Ljeto Probudenje

7/24/2019 Ljeto Probudenje

1/32

PROBUENJE

broj 3ljeto 2005.

issn 1845-3414

Niz teolokih lanaka namijenjenih pastirima i duhovnim radnicima.

Robert E. Colemanto je probuenje?

Ono je vie od osobnog blagoslova. Probuenje u ljudima

pobuuje Boji ivot i razotkriva povrnost religiozne tradicije.

Tom PhillipsZnaci probuenja

Koje su mogue prepreke osobnom probuenju? Autor govorio tome kako kranski voa moe osobni ivot pripremitiza probuenje.

Lewis A. DrummondVanost molitve u velikim

probuenjima

Motivirajui izvjetaji o velikim probuenjima iz prolosti svojeupute temelje na molitvi za probuenjem i na Bojoj suverenosti.Nema molitve nema probuenja. Puno molitve puno blagoslova!

Douglas A. OssProuavanje rijei:

Pomazanje

Prouavanje rijei pomazanje kako se upotrjebljavala u Staromi Novom zavjetu.

InterviewProbuenje zapoinje

s molitvom

Dva pastira, Tommy Barnett i Jim Cymbala, razmotrili su osobnaiskustva kako bi objasnili svoju potragu za probuenjem u svojimslubama. Zakljuuju da je molitva kljuna hoe li crkva doivjetiistinsko probuenje ili ne.

Douglas A. OssDuhovni darovi u

dananjoj crkvi Drugi dio

Autor razlae rije mudrosti i rije znanja, prema 1. Poslanici

Korinanima 12,8 i iznosi njihovu svrhu u osobnom ijavnom okruenju.

| 01

| 05

James K. BridgesOn dade pastire

Je li koncept pastora/pastira relevantan u dananjoj kulturolokojklimi? Pastiri su Boji dar Crkvi koji slue kao primjeri, zatitnici ioni koji provaaju za stado.

| 11

Sobhi MalekPoruka sa silom

I muslimanima je potreban Krist. Kada im govorimo radosnuvijest ukljuujemo se u snanu duhovnu bitku protiv sila tame.Autor govori o nainu kako (ili Tko moe) poraziti te sile.

| 09

| 15

| 20

| 22

| 26


2/32


3/3201

to je probuenje? Mnogi smatraju da je to niz sastanakastvorenih da pobude interes u crkvi. Drugi o tome, pak,razmiljaju kao o nekoj vrsti religioznog emocionalizma. No,

sumnjam da su se asocijacije na ovu temu ikada pojavile uumu psalmiste (vidi Psalam 85:6).

PProbu enjerobuenje: O: Obnova istinske svrhe ivotabnova istinske svrhe ivotaRijeprobuenjeznai probuditi i ivjeti. Starozavjetnarije zaprobuenjedolazi od rijei koja znai ivjeti, kojaje u originalu podrazumijevala ideju disanja, jer je dah izrazivota u svim ivim biima. Stoga se i moe rei suhimkostima: Evo, duh u svoj udahnuti u vas, i oivjet ete(Ez 37:5; 37:6,14; Job 33:4; 1 Kralj 17:22). Probuenje, iliivot, bilo je disanje dahom Bojim. U ovom smislu, rijepodrazumijeva da je izvor tog ivota u Bogu.

Usporedna novozavjetna rije znai ponovno ivjeti(Ot 20:5; Rim 14:9; 7:9). U Isusovoj upotrebi ovogtermina nalazimo znaenje promjene u ivotu raskajanaizgubljena sina koji se vraa u oev dom u smislu dasin koji je bio mrtav ponovno ivi (Lk 15:24,32). Drugerijei povezuju probuenje s raspirivanjem laganoumirue vatre (2 Tim 1:6) ili s biljkom koja je nanovopropupala i procvjetala (Fil 4:10).Osnovna ideja probuenja uvijek je vratiti neto svojojistinskoj prirodi i svrsi. U terminima otkupljujue povijesti,probuenje se moe vidjeti kao neobino i suvereno djeloBoje u kojem on sam posjeuje svoj narod obnavljajui

ih, oivljavajui ih i otputajui ih u puninu njegovablagoslova. Njegovom silom silne sposobnosti i snage,do tog asa uspavane, bivaju probuene, i nastajunove snage dugo pripremane ispod povrine. U valuprobuenja dolazi ivot, ivot u svojoj punini, ivotpreplavljen Bojom ljubavlju i silom.

ROBERT E. COLEMAN

Ideja da je probuenje stvarkoja se dogaa u posebnovrijeme dolazi od ovjekovenepostojane prirode, a ne odBoje volje.

to jeprobudenje?


4/32

Naravno, ne moe se ba sve u tomnovom ivotu u potpunosti objasniti.Zbog nadnaravnog djelovanja DuhaSvetoga, probuenje u sebi nosi elementmisterije. No, jedna je stvar sigurna:

u probuenju mukarci i eneoivljuju u Boji ivot.

Osobna promjenaOsobna promjenaProbuenje postaje vidljivo

promjenom koja se dogodila u srcudjelovanjem Duha Svetoga. Intenzitet

pojave varirat e i bit e razlika i unainu izraaja, ali se probuenje oitujegdjegod primijetite da se (duhovniivot) podie iz stanja komparativnedepresije do stanja poveane snage i

jakosti.Najvidljivija promjena nalazi seu probuenju individualnoga

kranskog iskustva. Kada osobau potpunosti odgovori na Bojumilost, nastupa predivna sigurnost

oprotenja grijeha; srce je isto; duaje slobodna. Vjera se ne kolebapo pitanju Bojih obeanja.Molitva pulsira miris neba.Ljubav ispunja srce pjevanjem ispontanim slavljenjem. I dalje suprisutni patnja i kunje, ali usredtoga nalazi se Boje lice koje sja

u unutranjem ovjeku. Krist je

stvaran; njegov mir preplavljujeduu; njegova pobjeda nadvladavasvijet.

Sa stajalitanovozavjetnoga

kranstva, nemaniega neobinog u

iskustvu probuenja. To jenain na koji bi osoba trebala

neprestano ivjeti. Ili, kakoje Charles G. Finneyobjasnio, probuenje

se jednostavnosastoji u

duhovnovrelo godina I


5/3203

poslunosti Bogu, to znai da je toosnovna ovjekova dunost.Probuenje bi, u ovom osobnom smislu,trebalo biti trajna stvarnost. Ideja da jeprobuenje stvar koja se dogaa uposebno vrijeme dolazi od ovjekovenepostojane prirode, a ne od Boje volje.Naalost, veina nas doivi vremenaduhovne uspavanosti zbog ega je ipotrebno iskusiti probuenje. No, kadabismo ivjeli u trajnoj punini KristovaDuha, to i jest Boja volja, probuenje bibilo trajno stanje.

NNova ivotna snaga za crkvuova ivotna snaga za crkvuProbuenje ukljuuje vie od osobnogblagoslova. Kada pojedinci oive uKristovu stvarnost i to se iskustvorazmnoi i u drugim ivotima, crkvadoivljava novo jedinstvo vjere i svrhe,

istinsko zajednitvo u Duhu. Kada sevjernici priblie Glavi Tijela, zblieni susve vie i jedan s drugim u svetoj ljubavi.Ovo ne podrazumijeva ugovor o svakojstvari, ve probuenje do odreenogstupnja stvara okruenje u kojem seokupljaju ozbiljni uenici istine i manjerazlike rjeavaju se u veoj obvezi premazajednikoj misiji.Kristova ljubav koja ispunja naa srcapokree nas da brinemo za one koje Bogljubi i za koje je dao svog Sina. Iz ovog

suosjeanja raa se dinamini poticaj zanunim evangeliziranjem. Zapovijed dase meu svim narodima ini uenike nemoe se zanemariti. U istom duhu javljase briga za potlaene i ugroene ljude.Dunost postaje radost. Ljubav prirodnoproistjee kada su srca puna.Drutvo nedvojbeno osjea utjecajprobuenja meu kranima. Kakoevanelje napreduje u rijeima i djelima,svijet primjeuje da su ti ljudi bili sIsusom. Grenici su potaknuti da trae

Spasitelja. Zakoni se ponovno obnavljaju.Razjedinjeni domovi se ujedinjuju.Moralni standard u drutvu napreduje.Integritet pronalazi svoje mjesto u vladii politici. U mjeri u kojoj duh probuenjadjeluje u zemlji, milost, pravda ipravednost pronalaze svoj put u drutvu.

LJudske preprekeLJudske preprekeNaravno, ljudski imbenici mogu sprijeitiprobuenje; na primjer, materijalizam.Ili postoji kulturoloka predrasuda koja

se odbija podloiti novom duhu ljubavi.U tom smislu, svako izobliavanjepravednosti sprijeit e probuenje. Istoga to je drutvo ispunjeno ljudskomgrenou, probuenje e uvijek voditi

bitku uzvodno.Najvea e opozicija dolaziti odonih koji ne ele duhovnu dimenzijuivota. Neke e odbiti poziv naosobne promjene morala koje donosiprobuenje; drugi e, opet, odbijatidrutvene primjene probuenja.Trebamo, takoer, biti svjesni da postojei ljudski padovi meu samim sudionicimaprobuenja. Naalost, duhovnoprobuenje ne ini nikoga manjeovjenim, tj. ljudskim. Iako probuenjenije odgovorno za te nuspojave i padove,ono se mora nositi s njima.

BBoje obiljejeoje obiljejeU svakom sluaju, gdjegod se osjea duhprobuenja, panja se ne usredotouje naljudske slabosti ve na Boju silu. ovjekse povlai u pozadinu jer je Bog stupio

na scenu. U uklanjanju izvjetaenostiljudskog uspjeha, probuenje stvarasituaciju u kojoj se velia Boja milost.Krist je uzvien, i iskrena srca klanjaju sepred njim u oboavanju.Ono to sve zasjenjuje je zadivljujuastvarnost Gospodnje prisutnosti(Dj 3:20). Ona je svjedoanstvoprobuenja koje se ne moe imitirati preplavljujui osjeaj Duha Svetoga kojiprivlai mukarce i ene Kristu i ini ihinstrumentima za blagoslov drugih ljudi.

OOsobno svjedoanstvosobno svjedoanstvoJa sam bio svjedok te Boje prisutnostikoja je preplavila mnotvo ljudi. Naum mi odmah padaju nedavna izliaDuha Svetoga na Sveuilitu TrinityInternational, te ona jo intenzivnijana koledu Asbury u Wilmoreu uKentuckyju, 1970. godine. No, to jebilo prije dvadesetak godina, dok samjo bio student na tom koledu, kada jeprobuenje najvie utjecalo na tijek mog

ivota.Jednog jutra na koledu, buntovni studentza kojeg se jako molilo, ustao je i rekaoda ga je Bog susreo prole noi. Njegovosuzama ispunjeno svjedoanstvopotaknulo je da i drugi iznesu svojepotrebe i ubrzo se skupina mladihljudi nala na koljenima ispred svogGospodina. Duh se oitovao tako snanoda su predavanja bila ukinuta, dok suosvjedoene due traile Boga dan i no,gotovo tjedan dana.

Uskoro je jedan neobini dogaajzaprimio moju panju, posebnosvjedoanstva mojih kolega. Ja sam nakoled doao poprilino siguran u svojespasenje, iako u mojem svjedoanstvu

Intenzitet pojavevarirat e i bit erazlika i u nainuizraaja, ali seprobuenje oitujegdjegod primijetite

da se (duhovniivot) podie izstanja komparativnedepresije do stanjapoveane snage i

jakosti.


6/3204

nije bilo ba neega privlanog. Izaizvanjske pobonosti skrivao se dubokoukorijenjeni ponos. No, kako samtoga dana sluao svoje kolege kakorazgoliuju svoje due i kada sam vidionjihovu slomljenost pred Gospodinom,moja je samoivost i egocentrinostpostala jasna kao dan. Sljedeeg samjutra, nakon neprospavane noi, izaao

ispred svih i uz nekoliko prijatelja kojisu molili za mene, priznao svoj grijehi otvorio svoj ivot za proiavajuupuninu Duha Svetoga.Tijekom prvih dana probuenja, malastudentska zajednica privukla je svojomnadnaravnom atmosferom ljude izdalekih gradova. Izvjestitelji koji su dolividjeti to se dogaa bili su zapanjenimagnetskom privlanou pokreta.Jedan je izvijestio: Nikada nisam vidiotako radosne ljude. Sluajui molitve,

pokajanja, svjedoanstva i pjevanje uokruenju takve iskrenosti, on je to nazvaonevjerojatnim oitovanjem religije.Neki su snimatelji NBC televizije bili usuzama dok su oito dotaknuti izvjetavalio razvoju dogaaja. Prisutni novinari bilisu svjesni da hodaju svetim tlom. Jedanizvjestitelj, koji nije bio naviknut na takvestvari, rekao je da se ini da svojomprisutnou ometaju dogaaj.Uistinu, bilo je to kao da smo bilipreneseni u drugi svijet, u svijet u kojem

je duh u nama bio zaista slobodan.Patvorenost religiozne povrnosti jenestala. Jedino to smo eljeli bilo jeda se Krist uzvisi i da se njegova voljaostvari na zemlji kao to je na nebu.

