvantitativnih sagledavanja bankarskih rizikaosnovni pristup se sastoji u sagledavanju prosjecnog iznosa gubitka, kao i stope disperzije gubitka oko trenda vrijednosti.

36. Objasniti sustinu over draft kredita?

Over draft po tekucem racunu veoma je razvijen oblik kreditiranja. U skladu sa poslovnom politikom banka odobrava prekoracenje po tekucem racunu u određenom iznosu ti daje klijentu mogucnost da podigne jednu zaradu unaprijed pri cemu racun moze biti pasivan odnosno negativan. Uslov je da klijent ima otvoren tekuci racun i da svoja primanja ostvaruje preko istog. Iznos kredita zavisi od visine, redovnosti i stabilnosti izvora primanja vlasnika racuna. Instrument obezbjeđenja je uglavnom licna mjenica. Na iskoricseni iznos se placa kamata. Banka najcesce ogranicava vremensko trajanje over draft kredita i obicno ga odobrava na rok do jedne godine.