Mala pčelarska škola _ Školica
4
H o m e T e h n o l o g i j a Š k o l i c a M a l a p č e l a r s k a š k o l a M a l a p č e l a r s k a š k o l a A u t o r D a m i r R o g u l j a U t o r a k , 2 4 O ž u j a k 2 0 0 9 1 9 : 2 8 S t j e p a n a M a j s e c a U V O D O v i m t e k s t o m s p r i p a d a j u ć i m c o l o r - c r t e ž i m a ž e l i m p o m o ć i m l a d i m p č e l a r i m a , a l i i o n i m a s m a n j e i s k u s t v a , k a k o b i s a v l a d a l i i u p r a v o m t r e n u t k u o b a v i l i n e k e p o s l o v e o k o j i m a o v i s i u s p j e h u p č e l i n j a k u . N a o d r e đ e n n a ć i n t e k s t s c r t e ž i m a u k a z u j e i n a t i j e k z b i v a n j a u p č e l i n j o j z a j e d n i c i d a b i s e l a k š e r a z u m j e l o z a š t o s e o d r e đ e n i p o s a o m o r a o b a v i t i u p r a v o o n d a k a d a u r a z v o j u d o đ e d o k r i t i č n e t o č k e k o j a b i m o g l a u g r o z i t i n a š a o p r a v d a n a o č e k i v a n j a . B i t ć u s r e t a n a k o t a m o j a ž e l j a p a d n e n a p l o d n o t l o i b u d e p r a v i l n o i s k o r i š t e n a . P o z d r a v p č e l a r i m a « S p č e l a m a d o z d r a v l j a i r a d o s t i » R A Z V O J T R E B A P O T I C A T I K r a j e m s i j e č n j a m a t i c a p o l a ž e p r v a j a j a š c a . U t o s e v r i j e m e z a r a z v o j j o š u v i j e k k o r i s t e z a l i h e j e r n e m a u n o s a . K r a j e m v e l j a č e , a n a r o č i t o u o ž u j k u , u z p o v o l j n o v r i j e m e , p č e l e s k u p l j a j u p e l u d i n e k t a r s c i c a - m a c a , v i s i b a b a , š a f r a n a , v r b e , m a s l a č k a i d r . P č e l i n j a z a j e d n i c a v i d n o j a č a . M i j o j u t o m e p o m a ž e m o p r i h r a n j i v a n j e m š e ć e r n i m s i r u p o m 1 : 1 i l i p o g a č a m a . P r e d n o s t d a j e m s i r u p u i t o 2 d o 3 d c l s v a k i i l i s v a k i d r u g i d a n . P o l a z i m o o d č i n j e n i c e d a p e t p u t a j a č a z a j e d n i c a d a j e 1 5 d o 2 0 p u t a v i š e m e d a . Z b o g t o g a i t r e b a p o t i c a t i r a z v o j ; p o g a č a u v e l j a č i , a s i r u p č i m p č e l e m o g u u h r a n i l i c u . T o č e s t o b u d e v e ć o d p o l o v i c e o ž u j k a . P o t r e b a p r i h r a n j i v a n j a j a v l j a s e n a r o č i t o t i j e k o m l o š e g v r e m e n a u t r a v n j u , j e r j a k a z a j e d n i c a d n e v n o t r o š i 3 0 d o 5 0 d k g . L R - I Z M J E N A M J E S T A N A S T A V A K A K o d L R - a p o č e t k o m i l i p o l o v i c o m t r a v n j a o b a v l j a m o i z m j e n u m j e s t a n a s t a v a k a . U n a s t a v a k k o j i j e b i o n a p o d n i c i p r e v j e s i m o 1 d o 2 o k v i r a z r e l o g l e g l a . D o t a d a g o r n j i n a s t a v a k s t a v l j a m o n a p o d n i c u a n a n j e g a d o s a d a š n j i d o n j i n a s t a v a k . T o j e p r v i k o r a k u b o r b i p r o t i v r o j e n j a j e r s m o p r o š i r i l i p r o s t o r u k o j e m ć e m a t i c a o d l a g a t i j a j a š c a . M e đ u t i m , t o n e s m i j e m o u č i n i t i n i p r e r a n o n i p r e k a s n o . Č i n i m o t o k a d a p č e l e p o č n u p r e l a z i t i n a p r v i i d e s e t i o k v i r . P č e l e o d t a d a m o r a j u z a g r i j a v a t i m