M. Srakić - Bol u Kršćanskoj Perspektivi

8/18/2019 M. Srakić - Bol u Kršćanskoj Perspektivi

1/10

]1:l::.i+P..i 1:l J4 J*P.Ii;l;:.Sd.tt:lS**:Srj

Marin Srakid

BOL(EST)U KRSCANSKOJ ERSPEKTIVI1. Poku5ai i dgovora o smislu bol i

\a pomisao boli "pred odima svih niZuse preZalosne l ikepojedinacai cijelih naroda \oji, razdir,ani atom i sukobima,ltenju pod teretom nevoljako.i9 pi. se. mogle lako izbiefi. Kako odvratiti pogled' od zaplakanih iiatolikih.l juds.kih iia, napose djece, koja su postil"iablasti zbog svakojakihneprilika u koje su, na svoju nesreiu, u to uvudena bogegoizlna nasi l la?I kako zaboraviti sve one koji u prihvatil i5tima mleitima skrbi - u

bolnicama, _klinikama,mjestima za gubavce, entre za nemoine, domove zastare li u vlastitim kuiama - poznaju kalvariju muka desto nepoznati, vakiputa ne zbrinuti kako treba, a katkada optereieni zbog nedostatka ravepotpore?" '

. Bol je jedan od naitelih i najtjeskobnijih problema s kojim se e dovjekhvatao u koStac l i da je protumadi l i da pronade putove sredsiva a jese oslobodi. Ona stavlja a ku5nju Zivot svakog ovjeka oj i i prije nego Sfoo njo-j eoretski raspravlja, praktidno ju je doZivio ili je zivi.

-"Ub-olesti

doviek doZivl java voju nemoi, svoju ogranidenost privremenost. U njojmoZemo nazrijeti smrt


2/10

D acovens a Y[_1_?_22J",,1*

Bog je promotrio sve moguie planove tzabrao naibol j i od svih moguiihsisGma-/. . .1 takav e upravo plan svemira ovakvog kakav eu.

U sada5njoj ulturi koja odbacuje svako metafizidko li religioznotumadenje tvarnosti , ve e vi5eu modi nihi l is t i iko tumaienie pre ma kojembol posioj i zbog sveopie smu5enosti , esmislenosti , racionalnosti _kojaprema oj perspektiui vlada nad svim Sto se dogada u ovome svijetu..N:-"nade zaizlazakiz akve situacije: ri jetnje more, ragidnielementi judskogLivota (ratovi, holokausti, potresi, po5asti, glad itd.), uvjeti su okoline ukqioj dovjek -or" Livjetisvoju slo'bodu iib6riti tuoiu autentidnost.3

2. Na podrui iu medicinskog miieda

Oduvijekbol prati dovjekov Zivot i oduvijek je dovjek straZivao

njezino zna(enje. LJz spomenute odgovore religioznog filozofskog tipapridosh su >znanstvenija", j . ona koJa su sposobna pisati njegove meha-nizme: nadin nastanka, raiania nestanka.

Tradicionalno u se specijalizirane edicinske nanosti , ao anestezita 'neurokirurgija itd., bavile pitanjem boli, zanemaruiuii od priie n9k9evremena, ie Sto u njoj nije bilo "fizidkin asno. No, poznavanje eurofizio-lo5kih mehanizama biokemijskih posrednika hvaianja ol i ni je dovolinoda protumadi njezin fenomen na razini dovieka.

Da se osvijetli unkcija boli, u specijaliziranoj e iteraturi desto govori

o izvjesnoi oMiss C..,, vrlo inteligentnoj mladoi kana_dskoj tudentici i usvemu normalnoj osim u dinjenici a ni je osjeiala ol. To j . povijest . jednogLivorakof fe zavr5io u dobi od 28 godina, u dobi u kojoj je umrla -zbogviSestrukih pala, koje je primijet i la , buduii da ih nije osjeti la. Bol imaulogu upozoriti organizam a opasnosti: na spada.u larmni sustav sustavobr"ane svrhu ptJZiullrvanja. Te funkcije nestafe ad bol prati bolest koiqje dosla do te todke d" se na nju ne moZe vi5e utjecati: tada i sama bolpostaje olest.a

