USPOREDIVANJE NAPRETKA U SOCIJALIZACIJI UCENI KAUSPORENOG KOGNITIVNOG RAZVOJA U RAZLICITIM

OB LICIMA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

SA2ETAK

Cili je ovog rada bio da se ispitaju efekti integracije udenika usporenog kognitivnog razvoja u re-dovnim uvjetima odgoja i obrazovanja na podrudju socijalizacije. Stoga su se u toku Sostomiesednogperioda provodila 6etri razlidita oblika odgoja i obrazovanja na uzorku od 68 udenika usporenog kog-nitivnog razvoia. Za procjenu efekte socijalizacije poslulila nam je AAMD skala socijalne adaptacije.

Rezultati univarijatne analize varijance pokazuju male efektie ekeprimentalnog modela rada na so-cijalizaciji udenika. Ne5to je povedana "socilalna interakcija", ali ne u dovoljnoj mjeri, jer je grupa uposebnim uvjetima procijenjena kao uspjesnija na tom podrucju. ViSa razina socijalizacije dostignutaje u eksperimentalnoj grupi u nekim var'rjablama "samostalnosti". Usporetlujudi grupe po rezultatimana ll. dijelu AAMD skale

- najnilu razinu socijalizacije postite grupa u posebnim uvjetima,dokgru-

pe u redovnim uvjetima imaju slidne rezultate.U daljnlim ispitivanjima bit 6e potrebno doraditi eksperimentalni oblik rada, kako bi se postigli

vi3i socijalizacijski efekti.

Ljiljana Mavrin{avorSnjeiana Kocijan

Fakultet za defe ktologijuSveudiliSta u Zagrebu

1. UVODU svrhu ispitivanja socijalizaciiskih efe-

kata integraciie u6enika usporenog kogni-tivnog razvoja u redovne uvjete odgoja iobrazovanja primijenjena je skala namile-njena utvrdivanju stupnja adaptivnog pona-5anja, AAMD skala socijalne adaptacije(1975). Prema Grossmanu (1977) adaptiv-no ponasanje predstavlja uspjesnost s ko-jom osoba savladava prirodne i socijalnezahtjeve svoje okoline. Stoga je prema kon-ceptu Ameridke asocijacile za mentalnuretardaciju (AAMDI adaptivno ponaianjejednako vaZno kao i inteligencija u defini-ranju pojma "Mentalna retardacija". Pri-tom se uzima u obzir:

1. stupanj do koleg le osoba sposobnada funkcionira i nezavisno brine o sebi i

2. stupanj do kojeg se osoba u zadovo-llavajudoj mjeri susrede s kulturno odretle-

Originalni znanstveni dlanakUDK:376.4

nim zahtjevima osobne i socijalne odgovor-nosti.

Zbog nedostatka adekvatnih postupakaza objektivnu procjenu adaptivnog ponaSa-nia 1965. je zapodet projekt (AdaptiveBehavior Project) koji je rezultirao Skalomadaptivnog ponaSanja l. dio (Adaptive Be-havior Scale) autora Lelanda, Shellhaasa,Nihire i Fostera (1969), a iste godine jekonstruiran i drugi dio skale. Od nastankaprve verzije skale pa do 1975. godine na-dinjen je velik broj intrumenata za adap-tivno ponaianle, raznih tehnidkih i mjer-nih karakteristika. Znadajnija od njih leBaltazar Scalles of Adaptive Behavior(BSAB), sa svrhom unapreclenja i evalua-cije individualiziranih programa treninga zateze i tesko mentalno retardirane.