n o g o v e ć i p r o s t o r i z a t o s e i z m j e n a n e s m i j e i z v e s t i p r e r a n o . P r e k a s n a i z m j e n a m o g l a b i , p a k , i z a z v a t i p o j a v u r o j e v n o g n a g o n a . L R - D O D A V A N J E N A S T A V A K A P ć e l i n j e z a j e d n i c e k o j e s u z i m o v a l e u j e d n o m n a s t a v k u p r o š i r u j u s e d o d a v a n j e m d r u g o g n a s t a v k l a . A k o n e m a m o i z g r a đ e n o g s a č a ¸ d o d a j e m o n a s t a v a k s a s a t n i m o s n o v a m a . U t a k v o m s l u č a j u o b a v e z n o p r e v j e š a v a m o 2 o k v i r a z r e l o g l e g l a j e r m a t i c a n a s a t n e o s n o v e s i g u r n o n e ć e p r i j e ć i . I s t o t a k o m a t i c a n e ć e p r i j e ć i n i n a t z v . D j e v i č a n s k o s a ć e a k o j e n j i m e p o p u n j e n n a s t a v a k . I u t o m s l u č a j u p r e v j e š a v a n j e z r e l o g l e g l a j e o b a v e z n o . N a m j e s t a o d a k l e s m o p r e v j e s i l i o k v i r e s l e g l o m s t a v l j a m o s a t n e o s n o v e i l i d j e v i č a n s k o s a ć e i t o s j e d n e i s d r u g e s t r a n e l e g l a . N a i z g r a đ e n e s a t n e o s n o v e m a t i c a ć e b r ž e p r e l a z i t i š t o j e b o l j a p a š a i l i š t o p č e l i n j u z a j e d n i c u b o l j e p r i h r a n j u j e m o . A Ž - O T V A R A N J E M E D I Š T A P o č e t k o m t r a v n j a , p o n e k a d i p r i j e , o t v a r a m o m e d i š t e j e r s e p l o d i š t e n e m o ž e p r o š i r i t i . I s t o v r e m e n o p r e v j e s i m o u m e d i š t e o k v i r e s m e d o m b e z o b z i r a i m a l i n a n j i m a l e g l a . K o d t o g a p a z i m o d a n e p r e n e s e m o m a t i c u . A k o j e l e g l o s m j e š t e n o v i š e u j e d n u s t r a n u t a d a g a p o m i c a n j e m o k v i r a s m j e s t i m o u s r e d i n u p l o d i š t a . M n o g o j e p č e l a , v j e r o j a t n o , v e ć p r e š l o u m e d i š t e k r o z p r o r e z n a m a t i č n o j r e š e t k i k o j i j e o s t a v l j e n j e s e n k o d u z i m l j a v a n j a . U t o p l j a v a j u ć i m a t e r i j a l o s t a j e n a s v o m m j e s t u , a a k o j e m o k a r z a m j e n i m o g a s u h i m . A Ž - P R E V J E Š A V A N J E L E G L A P o l o v i n o m t r a v n j a , m o ž d a i r a n i j e , z a j e d n i c a i m a 6 d o 8 o k v i r a l e g l a . T a d a i z v r š i m o p r v o p r e v j e š a v a n j e l e g l a . P r e v j e š a v a s e z r e l o l e g l o i t o t a k o d a b u d e s m j e š t e n o i z n a d l e g l a u p l o d i š t u . M o ž e o d j e d n o m p r e v j e s i t i d o p o l o v i c e u k u p n e k o l i č i n e l e g l a . D a b i s e p r e v j e š a v a n j e m o g l o i s m j e l o o b a v i t i t r e b a p r e d v e č e r , k a d s u s v e p č e l e u k o š n i c i , p o g l e d a t i m r e ž u . O n a s e m o r a c r n i t i o d p č e l a . P e t a k , 1 9 T r a v a n j 2 0 1 3 . . . i z v r s t a n i p r e p o z n a t l j i v b i o l o š k i p r o i z v o d u r u k a m a s r e t n o g p o t r o š a č a . . . P č e l i n j a k n a s l o v n i c a N o v o s t i O n a m a P r o i z v o d i p č e l i n j i U p o t r e b a k a k o i h k o r i s t i t i ? T e h n o l o g i j a i p č e l a r s t v o A d r e s e S t r u k a i z n a n o s t t r a ž i . . .