3 . B o l i b o l e s t i u S v e t o m p i s m u

Sveto pismo ne i zbjegava itanje bol i i trpljenia, naprotiv suodava e snjima veliliom ozbiljnoSiu. Ono ie puno va,paia, Plae3 krikova proy:ziodenih rugom i neireiama svake vrste. Trpljenje i bol su zla koia ne. bitrebala poslojati a koja op6enito napadaiu dovjeka. Biblija nastoii 4lriodgovoi onima koji trpe i koj i se pitaJu, a5to njihovo trpljenie. Temgliniizv-or e griieh prarodiielja. Neposredni su uzroci naravni dimbenici (Post34,25i, medu k-ojima e narodiro spominje starost Post 27,1; 48,10). ma

Usp. MONDIN, 8., Dolore, u: Dizionario enciclopedico i filosofia eologica morale, Massimo,Milano, 1989,. srr.222-223.Usp. SANDRIN, L., lJno sguardo entro 'oscura esperienza el morire e del soffrire, u: Credere oggi,

5, 1985. , r. 5 , s tr. 9 sl .


3/10

M. Srakii , Bol(est) u kr5ianskoj perspektivi , s t r. (7 -16)

i uzroka koji nisu posve oditi , kao Sto su zle sile, prokletstva, avao (Post3 , 1 , 4 ; 2 S a m 1 5 , 5 ) . '

Svetopisamska bjava problem bolesti ne obraduje medicinsko-znan-stvenog, ego skljudivo religioznog tajaliSta. ok Hetit i , Asirci, Babi lon-ci i opieni to svi narodi starog stoka u bolesti ide oditovanje rdZbe ogovaa u ozdravljenju ezultat koji treba postii i narodito magijskim obredima,Bibl i iabolest smatra posljedicom rijeha, ao svojevol jne une protiv Boga,i g r i i e h e e d i n i uz rok b o l e s t i l t 1 0 , 1 0 ; P s 35 , 1 .0 ;31 . , 4 ; o s t 3 , 7 6 ; P n z28,1,5.21.22.27.35; zl 23,25). Zdravl je ye - iako Bibl i i i nije nepoznataupotreba terapeutskih sredstava iako ona odaje vel iko poStovanjel i jednidkoj raksi znak milosti blagoslov oga koji je pravi i jedniksvogan a r o d a S i r 3 0 , 1 5 - ,7 ;38 ,9 ; H o S 6 , 1 ; 2 L j e t 1 5 , I 2 ; S i r 3 8 ,1 -3 l z l 1 5 , 2 6 ;Jr 1.7,I4)." sus e unio svjetla u taj odnos zmedu gri jeha bolesti upozo-ravajuii da bolest nije direktna posl jedica sobnoga rijeha, o demu e bi t ir i j edkasni je .

LeleCibaciti malo svjetla otajstvo oli proroci ude da ona ma smisaodiSienja , ukoliko je udinak BoZje naklonosti koja ispravlja, skuSavaspa5ava. ovrh toga, trpljenje i bol su posredniStvo otkupljenje. Ta jeotkupiteljska ijednost napose dita u l iku s luge ahvina, dovjeka oli" koj ise predao da ispaSta a grljehe judi (lz 52 i 53) . Sluga ahvin e prorodkafigura Krista koji posreduje trpi, on koji je nevin, za grtjehe, ajuii vlastitiZivot. Zalosna muka i Kristova smrt ostaje objava BoLjegnauma navije5tauspjeh jubavi i milosrda. susovom se poslu5no5iu ve do smrti na kriZupostiZu u svijetu mir i spasenje.

Pred l judskom patnjom Isus je pokazao suosjeianje, a ponekad ipotresenost Mt 9,35-35). Li jedei i i ukrisavajui i on je navi jest io onadnupobjedu nad bol i i grijehom (Iv 5,1.4; 9,2-3). Progla5avajui i blaZenimau-one

koji trpe omoguiio nam e da u trpljenju vidimo providnosno redstvoBoLjega lana (Mt 5,4).