Predivna raznolikostPredivna raznolikostOno to se dogaalo u Asburyju moese na neki nain isto dogoditi i ostvaritigdje god da se dogodi probuenje.No, nain na koji e to doi e bitirazliit. Duh vremena, lokalne okolnosti,osobno vodstvo, temperament ljudii mnogi drugi prirodni uvjeti ine dasvako probuenje ima svoju posebnost.Takoer, i metode ukljuene uprobuenje mogu varirati u razliitimvremenima i meu razliitim ljudima.Iako su osnovni duhovni principi jednakiu svim probuenjima, zbog razliitostinaina na koje se ti principi provodeu ljudskim situacijama nemogueje predvidjeti njihov odreen oblik.ini se da Bog uiva iznenaditi ljudeneoekivanom svjeinom svog pristupa.Moemo biti zahvalni za ovu raznolikostBoje providnosti jer ona pokazujeda Bog tei tome da nam njegovavolja bude jo jasnija. No, isto tako toslui kako bi nas podsjetilo da je Bog

sposoban, kada to eli, osujetiti ljudskesheme. Ono to on ini u probuenjuini svojom suverenom moi i nitko sene smije usuditi bilo kakvu zahvalu uzetisebi.

AAmeriko naslije emeriko naslijeeDo odreenog stupnja, probuenjasu oblikovala kretanje amerike crkve.

Peter G. Mode s ikakog sveuilitakae da su ona vie od ijednogadrugog fenomena bila putokaz naereligijske povijesti. William WarrenSweet je probuenja okarakterizirao kaokaskade u rijenom toku crkve, samiponovno stvarajui glavni tok rijeke.Da se nisu dogodili ovi osvjeavajuidogaaji tijekom nekolicine znaajnihdogaaja u kojima je egzistencija naedrave bila upitna zbog ropstva, upitnoje bi li ona i preivjela.

Naalost, u posljednjim godinamaiskustvo probuenja je izblijedilo.Mnogi istinski Kristovi uenicizadrali su stvarnost ivuom, i svremena na vrijeme bi se u razl iitimlokalnim mjestima dogaala izliaDuha. No, za vrijeme naeg ivotajo nije bilo nacionalnog probuenja.Ne moemo oekivati da se jo punodue odugovlai.

GGospodine, uini to ponovnoospodine, uini to ponovno

Usred trenutne sjene postoje, ipak,odreeni znaci probuenja. Ono semoe osjetiti u rastuem broju onih kojibivaju optereeni molitvom za ljude; onose vidi u masama koje okupljaju PromiseKeepers na amerikim nogometnimstadionima; ono se nazire u sve veembroju malih grupa arkih uenika kojese okupljaju u kuama ili kolama usvrhu prouavanja Boje rijei; vidise i u tisuama srca studenata koji sepredaju izvrenju Velikog naloga. Uovim i jo mnogim drugim stvarimamoemo vidjeti ar u srcima koji vapi zaprobuenjem u itavoj zemlji.Ne nalazite li i sami sebe u molitvi daBog to ponovno uini da ljudi kojivjeruju da Bog moe initi nemoguekrenu naprijed i da njihov broj raste doknova i silna manifestacija svete ljubavi neispuni itavu zemlju? Neka nam se Jahvesmiluje da tako i bude! Nee li nasponovno oivjeti: da se narod tvoj moeradovati u tebi? ///

Izvadak iz knjiga Roberta E. ColemanaThe Coming World Revival (Nadolazeesvjetsko probuenje) i Harolda ShawaAccounts of a Campus Revival (Zapisiprobuenja na koledu).

ini se da Boguiva iznenaditiljude neoekivanomsvjeinom svogpristupa.

Robert E. Colemanje direktor kole za svjetsku

misiju i evangelizaciju priSveuilitu Trinity International

u Deerfieldu u Illinoisu.

duhovnovrelo godina I


7/3205

Obini ljudi koji ive mirnimbini ljudi koji ive mirnim, anonimnim ivotima dokanonimnim ivotima dok U Portlandu, dravi Oregon, pastor velike crkve odlazi nauvodni molitveni skup s drugih etrdeset i pet pastoratoga podruja. Kao pentekostalac svjestan je dugotrajnogneprijateljstva izmeu njegove denominacije i lokalnih

konzervativnih baptista.Za Gospodnje veere ustao je jedan pastor kojega nijepoznavao i obratio se skupini: elim rei da ovdje stojim kaodio konzervativnih baptista u Portlandu i traim oprotenje odmoje brae pentekostalaca koji su ovdje. Osjeam da smo vieod ijedne zajednice u gradu sprjeavali djelovanje Bojeg Duha.Ako ovdje ima brae pentekostalaca koji bi zajedno sa mnompristupili stolu Gospodnjem, bila bi mi to velika ast.Nekoliko trenutaka kasnije baptistikom pastoru se za stolomGospodnjim pridruio pastir zajednice Foursquare, njegovpentekostalni suparnik. Taj ovjek, kojega nikada nije susreo,kae mu s poniznou: Ne samo da prihvaam ispriku, ja elim

traiti oprotenje u ime pentekostalne crkve zbog arogancije iponosa koji na neki nain projiciraju stav superiornosti. Kroztaj dogaaj ta su dva ovjeka postala bliskim prijateljima idogovorili su se nalaziti na molitvu svake srijede ujutro.U Filadelfiji se 120 pastira okupilo u slinu svrhu slobodnogslavljenja i molitve. Tijekom prva dva dana nekoliko afriko-amerikih pastira prilo je organizatorima dogaaja sa slinimzahtjevom: Morate se dotai rasnih pitanja.Mi ne iznosimo nita jer mi ni ne upravljamo niime, rekao jejedan od organizatora. Duh Sveti je taj koji donosi teme dokmolimo.Te su veeri pastiri bili pozvani da se prikljue Gospodnjoj

veeri kako koji bude spreman. Bez oklijevanja, ustao je pastirAzijac, pao na koljena i poeo vapiti: Boe, oprosti mi mojgrijeh rasizma prema mojoj crnoj brai. Odmah je nekolikoafriko-amerikih pastira pristupilo, okruilo ga i poelo molitiza njega. Za to vrijeme, jedan drugi pastor otiao je i sa stranetiho molio: Boe, oprosti mi moj grijeh rasizma protiv moje

TOM PHILLIPS i

MARK CUTSHALLOM

Bog koristi relativno mali brojslomljenih, poniznih ljudi kakobi sebi privukao pojedince,

zajednice i itave narode.

Znaci

probudenja


8/32duhovnovrelo godina I 06

brae Azijaca.Sluba Gospodnje veere trajala jesatima. Sljedeeg su jutra pastiri rekliorganizatorima: Ovo je bio najveiproboj u gradu Philadelfiji u posljednjihstotinu godina.Ovaj je lanak napisan kako bi vas jovie pribliio Bogu. Dok se pribliavateda doivite barem dijelove novogaduhovnog probuenja, javlja sestvarnost: Bog koristi relativno malibroj slomljenih, poniznih ljudi kako bisebi privukao pojedince, zajednice iitave narode.Boja najvea elja, kao najboljegevanelista, oduvijek je bila ta da gapojedinci osobno poznaju. Dananjijaz izmeu njegove savrene voljei njegova nesavrenog narodapostavio je platformu za neizbjene i

povijesne posljedice.Predugo je cjevovod koji je Bog odluioupotrijebiti za dosezanje ostatka svijeta,vi i ja, skupljao hru. Slavine su sezatopale. Nastavili smo mirno ivjeti,iako svjesni da stvari nisu ba onakvekakve bi trebale biti, ali smo prelijeni dabismo neto uinili po tom pitanju.Mora se dogoditi odtopavanje prijenegoli se Duh Sveti spusti na nauzemlju, nae crkve, nae ivote.Komadii hre poeli su polako

otpadati s posuda naih ivota. Osobeo kojima smo maloprije govoriliznaju za bol i obeanje koje oekujedruge. Njihovo uvjerenje, priznanje iokretanje Kristu prvotni su plod DuhaSvetoga koji nas moe voditi premaduhovnom probuenju koje se nijevidjelo desetljeima.

to se doga a s naim svijetomto se dogaa s naim svijetom?Ono to danas primjeujemo u SAD-u, povratak molitvi, pokajanju i novoj

duhovnoj gladi, vie je od iskrice svjetlau mraku. Bog ponovno djeluje, ne dablicne u mraku, nego da ga raspri.U naim zajednicama krani seodluuju na nova predanja molitvi ivjeruju Bogu za ono to eli objavitinjima i njihovim crkvama.Ispovijedanje osobnih i zajednikihgrijeha u zajednici okida elju za Bojimoprotenjem, vodi do pomirenjajednoga s drugim i donosi divnojedinstvo u slavljenju.

Izvanjski izraz osobne slomljenostii obnovljene volje za poslunoui sluenju Bogu izreen za vrijemezajednikog okupljanja prethodiizvanrednom djelovanju Duha Svetogakoje ni jedan ovjek ne moe objasniti.

Ti pokreti dogaaju se pomalo po cijelojnaoj zemlji.Bilo da vjerujete da je duhovnoprobuenje predodreeno ili da je onoobina sluajnost, teko je zanijekatida Bog privlai svoj narod sebi, i danjegov narod ima breme za dovoenjedrugih ljudi Kristu.Kada tama u narodu postane uvelikedestruktivna, samo Bog moe dationo to narodu treba kako bi oivio.Te stvari ukljuuju sigurnost da namje oproteno, da smo prihvaeni ivoljeni; radost oboavanja samo Bogai povratak svetom ivljenju. Kada Bogdovede probuenje u narod, on svojeljude blagoslovi pozivom na povratakosnovnim predanjima:

1. autoritetu Pisma

2. vjerovanju da je kri sredinja stvar usvemu3. poveanju osobne pobonosti ipovratku osobnoj svetosti4. eksplozivnom svjedoenju i uenitvu5. zajednikoj drutvenoj promjeni kojadolazi kao rezultat osobne, duhovnepromjene.

Znai li to to vidimo majune pomakeu jednoj ili vie ovih podruja da je naanacija za korak blie probuenju?

Ovo je pogreno pitanje. Pokuavatipredvidjeti bilo koji pokret Bojeg Duhanemogue je, tovie, tetno. Moemose toliko upetljati u to da elimo znatikada e se ono dogoditi da prestanemocijeniti konstantnu Boju ljubav koja seoituje u probuenju. Ono predivno tomoemo vidjeti u tome da nas je Bogprobudio tri puta u povijesti nae zemlje(i kako je probudio svoj narod saveza uPismu) je da vidimo Boji nepromjenjivikarakter i blagoslov na djelu.

Tri mogue preprekeri mogue preprekeIako je Bog suveren, trenutna javljanjaprobuenja u naoj zemlji moguzapravo biti preuranjeno ugaena. Ovajpokret Duha Svetoga mogu omestiljudi koji se ukoe na pojavu bilokakva oitovanja koje se ne uklapa unjihove uobiajene religiozne tradicije.Ovaj pokret Duha Svetoga moguomesti vjernici koji se plae suoiti sosobnim zahralim, grenim srcima

koja mogu biti oiena najranjivijiminom, priznanjem svoje korozije,svojih grijeha, to oslobaa put zaprotok Duha Svetoga. To ne treba bitisamo tamo neki ovjek koji sprjeavaprobuenje. Dobronamjerni krani, ti i

FINNEYJEVIHSEDAMZNAKOVAPROBUENJA

Charles Finney nije mogao znati daje vrijeme u kojem je ivio poslje-dnje razdoblje velikoga duhovnogprobuenja kakvo Amerika do da-nas nije vidjela. Nije bio zaintere-siran za predvianje povijesti. No,sto trideset godina nakon to su bilinapisani, Finneyjevi znaci probu-enja uinili su da ponovno razmi-slimo o nadnaravnim oitovanjimaDuha Svetoga u naoj zemlji koji suve uinili da mnogi kau: Nisamimao pojma da su se dogaale ovestvari.

Koliko bi se ljudi danas sloilo sFinneyjem da probuenje dolazionda

1. kada Boja suverenost upuujeda je probuenje blizu

2. kada iskvarenost boli i ponizujekrane

3. kada vlada duh molitve za pro-buenje

4. kada je panja Bojih slubenikaokrenuta prema probuenju i duho-vnoj obnovi

5. kada krani jedni drugima ispo-vijedaju grijehe

6. kada su krani spremni rtvovatise u noenju novog pokreta BojegDuha

7. kada su i slubenici i svi ostali

lanovi voljni da Bog pronosi pro-buenje bilo kojim putem i na bilokoji nain na koji on eli tadadolazi probuenje.

Koliko je od ovih sedam pokazate-lja prisutno na mjestu gdje ivite isluite? Jedan? Dva? Pet?


9/3207

Ono to se danasdogaa jedinstveno

je i razliito oddogaaja u prolostii jedinstveno je zasvaki pojedini ivot

koji Bog dotie.

Tom Phil lipsje predsjednikInternacionalnih

studenata u Koloraduu SAD-u.

ja, moemo odbijati ranjivost od Bogado toke da sprjeavamo djelovanjeDuha Svetoga, a time i probuenje.Relevantna pitanja koja moemopostaviti su sljedea:elim li biti dio izvanrednog djelovanjaDuha Svetoga u ovoj zemlji? eznemli za Bojim oprotenjem i iscjeljenjem uovoj zemlji, za pokretom koji samo Bogmoe dati?Ako je va odgovor na oba ova pitanjada, ako teite za dubljim duhovnimivotom, tada budite spremni iskusitidvije vrlo razliite i suprotne sile. Prva jeBoja beskonana elja da dovode nanarod sebi. Druga je vaa nesavrenapriroda koja ini da brinete samo zasebe. Upravo u toj grenoj, ljudskojunutranjosti nalaze se mogueprepreke za prebivanje probuenja. Da

biste razumjeli ove tri prepreke kojevas sprjeavaju da doivite osobnoprobuenje i nau zemlju dovoljnoje samo da zavirite u svoje srce. Prva mogua prepreka za osobno iope duhovno probuenje temeljnaje koliko je temeljna i naa eljada poznajemo Boga: potreba zarazumijevanjem.