Transcript of Mala pčelarska škola _ Školica
Home Tehnologija Školica Mala pčelarska škola
Mala pčelarska školaAutor Damir Rogulja
Utorak, 24 Ožujak 2009 19:28
Stjepana Majseca
UVOD
Ovim tekstom s pripadajućim color-crtežima želim pomoći mladim pčelarima, ali i onima s manje iskustva, kako bi savladali i u pravom
trenutku obavili neke poslove o kojima ovisi uspjeh u pčelinjaku. Na određen naćin tekst s crtežima ukazuje i na tijek zbivanja u pčelinjoj
zajednici da bi se lakše razumjelo zašto se određeni posao mora obaviti upravo onda kada u razvoju dođe do kritične točke koja bi mogla
ugroziti naša opravdana očekivanja.
Bit ću sretan ako ta moja želja padne na plodno tlo i bude pravilno iskorištena.
Pozdrav pčelarima «S pčelama do zdravlja i radosti»
RAZVOJ TREBA POTICATI
Krajem siječnja matica polaže prva jajašca. U to se vrijeme za razvoj još uvijek koriste zalihe jer nema unosa. Krajem veljače, a naročito u ožujku, uz povoljno
vrijeme, pčele skupljaju pelud i nektar s cica-maca, visibaba, šafrana, vrbe, maslačka i dr. Pčelinja zajednica vidno jača. Mi joj u tome pomažemo prihranjivanjem
šećernim sirupom 1 : 1 ili pogačama. Prednost dajem sirupu i to 2 do 3 dcl svaki ili svaki drugi dan. Polazimo od činjenice da pet puta jača zajednica daje 15 do
20 puta više meda. Zbog toga i treba poticati razvoj; pogača u veljači, a sirup čim pčele mogu u hranilicu. To često bude već od polovice ožujka. Potreba
prihranjivanja javlja se naročito tijekom lošeg vremena u travnju, jer jaka zajednica dnevno troši 30 do 50 dkg.
LR - IZMJENA MJESTA NASTAVAKA
Kod LR-a početkom ili polovicom travnja obavljamo izmjenu mjesta nastavaka. U nastavak koji je bio na podnici
prevjesimo 1 do 2 okvira zrelog legla. Do tada gornji nastavak stavljamo na podnicu a na njega dosadašnji donji
nastavak.
To je prvi korak u borbi protiv rojenja jer smo proširili prostor u kojem će matica odlagati jajašca. Međutim, to ne
smijemo učiniti ni prerano ni prekasno. Činimo to kada pčele počnu prelaziti na prvi i deseti okvir. Pčele od tada moraju
zagrijavati mnogo veći prostor i zato se izmjena ne smije izvesti prerano. Prekasna izmjena mogla bi, pak, izazvati
pojavu rojevnog nagona.