Skala "Mid-Nebraska Mental Retar-dation Services Thee Track System" ispi-

125

Defektologija, Vol.23 (19871, 1,125-1%,lVlavrin-Cavor, Lj,: Uspor. naprstka u ncijalizaciji ...

tuie ti komponente, ito osnovne vje5ti- uvjetima. Kleinberg i.Galligan (1983), ba-ne, vieitine potrebne za iivot u zajednici

.vedi se slidnom problematikom, zabilje-i razvoj radnih vjeStina. ona omogucuje iili su poboljSanle na pojedinim podru6-uvid u polaznu osnovu za programiranje jima, ali ne i na podrudju novog udenja.rada s mentalno retardiranim osobama svih Nadene su na bazi primjene ove skale istupnjeva retardacije. neke razlike u adaptivnom ponasanju iz-

AAMD skala adaptivnog ponaSanja na- metlu raznih subgrupa s obzirom na godinemiieniena je za procjenu ponaSanja osoba s starosti, spol, procijenjene intelektualnementalnom retardaciiom, emocionalnim sposobnosti, etiologiju, smjestaj, fizi6ko oi-problemima i drugim razvojnim proble- tedenje iupotrebu lijekova.mima. Interesantan je nalaz Futtermana i Arnd-

Od wog je nastanka vi5e puta modifi- ta {1983} da bodovi na Skali adaptivnogcirana na bazi item analize, vodedi raduna o pona5anja imalu vedu prognostidku valja-pouzdanosti metlu procjenjivadima, diskri- nost od mentalne dobi.minaciji institucionaliziranih mentalno re- Stoga u ovom istraiivanju primjena na-tardiranih, koji su ranije klasificirani, te o vedene skale ima svrhu da postuZi, kao le-diskriminacijiizmetlu adaptivnog pona5anja dan od danas najrazrartenijih mlernih in-i izmierene inteligencije. strumenata za razlikovanje uspjeinosti so-

Nihira (1969) je faktorskom analizom cijalne adaptacije djece usporenog kognitiv-izolirao 3 glavne dimenzije: li6nu nezavis- nog razuoia u razliditim organizacijskimnost, socijalnu neadaptiranost i lidnu nea- oblicima odgoja i obrazovanla.daptiranost. Brojna ispitivanja nastala na-kon publiciranja skale (Tomiyasu, 1977; 2. CILJ TSTRAZTVANJANihira 1977; Clements, isur. 1980) odnosese na metrijske karakteristike skale i nacin oui.T se-radom ielio ispitati efekat in-procieniivanja. Tako t" ;;*;;.i; 6;;;;; tesraciie u6enika usporenos kosnitivnosi sur. 1980) aa uooovalie ;;;;;;;;;;;; razvoia u redovnim uvjetima odsoja iobra'rrekvenciia odrertenos ;;;;;;;;r ; i;. ;;: zovania na podrudju niihove sociializaciie'ielu skale ne daje informaciie o ozbilinosti ,, tt*on 5to ie ispitan napredak u sociia-probrema. Utvrdiri * d;;;;;"i;;;;;; lizaciji udenika od inicilalnos do rinalnosp o tei i n i ; pa su i z ra c u # iiiliilj;# ::,ijl#il,jil I L'j :_ : ;;:"l,.::,nff 'j: .ne strudnjaka teiinu za svaku.tvrdliu:lo dela rada usporedbom rezultata udenikaje u skladu s rezultatima ispitivanja Mac eksperimentalnih i kontrolnih grupa u fi-Donalda i Bartona (1986). :

Neka se istra:ivanjaiinor" n. ispitiva- nalnom ispitivaniu'nje utjecaja raznih vidova tretmana i smie5-taja retardiranih osoba. Tako le Mac eacn- 3' METoDE RADAron (19tlil) ispitivao dielovanie promienesmjeltaja u redovne ,rj"t" t..r odnosu na 3'1 Uzorak ispitanikaklasidne, intitucionalne i ustanovio da se Ve6 u viSe prethodnih radova (Standidadaptivno pona5anje poboljSalo u redovnim i sur., 1984, Mavrin-Gavor, 19g7.) detalj-

tRez"lr"ai tu interpntirani u radu Ljitjana Mavrin-Caror: Neki socijalizacijski efekti integracijedjece usporenog kognhivnog razvola (u tisku).126