Probuenje nije neka tajna nad kojomtreba duboko promiljati; ono je pokret

Duha Svetoga koji treba doivjeti spotovanjem, provjeriti je li u skladus jasnim vodiljama u Pismu i zatimpredati Bogu koji jedini zasluuje naehvale i slavljenje. Druga mogua prepreka osobnom iopem probuenju je stvarni strah odtoga da se ne bude prihvaenim (i da sebude odbaenim). Trea mogua prepreka osobnomi opem probuenju je apatija(ravnodunost).

Apatija se moe pojaviti u jednomod dva oblika: bilo kao postupnonavikavanje na nadnaravno djelovanjeDuha Svetoga ili kao otvorenanezainteresiranost za oita i nadnaravnadjelovanja Duha Svetoga. Prvi oblikoblai se u profinjenu komotnost kojaraa duhovnu dosadu i umor. Drugioblik je jasna nezainteresiranost zaprihvaanje oitog.

Pripremanje za osobno probu enjeripremanje za osobno probuenje

Ni vi ni ja ne moemo stvoritiprobuenje, ali se moemo pripremitiza osobno probuenje postavljanjemnekih osnovnih pitanja koja slijede.Doivite ih kao vrstu osobne inventuresrca. Prije negoli zaponemo s pitanjima,

prihvatite ove jednostavne savjete: Molite molitvu psalmista: Pronikni mesvega, Boe, srce mi upoznaj, iskuajme i upoznaj misli moje: pogledaj, neidem li putem pogubnim, i povedi meputem vjenim! Budite u potpunosti iskrenidokodgovarate na svako pitanje. Sloite se s Bogompo pitanju svakepotrebe koju vam on objavi. Priznajtesvaki grijeh sa spremnou da ga seodreknete i da ga ispravite. Slavite Boga za njegovo oienje ioprotenje. Obnovite svoj um i ponovno izgradite

svoj ivotkroz promiljanje i praktinuprimjenu Boje rijei. Proite ova pitanja s vremena na

vrijemekako biste bili osjetljivi napotrebe koje imate i to trebate initi da

bi probuenje trajalo.ZakljuakakljuakU proteklih dvadeset ili tridesetgodina kia Duha Svetoga sve je vienedostajala u naoj zemlji. Mnogikrani osjetili su tu suu; doivjele suje i mnoge crkve. No, ipak, mnogoje dobrog sjemena nalo svoj dom uzdravoj, rastuoj zemlji onih crkava,kunih grupa i jedan na jedan odnosakoji su usredotoeni na Krista.

Pogledajte to se ve sada dogaa!Uz lagano sipljenje Boja je kiapoela padati. Na nau omladinu. Namukarce. Na pastire koji znaju to jezapravo istinska slomljenost, priznanje ipokajanje te koji znaju da Bog ini netofantastino u njima i kroz njih.U odreenim dijelovima nae zemlje,na odreenu grupu slomljenih, poniznihljudi, Boji Duh Sveti poeo je kiiti.Prijanja probuenja poznavala sutoga istog osvjeavajueg Duha. No,

ono to se danas dogaa jedinstvenoje i razliito od dogaaja u prolosti ijedinstveno je za svaki pojedini ivotkoji Bog dotie.

* Pastir koji ne moe govoriti zbog suza.* Srednjokolac koji ne moe odoljetitrenutku, ali ne moe ni zaboraviti svojednevno obeanje Bogu.* Izvrni direktor koji eli uzeti trenutakza susresti se sa svojim osjeajima isvojim Bogom.

Bog okuplja svoj narod i dovodi ih nakoljena. Istinsko duhovno probuenjepoiva na jednoj stvari, kljunoj zaprobuenje naeg naroda i naeosobno, na molitvi. ///



Istinsko spasenje

(2 Kor 5:17)

Je li se ikada u mojem ivotu dogodilo1. Da sam se istinski pokajao zasvoje grijehe?2. Da sam samo u Isusa staviopovjerenje da me on jedini moe

spasiti?3. Da sam se u potpunosti predao IsusuKristu kao Gospodaru i Gospodinumog ivota?

Poniznost

(Iz 57:15)

1. Jesam li brz da prepoznam i priznamBogu u pokajanju da sam sagrijeio?2. Jesam li brz da drugima priznamkada sam u krivu?3. Radujem li se kada vidim da sedruge hvali i prepoznaje, a mojaostvarenja ostaju neprimijeena?4. Smatram li sve druge boljimaod sebe?

BoBoja rijeja rije(Ps 119:97,149)

1. Volim li itati i promiljati nadBojom rijei?2. Je li moja osobna pobonostkonstantna i smislena?3. Primjenjujem li praktino Bojurije u svom svakodnevnom ivotu?

PosluPoslunostnost(Heb 13:17)

1. Jesam li ustrajan u poslunosti

svemu onome to znam da Bog eli odmene?2. Jesam li ustrajan u poslunostiljudskim autoritetima koje je Bogstavio u moj ivot (onima koji ne kre

Boji moralni zakon)?

isto srceisto srce(1 Iv 1:9)

1. Ispovijedam li svoje konkretnegrijehe?2. Obavljam li brzo razgovore o grijehu

s Bogom (priznam i odreknem se nakonto me Bog osvjedoi)?3. Jesam li voljan odustati od svih

grijeha radi Boga?

ista savjestista savjest(Dj 24:16)

1. Traim li uvijek oprotenje od onihprotiv kojih sam uinio neto naao ilisagrijeio?2. Je li moja savjest ista u odnosuna sve ljude? (Mogu li iskreno rei:

Ne postoji nitko protiv koga samsagrijeio ili mu uinio neto naao, ada nisam otiao i traio oprotenje i

ispravio stvar?)

Prioriteti

(Mt 6:33)

1. Otkriva li moj raspored da je Bog naprvom mjestu u mom ivotu?2. Nakon odnosa s Bogom, je li odnos s

mojom obitelji na najvanijem mjestu?

Vrijednosti

(Kol 3:12)

1. Volim li ono to Bog voli i mrzim liono to on mrzi?2. Cijenim li visoko stvari kojesu ugodne Bogu (npr. davanje,svjedoenje onima koji ne poznajuKrista, prouavanje Rijei, molitva,

pomaganje i sluenje drugima)?3. Jesu li moje sklonosti i ciljeviokrenuti drugima i onome to je od

vjene vrijednosti?

Upravljanje Duha

(Gal 5:22-26)

1. Dozvoljavam li Isusu da budeGospodinom svakog podruja mogivota?

2. Dozvoljavam li da Duh Sveti svaki danispuni moj ivot?3. Postoji li trajni dokaz da se u mom

ivotu razvija plod Duha?

Prva ljubav

(Fil 1:21,23)

1. Jesam li zaljubljeniji u Isusa kaonikada prije?2. Jesam li oduevljen Isusom, ispunjennjegovom radou i mirom i inim li gakonstantnim objektom svoje ljubavi?

Motivi

(Dj 5:29)

1. Zanima li me vie to Bog misli omom ivotu ili to misle drugi ljudi?2. Bih li molio, itao svoju Bibliju,davao i sluio kada me nitko, osimBoga, ne bi vidio ili primijetio?

3. Idem li vie za tim da ugodim Bogunego to idem za tim da me drugi

prihvate i cijene?

MoralnaMoralna istoistoaa(Ef 5:3,4)

1. uvam li svoj um podalje odknjiga, asopisa ili druge vrstezabave koje bi mogle poticatineiste misli ili matanja?

2. Jesu li moji razgovori i ponaanjaisti?

OproOprotenjetenje(Kol 3:12,13)

1. eznem li za tim da konflikte uodnosima raistim to prije?2. Jesam li brz oprostiti onima kojime povrijede ili mi uine neto

naao?

Osjetljivost

(Mt 5:23,24)1. Jesam li osjetljiv na poticaje iosvjedoenja Duha Svetoga?2. Jesam li brz odgovoriti uponiznosti i poslunosti na poticaje i

osvjedoenja Duha?

Evangelizacija(Lk 24:46-48)

1. Imam li breme za one koji nepoznaju Krista?

2. Svjedoim li stalno za Krista?

Molitva

(1 Tim 2:1)

1. Jesam li vjeran u tome da molim zapotrebe drugih?2. Molim li odreeno, arko i s vjeromza probuenje u mom ivotu, u mojojcrkvi i u naoj zemlji?


11/3209

SOBHI MALEK

Poruka

sa silom

Muslimani nisu izgubljeni jer su

fundamentalisti, fanatici, liberaliili jednostavno zbog toga tosu muslimani. Izgubljeni su jersu daleko od Krista, jedinogSpasitelja.

Bio sam u velikom islamskom glavnom gradu. Bog mepozvao da tamo propovijedam radosnu vijest. Ti suljudi tamo bilo snano na mom srcu. Izgraivao samprijateljstva i nekoliko je ljudi predalo svoje ivote Kristu.Jednog dana trebao sam neto obaviti u centru grada. Doksam hodao i molio, s vanjske strane nogostupa u susretmi je dolazio jedan ovjek. Nogostup je bio dovoljno irokda dvoje ljudi bez problema prou jedan pored drugoga.Nai su se pogledi susreli na trenutak. Kako smo se svevie pribliavali, ja nisam primjeivao ili osjeao nitadrukije; samo sam molio. U trenutku kad smo se trebalimimoii, on se spotaknuo. Zakoraio je na kolnik i gotovopao. Uspio je zadrati ravnoteu i mimoili smo se. Nisampuno razmiljao o ovom dogaaju. Moda se ovjekjednostavno samo spotaknuo. No, itav taj dogaajponovno se dogodio kasnije tijekom dana s drugomosobom. Ovaj put to je bila mlada djevojka. Nakonnekoliko dana to se ponovno dogodilo, i ponovnoi onda se ponovno dogodilo u drugom islamskomglavnom gradu. Poeo sam se pitati: to se dogaa?

Nikada iz toga ne bih elio stvoriti doktrinu, ali evomogueg objanjenja. U Duhu sam molio za ljude koji subili ukljueni u sotonska vjerovanja i prakse. Moe li bitida je sila Duha Svetoga u jednostavnom Bojem sluzi, kojije bio bez posebnih pretpostavki, sprijeila sotonske sileda mu se priblie? Mogue je.Kada evangeliziramo muslimane, ukljuujemo se usnanu duhovnu bitku protiv sila tame. Samo je sila DuhaSvetoga sposobna poraziti te sile.Prouavam islam ve godinama i sluim kao misionarmeu muslimanima ve trideset godina. Ne vjerujem dae islamski sustav unititi ljudska umnost ili vojna sila. Pad

se moe dogoditi samo uz intervenciju Duha Svetoga.Kada Duh Sveti intervenira, zidovi se rue, preprekese uklanjaju i ljudi bivaju izbavljeni iz kraljevstva tameu svjetlo Krista Isusa, iz nemira u radost, iz rata umir i ljubav.Islam navaljuje na duh svojih subjekata i potie njihovumatu. U muslimanskim drutvima, bilo na zapaduili u islamskim zemljama, kole nauavaju mrnju; udamijama se potie nasilje prema svemu to nijemuslimansko; mediji glorificiraju ubijanje u ime njihovaboga. Osjeam saaljenje za muslimane; u ozbiljnom suropstvu. Veina muslimana su dragi i pristojni ljudi, ali

robuju okrutnome i bezosjeajnom gospodaru.Muslimani nisu izgubljeni jer su fundamentalisti, fanatici,liberali ili jednostavno zbog toga to su muslimani.Izgubljeni su jer su daleko od Krista, jedinog Spasitelja.ini se da su esto napretku evanelja prepreka islamskikulturni korijeni i teoloka nerazumijevanja. Muslimanikranstvo vide kao kriticizam njihove religije.Glavno uenje koje nalazimo u Pavlovim poslanicamaRimljanima i Galaanima je da Bog opravdava ljude natemelju vjere u Krista, a na zbog naih dobrih djela. Ovoje u kontradikciji s Kuranom koji ui da ljudi udovoljavajuBogu svojim dobrim djelima.

Nadalje, kranstvo izjavljuje da je Krist Boja konanaobjava ovjeanstvu; da je Biblija Boja potpuna, savrenaRije i vodi ovjeanstvu; Krist je utjelovljeni Bog iIsus je umro na kriu kako bi otkupio grenu ljudskuvrstu. Ove doktrine su u suprotnosti s Kuranom te ihstoga muslimani i odbacuju. Oni ta vjerovanja smatraju



Sobhi Malekje poznati govornik,

autor i gostujui profesor

islamskih studija na

nekoliko fakulteta usvijetu. Preveo je Biblijuna islamski arapski i

napisao nekoliko knjiga

na arapskom.

