POIMANJE ZDRAVLJA I KVALITET ŽIVOTA

ZDRAVLJE - TEMA ZA RAZMIŠLJANJE

Zdravlje i bolest su centralne teme razmišljanja.

Postavlja se pitanje:• Kada je jedna osoba potpuno zdrava? • Kakav je odnos zdravlja i bolesti?Odgovori na ova pitanja vrlo često su okvirni odnosno paušalni. • U osnovi nije moguće dati precizne definicije zdravlja i bolesti. • Postoje samo različiti pogledi s aspekta različitih disiplina npr.

medicine, psihologije, sociologije, prava, ekonomije i sl. ili pak profesija, npr ljekara, pravnika, ekonomista, psihologa, sociologa i sl.

DEFINICIJA ZDRAVLJA PO SZO (1948)

Definicija SZO iz 1948 godine kaže: " Zdravlje nije samo odsustvo bolesti i nesposobnosti, nego stanje potpunog

fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja.“

Kritičari ove definicije zdravlja ističu da : • se pojam zdravlja previše idealizira, • zdravlje se često posmatra u dijelovima,• definicija je samo željeni cilj i ideal, a ne praktična doktrina, • definicija daje kvalitativni opis zdravlja i previše je uopćena,• definicija je ograničena u kvantitativninom mjerenju, • prenos odgovornosti na veliki broj subjekata, gubi se osnovna odgovornost

zdravstvene službe za zdravlje naroda

DEFINICIJA ZDRAVLJA PO SZO (1998.)

• Najnovija definicija zdravlja data je 1998. godine. Tada je uključen još jedan aspekt zdravlja a to je emocionalno zdravlje:

"Zdravlje je dinamičko stanje potpunog fizičkog, psihičkog, emocionalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti."

STANJE ZDRAVLJA – STANJE DINAMIČKE RAVNOTEŽE

Dinamičku ravnotežu individua doživljava kao: • odsustvo simptoma bolesti ili nesposobnosti • osjećaj dobrog fizičkog ili psihičkog zdravlja

Zdravstveni potencijal je sposobnost interakcije između pojedinca i okoline u smislu održavanja ravnoteže.

• za pojedinca to je uravnotežena tjelesna težina, dobra fizička kondicija, sposobnost prevazilaženja stresnih situacija i sl.

• za grupu stanovnika u zajednici to je dobra zdravstvena politika, zaštita okoline, prevencija faktora rizika u cilju unapređenja zdravlja

ZDRAVLJE U MEDICINI

• Medicina ne posjeduje pozitivnu definiciju zdravlja odnosno model zdravlja.

• Zdravlje u medicini je nepostojanje ili nedostatak bolesti.

• Sociolog Luhman je rekao :» da medicinski sistem djeluje kada neko oboli. Stoga on zaključuje da ima puno bolesti a samo jedno zdravlje «

• Današnja medicina se koncentriše primarno na pitanja uzroka i liječenja bolesti i stavlja razvoj-patogenezu bolesti u centar svoga mišljenja i djelovanja.

MEDICINSKI I PSIHOLOŠKI ASPEKTI ZDRAVLJA I BOLESTI

Medicinski aspekti zdravlja i bolesti

• biomedicinski model

• model rizičnih faktora

Psihološki aspekti zdravlja i bolesti

• psihodinamski model

• kognitivno- bihevioralni model

• model stresa

• salutogenetski model

BIOMEDICINSKI MODEL

• U središtu ovog modela su patogeni procesi u ljudskom organizmu.

Djelovanje ovih procesa zasniva se na predpostavkama:• da svaka bolest ima specifični uzrok,• svaka bolest je određeno primarno oštećenje koje se lokalizira u

ćeliji, tkivu ili predstavlja pogrešno usmjeravanje biohemijskih i mehaničkih procesa,

• bolest ima tipične vanjske znakove i tako se prepoznaje od strane zdravstvenih profesionalaca,

• bolest ima prepoznatljive tokove koji se bez medicinske intervencije mogu pogoršati.

• Ovaj model daje prednost izolovanoj medicinskoj intervenciji potrebnoj za ozdravljenje.

MODEL RIZIČNIH FAKTORA

• Ovaj model se naslanja na biomedicinski model. • Nastao je 1978 godine, kada je uveden pojam riziko faktora.