LR - DODAVANJE NASTAVAKA
Pćelinje zajednice koje su zimovale u jednom nastavku proširuju se dodavanjem drugog nastavkla. Ako nemamo
izgrađenog sača¸dodajemo nastavak sa satnim osnovama. U takvom slučaju obavezno prevješavamo 2 okvira zrelog
legla jer matica na satne osnove sigurno neće prijeći. Isto tako matica neće prijeći ni na tzv. Djevičansko saće ako je
njime popunjen nastavak. I u tom slučaju prevješavanje zrelog legla je obavezno. Na mjesta odakle smo prevjesili
okvire s leglom stavljamo satne osnove ili djevičansko saće i to s jedne i s druge strane legla. Na izgrađene satne
osnove matica će brže prelaziti što je bolja paša ili što pčelinju zajednicu bolje prihranjujemo.
AŽ - OTVARANJE MEDIŠTA
Početkom travnja, ponekad i prije, otvaramo medište jer se plodište ne može
proširiti.
Istovremeno prevjesimo u medište okvire s medom bez obzira ima li na njima legla. Kod toga pazimo da ne prenesemo
maticu. Ako je leglo smješteno više u jednu stranu tada ga pomicanjem okvira smjestimo u sredinu plodišta. Mnogo je
pčela, vjerojatno, već prešlo u medište kroz prorez na matičnoj rešetki koji je ostavljen jesen kod uzimljavanja.
Utopljavajući materijal ostaje na svom mjestu, a ako je mokar zamjenimo ga suhim.
AŽ - PREVJEŠAVANJE LEGLA
Polovinom travnja, možda i ranije, zajednica ima 6 do 8 okvira legla. Tada
izvršimo prvo prevješavanje legla. Prevješava se zrelo leglo i to tako da bude smješteno iznad legla u plodištu. Može
odjednom prevjesiti do polovice ukupne količine legla. Da bi se prevješavanje moglo i smjelo obaviti treba pred večer, kad
su sve pčele u košnici, pogledati mrežu. Ona se mora crniti od pčela.
Petak, 19 Travanj 2013 ...izvrstan i prepoznatljiv biološki proizvod u rukama sretnog potrošača...
Pčelinjaknaslovnica
Novosti O nama Proizvodipčelinji
Upotrebakako ih koristiti?
Tehnologijai pčelarstvo
Adrese Strukai znanost
traži...
U plodištu s jedne i s druge strane legla može se staviti po jedna satna osnova.
Medište AŽ predstavlja, kao što vidimo, pomočno plodište. Matica je dobila novi prostor za nesenje, a mlade pčele
uposlene su na ishrani legla i izgradnji saća. Kod prevješavanja okvira obavili smo i letimičan pregled. Maticu ne tražimo,
ali pazimo da je ne prenesemo u medište. Utopljavajući materijal ostaje i dalje. Podražajno prihranjivanje vršimo sve dote
dok unos ne bude veći od potrošnje.
LR - UBACIVANJE TREĆEG NASTAVKA
Košnica se sve više puni medom, peludom i mladim pčelama koje nemaju što raditi. Sve to dovodi do poremečaja
ravnoteže. Matica je u zenitu svoje nesivosti, a ponestaje joj stanica u koje bi polagala jajašca. Kod mladih pčela
bujaju mliječne žljezde koje se ne prazne jer ponestaje najmlađeg legla. Nastaje kriza nezaposlenosti. Mlade pčele
nemaju što hraniti ni što graditi. U takvoj situaciji dolazi do rojevnog nagona i izgradnje matičnjaka koje matica zaleže.
Da bismo spriječili takav tok zbivanja mi činimo slijedeće: kad su oba nastavka puna pčela, između njih ubacujemo
prazni, treći nastavak s nekoliko satnih osnova, pet ili više, ovisno o paši. Na taj nastavak stavljamo matičnu rešetku
ispod koje mora biti matica. Tim postupkom «razbili smo cjelinu gnijezda» ( Belčić ) i na dulji rok spriječili rojenje.