Ne vjerujem dae islamski sustavunititi ljudskaumnost ili vojnasila. Pad se moedogoditi samo uz

intervenciju DuhaSvetoga.

ozbiljnim prijetnjama islamskomsustavu. Reakcija na to je dubokonezadovoljstvo i odbacivanje islamskereligije, dok muslimani, pak, reagirajuodbacivanjem poruke kria s joveim otporom.Kako moemo nadii ovanerazumijevanja i otpore u dosezanjumuslimana za Krista? Poruka kria sila

je Boja za spasenje. Tu poruku nemoemo zamijeniti niime drugim.No, neki sluatelji ne ele ni uti zaevanelje zbog svojih predrasudaprema osnovnim vjerovanjimakranstva. to nam je initi?

Dosezanje muslimana kroz udesaosezanje muslimana kroz udesaKrani ove prepreke mogu nadiiudesima. Potrebna nam je silaDuha Svetoga za sluenje ljudimau potrebama, onima koji ive uduhovnim vakuumima i koji neprihvaaju Boju rije. Obino kada smuslimanom dijelim radosnu vijest,molim u isto vrijeme. Pitam Boga:Kako ovoj osobi mogu uinkovitoposluiti? Gospodine, pokai mikako da mu pomognem na uvjerljiv idinamian nain po snazi tvoga Duha.Jednom sam prilikom susreo mladogmuslimana na ulici i poeo mu govoritio Kristu. Nisam vodio teoloku

debatu ili pouku na temu usporednereligije. Samo sam mu ispriao priuo Isusu. Dok sam mu to iznosio,rekao sam: Gospodine, treba liovom ovjeku udo u ivotu? Hoeli mi dozvoliti da mu posluim krozudo u njegovu ivotu?Taj mi je mladi rekao da trai posao.Mjesecima je zvao, traio i molio zaposao, ali i dalje ga nije imao. Pa,Gospodine, je li to sad to? Trebam li s

njime sad moliti za to?

I Isus mi je rekao: Da.U Isusovo sam ime molio da ovajmladi ovjek dobije posao. Ohrabriosam ga da svoj ivot preda Isusu i onje to uinio. Razmijenili smo adrese ipoli svaki na svoju stranu.Sljedeeg sam jutra primio njegovpoziv. Vikao je od radosti: Isus jeistina. On je Gospodin. Dobio samposao. Poinjem sutra. Hvala vam toste mi pomogli.Duh Sveti ne poznaje prepreke,

planine ili zatvorena vrata. Kadamuslimani doive silu Isusa Kristavidljivu u silnim djelima i udesima,oni e mu i dolaziti.Jedan azijski radnik, stranac umuslimanskoj zemlji, bio je spaen

i ispunjen Duhom Svetim. Iako se uzemlji u kojoj je sada ivio branilopropovijedanje evanelja, on ga jepriao drugima. Bog mu je dao siluda u Isusovo ime iscjeljuje bolesne.U to vrijeme djevojica iz kraljevskeobitelji razboljela se od leukemije.Lijenici joj nisu davali nikakve nadeza oporavak. Princeza iz te kraljevske

obitelji ula je za kranina strancakoji je lijeio bolesne. Stupila je ukontakt s njim i zamolila ga da doei moli za djevojicu. On je to i uinio.Djevojica je ozdravila i princezakoja ga je i kontaktirala, prihvatila jeKrista. Na tihi i mudar nain poela jedrugima u kraljevskoj obitelji govoritito se dogodilo. Kao posljedica togasada postoji malena, ali rastua grupavjernika u toj obitelji. udesa privlaepanju muslimana i otvaraju vrata zanavijetanje evanelja.Fadila, mlada muslimanka sdoktoratom iz arhitekture, dolaje u na dom postavljati pitanja okranskoj vjeri. Moja supruga i jasmo s njom podijelili Boju ljubav kojase oitovala u Kristu. Do tada je vebila na nekoliko kranskih sastanaka.Pitao sam ju to je se najvie dojmilona njima. Nisam se iznenadio kada jerekla: Glazba i to to ljudi govore u

jezicima koje nisu uili. Danas Fadilaslui Kristu.Kada ljudi u ropstvu uju radosnuvijest, napipaju slobodu. Kadaprihvate poruku, oni koji tapkajuu mraku doive svjetlo. Crkvae pobjedonosno napredovati ikraljevstvo Boje e nadvladati sotonu.Rije Boja mijenja ivote. Duh Svetiuvjerava ljude i dovodi ih Kristu. No,udesa zadobivaju njihovu panjuispunjavajui njihove svakodnevne

potrebe. udesa prikazuju silu koja senalazi u imenu Isus. Govorite Bojurije muslimanima s pomazanjemDuha Svetoga. Budite ispunjeniDuhom. Isto tako, dozvolite Bogu davas upotrijebi u udesima. Crkva uAmerici moe se suprotstaviti izazovuislama unutar svojih granica i pocijelom svijetu. Ne moemo ignoriratijednu petinu svjetske populacije.Moemo ivjeti na samom rubuevangeliziranja i muslimane u naoj

okolini dovoditi u Boje kraljevstvo.Kada samo obueni u silu DuhaSvetoga, ii emo u ime Isusa Kristai sluit emo im. Oni su u potrebi.Oni umiru bez Krista. Mi imamoporuku ivota. ///

UVOD UISLAMSOBHI MALEK

IZVORI - Kranski nakladni zavod

Cvjetkova 32, 31000 Osijek

T (++385) (0)31 502 460

60,00 kn(334. str.)

Knjiga koja vrlojednostavnim jezikomiznosi, opisuje iobjanjava temeljnauenja i prakse islama,razotkrivajui njihovekorijene te kako u svemutome krani mogumudrom strategijom,suoavajui se s

potekoama, nuditiKrista kao iskustvo.


13/32011

Slubenike Boje naziva se razliitim imenima, poputklerika, propovjednika, rektora i sveenika. No, naGospodin Isus Krist izabrao je da ga se naziva samojednim naslovom dok je na zemlji: dobrim pastirom(vidi Iv 10:11,14). On koji je bio udareni pastir (Zah13:7) postao je naim pastirom i biskupom (1 Pet 2:25),naim velikim pastirom (Heb 13:20) i naim vrhovnimpastirom (1 Pet 5:4).

Vjerni Jahve pastir (Ps 23:1) darovao je svom stadupastire, a to je znaenje rijeipastoru Poslanici Efeanima4:11: On dade jedne kao pastire. Bog je dao pastirejer je crkva stado Boje (1 Pet 5,2), a mi smo njegovnarod, ovce pae njegove (Ps 100:3). Koncept pastora/pastira moe se initi zastarjelim u modernoj kulturi, alipotreba za tim darom u crkvi nikada nije bila vea.Uloga pastira uglavnom se tumai u svjetlu obavljanjavidljivih zadataka (npr. vjenanja, sprovoda, krtenja,blagoslova djece i Gospodnje veere). Ovo su vitalnielementi kranske vjere. Kada pastiri ponu djelovati napovran nain koji simbolima ne pridaje nikakav znaaj,

znai da su izgubili vienje dubljega duhovnog znaajanjihova poziva. Na primjer, obavljanje Gospodnje veerena kraju crkvene slube kada je sve ve zavreno ili kaododatak bez nekakve konkretne primjene ili posljedice.Da bi ostvarili svoju uinkovitost, pastiri se trebajuvidjeti u tri osnovne uloge: 1. kao primjeri stadu, 2. kaozatitnici stada i 3. kao oni koji proviaju za stado.

Pastir kao primjer

Pastoralne poslanice (1. i 2. Timoteju i Titu) slue kaopastirski prirunici za slubenike dajui upute za osobanivot i ponaanje kao i za sluenje stadu. Prvi principza ulazak u slubu je prepoznati sebe kao primjeronima koji e vjerovati u njega da postignu ivotvjeni (1 Tim1:16). Stoga i razumijemo Pavlovuuputu Timoteju da pazi na smoga sebe i na nauku!(1 Tim 4:16), i tim redom. Ispravnost njegovaivl jenja i ponaanja bila je jednako vana kao iispravnost njegova uenja i propovijedanja.Crkvu prvoga stoljea uilo se da potuju one koji setrude meu vama, koji upravljaju vama u Gospodinu,koji vas opominju. Iskazujte im izvanrednu ljubav zbognjihove slube! (1 Sol 5:12-13).

Prvo, oni koji vode moraju biti prepoznati kao duhovni,utemeljeni na Pismu, povjerljivi, zreli i dokazani,primjeri u osobnom ivotu, braku, kui i obitelji, crkvi izajednici. Ovo je jezgrovito opisano u The New EnglishBibliji: Sjeajte sve svojih voa, onih koji su vam prvinavijestili Boju rije; i osvrui se na ishod njihovaivota i rada, slijedite primjer njihove vjere (Heb 13:7).Bog je namijenio da njegova crkva ima primjerne voeutemeljene na Pismu koje e ljudi moi slijediti.Voe primjeri ne postaju u potpunosti poznati prekonoi. Za to je potrebno vrijeme. Pavao je podsjetioTimoteja da je potpuno razotkrio svoj ivot i slubu svima

kojima je navjeivao evanelje (2 Tim 3:10).Drugo, oni koji vode trebaju imati potovanje i potporuod strane crkve (npr. da budu visoko cijenjeni i uljubavi za slubu koju obavljaju kao pastiri za stado).Takva ast dobiva se samo nakon to se postane poznatstadu kao onaj koji je zadovoljio uvjete Boje rijei u

JAMES K. BRIDGES

On dadepastire

Mudar pastir zna kako stadodovesti na panjake na kojimae ovce primiti uravnoteenuprehranu kako bi bile zdrave.



ivotu i slubi.Pastiri su nedostojni slijeenja i potporeukoliko ne ele biti poznati onimaod kojih oekuju da ih slijede. Ovose odnosi na uitelje i propovjednikekoji u nae crkve dolaze putemradija, televizije ili drugih medija. Dabismo ostali dosljedni novozavjetnimstandardima, moramo oekivatipotpuno razotkrivanje njihovih ivota,a ne samo onoga to govore. Kakvi sunjihovi brani odnosi? Koji su njihovimotivi? Kome su odgovorni po pitanjufinancija i prikupljenog novca? Kakve suosobe kada nisu iza propovjedaonice?Koliko su biblijski?Apostol Pavao pouavao je starjeinecrkve da u slubi pastora/pastira postojivie od pukog obavljanja profesionalnihdunosti. U obzir treba uzeti integritet

starjeine. Uspjenost pastira ovisi otome koliko je on primjer drugima. TheLiving Bibleprijevod govori ovako:Hranite stado Boje; brinite se za njegadragovoljno, ne s mrmljanjem; ne zbogonog to biste vi mogli od toga imati,ve zbog toga to gorljivo elite sluitiGospodinu. Ne budite tirani, ve ihvodite svojim dobrim primjerom (1 Pet5:2-4). Upute koje je Petar izrazio prije19 stoljea trebaju biti i nae upute. Onse nije bavio pastoralnim tehnikama ili

mehaninostima slube, iako one nisunebitne. On se osvrnuo na dublji nivokoji treba postaviti prije negoli izvanjskestvari mogu funkcionirati duh pastira.Imate li volonterski duh? Sluite li usvojoj trenutnoj slubi ili pastoratu svoljom i radosno? Ili je to prinuena

sluba jer ne moete nai drugo mjestou kojem biste razvijali svoju

slubu? Nadgledate li vaeljude s mrmljanjem,

imajui

duboku odbojnost prema nekimljudima u zajednici? Nastavljate li sluitiu napadakom duhu prema drugimslubenicima u zajednici?Osobna uinkovitost lei u stavljanjuovih stvari u ruke vrhovnog pastiratraei od njega da popravi ovu stvar.Bilo da to doe u oekivano vrijemeili nakon nekog vremena, to nije vaabriga. Vaa je briga ukloniti iz vaegduha sve to bi vas sprjeavalo dapostanete pastir i nadglednik stadakakvim vas je Bog zamislio.Provjerite svoj duh i motive. Nema veekunje za pastira od toga da postanenajamnikom, odluno radei da to viedobije za sebe. Ovo ukljuuje i vie odsamo materijalnih dobiti. Izbjegavajtelakomost, koja je oblik idolopoklonstva.Dotrite vrhovnom pastiru u pokajanju

predajui mu sve to njega uklanja izsredita vaeg ivota. ak i kunja dase postane tiranima (diktatorima), da sebude sreditem svega, svoje tragovepronalazi u duhu pohlepe. Razapnitetu pohlepu i teite biti primjerni pastirsvome stadu imajui na umu da jeto Boja imovina; on e vas dratiodgovornima.

Pastir kao zatitnikastir kao zatitnikKao zatitnik stada, pastor mora

razumjeti i prepoznavati neprijatelje kojinapadaju crkvu i biti straar, branitelj,uvar i spasitelj. Stoga je i Pavao daoozbiljno upozorenje efekim starjeinama(voama/pastorima): Pazite na se ina cijelo stado u kojem vas Duh Svetipostavi nadglednicima da pasete CrkvuBoju koju sebi stee krvlju svojom.Znam da e poslije moga odlaska

Kao zatitnik stada,pastir mora razumjetii prepoznavatineprijatelje kojinapadaju crkvu


15/32013

Crkvu kao stadone moe segurati; moe juse samo voditi.

provaliti meu vas okrutni vuci kojinee tedjeti stada; i izmeu vas samihdii e se neki koji e nauavati opakunauku da odvuku uenike za sobom.Zato bdijte i sjeajte se da tri godine no i dan nisam prestajao sasuzama opominjati svakoga pojedinogmeu vama! (Dj 20:28-31).