Defektofogija, Vol.23 (19871, 1 ,125-136, Mavrin-Cavor, Lj.: Uspor. napretka u cocijalizaciji ...

no ie opisan uzorak, koji dini 68 udenikausporenog kognitivnog razvoia prvog, dru-gog i tredeg razreda osnovne 5kole. Jednagrupa od 17 udenika dinila je eksperimen-talnu grupu, u kojoj se tokom Sest mjese-ci primjenjivao poseban program rada. Trisu grupe kontrolne, svaka po 17 udenika,ali u razliditim uvjetima. U K1 grupi ude-nici su u redovnom razredu bez strudne po-moii defektologa, u K2 grupi povremenoim se pruia pomo6 od strane defektologastrudnog suradnika, a K3 grupa je u poseb-nim uvjetima gdje defektolog po vaiecemprogramu za posebne uviete (OpCi i nastav-ni plan i program, 1973) provodi odgoj,obrazovanje i rehabilitaciju.

32 Mjerni instrumentAAMD skala adaptivnog ponaSanla

(1975) primilenjena u ovom ispitivanju pri-lagodena je naSim uvjetima.

Od 10 podrudja, koliko 6ini l. dio ska-le, ovdje je uzeto 9, tj. bez aktivnosti veza-nih uz radno mjesto (zbog kronolo5ke dobinaSih ispitanika).

Prvi dio skale 6ini sljede6ih 10 podrudja,koja se odnose na uwajanje vjeitina i navi-ka svakodnevnog Zivota:

1. Samostalnost2. Tjelesni razvoj3. Upotreba novca4. Komunikacila5. Brojevi ivrijeme6. Aktivnost u domaiinstvu7. Aktivnosti vezane uz radno mjesto8. Samoinicijativnost i ustrajnost9. Odgovornost

1 0. Socilalna interakcija.Svako od navedenih podrudja sadrii niz

destica koje detaljno opisulu stupanj us-vojenosti procjenjivanih vje5tina i navika.Ukupno ih je 93 analiziranih u ovom ispi-tivanju.

Drugi dio skale odnosi se na karakteris-tike lidnosti i nepoieljne oblike ponalanjai sadrZi 14 podrudja s 57 ovdje analizira-nih varijabli.

1. Sklonost silovitom pondanju i uni5-tavaniu

2. Nesocijalno pona5anje3. Otpor prema autoritetu4. Neodgovorno ponalanje5. Povudeno pona5anje6. Stereotipno pona5anje i dudni ma-

nirizmi7. Neprimjerene navike u kontaktu s

drugima8. Neprihvatljive govorne navike9. Neprihvatljive neobidne navike

10. Pona5anje upravljeno protiv samogsebe

1 1. Sklonost hiperaktivnom pona5anju1 2. Neprihvatljivo seksualno pona5anje1 3. Psihidki poreme6aji14. Upotreba lijekova

33 Na6in ispitivania i eksperimentalniprlogram socija I izacije

Procjenu stupnja socijalizacije udenikausporenog kognitivnog razvoia vrSili su raz-redni nastavnici na podetku i na kraju eks-perimentalnog perioda od 6 mjeseci. U pro-teklom periodu provodio se programiranirad na podrudju socijalizacije. Osnova zaizradu programa socilalizacije bili su re-zultati inicijalnog ispitivanja na mjernim in-strumentima kojima se socijalizacija mjerila(AAMD skala, SSV skala, DR-2 test, Ska-la procjene socilalnog ponaSanja).

Programe rada izratlivali su defektolozi-

strudni suradnici u suradnji s razrednimnastavnikom na temelju opdeg programa.

lzvedbeni program za wako dijete diniosnovu individualiziranog pristupa, koji seneprestano prilagotlava mogu6nostima i na-pretku udenika.