U sredinu umetnutog nastavka prevjesimo 1 do 2 okvira legla što će privući maticu da u dodanom prostoru proširuje
leglo.
LR - IZDVAJANJE MATICE
Umjesto umetanja trećeg nastavka možemo postupiti drugačije. Potražimo maticu i s okvirom na kojem smo je našli
prenesemo je u sredinu nastavka kojeg dodajemo.
U taj nastavak stavimo okvir s medom i peludom, do okvira s maticom s jedne i s druge strane po jedan izgrađeni okvir, a
ostali prostor popunimo sa satnim osnovama. Taj nastavak stavimo na podnicu i na njega matičnu rešetku. Sve okvire s
leglom stavimo u jedan nastavak koji će biti treći (gornji), a okvire s medom i prazne okvire u srednji nastavak koji stavimo
na matičnu rešetku. Tim postupkom odvojili smo (izdvojili) maticu od legla, a to je jedan od načina pomoću kojeg na dulje
vrijeme odgađamo opasnost od rojenja. Matica je dobila novi prostor za širenje legla, a mlade pčele imaju mogućnost da
hrane leglo i da dograđuju satne osnove. Iskorišteni su njihovi potencijali.
LR - OGRANIČENJE MATICE
Desetak dana prije bagrema (ili druge glavne paše) u slučaju kada smo umetali treći nastavak, maticu moramo ograničiti
na jedan nastavak, onaj na podnici. U gornjem je nastavku već dobar dio legla izašao, a iz srednjeg će postepeno izlaziti
pa će i on u tijeku paše dobiti funkciju medišta. U nastavku na podnici (plodištu) matica je bila ostavljena s najmlađim
leglom i nešto praznih okvira što joj je za određeno vrijeme osiguralo prostor za nesenje, a mladim pčelama mogučnost
da prazne svoje mliječne žlijezde. U glavnoj paši sudjeluje veliki broj pčela koje su mlađe od 21 dan, a neke samo
desetak dana i manje, čime je skupljačka snaga pčelinje zajednice znatno povećana.
Kod metode izdvajanja matice u dodani treći nastavak, pred početak glavne paše nemamo nikakvih potreba za
intervenciju u prostoru košnice jer je sve već ranije učinjeno.
PRIPREMA AŽ ZA GLAVNU PAŠU
Desetak dana prije bagrema prevjesi se 3 do 4 okvira zrelog legla u medište. U plodište do legla stave se satne osnove ili
izgrađeno saće (A).
Neki pčelari izgrađenim saćem presjecaju leglo u plodištu (B) i nataj naćin razbijaju cjelinu gnjijezda čime sprečavaju ili
barem odgađaju pojavu rojevnog nagona.
Ako se dodaju satne osnove njima se ne presjeca leglo, već se one stavljaju s jedne i s druge strane legla.
SPREČAVANJE IZLASKA ROJA
Postoje tri temeljne metode:
- da se odijeli matica od legla
- da se ukloni leglo i pčelinja zajednica stavi u stanje golog roja i
- da se ukloni matica
LR - DEMAREOVA METODA
Temelji se na odvajanju matice od legla. Ako smo pronašli matičnjake, maticu uopće ne tražimo, već jedan okvir s
leglom i matičnjacima stavimo u donji nastavak a ostatak popunimo izgrađenim saćem i satnim osnovama. Na taj
nastavak stavimo matičnu rešetku. U srednji nastavak stavimo prazne okvire i okvire s medom, a na njega nastavak u koji smo smjestili sve preostalo leglo s
matičnjacima. Ako nema paše prihranjujemo zbog izgradnje satnih osnova, ali i zbog «spašavanja» matičnjaka koje bi pčele mogle porušiti i vratiti stvar na
matičnjacima. Ako nema paše prihranjujemo zbog izgradnje satnih osnova, ali i zbog «spašavanja» matičnjaka koje bi pčele mogle porušiti i vratiti stvar na
početak. Drugi Dan potražimo u gornjem nastavku maticu i ubijemo ju. Ako je nema onda je ona dolje i ubit će je prva izležena matica.