Stalna prisutnost neprijatelja kojiekaju da napadnu stado uzrokovaloje da istonjaki pastir irom otvorioi i paljivo razmotri vide li se oni nahorizontu. Kljuna prednost pastira jenjegovo poznavanje pravca iz kojegtreba stii neprijatelj.Danas pastori moraju razumjeti vanostPavlova upozorenja. Neprijatelji crkvemoraju biti pod ozbiljnim nadzorompastira jer mogu doi iznutra kao iizvan crkve. Da nas ne bi prevario

sotona; njegove nakane vrlo dobropoznajemo (2 Kor 2:11). Pastirimoraju znati da su lopovi i vukoviu svakoj generaciji isti; oni moguupotrijebiti razliite pristupe, ali im jesvrha ista: Lopov ne dolazi, osim daukrade, zakolje i uniti. Ja sam doaoda ovce imaju ivot i da ga imaju uizobilju (Iv 10:10).Kraa ovaca i unitavanje crkve starisu koliko i avao. Njihova ih pohlepalano opravdava u njihovim zlim

namjerama razgradnje i unitenjaneega to je netko drugi gradio.Naalost, nevine ovce budu prevareneizgledom zlih vukova koji sepredstavljaju kao uitelji i propovjednicii iskrivljuju istinu. Profinjeno i lukavopredstavljaju se kao istinski voe, alinjihov pravi motiv pridobiti je uenikekoji e njih slijediti. Mnoge ovce nemogu razlikovati zamaskiranog vukau ovjem runu. Stoga je pastorovadunost paziti na stado.

Pisac Poslanice Hebrejima upuujevjernike da budu posluni i podlonisvojim upraviteljima temeljeno napastorskoj obvezi: Sluajte svojestarjeine i budite im podloni, jeroni bdiju nad vaim duama kaooni koji imaju o tome dati raun!Neka to mognu uiniti veselo, a nes uzdisajima, jer to za vas ne bi bilanikakva dobit! (Heb 13:17). Pastirukoji ne podrazumijeva prihvaanjepastoralne dunosti ne bi trebalopredati pastoralnu dunost nitiprivilegiju. Pastori su straari. Pripazitena neprijateljev pristup. Sluajte glasvrhovnog pastira kako se odnositiprema neprijatelju.

Pastir je branitelj i uvar ovce kojapripada ivotinjama koje se najmanjebrane. Pastirov tap i palica sredstvasu obrane koja tite stado (Ps 23:4). Usvojoj knjizi The Minister as Shepherd,Charles Jefferson je rekao: Previevremena provodimo u oivljavanjulaskanjem polumrtvih ovaca, a ne

uzimamo dovoljno vremena zaizgradnju zatite od vukova.Naa djeca i mladi trebaju nau zatitu,uvare koji e ih tititi od generacijedroge, alkohola i perverzije. Pastorikoji od drutva oekuju zatitu mladihzavaravaju se i uklanjaju od svojeodgovornosti. Nai domovi i obiteljitrebaju se obraniti od drutva koje jeodbilo Bibliju kao temelj za moralnost.U trenutnoj krizi ni jedan pastir nebi si trebao dozvoliti sakriti se meu

stado ili povui u zadnje redove;naprotiv, trebao bi biti na prvoj linijii voditi stado. Crkvu kao stado nemoe se gurati; moe ju se samovoditi. Pastir osobnim primjerom i spropovjedaonice mora voditi crkvustazama pravednim radi imenanjegova (Ps 23:3).Propovjedaonice naih crkava morajubiti vodee u tome da kre put krozduboke vode humanizma, senzualizmai materijalizma te da estoko brane

nalete oluja koje alje avao protivBojeg stada. Pastir e preuzeti obvezunapada kao voa i uvar jer Ti siPetar Stijena, i na toj stijeni sagraditu Crkvu svoju, i Vrata pakla nee jenadvladati (Mt 16:18).Neki pastori postali su tolikoprofesionalni da sebe vie ne videkao one koji su ukljueni u operacijuspaavanja stada. Sklonost ovaca dase izgube zahtijeva da pastir budeonaj koji spaava. Isus je sebe vidio

kao onog koji spaava izgubljene ovce(Lk 19:10). Poput naega Gospodinabudimo i mi oni koji tite, paze, trae,uvaju, vode, brane i spaavaju. Nesamo da e crkva rasti zbog novihobraenika, ve i zbog toga to nismodozvolili neprijatelju da ukrade ili ubijenae stado. Mi smo zatitnici.

Pastir kao onaj koji provi aastir kao onaj koji proviaPastor/pastir ima vanu ulogu kao onajkoji provia za stado hrani, njeguje,iscjeljuje i uzdie crkvu (vidi Ef 4:11).Dok se imeniki oblik grke rijei zapastoraprevodi kaopastir, glagolskioblik te iste rijei prevodi se kaopasti(hraniti): Pasite stado Boje (1 Pet



James K. Bridgesje glavni tajnik organizacije

Assemblies of God,

Springfield, Missouri.

Pastiru koji nepodrazumijevaprihvaanjepastoralne dunostine bi trebalo predatipastoralnu dunost

niti privilegiju.

5:2) i Pasite crkvu Boju (Dj 20:28).Da bismo slijedili Isusov primjer,moramo za ozbiljno uzeti odgovornostbrige za stado. Izaija je prorokovao:Kao pastir pase stado svoje (Iz40:11). U svojoj vlastitoj slubi nazemlji Isus je pouavao o pastoralnojdunosti da se stado vodi i ide isprednjega (Iv 10:9).

Pavao je poticao crkvu da starjeinekoji dobro upravljaju, osobito one kojise bave propovijedanjem i poukom,treba smatrati dostojnima dvostrukeasti (1 Tim 5:17). Oni koji slue crkvikroz pouavanje i propovijedanjedostojni su dvostruke plae. (Rije zaastjeplaa, to znai potovanje iplaa). ast treba pokazati na opipljiv,jasan nain.Poruka 34. poglavlja Ezekiela pastirimaIzraela opisuje podruja odgovornosti

za one koji su pozvani biti pastorima:1. pasti stado, 2. ojaati slabe, 3.iscijeliti bolesne, 4. poviti slomljene, 5.vratiti odbjegle, 6. potraiti izgubljenei 7. okupiti rasijane (4. i 5. stih). Ovopoglavlje zapoinje otrenjavajuomoptubom: Jao pastirima Izraelovimkoji napasaju sami sebe! Ne morajuli pastiri napasati stado? (2. stih).Odgovor na ovo pitanje je glasno da.Pastiri su oni koji hrane i napasaju. Svedrugo je karakteristika najamnika, a neistinskog pastira.U svojoj knjizi (gore spomenutoj)Charles Jefferson zaklinjepropovjednike da propovijedi videvie od pukoga umjetnikog djela.One se moraju doivjetikao nutricionistikohranjenje vrstomhranom poputkruha imesa.

Mudarpastirznakako

stado dovesti na panjake na kojimae ovce primiti uravnoteenuprehranu kako bi bile zdrave.Pastor koji konstantno propovijedaomiljenu temu, a ne iznosiujednaenu poruku iz Rijei dovodiu opasnost duhovno zdravljezajednice.Poruke ljudima ne smijemo davati

preko njihovih glava. U poruci ohranjenju Bojeg stada, LemuelAmmons podsjetio je propovjednikeda ukoliko pastir previsoko izradikorito, ovce nee moi doi dohrane. Nadalje, naglasio je vanostdavanja tople poruke ljudima.Ovce ne idu za hladnom hranom.Neka bi pastori eznuli ui zapropovjedaonicu puni pomazanjakoje je na njih silo po vatri DuhaSvetoga. Ljudi e rado prihvatiti

takvu hranu.Prouavanje pastoralnih poslanicaotkriva tri osnovna podruja nakojima pastir ima odgovornost uivotu stada: zdrava nauka, zdravavjera i zdrav govor (Tit 2). Borite seza zdravu nauku u svjetlu generacijereligioznog licemjerstva.Jer doi e vrijeme kada ljudinee podnositi zdrave nauke, negoe prema svojim strastima sebinagomilati uitelje da im kakljaju ui,te e odvratiti ui od istine, a okrenute se bajkama (ljudski stvorenimmitovima) (2 Tim 4:3,4). Pastir kojislijedi takve poude samo e donijetisramotu Bojem imenu i njegovojnauci (1 Tim 6:1).

Boja pouka ili doktrina u Pismuse uvijek spominje u jednini,dok se uenja i doktrineovjeka uvijek navode umnoini. Ovo govori o

najveoj razlici izmeu togadvoga. Unutar ovjekovihili avolskih uenja nema

jedinstva ili sklada, dok seBoje uenje u samom sebisavreno uklapa na blagoslovonih koji ga primaju i sluaju(1 Tim 4:6,7; 6:3).

Pastori, posluajmo snanuopomenu apostola Pavla:

Pazi na samoga sebe i nanauku! Ustraj u ovim dunostima, jer

radei ovo spasit e i samog sebe isvoje sluatelje! (1 Tim 4:16). Vi steoni koji proviaju za stado i hrane ga.ujmo naega Gospodina kao to ga jeuo i Petar: Ljubi li me? Pasi jaganjcei ovce moje (Vidi Iv 21:15-17). ///


17/32015

Kasnih 1780.-ih dogodila se snana provala sile probuenjau novouspostavljenim Sjedinjenim Amerikim Dravama.Dok se prvo probuenje (1734. g.) dogodilo meukongregacionalistima Nove Engleske i prezbiterijancima,drugo probuenje izbilo je u metodistikim i baptistikimkrugovima u Virginiji i ubrzo se proirilo na Junu i SjevernuKarolinu. Iako je to primarno bio baptistiki i metodistikipokret, ni prezbiterijanci nisu bili izuzeti. U probuenju subila uhvaena i dva prezbiterijanska slubenika iz SjeverneKaroline, James McGready i Barton Stone, njegov tienik.

Njima je bilo odreeno da ih Bog uvelike upotrijebi. Nakondvije ili tri godine provedene u Tennesseeju, McGreadyse preselio u Logan County u Kentuckyju, i tamo poeopropovijedati. Stone je otiao u Bourbon County.McGready je imao reputaciju strastvenog propovjednika,marljivog pastira i revnoga, vatrenoga ovjeka molitve.U lipnju 1800. g. pozvao je ljude iz junosredinjegKentuckyja na etverodnevno okupljanje povodomGospodnje veere. Ljudi su doli u oekivanju blagoslovai Bog ih je susreo u njihovoj vjeri. Duh je Sveti silnodoao na njih. Petak i subota proli su u izlijevanju suza upokajanju i vremenu neizmjerne radosti. Duh je jo jae

djelovao u nedjelju kada se dijelila Gospodnja veera.Vrhunac se dogodio posljednjeg dana kada je govorioJohn McGee, metodistiki propovjednik. Njegove vlastiterijei opisuju scenu:Uputio sam ih da dozvole da svemogui Bog vlada unjihovim srcima i da mu se podloe, te e njihove due

LEWIS A. DRUMMOND

Nije preuveliano rei da je grijehjedina prepreka za pravu molitvuprobuenja.

Vanostmolitveu velikim

probudenjima



tada ivjeti Hodao sam prostorijomviui i potiui sa svom moguomsnagom i zanosom, i pod je ubrzo biopreplavljen ljudima koji su bili pokoeni.Ljudi su doli u ogromnom broju izdaleke okolice. S obzirom da mnotvovie nije stalo u zgradu, ljudi su sasobom nosili vree za spavanje i atore

i tako je zapoelo prvo kamperskookupljanje i sastanci. Sve je to bilopoprilino neplanirano, no rodio se novipokret i nova metodologija.McGready je izvijestio: inilo se danitko nije elio ii kui, inilo se da gladi san nikoga ne sputavaju, najvea subriga bile vjene i neprolazne stvari.Djelo probuenja i obraenja dogaalose u svakom dijelu mnotva. Trijezniprofesori, koji su godinama predavali,sada su leali prostrti po podu, plaui i

govorei stvari poput: Oh, prije nekolikodana prezreo bih svaku osobu koja bise ponaala kao ja sada! Ali ne mogusi pomoi! Sve vrste ljudi, bijelci icrnci vapili su za milost u najveembolu i tjeskobi.Od svih tamo prisutnih ljudi BartonStone bio je najvie izdvojen za daljnjukorist kraljevstva. Propovijedao je u CaneRidge u Bourbon Countyju, gdje ga jepozvao Daniel Boone. Stone je bio tolikooduevljen probuenjem koje je izbilo u

Red Riveru da je otiao kui i u svibnju1801. g. sazvao slino okupljanje u CaneRidgeu. Djelo je zapoelo i mnogi su biliblagoslovljeni. Ponovno je sazvao takavsastanak u kolovozu, i na zaprepatenjesvih, pojavilo se dvadeset tisualjudi na vikend okupljanju. Bio je toizvanredan dogaaj jer bilo je to rijetkonaseljeno podruje.Meu tisuama obraenih bio je iJames B. Finley koji je kasnije postaometodistiki putujui propovjednik.Napisao je:Ova je buka poput glasanja Niagare.Ogromno more ljudskih bia inilo seuzburkanim kao da je oluja. Nabrojaosam sedam propovjednika koji su uisto vrijeme propovijedali, neki napanjevima, neki na prikolicama, dok jejedan stajao na drvetu koje se pri padunaslonilo na drugo. Neki su ljudipjevali, drugi su molili, neki su vapiliza milost u najbolnijim uzdisajima, dok

su drugi najglasnije vikali. Promatrajuitu scenu, obuzeo me sasvim neobianosjeaj, kakav nikada nisam doivio.Srce mi je snano udaralo, koljena su miklecala, usnice su mi drhtale i osjeaosam se kao da moram pasti na pod.

inilo se da je neobina nadnaravnasila obuzela umove tamo okupljenogmnotva. Popeo sam se na panj kakobih bolje vidio to uzburkano more ljudi.Scena je bila neopisiva. Jednom samvidio barem pet stotina ljudi kako je uistom trenutku palo na pod; kao da jenetko odjednom ispalio metke iz puaka

na njih, a onda su se odmah uli uzvici ivriskovi koji su dopirali do samog neba.Amerika crkva bila je zapaljena.Prezbiterijanci i metodisti odmah suuhvatili vatru i plamen je ubrzo izbioi meu baptistima u Caroll Countyjuna rijeci Ohio. Iz tog su probuenjaizale snane osobe, poput PeteraCartwrightea i metodistikih putujuihpropovjednika. Baptistiko probuenje,koje se nastavlja i do danas, zapoelo jeu tom pokretu. Evangelizacijski motiv

kamperskog sastanenja proirio seitavom istonom Amerikom. itavoje to podruje doivjelo radikalnupromjenu. Umjesto kockanja, psovanjai razvratnosti istinsko kranstvokarakteriziralo je pokret na zapadnojstrani. Mnotva su se obratila. U samo trigodine u Kentuckyju metodistika crkvapoveala se etiri puta, a baptistika triputa. Doao je Boji trenutak.To je probuenje u bogatom,povijesnom, biblijskom smislu rijei.