Rizični faktori mogu biti proizvod• socijalnog okruženja (nezaposlenost), • poremećenih funkcija organizma (esencijalna hipertenzija), • ponašanja osobe (pušenje, konzumiranje alkohola i sl).

• Da bi se otkrila vjerovatnoća djelovanja faktora na pojavu bolesti moraju se koristiti mjerni instrumenti (indikatori ) kojima se ocjenjuje rizik svakog pojedinačnog faktora ili više njih.

• Ovaj model ukazuje na zajedničko djelovanje između socijalnih faktora i faktora bolesti te se može razumjeti i kao socijalno medicinski model.

PSIHODINAMSKI MODELKOGNITIVNO-BIHEVIORALNI MODEL

Psihodinamski model• Simptomi bolesti i psihički poremećaji se posmatraju kao odraz podsvjesnih

intrapsihičkih konflikata, koji su posljedica trauma u životu, posebno u djetinjstvu.

• Ovaj model razvija različite forme psihoanalitičke terapije, kojom izvjesni konflikti isplivavaju na površinu kako bi se adekvatno liječili (Frojd, tvorac psihoanalize).

Kongnitivno- bihevioralni model• Ovaj model polazi od toga da psihički poremećaji i fizički simptomi zavise od

stečenog, naučenog ponašanja. • U središtu modela stoje mogućnosti za promjenu ponašanja, putem

edukacije (odvikavanje od pušenja, psihoterapija alkoholičara i sl.)

MODEL STRESA

• Stres se može razumjeti kao pokušaj organizma da se prilagodi psihičkim, fizičkim i socijalnim opterećenjima.

Reakcija organizma na stres ide u tri stadijuma: • alarmni• odbrambena reakcija • stadij iscrpljenosti (Selye 1953)

• Stresne reakcije, dugotrajna opterećenja i iscrpljenost mogu dovesti do funkcionalnih i organskih oboljenja.

SALUTOGENETSKI MODEL

• Model je od interesa za unapređenje zdravlja i javno zdravlje.

• Ovaj model zagovara pitanje zašto ljudi i pored izloženosti velikom broju riziko faktora i uzročnika bolesti ostaju zdravi ili zdravstvene probleme prevazilaze.

Model Antonovskog 1997.g kaže: • ne postoji granična linija između zdravlja i bolesti već jedan

kontinuum sa dvije krajnje tačke: zdravlje i bolest. • gdje će jedna osoba biti u tom kontinuumu zavisi od interakcije

zaštitnih faktora (otpornost) i faktora stresa u kontekstu njihovih životnih iskustava i situacija

SOCIOLOŠKI ASPEKTI ZDRAVLJA I BOLESTI

• Zdravlje se posmatra kao rezultat optimalnog korisnog djelovanja u kojem osoba ispunjava sve zadatke i uloge za koje je socijalizirana.

• Bolest se smatra nemogućnošću izvršavanja zadataka i uloga i posmatra se kao način ponašanja koji odstupa od normalnog.

• Društvena uloga medicine i obaveze koje proizilaze kod liječenja bolesnika ogledaju se u tome da ljekar koji bolesniku daje opravdanje za izostanak sa posla ujedno ga oslobađa njegovih društvenih uloga i radnih zadataka.

• Ljekar utiče na ponašanje pacijenta i traži od njega da promjeni svoju društvenu ulogu: da ozdravi, da želi da ozdravi i da traži stručnu pomoć.

• Manjak sociološke podrške može dovesti do razvoja bolesti i komplikacija.

.

PRAVNI ASPEKTI ZDRAVLJA I BOLESTI

• Od velikog je značaja u pogledu socijalnih i zdravstvenih prava pacijenta.

Primjeri: • Ukoliko je pacijent zdrvstveno osiguran on može ostvariti

nadoknadu za slučaj bolesti (bolovanje). Ukoliko pacijent nije osiguran pravo na nadoknadu nema.

• Pri ocijeni radne sposobnosti za slučajeve fizičke ili psihičke onesposobljenosti, ljekari se više orjentišu na kliničke parametre bolesti i svako odstupanje posmatraju kao bolest.

• Pacijenti se često osjećaju bolesnim, ali njihovi klinički nalazi su trenutno normalni i to se ne posmatra kao bolest.

Primjer: gojazna osoba zahtijeva liposukciju koje treba da plati zdravstveno osiguranje, to zdravstveno osiguranje odbija i smatra estetskim problemom a ne medicinski neophodnim.