Isusova pobjeda nad zlom svake vrste morala fe proii kroz osobnupatnju (Mk g, gf ), koja e doZivjela rhunac u tjeskobi Getsemaniia Lk?2,4+; trrt t< 4,33-34), u muci i smrti na kriZu (Mt27,46\.Tai,rtva je dokaz

l jubavi prema Ocu i prema ljudima (lv 15,13), o je solidarnost a svimpatnicima, o ie tzvor iivota za vjernlke. Temelj Isusovog pobjedonosnogdjela nad boleSiu e otkupljenje po kriZu kojim je Isus, ostvaruiudi ro-ro5tva, prihvatio bolesti dovjedanstva Mt 8, L5-17\. Za kr5ianina, koj i jepo kr5tenju ucijepljen u smrt i uskrsnuie Kristovo, bolest e, kao i ozdra-vl jenje ,milost kofa, u zajedni5tvu Kristom, postiZe tkupiteljsku ri jednosti ukl judujeu otajstvo njegove proslave prilog cijeloj crkvenoj zajednici

s Usp. Sofferenza, . Z. (Dolore), : Schede ibliche astorali, d. Dehoniane, ologna, r. 334.

e Usp. GHINI, E.,Malattia-guarigione, : Schede ibliche astorali, d. Dehoniane, ologna,br.192.


4/10

Diacovensia V (L997 )1,

k, r j , l jo tkupi te l j ska mr t nas tav l ja , oG a l 1 . 2 0 ; 2 K o r 1 , 9 ; R i m 8 , 1 7 - 1 8 ;I r. -1 : 7 2 , 9 - 1 . 0 ; 4 , 1 0 ; o l 1 , 2 4 ) .

apostolskom jelu spasenja, pa5avatiF i l 3 , 1 0 ; G a l 6 , 1 . 2 ; i l 4 , 1 3 ; 2 K o r

4. Od ascet ike olor izma do prihva6ania ol i i bolest i usvjet lu Pashalnog is ter i ia

a) Ascetika rpljenja. - Crkva se kroz stoljeia suodavala velikimepidemijama, nesta5icama ratovima koji su ostavl jal i u bijedi brojneobitelj i , djecu, zarobljenike ranjenike. Mnoge su se redovnidke ajedniceu Crkvi bori le protiv bijede istovremeno radanskom ru5tvu malo pomalo svraiale paZnju na potrebne.

Iskustvo boli i bolesti Livjela e Crkva u ozradju straha tjeskobe krozduga razdoblja vojepovijesti a iz njega se stvaralo arcijalno nedovoljnopoimanje otkupljenja, uglavnom svedeno na zadovolj5tinu to u je Kristdao Ocu trpljenjem smriu. Tu i tamo bol i bolest kori5teni u u pastoralnesvrhe. Mentaliteti stvoreni u kuSnji straha razvili su se polako u osjedajekscesne reSnosti .

U duhovnof teologi j i i krSianskoj duhovnosti opieni to kroz duZevrijeme s obzirom na bol prevladavao e odredeni d_olorizam, rema kojemse bol smatrala orisnom, potrebnom uzviSenom.T

Nastanak olorizma zazvalo e nekoliko dimbenika. Pri je svega esta-nak karizmi (posebnih Boijih daroua) koji su bili toliko obilni i prisutni uprvim crkvenim zajednicama. Nemamo ni pisanih podataka ni teolo5kihstudija kako i za5to u one nestale. Malo po malo one su si5le pozornice,a u sljedeiim razdobljima ek su se tu i tamo povremeno pojavljival ipojedini taumaturzi, scjeli telj i . Jedan od dimbenika bio je i nestanakzdraustuene ktiunosti zaiednice.I sama pomisao na kirurge izazivala e veiubol i trepet nego sama olest. Potom vei spomenute evolje oje su dolazileod ratoua, kuge kolere stvarale su uvjerenje da su "trpljenje i bol" ne5tonajnormalnije. Konadno, utjecale su i nerazuiiene iblijske znanosti kojenisu pruZale znanstvenu gzegezu iblijskih ekstova.t

Tipidni bi se doktr inalni i praktidni tradicionalni stav prema bolestimogao svesti a tri todke koje govore da treba: 1") onizno prihvatit i vlasti tatrpljenja z Boljih ruku ; 2) podnositi h strpljivo u zajedni5tvu Gospodi-nom; 3) prikazati h Bogu za dolazak njegova Kraljevstva.e otivi prih-

7 Prema Paulu Soudayu, oii e pronaSao aiizraz, "dolorizam e teorija oristi, potrebe, zviSenostiboli".Usp.G. DE LACAZE-DUTHIERS,ntroduction une bibliographie u dolorisme,Paris, ,945.Taj stavnijepostojao amo krSianskoj isli. Tako npr. Heinrich Heine aZe: "Bolesnici uuistinuuvilekbolji judi od zdravih, er e samo bolestan ovjek ovjek; jegovi dovi maju povijest oli,oni stt spiritualiziraniu, avedeno rema F.J. SCHIERSE, at Krankheit inenSinn?, StimmenderZei t ,764 1958. -1 .959 . ) ,r r. 51 .

s Usp.LEONE,5. , Oltre l dolore, DI OFTES, alermo, 992. , t r.52-53.