No sve ovo postavlja vano pitanje:to pridonosi duhovnom probuenjutakva razmjera?

Boji suverenitetoji suverenitetPrva stvar s kojom se suoavamo pritraenju istinskog probuenja poivau injenici Bojeg suvereniteta. On jeGospodin, i samo on daje probuenje.Apsolutna Boja suverenost lei iza svihpravih probuenja. Jednostavno reeno,on daje probuenje u pravo vrijeme i nasvoj, pravi nain i kako je njemu ugodno.Njega se ne moe natjerati, namamitiili silom ugurati u takav pokret. Bogase ne moe isprogramirati. On odabirevrijeme, mjesto i kontekst pokreta. Onose ne moe ljudski pokrenuti, ma togod radila crkva. Naravno, kritika ovogstava moe biti potkrijepljena citiranjemteksta iz 2 Ljetopisa 7:14 i izjavomda e, ako Boji narod ispuni ovezahtjeve, Bog poslati probuenje. No,

time promaujemo smisao. Kada seBoji narod, primjenjivo u dubokomsmislu odjeljka, ponizi, moli,trai (njegovo) lice i okani zlogputa, to je probuenje. Rezultatprobuenja je da Bog uje,

PRETPOSTAVKE-PRETHODNICEMOLITVIPROBUENJA

1. Bog je osobno bie. Boje

utjelovljenje u Kristu krunaje istine o Bojoj osobnosti.Stoga on uje i odgovara navapaj svog stvorenja (Pnz13:17; Iv 1:1-12, itd.)

2. Bog je sveprisutan, blizuje i ui su mu otvorene zamolbe svog naroda (2 Ljet7:14, itd.)

3. Bog je svemogu.

Stvoritelj i onaj kojiuzdrava svemir. On nesamo da uje molitve,ve i djeluje u sili kako biodgovorio na vapaje (Otk19:1).

4. Bog biva dotaknutmolitvom. Na neki svojsamomotivirajui nain, Bogograniava svoja djela kakobi odgovorio na molbe svognaroda (Iv 14:13,14).

5. Boji narod mora molitijer je u potpunosti ovisan oBogu, to je istina bez da toi izgovorimo (Jer 10:23).


19/32017

oprata i iscjeljuje. Dakle,ponovno dolazimo do suverenitetaBoga milosti koji daje probuenje usvoje vrijeme i na svoj nain.Ipak, i to je samo pola prie. BojiDuh, autor probuenja, ne djeluje uvakuumu. On upotrebljava ljudskuinstrumentalnost, no ona nije mahnita

potraga za najnovijim metodama nekogstrunjaka za programe, iako dobriprogrami imaju svoje mjesto u ivotucrkve. Duh Sveti neizostavno koristisamo jednu metodu koja prethodiprobuenju: arku zastupnikumolitvu. Ako je potka1probuenjaBoja suverenost, osnova je uinkovitamolitva. Tako Duh Sveti tka tapiserijuprobuenja. Povijest je ispunjenajednim principom.

Molitva probu enjaolitva probuenjaPrije izbijanja prvoga velikog probuenjau Americi, Samuel Torrey je 1683. g.napisao:Nita nam dobro nee biti dok Bog neizlije svog Duha na nas. Doivjeli smonedostatnost sredstava kako bismo doliu red i na dobar put. Osude to nisuuinile. Osloboenje to nije uinilo.Sva su uobiajena sredstva bilaneuinkovita.to onda mi, Crkva, moemo uiniti?

to donosi Duha? Godine 1702. CottonMather zapisao je ove rijei: Kadaznamo da se blii poveanje Kristovakraljevstva, trebali bismo se dati jovie u arku molitvu da to tako i bude. Izaista, ako e vladati duh molitve za tustvar, bit e to blagoslovljeni znak da jeto vrijeme blizu.Puritanska zajednica dobro je razumjelada je jedino rjeenje za ostvarenjeprobuenja ustrajna molitva. Oni su sei dali u to. Zapis molitvenog pokreta uranom 18. stoljeu saet u poznatomMolitvenom koncertuuglavnom jepromovirao Jonathan Edwards. Edwardsje napisao propovijed pod nazivomUzvieni Bog koji uje molitvepreuzetog iz Psalma 65:3. Njegovasluba propovijedanja o molitvi izvrilaje svoj utjecaj, ali je onda napisao svojveliki opus: Ponizni pokuaj da sepromovira eksplicitno slaganje i vidljivo

jedinstvo Bojeg naroda u izvanrednoj

molitvi za probuenje religije i napredakKristova kraljevstva na zemlji. (Kakoje netko aljivo primijetio, to nijeknjiga; to je uglavnom naslov,ali je uvelike pomogao da sekoloniste dovede na koljena u

arkoj zastupnikoj molitvi, traei daBog doe u probuenju.)S vjerom u obeanja Pisma, rani kolonistiokupili su se na Molitveni koncertiprvo veliko probuenje stupilo je nascenu. Ne samo da je rana Amerikabila zahvaena koncertima, ve jeJonathan Edwards bio u znaajnom

kontaktu s Williamom MCullochomiz Cambuslanga, malenoga gradiana granici s Glasgowom u kotskoj.On je takoer zapoeo s molitvenimkoncertomza probuenje u svommjestu. Edwards je jednako tako utjecaona Johna Erskinea iz poznatoga kotskogmisionarskog kruga. I probuenje jedolo, u velikoj sili, u kotsku. GeorgeWhitefield doao je propovijedati uCambuslang i u utorak, 6. srpnja 1742.g. spustila se vatra. Whitefield je rekao:

Za takav se mete nikada nije ulo,posebno oko 23 sata. To je dalekonadilo sve to sam vidio u Americi.Gospodin MCulloch propovijedao jenakon to sam ja zavrio, do iza 1 satiza ponoi i trebao ih je nagovarati dase raziu. itavu no su se u poljimamogli uti glasovi molitve i slavljenja.Whitefield je po pitanju probuenja uCambuslangu zapisao: Nikada nisammogao tako propovijedatikao tada. Sve je to bilo

zahvaljujui zastupnikojmolitvi za probuenje.Moglo bi senapisati puno vieilustracija istinitihprobuenjakoja ocrtavajuprincip daje molitvasredinja stvarza probuenje.

Molitva zaolitva zaprobu enje

S obzirom daje molitva bilasredinja stvarza prola probuenja,zasigurno to vrijedi iza nas danas. Bog je istijuer, danas i

U konanici, naitavi hod s Bogomovisi o ispravnomodnosu prema naimgrijesima.



zauvijek (Heb 13:8). S obzirom da je toistina, kako crkva treba moliti?Prije mnogo godina R. A. Torrey, ovjekmolitve, izdvojio je u svojoj knjizi Snagamolitvesredinju dinamiku uinkovitemolitve za probuenje. Naveo je daukoliko je novozavjetna crkva ikadauspjeno zastupala i vidjela Boje udo,onda je to bilo kada je izmolila da Petarizae iz zatvora. Kako su oni molili?Crkva je neprestano molila Boga zanjega (Dj 12:5). To postaje kljunimtekstom u molitvi za probuenje. Torreyizdvaja sljedee principe:1. Boga.Uinkovita molitva uvijek jemolitva Bogu. Znamo to, ali inimoli to? Torrey je rekao: Smatram da jejedna od stotinu molitvi protestantskihvjernika upuena Bogu. Modapretjeruje, ali zastanimo i razmislimo

na trenutak: nismo li ee okupiranionim to traimo ili frazama kojima totraimo negoli velikim Bogom kojem seobraamo? Ne izgovaramo li ponekadniz klieja koji dobro zvue, ali vrlomalo toga kau? ovjek se moe pitatinisu li nae javne molitve malo vie odispraznog nabrajanja na koja nas jeIsus upozorio da ih izbjegavamo.Kada izgovaramo Boje ime, moramojasno biti svjesni kome se obraamo.On je moan Bog obuzimajue svetosti.

Stoga se moramo zaustaviti prije negoliuletimo u Boju prisutnost, priekajmodovoljno dugo dok se ne preispitamojesmo li dostojni stajati u prisutnostionoga kome kerubini neprestanouzvikuju: Svet! Svet! Svet Jahve nadVojskama! Puna je sva zemlja Slavenjegove! (Iz 6:3).2. Molitva u Isusovo ime. U stanjuistog srca Isus nam moe rei: Dosada niste nita u moje ime molili.Molite i primit ete da vaa radost bude

potpuna! (Iv 16:24). U moje imeje klju za vrijednosnu molitvu. Svojezamolbe iznosimo u Isusovo ime. toznai moliti u Kristovo ime? To moraukljuivati vie od obine fraze kojuizgovaramo na kraju naih molitava.Na primjer, ako ispiemo ek na nekuosobu i imamo dovoljno novaca naraunu da ga pokrijemo, ta e gaosoba moi unoviti i platiti s njimto je potrebno. No, kada pristupimonebeskoj banci, tamo nemamo

otvoren raun. Ni jedan ek nemoemo unoviti na svoje ime i svojimpotpisom. No, Isus ima beskonaneizvore i nama je dao vlast da ispisujemoekove na njegovo ime i s njegovim

potpisom. Na papir potpisujemonjegovo ime, a iz riznica Boje slaveodmah dobivamo isplatu.Nikako ne moemo neto zahtijevati odBoga. Nita nam ne duguje i mi nitane zasluujemo. Ali u Isusovo ime, kojiima svako pravo kod Boga, koji je SinBoji i Spasitelj svijeta, moemo traitisve to je u svjetlu njegovih prava.Drugim rijeima, stojimo u Kristovojvrijednosti i pravednosti. Zapravo,molimo na temelju na kojem smospaeni, Kristovoj pravednosti.Stoga, molitva u Isusovo ime zasigurnonije samo otrcana fraza koju dodajemosvojim molitvama. To je izraz vrlovanog stava i stanja pred Bogom.Oca ne molimo u Tvoje ime. I nebismo trebali zavravati svoje molitvejednostavnim amenom. Mi molimo

u ime Isusa Krista, koji nam dozvoljavapred Bogom. Zbog njegova ivota,smrti i uskrsnua, on je naa vrijednost,naa pravednost i u snano Isusovo imes pouzdanjem moemo traiti to godelimo, dokle god je to Boja volja.3. Moliti u skladu s Bojom voljom. UBojoj volji jo je jedan vaan principkoji spada pod molitvu Bogu. Nekisu to ovako izrazili: Kranska molitvaje usredotoena na Boga, a ne nasamoga sebe. Ona nije dobivanje stvari

od Boga; ona je saznavanje to Bogeli i nae usklaivanje i podreivanjetome. Moliti Boga za probuenjeodmah postavlja pitanja: je li Boja voljada poalje pravo probuenje? Kakomoemo znati? Boju volju moemootkriti na vie naina, od koji je meunajvanijima pretraivanje Pisma itraenje rijei od Boga. to nam Biblijakae o probuenjima? (Vidi Psalam85:1-6; Hab 3:2; 2 Pet 3:9).Ovi odjeljci skupa s jo mnogo

drugih vape Bogu da poalje slavnoprobuenje. Postavlja se, dakle, pitanje:dokazuje li Boja briga da je probuenjeneminovno? Ima li kakvih glasnikaprobuenja na horizontu Boje milosti?Danas postoji veliki interes zaprobuenjem, to je dobar pokazatelj.Ljudi se svugdje bude na potrebu. Viezastupnici duhovnog probuenja nisuusamljeni glasovi koji viu u pustinjinezainteresiranosti. Te injenice imnoge druge ini se da upuuju da je

dolo Boje vrijeme.Stoga moemo moliti s punimpouzdanjem i povjerenjem za pravoprobuenje jer ovo je sinovskopouzdanje koje imamo u njega (1 Iv

KARAKTERISTIKEUINKOVITEMOLITVEPROBUENJA

Charles Finney, ovjek kojega je

Bog silno upotrijebio u drugomvelikom probuenju, bio jeuvjeren da je molitva igralanajvaniju ulogu u probuenjima.On je naveo nekolikokarakteristika uinkovite molitveza probuenje u svojim Lekcijamasustavne teologije:

1. Ljudi moraju moliti za tonoodreene stvari.

2. Molitva mora biti u skladu s

Bojom voljom.