SUBJEKTIVNE TEORIJE ZDRAVLJA I BOLESTI

• Pojedinac zdravlje shvata najčešće kao odsustvo zdravstvenih tegoba ili kao osjećaj « ništa me ne boli».

• Aspekt bolesti pojedinac posmatra kroz propisivanje lijekova, učestalost konsultacija sa ljekarom ili odlaskom u bolnicu.

• Bolesni ljudi su u potrazi za pomoći i kod rješavanja zdravstvenog problema traže znanje i vještine zdravstvenih profesionalaca.

Poznato je da: • sve bolesne osobe ne uzimaju propisane lijekove• da se ne drže uputa ljekara (puše, konzumiraju alkohol, rade

naporan posao i sl.) • jedan dio bolesnih osoba ne traži usluge ljekara već usluge

alternativne medicine. To su nesuglasice koje postoje između naučnog pogleda na bolest i pogleda oboljelog što otežava i smanjuje uspješnost liječenja.

KVALITET ŽIVOTA

• Kvalitet života je termin koji se počeo koristiti unazad tri

decenije

• U užem smislu kvalitet života se može poistovijetiti sa definicijom zdravlja

• U širem smislu to je pojam koji pored zdravlja uključuje: nivo životnog standarda, kvalitet stanovanja, radne i životne uslove osobe, pojavu samoubistava, stopu kriminaliteta i sl.

DIMENZIJE KVALITETA ŽIVOTA

Kvalitet života karakterišu dvije osnovne dimenzije:

• Kvantitet – podrazumjeva broj godina života, prosječnu starost i očekivanu starost na dan rođenja osobe (u FBiH prosječna starost je 73 godina, za muškarce 69 godina, a za žene 75 godina u 2006 g.)

• Kvalitet – koji podrazumjeva u kojoj se fazi nalazi zdravstveno stanje osobe: od odličnog zdravlja, preko stanja bez simptoma, zone promjena, razvijene bolesti do terminalnog stadija bolesti)

ASPEKTI KVALITETA ŽIVOTA

• Opći kvalitet života

• Kvalitet života sa aspekta zdravlja

• Kvalitet života sa aspekta boleti

OPĆI KVALITET ŽIVOTA

Poimanje kvaliteta života

• Opći kvalitet je individualno zapažanje osobe o stanju sopstvenog blagostanja (uključuje sve komponente zdravlja) koje se može kretati u rasponu od zadovoljstva do nezadovoljstva posmatrajući determinantama života, a koje su važne za pojedinca (nezaposlenost, siromaštvo, pozicija na poslu, prihod, izloženost stresu, invalidnost, stanje organizma bez bola ili drugih patološkuh simptoma, usamljenost i sl.)

• Opći kvalitet života je subjektivna procjena pozitivnih ili negativnih osnovnih karakteristika života pojedinca (posjedovanje stana ili kuće, dobra zarada, zaposlenost, dobro zdravlje, obavljanje svih fizičkih i psihičkih funkcija i sl)

KVALITET ŽIVOTA SA ASPEKTA ZDRAVLJA

Poimanje kvaliteta života u odnosu na odsustvo bolesti:• Kvalitet života sa aspekta zdravlja je subjektivno zapažanje pozicije

pacijenta u kontekstu kulturnih ili ostalih vrijednosti društva u kome osoba živi prema njegovim ciljevima, iskustvu i standardima života (higijenski stan, ispravna voda za piće, ispravna hrana, bezbjedna sredina, dobro mentalno zdravlje,siguran život u zajednici, dostupan ljekar u svakom trenutku i sl.)

• Kvalitet života sa aspekta zdravlja je shvatanje pacijenta o trenutnom nivou stanja funkcija i i njegovim zadovoljstvom istim (fizičkim, psihičkim, psihološkim i socijalnim ) kompariranim sa njegovim shvatanjem kako bi trebalo izgledati bolje ili idealno – hodanje, govor, mišljenje, komunikacija sa drugima, adaptacija na uslove rada, života i sl.

KVALITET ŽIVOTA SA ASPEKTA BOLESTI

Poimanje kvaliteta života u odnosu na prisustvo bolesti:• Kvalitet života sa aspekta bolesti je subjektivna procjena iskustva

pacijenta prema svojoj bolesti i načinu kako bolest utiče na njegov kvalitet života (stav pozitivan ili negativan)

• Kvalitet života sa aspekta bolesti je mjerenje nekliničkih aspekata bolesti, kao što su mogućnost zarađivanja, obavljanje osnovnih fizičkih funkcija (samostalno hodanje, penjanje uz stepenice, spremanje obroka hrane, seksualni život), komunikacija unutar porodice i sa zajednicom, ispoljavanje emocija (ljut,dobronamjeran) i kognitivne funkcije ( pamćenje, mišljenje..)