1 0


5/10

M. Sraki6,Bol(est) kr5danskoj erspektivi, tr. (7 L6)i:*9:Hiw..*:gy.;{:r;iryilir+lsi$riliilitl*ra;j'jli3lir }+;a+ : .1*

va1anja bolesti bili bi pravedna kazna za grilehe i ljubav prema Bogu iraspetom Kristu.

(1) U prvom redu: pravedna kazna za griieh. U tom duhu neki govore:,Ono Sto rp im premalo e u usporedbi onim Sto sam zas luZio . . . " . ak le ,Bog je onaj koji kai.njava oleSiu, a mi moramo strpljivo podnositi kaznu.Dorothee Solle takav stav prema boli i t rpl jenju naziva s BoZje strane

"teolo5kim sadizmom< sa strane poboZnih "mazohizmom


6/10

je Krist, premda je bio bez grijeha, spunio sve Sto piSe u proroku Izaijipodnijev5i u svoioj Muci svakoiake ane i postav5i ako dionik u svakojl judskojpa tn j i " .

(2) Drugi motiv prihvaianja boli i bolesti e liubav prema Bogu itrpe6em susu.. . To su u herojskom mislu pokazale ojedine svere osobe,napose .one,iz srednjeg ijeka koje su tak i traLlleod Boga da im po5al jeboli kako bi se mogle Sto viSe sjedini t i s trpeiim Krisiom (Angela d^Foligno). Sv. Franjo je smatrao da ga je Bog napusrio ako koji din nijet rp io . . . 13

Zbog njega se mogao steii utisak da Crkva prihvaia patnju i bol ismatra h nenadomjestivim redstvima pasenja.

b) Novi pristup boli i bolesti . Moramo konstatirati a je u posl jednjevrijeme, bar u nekim krugovima, praktidni stav u odnosu prema bolesti ,doZivio adikalnu. romjenu: Stovi5e, ogli bismo dak govorlti o revoluci j iu odnosu prcma boles t i . ' *

Razvoj obnova teolo5kog azmi5ljanja bolesti dio je razmiiljanja opatnji opieni to kojoj e bolest posebni blik. Ta obnova pokrenura e nizomraznrh zamrSenih imbenika, apose ulturalnog karaktera.

Suvremena ultura rapose e postala pal l j ivaprema emi trpljenja podutjecajem najraznovrsniji h oticaja, kao npr. psihidkih rpljenja, koja suposljedice ehumanih idova ndustrijskog ru5lva civilizacij e, apose veveiih razdora obiteljske ezgre. Ti kulturalni dimbenici snaZno u potakliteolo5ko azmi5ljanje patnji i bol i da obnovi i produbi svoja poimanja.No, bi lo je i drugih, nutarnjih dimbenika oje je nametnula obnova ci jeleCrkve.. to ju je pokrenuo Drupi vatikanski koncil . Ona se odi tuje nanekoliko smjerova azmi5ljanja.

Prvi od tih smjerova obnovljenog eolo5kog azmi5ljanja bolestimoZemo vako saZeti: azmeno tajstvo, j . otajstvo muke smrti uskrsnuiaKristova, bitno je zbunjujuia i svi je t le ia dijelaktika poraza-tri jumfa,poniZenja-uzvi5enja, mrti-uskrsnu a, a u konadnici e tri jumf, uzvi5enje,punina slavnog Livota.

Ziuot u Kristu svakog vjernika sada sudjeluje d jednog do drugogatrenutka na tim vidovima, pa i negativni, ahval jujui i ogadaju oj i se oieKrist , virtualno sadri.e ijalektidke apetosti rema suprornome: oniZenjeie put prema uzvi5enju, olest smrt putovi su prema punini i . ivota.To je

1 Al a

I .')

1.5

Prethodne apomene, r. 2.

Usp.Ondie, t r.29,37.

Usp. SPINSANTI, .,Nau. di., str. 13.