STAVLJANJE PČELINJE ZAJEDNICE U STANJE GOLOG ROJA
Ova metoda vrijedi za LR i AŽ.
Ako smo pronašli matičnjake tada maticu s pčelama otresemo na satne osnove, a leglo premjestimo u nukleuse ili
pojačamo druge zajednice. Prethodno porušimo ili iskoristimo matičnjake. Ako je matica stara ubijemo je i ostavimo
jedan okvir legla s dva matičnjaka. Takvu zajednicu će nakon nekog vremena trebati pojačati s par okvira zrelog legla i
pčelama jer nije bilo prinove i snaga zajednice je pala.
RAZRJEŠENJE ROJENJA NUKLEUSOM
Ova metoda vrijedi za LR i AŽ.
Sve leglo i pčele na njemu prebacimo u nukleus. U jednom će nukleusu biti
matica, a u drugima zreli matičnjaci. U prazno plodište smjestimo nukleus sa
svim leglom i pčelama i dodamo, ako treba, još 1 do 2 okvira legla iz drugih
košnica da bude 6 do 7 okvira legla. Treba provjeriti da slučajno u nikleusu
nema matičnjaka. Takav nukleus ne dolazi u obzir. Maticu treba zaštititi kavezom od starih pčela. Ako nema paše treba
prihranjivati da bi matica bila lakše prihvaćena. Rojevni nagon je obustavljen jer su oduzete»aktivno rojevne pčele», a snaga
pčelinje zajednice je ostala ista.
SMJEŠTAJ ROJA NA LEGLO NUKLEUSA
Ova metoda vrijedi za LR i AŽ.
Ako na kraju bagrema, a prije vrcanja izleti roj, tada iz plodišta izvadimo sve okvire s leglom i matičnjacima i formiramo umjetne
rojeve ili nukleuse. Nijedan okvir s leglom ne smije ostati da ne bi bio koji skriveni matičnjak, a značaj imaju i feromoni legla
(Andreić). Plodište se popuni leglom iz nukleusa, najviše 6 okvira, i to naizmjenićno leglo-satna osnova. Leglo nije kompaktno-
roj se strese u istu košnicu i pčelac je sposoban za svaku pašu.
STIŠAVANJE PČELINJAKA - UZIMLJAVANJE
Krajem lipnja, osim na kestenu i ličkim livadama, izdašnija paša prestaje. Početkom ili sredinom srpnja proširuje se plodište
LR na dva nastavka. Postupno se sužavaju leta i oduzima treći nastavak.
Kod AŽ tek početkom rujna zatvara se matična rešetka i ostavlja samo prorez na prednjoj strani kroz koji će pčele moći u medište i čuvati saće od moljca dok su
još temperature iznad +90 C. Krajem srpnja i početkom kolovoza obaviti izmjenu loših ili starih matica. Polovicom kolovoza, kroz 10 do 15 dana podražajno
prihranjivati (ako nema paše) da bi se izvelo što više tzv. Zimskih pčela. Do 15. rujna potrebno je dopuniti zimnicu ako je nema dovoljno. Za zimovanje u jednom
nastavku dovoljno je 10 do 12 kg, a za zimovanje u dva nastavka oko 15 kg koliko je dovoljno i za AŽ košnicu. Prije pojave mraza staviti češljeve protiv miševa.
Izvršiti utopljavanje slojem novina ispod krova LR i iza vrata AŽ. U zimi povremeno osluhnuti gumenim crijevom i osigurati mir.
Ažurirano Utorak, 18 Kolovoz 2009 12:02
Copyright © 2013 Med iz vlastitog pčelinjaka. Sva prava pridržana.