127

Dofoktologija, Vol. 23 (19871, 1 , 1 25-136, Mavrin-Cavor, Lj.: Uspor. naprEtka u socijalizaciji ...

U okviru 8 sati tjedno dodatnog rada sudenicima usporenog kognitivnog razvoja 1sat je predviden za rad na socijalizac'tji. Po-red toga konzultativnom pomodi razrednimnastavnicima i pripremom ostalih udenikapredvideno je ostvarivanje programa soci-jalizacije u redovnom razredu. Nadalje seplanirao rad s roditeljima u vidu konzulta-tivne pomodi defektologa o radu s djete-tom kod kude.

34 Metode obrade rezultataPrikupljeni podaci analizirani su uni-

varijatnom analizom varijance u SveudiliS-nom radunskom centru u Zagrebu.

4. REZULTATI I DISKUSIJA

4.1 Usporetlivanje finalnih rezuhata udeni.ka usporenog kognitivnog razvoja naAAMD skali socijalne adaptacaie l. dio

Univarijatnom analizom rezultata ispita-

Tablica 1

nika, kojom se ieljelo utvrditi da li su pos-tignute statistidki znadajne razlike izmetlueksperimentalne i kontrolnih grupa na kra-lu se eksperimentalnog perioda ustanovilo(tablice 1, 2 i 3l da u svih devet analizira-nih skupnih varijabli AAMD skale l. dio,koja se odnosi na uwalanje znanja, vjeSti-na i navika, nije naclena statistidki znadaj-na razlika izmedu eksperimentalne grupe Ei kontrolne grupe K, . lzmedu ekspetimen-talne i kontrolne K, grupe statistidki jeznadajna razlika medu srednjim vrijednos-tima samo na podrudju "socijalna interak-cija" (F = 5,89; P = .02) u korist eksperi-mentalne grupe. Eksperimentalna i kontrol-na grupa u posebnim uvjetima K3 znadajnose razlikuju na dva podrudja, i to u "komu-nikaciji" i "socijalnoj interakciji", s tim daje grupa K3 Frocijeniena kao uWje5niia.

Uvidom u razlike izmetlu grupa po po-jedinadnim varijablama razlike su neitove6e, ali razliditog smlera. Tako je E gru-pa procijenjena kao uqpjeSnija od K1 grupe

Analiza variiance Cestica AAMD skale l. dio za grupu E i Kt

Red. br.destico

Naziv destice XE t"., Univarij. RazinaF omjer znadajnosti

1.2.3.4.5.6.8.

SAMOSTALNOST 99,357TJELESNI RAZVOJ 24,0714UPOTREBA NOVCA 12,2143KOMUNIKACIJA 34,0BROJEVI IVR]JEME 11,14?9AKTIVNOSTI U DOMACINSTVU 13,7143SAMOINICIJATIVNOST IUSTRAJNOSTODGOVORNOSTSOCIJALNA INTERAKCIJA

o.oo63x .9372.036d .8493.6767 .4179

1,1648 .29002.6998 .1120.0689 .7950.0791 .7806.1446 .7067.oooox l.oooo

I 635715,8571

26,O

99,827,866713,000036,2013,26671 4,1 333

16,00005,6667

26.O9.

10.

xEx*tx)

128

-

aritmetidka sredina eksperimentalne grupe

-

aritmgtidka sredina kontrolne K.' grupe

- znadajne razlike izmetlu aritmetidkih sredina grupa

Defektofogila, Vol. 23 (19871. 1, 125-1Xi, Mavrin-Cavor, Lj.: Uspor. naprEtka u socijalizaciii ...

Tablica 2

Analiza varijance Cestica AAMD skale l. dio za udonike E i K2 grupe

Red.br. Naziv desticeCestic

iE t*, Univarij. RazinaF omjer znadajnosti

1.2.3.4.5.6.8.