Usp.CICCONE, L.,Salute malatia.Questioni

i rnoraleella ita isica

ll),EdizioniAres,Milano,1985. . t r. 39 sl .

7 2


7/10

M. Srak i i , Bo l ( e s t ) ,9 k-ri-i-a sko .-p,esp-e v , .s .r,.. 7.-.,1,,9,).

pravi preokret znatenja, Sto ga je Krist izveo u dovjeku, a pode ga je odsama sebe. tako s obzirom na trpljenje, prema ome i na bolest, r5ianskaje i njezino prihva1anie i.rtva z ljubavi, ali i borba protiv bolesti.

I drugi se smjer usredotoduje a Vazmeno otajstvo, ali s drugimnaglascima. rii i raspeti Krist se zrazitije promatraju u suietlu Uskrsnuiai Krista uskrsloga. Dosljedno ome postoji jasni ja svijest mplikacija kojedolaze z d in jen ice a e Kr is t uskrsnuo, j . da e Kr is t pr ihva t io , l i jo i bol je ,podnio muku i smrt, a l i da ih pobijedi potpuno i konadno, kao pravipobjednik .

Kr5ianski Zivot,prema ome, kao sudjelovanj e a ZivotuKrista uskrslo-ga, mora ukljuditi borbu bez milosrda protiv zla u svim njegovim oblicima,ukl juduju i i t rp l jen je boles t , j . pobjedonosnu orbu koja ipak ne moZene krenuti od primanja l i prihvafanja bolesti , sa svim ulogama Sto h onaukljuduje. Prethodne ndpomene Reda bolesniikog pomazanja i skrbi zabolesnike asno tvrde: ,Sama ie BoLla providnost odredila da se dovjekneumorno bori protiv svake bolesti pomno nastoji oko dobra zdravlja. . , 'n

Uspjeh e borbe moZe bi t i pobjedonosan onda kad dovjek ne usp i jepobi jed i t i o les t .Pobjeda e nad bole5 iu as to j i e i i u tome Sto ne dopu5tada ona ne vl ada nad njim, kad reagira na njezine udarce egocentridnanazadovanja, preobrazi e, i . ivefi je s Kristom, u prigodu i sredstvopovla5ten g izraza rasta u ljubavi Krista prema Ocu i prema braii .

Tako se moZe shvatit i govoroo

neizrecivoj ri jednosti rplfenjao,lTtvrditi da je "trplienie braie, sjedinjeno Kristovim, riznrca z koje ZiviCrkva i koja podrLava jeru svihn.l8

I(onadno, tre6i smjer razmiSljanja roizlazi iz poimania zdraulja kaoBoijega dara, uujeta normalno nenadomjestiuog, da osoba ispuni suoiezadaCe. a tomu se poimanju emelj i moralni zahtfev rinuti se o zdravljui, prema tome, ozbi ljno teZiti da se ono vrati kad ga neka bolest naru5i .KaZemo, emelji se, ali i nalazi svoje granice, j . : "normalno< se nameieduZnost da se svatko bori protiv vlasti te bolesti ,re ali prestaje kad izkonkretnih okolnosti postaje asno da BoZji plan o na5em Zivotu nisu vi5eaktivnosti , ego neaktivnosti mirovanje), i je viSe adost posla, i je aktivnasuradnja s drugima, redovite borbe i umori, nego boli , osamljenost

15 RIMSKI OBREDNIK:RED BOLESNICKOG OMAZANJA SKRBIZA BOLESNIKE, rsianskasadaSniost , 973. r. 3 .

t / GIOVANNI PAOLO ll., Omelia nella Messa dell '11 febbraio L980, v'. nsegnamenti di GiouanniPaolo II, vol. III/1, 1980., Libreria Editrice vaticana, str. 373.ISTI, Discorso ai Cardinali e alla Curia Romana, 23. dicembre 1982, u: Insegnamenti... , ol. Yl3,1.982. , t r.7678.Rabbi Bunam prema Martinu Buberu naglas azmiSlja: "Veliki grijeh dovleka ne sastoji e u grijesimaSto h dini nego veliki grijeh dovjeka e taj Sto moZe promiyeniti Zivot u svakom trenutku a to nedini", rr M. BUBER. Die Erzrihlungen der Chassidim, Z|irich, 1949., str. 755.