3. Uinkoviti molitveni ratnikmora biti podloan Bojoj volji.

4. Slava Boja mora biti jedinimotiv u molitvi.

5. Molitva koja donosi plodazapravo je posredovanje DuhaSvetoga kroz vjernika.

6. Uinkovita molitva je ona kojaustraje.

7. Molitva mora biti iznesena uIsusovo ime.

8. Kranin koji moli mora seodrei svakoga grijeha.

9. Molitva mora biti u vjeri.


21/32019

5:14,15). Molitva u skladu s poznatomBojom voljom uvijek vodi u pouzdanumolitvu vjere.4. Molitva vjere.Molitva Bogu uvijekmora biti molitva s vjerom. astimoBoga kada ga molimo s vjerom. Nevjeraje grijeh; ona baca sumnju na samuistinitost Boje rijei. Biblija je punaovakvog principa vjere (vidi Jk 1:5-8).No, moramo priznati da nam nije uvijeklako moliti molitvu vjere. Obino supotrebne dvije stvari za podizanjepovjerenja u molitvi: 1. potrebnoje da znamo da je ono to traimoBoja volja i 2. obino moramo molitidovoljno dugo kako bi nam Duh Svetidao unutarnju sigurnost da je naamolitva usliana. Ovo je vano naglasitiu dananje instantvrijeme, ak i umolitvi. Mogue je da nam molitve

ne bivaju ispunjavane jer preranoodustanemo.5. Neprestano. Revised Standardverzija engleske Biblije drugu frazunaega kljunog stiha prevodi sasilnom usrdnou. Otra rije koju jeLuka upotrijebio bila jeektenos,kojase doslovce prevodi kao isprueno,rastegnuto (prema van). Ona oslikavaosobu koja je ispruena prema vansilnom usrdnou dok moli Boga.Jednom rijeju, moramo moliti iz

optereenoga, slomljenog, poniznog iagonizirajueg srca.Zato nam je tako teko pokrenutitakvu vrstu duha i stava u molitvi?Biblija je jasna po pitanju Bojegpoziva za istim srcem (Ps51:17). David je to jasnovidio. Primijetite kako jeon razumio taj princip, ukontekstu slomljenosti radigrijeha. 51. psalam predivna jehimna pokajanja. Je li mogue da

nas grijeh odvlai od doivljajaslomljenog srca koje moli, a kojeBog toliko cijeni?

Nikada ne zaboravite: Da sam u srcuna zlo mislio, ne bi usliio Gospod (Ps66:18). Prvi korak prema slomljenoj,usrdnoj molitvi za probuenje jemolitva pokajanja. U konanici,na itavi hod s Bogom ovisi oispravnom odnosu prema naimgrijesima. Grijeh je ozbiljan problem,ak i za vjernike. Nije preuvelianorei da je grijeh jedina prepreka zapravu molitvu probuenja.6. Molitva u Duhu. Moda seuinkovita molitva Bogu moenajbolje opisati Pavlovim izrazom uposlanici Efeanima 6:8 - molitvau jedinstvu s Duhom. Duh Sveti jeuitelj u Bojoj koli molitve. On jeonaj koji nadahnjuje, upuuje, vodi,osposobljava i upravlja molitve Bojihljudi, usredotoene na Boga, do

Bojeg prijestolja. Duh Sveti zapravomoli kroz podlonog vjernika i podiei molitvu i molioca ravno do Bojeprisutnosti. On posreduje neizrecivimuzdisajima (Rim 8:26). Stoga, svakauspjena molitva zapoinje i zavravau vjernikovoj otvorenosti i enji zadjelovanjem Duha u molitvi. Moramosluati glas Duha; on zna kako molitiBoga! A mi moramo moliti s dubokomusrdnou.

ZakljuakakljuakTreba rei samo jednu stvar: u svjetluogromne potrebe za probuenjem udananje vrijeme, jednostavno moramomoliti, odravati molitvene koncerte,poticati osobnu molitvu i dati seda nas Duh Sveti upotrijebi kakobi druge doveo na koljena.Nema molitve nemaprobuenja. Puno molitve puno blagoslova. Stoga,molimo, uistinu je tako

jednostavno. ///

(Footnotes)

1Potka kod tkanja. Uznju ide osnova.

Lewis A. Drummondje profesor

evangelizacije icrkvenog rasta u

Beeson Divinity

koli na Samford

sveuilitu u

Birminghamu u

Alabami.

Vie zastupniciduhovnogprobuenja nisuusamljeni glasovikoji viu u pustinjinezainteresiranosti.

Te injenice i mnogedruge ini se daupuuju da je doloBoje vrijeme.



U broju posveenom probuenju i odgovornosti pastira shodno je

razmotriti upotrebu grupe srodnih grkih rijei u Novom zavjetu koje

se koriste za rije pomazanje. Od pomoi je navesti kratak pregled

principa za prouavanje te rijei:

Prvo, u svakom kontekstu upotrebe rije nosi samo jedno znaenje

(osim u rijetkim iznimkama, npr. tapkati, to je duhovito jer ne slijedi

uobiajenu upotrebu). Svaka rije ima niz znaenja, od kojih je samo

jedno aktivirano u danoj upotrebi.

Drugo, prouavanje rijei ne podrazumijeva prouavanje koncepta;

a koncept se moe izraziti i bez prisutnosti odreene rijei. Stoga,

dok se rije moe povezati s odreenim konceptom, ona nuno ne

komunicira taj koncept u svakom sluaju.

Tree, rije ne moe prikazivati sva svoja znaenja u jednoj upotrebi.

Stoga je pogreno rei rije: Ova rije znai, i zatim nastaviti sa

sustavno-teolokim predavanjem.

Stoga nam je u ovom prouavanju potrebno suziti na fokus

istraivanja. Bilo bi nemogue u ovako kratkom lanku objasniti svaku

nijansu semantikog niza rijei chrio i njezinih srodnika. Takoer, naa

je namjera istraiti koncept dvaju razliitih vrsta pomazanja koji se

ponekad opisuju bez upotrebe chrioili njezinih srodnika, iako se te

rijei upotrebljavaju u nekim kljunim odjeljcima.

Voen ovim pravilima tumaenja, ovaj lanak istrauje dvije

upotrebe rijeipomazanje:1. njezinu upotrebu za opisivanje

tono odreenog pomazanja za silu u propovijedanju i 2. njezinu

upotrebu povezanu s istinom u slubi. Obje su vrlo vane u

osobnom ivotu Bojeg slubenika.

Dr. Martyn Lloyd-Jones, cijenjeni velki prezbiterijanski propovjednik,

vjerovao je da postoji krtenje u Duhu Svetome, opremanje

silom koje je odvojeno od obraenja, koje je izvor pomazanja u

propovijedanju. Ovo je pomazanje bilo toliko vano za njegovu

slubu da je svojim kolegama propovjednicima dao sljedei savjet:

Moete imati visoko obrazovanu, kulturnu slubu, ali bez ove

sile ona je beskorisna. Moete imati ljude koji e dobro govoriti,

nauno prouavati i initi mnoge druge stvari, ali ako nedostaje

ove sile, sve e to u najboljem sluaju zavriti kao zabava. Traite

tu silu, oekujte ju, eznite za njom, i onda kada ona doe,

zahvaljujte mu. Ne opirite se. Dozvolite mu da vas razvee, da

pokae svoju silu u vama i kroz vas.

U ovom svom poticaju dr. Lloyd-Jones dobro je shvatio znaaj

pomazanja za propovjedaonicom. Vie od puke izmjene informacija

dogaa se izmeu propovjednika i zajednice kada Duh Sveti sie da

pomae i propovjednika i sluatelja, a propovjednik je obino posuda

koju Bog upotrijebi kako bi zapoeo taj proces.

To je pomazanje koje ve desetljeima gledamo u naim (AoG)

zajednicama, ali to je karakteristika i mnogih Bojih slugu koji su

postojali mnogo ranije. To pomazanje nije se prvi put pojavilo u

Azsuza ulici ili na Dan pentekosta. Ono je puno starije od toga. UStarom zavjetu ova pomazanja Duhom i silom bila su ograniena

uglavnom na proroke, sveenike i kraljeve.

Kraljevsko pomazanje kralja najee se spominje u kontekstu

pomazanja u Starom zavjetu; i meu kraljevima, ono Davidovo istie

se najvie. Prvotno Davidovo pomazanje ispriano je radi nas i radi

primjera ostalih pomazanja Duhom u Starom zavjetu.

Kada je Samuel pomazao (mashach)Davida uljem, od toga dana

Duh je Jahvin bio s Davidom u sili (1 Sam 16:13). Slino tome,

proroci Starog zavjeta primali su posebna ispunjenja Duhom i

snagom kako bi navijetali Boju rije (npr. 1 Sam 10:1,5-7,10;

19:20,23,24; 2 Sam 23.2; 1 Kralj 19:16; 1 Ljet 12.18; 2 Ljet 20:14-

17; 24:20; Iz 61:1, citirano u Lk 4:18,19).Prvu naznaku Pisma da e ovakvo pomazanje jednog dana biti

izliveno na sav Boji narod nalazimo u Knjizi Brojeva 11:16-

30. Bog je pomazao (ovdje je znaenje rijei stavio na) Duhom

sedamdeset starjeina kako bi prorokovali i pomagali Mojsiju u

njegovim dunostima. Kada su Eldad i Medad, koji nisu bili meu

DOUGLAS A. OSS

Ako neije pomazanjeuistinu dolazi od Boga, taj

e ovjek propovijedati iivjeti biblijsku istinu.

Proucavanje rijecipomazanje


23/32021

sedamdesetoricom, poeli prorokovati u

taboru, Joua se pobunio. Mojsijev odgovor

na to (29. stih) izrazio je njegovu elju: Oh,

kad bi sav narod Jahvin postao prorok! Kad bi

Jahve na njih izlio svoga duha!

Tada zapoinje biblijska nada da e u

nadolazeem vremenu Bog pomazati sav

svoj narod svojim Duhom, nada koja je

kasnije izraena u Joelu 2:28-32 i ispunjena na

Dan pentekosta (Dj 2). Na je fokus na ovom

pomazanju jer je pomazan s proklamiranjem.

Isus, Davidovo sjeme, primio je kraljevsko/

proroko pomazanje za vrijeme svog krtenja

(Lk 3:21,22). Prema Petru Bog jepomazao

(oblik chrio) Isusa iz Nazareta Duhom Svetim

i snagom (Dj 10:38). U tom je istom stihu

Petar saeo i rezultate Isusova pomazanja:

proao inei dobro i ozdravljajui sve

koje avao bijae tlaio (Lk 4:1,14-37).

Jo jedna karakteristika Isusova pomazanja

oitovala se u tome to je propovijedao s

vlau na udivljenje naroda (Lk 4:32).

U svojoj vlasti kao vladajuega

davidovskog kralja (Dj 2:25-36), Isus je na

Crkvu izlio to pomazanje Duhom i snagom

koju je i sam primio od Oca (33. stih). Svrha

tog izlia u posljednjim danima, dobro nam

poznata kao Dan pentekosta, jest da Crkvu

opremi silom za svjedoenje.

Jedna od karakteristika ovoga dinaminog

djelovanja Duha je ona koju smo mogli

vidjeti i u Isusovoj slubi; propovijedanje

u pomazanju. Razmislite o propovijedanju

novozavjetnih apostola i evanelista. Petar je,

ispunjen Duhom Svetim, hrabro propovijedao

(Dj 4:8). Oni svi, koji su bili u mnotvu koje se

okupilo moliti nakon to je Petar bio uhien

i puten, bili su ispunjeni Duhom Svetim i

odvano su govorili Boju rije (Dj 4:31).

Sada nemamo mjesta govoriti o Stjepanu (Dj

6:8), Filipu (Dj 8:6), Barnabi (Dj 11:22-26) ili

Agabu (Dj 11:27-30; 21:10,11).

Tu je, takoer, i Pavao koji je, ispunjen

Duhom Svetim, prorokovao i pouavao

(npr. Dj 13:8-12) i odvano propovijedao

to je sve bilo popraeno znacima i trajalo

je itav njegov ivot, to znamo iz Djela

apostolskih (npr. Dj 19:8-12) i Pavlovih

pisama (npr. Rim 15:18,19; 2 Kor 12:11-

13). Uistinu je Pavao pomazanje stavio

kao vodei princip u svojoj slubi. Bio je

predan ideji da njegovo propovijedanje

nikada ne smije biti karakterizirano

prihvaanjem svjetovnih naina i svjetovne

mudrosti, ve radije oitovanjem Duha i

snage kako vjera njegovih sluatelja ne

bi poivala na ljudskoj mudrosti ve na

Bojoj snazi (1 Kor 2:1-5). To je pomazanje

Duhom i snagom bez kojeg se osoba ne

smije usuditi zai za sveti stol.