9.10.

SAMOSTALNOST 99.3571TJELESNI RAZVOJ 28,0714UPOTREBA NOVCA 12,2143KOMUNIKACIJA 34.OOOOBROJEVI I VRIJEME 11,1429AKTIVNOSTI U OOMACINSTVU 13,7143SAMOINICIJATIVNOST I

100,1 538 .0284x .867629,3077 3.0054 .095313,4615 2,26A0 .144633,6154 .0251x .875510,8462 .3129 .s80913,9231 .O2o8x .886615,3077 .6146 .44045,6154 .2302 .6356

22,692s 5.8994 .0227USTRAJNOSTODGOVORNOSTSOCIJALNA INTERAKCIJA

16,35715,8571

26,0000

XE -

aritmetidka sredina E grupeXk

-

aritmetidka sredina K2 grupe^2x)

- znaCajne razlike izmetlu aritmeti6kih sredina grupa

Tablica 3

Analiza varijance destica AAMD skalsl. dio za E grupu i Kt

Red.br.destice

Naziv Cestice --E""a

Univarij.F omjer

Razinaznadajnosti

1. SAMOSTALNOST2. TJELESNI RAZVOJ3. UPOTREBA NOVCA4. KOMUNIKACIJA5. BROJEVI I VRIJEME6. AKTTVNOSTI U DOMACINSTVU8. SAMOINICIJATIVNOSTI

USTRAJNOST9, ODGOVORNOST

10. SOCIJALNA INTERAKCIJA

99.357124,O71412,214334,000011,142913,7143

16,35715,8571

26p00o

96,058828,705912,647139.352910,470614,8235

17,41186.2353

29,0588

.4035

.5384

.12948.15941,1187.4155

.4273

.43755,6463

5302.4690.7217.0078.2989.5243

.3706

.5136

.0243

Xe,.3x)

- aritmetidka sredina E grupe

-

aritmetidka sredina K, grupe

- znadajne razlike izmetlu aritmeti6kih sredina grupa

129

Defektofogija, Vol.23 (1987), 1 ,125-136, Mavrin-Cavor. Lj.: Uspor. napretka u socijalizaciji ...

u pogledusamostalnosti na podru6lu "odje-ia". Usporedi li se eksprimentalna grupas K2 grupom vidi se da je u nekim navika-ma bolja jedna, a u drugim druga grupa, Me-clutim, kontrolna grupa je uspjeSnija odeksperimentalne u svim pojedinadnim va-rijablama u kojima je naclena statistidkiznadajna razlika na podrudju "socijalneinterakcije". U odnosu na kontrolnu grupuu posebnim uvjetima bolje je procijenjenaE grupa u varilablama "samostalnosti",ali je K3 grupa dostigla viSu socijalizaciiskurazinu u varijablama "komunikacije" i "so-cijalne interakcije".

lz navedenih rezultata nije moguie kon-statirati da je eksperimentalna grupa, kojaje radila po posebnom modelu, na krajueksperimenta uspjeiniia od kontrolnih gru-pa. Ona je samo u pogledu socilalne interak-cije procilenjena boljom od K, grupe, alislabijom od K3 9rupe. Postigla je viSe rezul-tata od svih kontrolnih grupa u nekim va-rijablama podrudla "samostalnost", na ko-jima se i pokazao najve6i pomak od inici-jalnog do finalnog ispitivanja. Neodekivanije vi5i rezultat grupe u posebnim uvjetimau odnozu na "komunikaciju" 5to bi moglabiti posljedica niZih kriterija u procjeni de-fektologa u posebnim uvjetima. Ti su poda-ci u skladu s rezultatima vertikalne analizepodataka (od inicijalnog do finalnog ispiti-vanja), gdje se ustanovilo da je doSlo do po-maka prema vi5im rezultatima u svim gru-pama, osim u grupi u posebnim uvjetima,koja je ve6 u inicijalnom ispitivanju procije-njena da je u znatnom stupnju usvojila vje5-tine i navike.