1 8

1 3

1 9


8/10

D acovens g-V"J92Zr)J

iskljucena iz brojnih oblika suradnidkog ivota. To se dogada, npr. kadneka prometna nesreia ozbiljno i nepovratno paralizira eku osobu, kadneka boles t pos ta je e iz l jed iva . t im okolnos t ima os to j i je rnos t i spun-ien ju pos lan ja r iml jenog od Boga , ne da se raZi beskor i sna romete jskaborba protiv bolesti , nego a vjernost raZi da se bolest Zivi u prihvaianjuiz l jubavi i prikazanfu rpljenja, u zajedni5tvu Kristom koji je svomeposlanju dao vrhunac u trpeioj nepokretnosti u poniZenju KriZ ,, .20

5 . C r k v e n i d o k u m e n t i

U crkvenim dokumentima, napose u na stupima imskih biskupa, nai-lazimo na dvostruki-paralelni ristup bolesti . Kad se obraiaju bolesnicima,Pape stidu da bol i patnja nemaju u sebi neku vrijednost, ego ek kad seprihvaiaju z vi5ih nadnaravnih iljeva,zr li^mogu iti sredstvo a spaStan-je vlasti t ih griieha grijeha ci je loga svijeta.22 toviSe, apa van Pavao I.kazat Ce da je samo u boli moguia prava ljubav,z' zato potide i pozivabolesnike a strpljivo prihvaiaju bol i bolesti tako se poistovjete raspetimKristom.2a

Kad govore o bol i i bolesti , govore opienito, i l i kad se obraiajul i jednicima medicinskom soblju crkveni dokumenti rimski biskupi stiduuzvi5enost odgovornost njihova poziva, uzviSenost nepovredivost jud-skog Livota,2s dbacuju "svaki zahiat ili propust koji po svojoj naravi li ponakani zadaje mrt da bi se tako otklonila svaka bol",tu er to "predstavljaubojstvo te5ko protivno dostojanstvu judske osobe po5tivanju premaZivome Bogu, njezinu Stvoritelju"." Medutim, kad je rijed o pi tanjudopu5tenosti sredstava li zahvata da se smanji bol ili otklone bolesti,crkveni dokumenti zridito navode njihovu dopu5tenost, ao npr. opojnih

20 CICCONE, L. ,Nau. d i . , s t r.40-44 .

21 Usp. PAPA PIJO XII., Radioporuka bolesnicima, 14. ueliaie 1954. u; Insengnamenti Pontifici 9 IICorpo umano,2. preradeno izdanje, Edizioni Paoline, Roma, 7962., br.515. - IVAN PAVAO II.,Nagouor odrian u Poliskoi 6. lipnia 1991.., u: II Vangelo della sofferenza, str. 40,

22 ISTI, Nagouor ratnim inualidima, 27. kolouoza 1.953., u: Nay. di.,br.446.

23 Nagouor 23. oiuika 1.985., u: II Vangelo della sofferenza, str. 43.

24 Usp. IVAN PAVAO lI.,Nagot'or odrian 5. lipnia 1983.,u: llVangelo della sofferenza, str. 100.

Usp. PIJO XII., Nagouor irurzimaVoinih faga, L3.2. 1945.,u; nsegnamentiPontifici,Il orpoumano, br. 75; ISTI, Nagouor udionicima Sestog uietskog ongresa irurga, 20. 5. 1.948., : Naz.di . , br. 130.KONGREGACIJA A NAUKVJERE,Deklaraciia eutanaziji r 2, .J. 5. 1980., : AAS, 72(1980.),545, hrvatski rijevod/ : Okruinice obauiiesti akouaike srijemske iskupiie -XI-1980., tr .236. - Usp. IVAN PAVAO II., Euangelium uitae - Euandelje iuota. Enciklika o vrilednostinepovredivosti judskoga ivota, S, Zagreb, 1995., r. 64. 55 .KATEKIZAM KATOLIEKE CRKVE. bT.2277.