MJERENJE KVALITETA ŽIVOTA

• Jednodimenzionalno – posmatra samo jedan aspekt (ekonomska funkcija ili opća fizička funkcija)

• Multidimenzionalno – koristi kod kliničkih istraživanja za ispitivanje svih aspekata bolesti ili samo liječenja bolesti (lijek – skup, dostupan, teško se podnosi, brojne komplikacije, ali je neophodan – smanjuje sposobnost mišljenja ili seksualne funkcije, teratogeno djelovanje i sl.)

UPITNICI ZA MJERENJE KVALITETA ŽIVOTA

Mjerenje kvaliteta života vrši se putem upitnika. Svako pitanje ima više

mogućnosti odgovora, a svaki odgovor svoju vrijednost- bod )

Upitnici mogu biti:• Globalni ili opći – usmjereni su na osnovne karakteristike zdravlja

pojedinca i mjere zdravstveni status populacije na osnovu subjektivne procjene (dobar, vrlodobar, odličan na osnovu skora ili bodova za svaki odgovor)

• Specifični – mjere promjene koje izaziva bolest kod pacijenta i što je prioritet za pacijenta koji je obolio od te bolesti; pomaže doktoru da procjenu prognozu bolesti ili propiše terapiju koja je prihvatljiva za pacijenta (bodovna skala i skor za ukupne odgovore).

OPĆI UPITNIK ZA MJERENJE KVALITETA ŽIVOTA

Opći upitnik – SF 36 je osnovni upitnik za mjerenje kvaliteta života, razvijen u SAD imjeri osnovne dimnezije zdravlja i bolesti. Ima 36 pitanja i prati slijedeće dimenzije :

• Fizičke funkcije – 10 pitanja za svakodnevne aktivnosti i sportske aktivnosti, npr.hodanje, trčanje, penjanje,vožnja bicikla, plivanje, gimnastika i sl.

• Psihičke funkcije – 4 pitanja o problemu poremećaja psihičkih funkcija i dejstvo na svakodnevne aktivnosti ( mišljenje, pamćenje, zaboravnost i sl.)

• Opće zdravlje - 5 pitanja o subjektivnoj procjeni zdravlj (loše, dobro, odlično i sl.)• Vitalnost – 4 pitanja o tome kako se pacijent osjećao unazad 4 nedjelje• Socijalne funkcije - 2 pitanja o tome kako su se njegovi fizički ili psihički problemi

odražavali na odnose sa članovima porodice,prijateljima, radnim kolegama i sl.• Ulogu emocionalnog zdravlja – 3 pitanja o tome da li su emocionalne poteškoće

utjecale na obavljanje posla ili je osoba bila uplašena, depresivna unazad 4 nedjelje• Ulogu mentalnog zdravlja – 5 pitanja o stanju depresije, straha, nesigurnosti, sreće,

miroljubivosti u dužem periodu • Bol - 2 pitanja o postojanju bola u organizmu unazad 4 nedjelje koji je utjecao na

obavljanje svakodnevnog posla

SPECIFIČNI UPITNICI ZA MJERENJE KVALITETA ŽIVOTA

Specifični upitnici su orjentirani na bolest i karakteristike pacijenta injegovog stanja uslovljenom bolešću, a koje se mogu prevenirati.Napravljen je veliki broj upitnika za različite bolesti i to za:• kardiovaskularne bolesti – kvalitet života pacijenata sa popuštanjem

srca - MLHF• Neurološke bolesti - kvalitet života pacijenata sa epilepsijom – QOLI-3• Ginekološke bolesti – kvalitet života i zdravlja žena WHQ• Onkologija – kvalitet života za istraživanja i tretman raka EORTC –

QLQC33• Bol – kvalitet života pacijenata koji imaju postoperativnu bol POP• AIDS - kvalitet života pacijenata sa AIDS - SF-30 • Stanje u djece nakon tonzilektomije – kvalitet života djece sa

opstruktivnim noćnim apneama nakon tonzilektomije – OSA 18 QOL