Eksperimentalna grupa je slabija od kon-trolnih grupa Kt i K3 u odnosu na komu-nikacilu, ti. nije doSlo u E grupido zna6aj-nijeg pomaka kroz Sest mjeseci eksperimen-talnog perioda, za sto je bio potreban duZiperiod intenzivnog rada.130

4.2 Usporetlivanje finalnih rezultata u u6e-nika usporenog kognitivnog razvoja naAAMD skali socijelne adaptaciie ll. dio

Rezultati univarijatne analize varijance(Tablice 4, 5 i 6) pokazuju da se eksperi-mentalna grupa statistidki znadajno razli-kuje na kraju ispitivanja od kontrolne gru-pe K1 i K3 u odnosu na "neodgovorno po-naSanje", koje je izrazitije u kontrolnimgrupama. Tim razlikama pridonosi varijab-la "uzima tucle stvari bez dozvole". Razlikamedu grupama je i s obzirom na "upotrebulilekova", tj. u K, i K3 grupi se viSe koristelijekovi, koji djeluju kao stimulansi ili se-dativi.

Eksperimentalna grupa se u najve6embroju varijabli statistidki znadajno razliku-le od kontrolne grupe u posebnim uvjeti-ma K3, i to u "manipuliranju drugima" izpodrudja "nesocilalno ponaianje", u "ne-odgovornom ponaSanju". "srameZljivosti"iz podrudja "povudenog ponaSanja". u"loSem reagiranju na frustracije" u grupi"psihidki poreme6aji" i u "upotrebi lije-kova". Razlike su manje uodljive u odnosuna kontrolnu grupu Kr, tj. one se javljajuu "neodgovornom ponaSanju" i "pona5anjuupravljenom protiv sebe", a najmanje zna-6ajne razlike su u odnosu na K2 grupu,Sto je i razumljivo s obzirom na slidne uvje-te odgoja i obrazovanja tih grupa.

Premda je u vertikalnoj analizi jedinastatistidki znadajna razlika bila u odnosuna "povudeno ponaSanje", koje se smanjilosamo u eksperimentalnoj grupi, u finalnimrezultatima nema statistidki znadajne razli-ke meclu grupama u odnosu na to podrudje.

Meclutim, varijabla po kojoj se razlikujuE i K3 grupa, "srameZljivost", 6ak poka-zuje viSe rezultate u ekqperimentalnoj gru-pi Sto znadi da se u periodu od Sest mjesecijo5 nije dostigla zadovoljavajuia razina na

Defektologija. Vol, 23 (1987), 1 , 1 25-136, Mavrin-Cavor, Li.: Uspor. naprstka u socijalizaciji ...

tom pdrudiu. Uvidom u velidine aritme- hi6kih poremefiaia". Pritom treba voditi ra-tidkih sredina E grupa i K3 grupe uodava duna o karakteristikama udenika u poseb-se trend viSe neprihvatljivih oblika pona5a- nim uvjetima, o prisustvu dodatnih oltede-nja u u6enika u posebnim uvjetima, Sto na- nja, Sto pridonosi tim rezuhatima.rodito dolazi do izralaia u prisustvu "psi-

Tablica 4

Analiza variiance destic AAMD skale ll. dio za u6enike E i K1 grupe

Red.br. Naziv Cestice XE Xf -

Univarij. RazinaCestice 1 Fomier znadajnosti1. SKLONOST SILOVITOM PO.