2s

i o

2 7

1,4


9/10

sredstava, Irzkar s posljedicom a se ogranidi vijest skrati Zivot, ako nepostoje druga sredstva,. .28

Iako crkva smatra da patnja rnoZe mati duhovni smisao dimenziju,kad se Zivi u zajedni5tvu Kristovom mukom) za nju je patnja zlo i - uobjektivnom edu - po sebi nema nikakve vrijednosti , zato se protiv njetreba borit i , 5to su ti jekom povijesti brojni kr5iani i dini l i , ne samo uKatolidkoj,nego u drug im kr5ianskim Crkvama.2e ile l i Krist objavio daspasenje zdravlje du jedno uz drugo, te ne usporeduje i sveti PavaokrSianina rvadem koji se mora vjeZbati a pobjedonosno ije boj k r5ian-skog Livota ?Biti prisutan na strani onih koj i pate, bio n etko vjernik l i ne,ne znadi propovijedati m rezignaciju l i pasivnu trpljivost, eg o h hrabrit ii pomagati m da se bore da pobolj5ajuZivot, da poboljSaju voje stanjerazvrju ve svoje intelektualne, moralne, soci ja lne) judske moguinosti dabi mogli Sto prije preuzeti svoje mjesto u obitelj i , druStvu, krSdanskojza jednic i .3o

Zakliuiak,Bez sumnje fizidko i moralno trpljenje ostaje najdir l j ivi je otajstvo

ljudskog Livota jer izbliza zahva1a vakog od nas, ne iskljudujuii nikoga.Ono je po sili naravnog zakona, svagda5nji ruh ljudskog biia, 'njegovatrajna Livotna sudbina u svakoj Zivotnoj dobi. Zalto trpljenje? To je velikopitanje pred kojim mnogi ostajuii bez odgovora ne znaju'reagirati . eagirajupobunom.

Vjera nadahnuta Evandeljem adrZiodgovor do te mj ere da zadovol-java pamet i ispunfuje srce. Zivot vjere iskreno prihvaden intenzivnoZivljen moirc osvijetl i t i korijene otajstva boli , okrijepiti dahom nad e isnagom jubavi, dospjet i do toga da je preoblikuje u radost i udini iepolugom koja podiZe svijet .

Crkva, ponavl jajui i boZanski auk,Kristove u mukama trpe s nj im da biGospodin progla5ava laZenim.

podsjeia da oni koj i s l i jede stopes nj im bi l i pros lav l jen i . a to ih

28 PapaPi joXl l . ,Nagouor iednoimedunarodnoiskupin i l i ie in ika ,24 .ue l ia ieLgT4.v : / '1^5 ,49(1957. ) .- KATEKIZAIvI KATOLICKE CRKVE, br.2279: "Upotreba analgetika, sredstava za ublaZenje patnyettmirttiemtt, makar uz opasnost da rnu se skrate dani, moZe biti nioralno u skladu s ljudskimdostojanswom... Palijativno lijedenje olak5anje boli) je povlaSten oblik nesebidne jubavi. U to imetreba ga poticati." - IVAN PAVAO ll., Euangelium uitae Euandelie iiuota, Enciklika o vrijednosti inepovredivosti judskog Zivota, KS, Zagreb, 1995., br. 55. - Urp. SPINSANTI, S., Nau. dj., str.49.s l .

29 Usp. LEONE, S., Naz. dj., srr.52-53.

30 Usp. Du CHRIST COUDURIER, M., LUTRINGER, P.M., Pastorale de la sant6, pastordle de la uie,t t : La Maison Dieu,205,7985. , br. 1, s t r. B s l .

1 5


10/10

Di acoven a U(199'.7:).1

I ta ko otajstvo fudske oli , prihvaieno u svjet lu otajstva susa Crkvepostaje neiscrpno relo l judskog-i duhovnog obogaCenia a sve.. . '"

No, Crkva potide blagosl ivl je va straZivanja svaku nicijativuda sepobi jede boles t i , e r u tome vid i jednu vrs tu suradnje iudi s boZanskomborbom i pobjedom nad zlom.tt Ona poziva svoje dlanove da se ujedines drugim na tom plemenitom djelu. Trpljenje e ne5to protiv ir-ga nam seval ja boriti , i to svim silama koje su nam na raspolaganju, z uviet da sepoltuje nepovredivost judskog Livota, kada vi5ene moZemo ni5ta udini t i ,ipak znamo da je ono otkupiteljsko. o se pokazalo po na5em Gospodinukoji je kroz njega pro5ao.

IVAN PAVAO l., Nagouor Rimu, >VillaBetania

M. Srakić - Bol u Kršćanskoj Perspektivi

Documents

Transcript of M. Srakić - Bol u Kršćanskoj Perspektivi