Kao i s veinom ostalih aspekata duhovnosti,

postoji i sotonski dio kad govorimo o

pomazanju. Sotona daje demonsko

pomazanje lanim prorocima, lanim

uiteljima, iji su moni znaci i udesa

toliko zadivljujui da bi mogli zavesti i same

izabrane ako bi to bilo mogue (Mk 13:22;

2 Kor 11:13-15; 2 Sol 2:9-11; Ot 13:3,4).

Ti se lani uitelji preruavaju u Kristove

propovjednike, a zapravo su prevarni

radnici koji propovijedaju lano evanelje i

nagnone ljude da prime duha razliitog od

Svetog Duha (2 Kor 11:4). Ta sila u i po

sebi, sposobnost da se ine zapanjujua

udesa u i po sebi nije zakljuni dokaz da je

taj slubenik Boji pomazanik. Postoji, ipak,

lakmus test valjanosti, a koji ukljuuje drugu

upotrebu rijeipomazanje.

O Ivanovoj polemici protiv Antikrista itamo

u 1 Iv 2:18-27 (18. i 19. stih i upotreba

srodne rijei s chrio, antichristos). Ti su

antikristi imali krivo pomazanje (27. stih)

koje ih je vodilo do toga da odbiju istinu

i prihvate lano uenje (22. stih), to ih je

na kraju dovelo do odvojenja od Ivanove

zajednice (18. i 19. stih).

Za razliku od sotonistikoga lanog

pomazanja, pravi vjernici imaju pravo

pomazanje (27. stih, chrisma, jo jedan

srodnik), ije je primarno oitovanje istina.

Istinsko pomazanje dovodi ih da prihvate

i pouavaju istinu (npr. 20. stih, chrisma, i

kasnije u imenikom obliku). Ova upotreba

chrismeparalelna je s djelom Duha Svetoga

u Iv 14:15-31; 16:5-16. Ovo je navelo

neke strunjake da vjeruju da je chrismau

1 Iv 1 sinonim za Duha Svetoga. U svakom

sluaju, upotreba izraza u ovom kontekstu

odnosi se na pomazanje Duha Svetoga koje

vodi do potvrde i poslunosti istini, a ne

samo prianja o njoj.

To je, dakle, lakmus test za pravo

pomazanje. Ako neije pomazanje uistinu

dolazi od Boga, taj e ovjek propovijedati

i ivjeti biblijsku istinu. Biblijska istina je,

zapravo, mjerako ue za valjanost znakova

i udesa i izjava da se ima pomazanje,

a ne obrnuto. Boja rije je dovoljna i

sama po sebi, bez znakova i udesa i ne

treba joj vanjska potvrda. Puka prisutnost

nadnaravnih oitovanja zakljuni je znak

prisutnosti Duha Svetoga, a mogue je i da

je znak prisutnosti nekoga drugog duha.

Istinsko e pomazanje uvijek rezultirati

proklamiranjem biblijske istine, a nikada u

lanoj doktrini. Samo tako moemo znati je

li pomazanje od Duha Svetoga.

Oba ova aspekta upotrebe chrio i njezinih

srodnika u Novom zavjetu znaajna

su za ivot Bojih slubenika. Ovaj je

lanak naglasio potrebu pomazanja

u sili u propovijedanju, kao i potrebu

propovjednikova potpunog predanja

biblijskoj istini. Ovo nadilazi javni ivot

duhovnog radnika ili propovjednika i tie

se osobnog hoda s Bogom. Mi svi moramo

biti predani traenju punine pomazanja u

snazi i istini koje donosi Duh Sveti.///

Douglas A. Oss

je predsjednik Odsjekaza biblijske studije na

Central Bible Collegeuu Springfieldu,

Missouri, SAD i domai

misionar u Salt Lake

Cityju, Utah, SAD.

Kao i s veinom ostalihaspekata duhovnosti,postoji i sotonskidio kad govorimo opomazanju.



INTERVJU

Moemo moliti dok nepoplavimo, moemopostiti, ujedinjavati se, alisjetimo se uda enice iz

Sarepte. udo je stalo kadsu upovi bili puni. Klju

za probuenje je donijetiprazne posude.(Barnett)

Probudenjezapocinje s

molitvom

Nedavno su urednici Enrichmentarazgovarali sTommyjem Barnettom i Jimom Cymbalom na temuprobuenja. Barnett je pastir Prve Assembley of Godcrkve u Phoneixu, Arizona. Cymbala je pastir crkveBrooklyn Tabarnacle u Brooklynu, New York.

Koja je definicija ili karakteristika probuKoja je definicija ili karakteristika probuenja?enja?

Barnett: Bog djeluje na razliite naine, ali istinski rezultatprobuenja je onda kada vidimo veliku etvu dua.Druge stvari mogu biti znaci probuenja, ali u konanicisve vodi do zadobivanja izgubljenih ljudi za Krista.Nema probuenja samo s manifestacijama. Konanirezultati, plod dokaza, su spaene due na slavu Boga.Tada dolazi radost.Sve, bilo smijeh ili padanje pod djelovanjem DuhaSvetoga, mora biti uinjeno u kontekstu u kojem ese ljudi spaavati. Svaku slubu treba ocjenjivati. Akoneto sprjeava da se ljudi spase, tada to ne dolazi odBoga. Kada probuenje doe i Bog djeluje, tu je radost

i dogaaju se predivne stvari. Sve na kraju mora dovestido spasenja dua.

Cymbala: Charles Finney, veliki sudionik probuenja,rekao je: Probuenje je poetak nove poslunostiBogu. To je rezultat. Probuenje je izlie Duha Svetogakada se ljudi ponize, ponovno osjete svoju potrebu, uvjeri zazovu Boga i Bog ih vrati na novozavjetni naindjelovanja zajednice i osobnih ivota. Definicija rijeiprobuditije obnova i vraanje na model, na cilj da

budemo ono to bismo trebali biti u Bogu.Probuenje je opis rane crkve: Oni su bili postojani

u apostolskoj nauci, zajednikom ivotu, lomljenjukruha i u molitvama (Dj 2:42). Probuenje jetamo gdje vidite da se mnotva spaavaju, a ne dadolaze iz druge zajednice jer im se tamo nije svidioprogram; vodena krtenja prikazuju one koji su se

tek spasili; crkva u kojoj se ljudi meusobno ljubei sastaju se na zajedniku molitvu i vapljenje Bogu;paljivo izlaganje Boje rijei u svoj svojoj punini;neprestano stremljenje svetosti u ime zajednice iosobno; povratak na knjigu Djela apostolskih.

Statistike nam kaStatistike nam kau da je 170 milijuna kru da je 170 milijuna kranaana

predano svakodnevnoj molitvi za duhovnopredano svakodnevnoj molitvi za duhovnoprobuprobuenje, a od njih 20 milijuna za sebe kaenje, a od njih 20 milijuna za sebe kau dau daza sebe osjeza sebe osjeaju da su molitveni ratnici posebnoaju da su molitveni ratnici posebnopozvani od Boga da mole za probupozvani od Boga da mole za probuenje. Je lienje. Je limogumogue da nas taj pokret danas pripremae da nas taj pokret danas priprema

za probuza probuenje?enje?

Barnett: Vjerujem da je tako. Peter Wagner rekao je daje molitveni pokret u 2000. godini pripremio 37 milijunadolara za mobilizaciju molitve po itavom svijetu. Trietvrtine toga novca dolazi iz zemalja treeg svijeta. Unekim zemljama, rekao je, tinejderi odravaju molitvene

etnje koje traju od jedan do est mjeseci; hodajurazliitim dravama i mole za njih.D. L. Moody rekao je: Probuenje je uvijek odgovorna koliinu molitve koju molimo. Ako je to istina,probuenje je jednostavno.


25/32023

Ponekad nas Bog uputida ga glasno slavimoi oboavamo, aponekad na pokajanje iponiznost.(Cymbala)

Cymbala: Rana crkva nije bila roenaza vrijeme predavanja ili koncerta vena molitvenom sastanku. Molitvenisastanak njima je bio uivancija i radost.Kad god bi se dogodilo probuenje, biloje to stoga to su ljudi rekli: Hajdemovidjeti to novoga Bog moe uiniti.

uo sam da ste rekli da je nouo sam da ste rekli da je no vavaegaegamolitvenog sastanka najvamolitvenog sastanka najvanija nonija noutjednu.

Cymbala: U Brooklynu sam dvadeset i trigodine. Brojanost je rasla od 15 ili 18ljudi do pune kue. Kada se osvrnem,vidim to je Bog uinio tijekom godina,a to je sve bilo izgraeno na slubimolitvenih sastanaka. Kada vapimoBogu, on odgovara.Nae molitvene veeri utorkom

najvaniji su dio tjedna za nau crkvu.Neki mi pastiri kau: Molitvenisastanak? Ja ne bih mogao dovestini desetinu svoje crkve na molitvenisastanak. To bi im bilo dosadno. ak nebi ni razumjeli radost toga.Gdje li bi nas odvelo ako bismoodravali jednosatne slube jer uprotivnom ljudi vie ne bi dolazili, kadabismo otkazivali glavne tjedne sastankei tjedne molitvene sastanke (i umjestotoga stavili obiteljske veeri ili druge

mudre marketinke tehnike kako bismosmanjili pad brojanosti ljudi)?Nai nas molitveni sastanci opskrbljujusnagom i ivotom kako bismo praktinoostvarili stvari koje nam Bog govorida ih inimo. Bog daje Duha Svetogaonima koji ga trae. Biti ispunjen DuhomSvetim nije jednokratno pentekostnoiskustvo, ve je ono trajno u ivotimavjernika. Narod Boji doivljava novidotok sile, radosti, slobode i strasti zaizgubljenima. To je ono to Bog ini na

naim molitvenim sastancima.

OpiOpiite svoju molitvenu sluite svoju molitvenu slubu.bu.

Cymbala: Nalazimo se u unutranjostigrada, okrueni narkomanijom idepresivnim getima. Kada je crkvanarasla na stotinu lanova, nisamimao novaca ili osiguranje. Rekao samBogu: Ne znam to da inim. Netkokae autobusi. Drugi kae kunaokupljanja i kune grupe. Netko opetkae vjeronauk.Gospodine, ako se ti ne pokrene,neemo imati crkvu. Ne elim ivjetisa starom pentekostalnom retorikom oonome to si nekada inio, to e initi

u vrijeme prije nego Isus doe, a ivotsamo prolazi i nita se ne dogaa. Boe,to da inim sada? Nemam novaca.Tako je teko raditi u sreditu grada.Bog mi je rekao da e se on, ako emomoja supruga i ja poticati ljude da vapeBogu, pobrinuti za sve propovijedikoje u govoriti, da e se pobrinuti zafinancije potrebne za nastavak radacrkve i da e pridodati ljude tako dazgrada nikada nee biti dovoljno velikada svi stanu.Poeo sam to naglaavati u crkvi.Zapoeo je molitveni sastanak utorkomi nije izgledao tako da netko govorietrdeset minuta, a moli se pet minuta.Poeo sam gledati kako Bog ispunjavasvoje obeanje. Sada se nalazimou novoj zgradi gdje imamo slubenedjeljom u 11 sati, popodnevnu

slubu u 15.30 (slube su duge jernaglaavamo molitvu na kraju) i veernjuslubu u 19.30. Osposobljen je svaki diozgrade kako bi stali svi ljudi koji dou.Ponekad nas Bog uputi da ga glasnoslavimo i oboavamo, a ponekad napokajanje i poniznost. Postoji i vrijemezastupanja za druge i ispunjavanjeDuhom Svetim. Svake nedjeljepozivamo ljude da dou na molitvenisastanak. Pastiri se tome vesele punovie nego bilo kojem drugom sastanku.

Iz molitvenog sastanka utorkomproizaao je cjelononi molitveni timkoji moli 24 sata na dan, sedam danatjedno. Broje izmeu 100 i 200, ili i vieljudi. Mole u gornjoj prostoriji crkve.Naizmjence svake nedjelje 40 do 50ljudi odustane od prisustvovanja naslubi i mole dok ja propovijedam. Takoje sve tri nedjeljne slube. Ti su ljudizatvoreni u gornju sobu i vape Boguza sastanak. Zatim druga grupa doeza popodnevnu i za veernju slubu.

Slube traju izmeu dva i dva i polsata. Ponekad ih ujem kako vapeBogu i iza 22 sata.Bog nee kada uje da mu ljudi vaperei: Ne, neu vam pomoi. Vidjelismo kako ini predivne stvari.

Barnett: Nakon propovijedi na temumolitve i probuenja, pozvao samzajednicu na molitvu. Pozvao sam daustanu svi koji bi eljeli u svom domuzapoeti molitveni sastanak. Na poziv jeodgovorilo preko tisuu ljudi. Tada sampozvao da ustanu oni koji e obeatida e moliti po sat vremena dnevno.Ustalo ih je na stotine. Tada sam najaviomolitveni sastanak u ponedjeljak u 18



Sve, bilo smijehili padanje poddjelovanjem DuhaSvetoga, mora bitiuinjeno u kontekstuu kojem e se ljudi

spaavati.(Barnett)

sati. Dolo je oko tisuu ljudi. (Jednom ihje prilikom bilo oko dvije tisue.)Kada smo poel

Ljeto Probudenje

Documents

Transcript of Ljeto Probudenje