NASANJU I UNTSTAVANJU 9,ooo 7,7333 .2794 .60212. NESOCTJALNO PONASANJE 12,2143 10,8000 .1634 .68923. OTPOR PREMA AUTORITETU 1O,O 1O,O .OOOOX l,OOOO4. NEODGOVORNO PONASANJE 2,2857 3,000 4,3642 .04635. povucENo PoNASANJE 48286 6,4667 1,5182 .22856. STEREOTIPNOPONASANJE

IMANIRIZMI 2,8571 3,0000 .0691 .79467. NEPRIMJERENE NAVIKE U

KONTAKTU S DRUGTMA 1,7857 1,4oOO .9102 .34858. NEPRIHVATLJIVE GOVORNENAVIKE

9. NEPRIHVATLJIVE INEOBIENE NAVIKE

10. PONASANJE UPRAVLJENOPROTIV SAMOG SEBE

11. SKLONOSTHIPERAKTIVNOMPONASANJU

12. NEPRIHVATLJIVOSEKSUALNOPONASANJE

2,0000 1,3333 1,6928 .20424,7143 5,7333 1,1550 .29201,0000 1,8000 3,0973 .08971,9286 1,6000 ..2621 .612818000 1,0000 1,0743 .309213. psrHrcKr poREMEcAJt 11,3571 11,6667 .0331x .8571

XE -

aritmstidka sredina E grupeX*.

- aritmetidka sredina K., gruPe

^lx) -

zna6ajne razlike izmedlu aritmstidkih sredina grupa

131

Tablica 5

Analiza varijance Cestica AAMD skale I l. dio za grupe E i K,

Red.br.Costico

Naziv Cestice xE t*, Univarii. RazinaF omjer znadajnosti

1. SKLONOST SILOVITOM PO.NASANJU I UNISTAVANJUNESOCIJALNO PONASANJEOTPOR PREMA AUTORITETUNEOOGOVORNO PONASANJEPOVUCENO PONASANJESTEREOTTPNO PONASANJEI MINIRIZMINEPRIMJERENE NAVIKE UKONTAKTU S DRUGIMANEPR IHV. GOVORNE NAVIKENEPRIHV. I NEOBICNE NAVIKEPON. UPRAVL'ENOPROTIV SAMOG SEBE

.7&6 .3970

.1593 .6929

.3975 .53372,0144 .16731,7171 .2011.4476 .5092.0323x .8586.6897 .4135

1,7695 .1946

2.3.4.5.6.

8.9.

10.

7.

9,000012,214310.00002,28574p246

28571

1,78572,00004,7143

1,000

7,000010,666712,20003,86676.4000

3,3333

1,66671,53338,0667

11.

12.13.14.

SKLONOST H IPERAKTIVNOMPONASANJU 18286NEPRIHV. SEKS, PONASANJE 4,OOOOPSIHICKI POREMECAJI 11,3571UPOTREBA LIJEKOVA l,OOOO

1 ,8000 I ,84183,7333 2,9502 .09734,0667 .9310 .3/.32

13,0000 .9017 .35071,4667 5,5059 .0265

XE

"K2x)

- aritmetidka sredina E grupe

- aritmetiCka sredina K2 grupe

- znadajne razlike izmetlu aritmetidkih sredina grupa

132

Defektologija, Vol.23 (19871, 1, 125-136, Mavrin-Cavor, Lj.: Uspor. napretka u socijalizaciji ...

Tablica 6

Analiza variiance destica AAMD skale ll. dio za grupe E i K,

Re.br.6estics

Naziv destice X'E *". Univarij.F omjer

RazinaznaCajnosti

1. SKLONOST SILOVITOM PO.NASANJU I UNISTAVANJU 9,oooo

2. NESOCIJALNO PONASANJE 12,21433. OTPOR PREMAAUTORTTETU 1OpO004. NEODGOVORNO PONASANJE 2,2A575. POVUCENOPONASANJE 482866. STEREOTIPNO PONASANJE

I MANTRTZMT 295717. NEPRIMJERENE NAVIKE U

KONTAKTU S DRUGIMA8. NEPRIHVATLJIVE GOVORNE

NAVIKE9. NEPRIHVATLJIVE I

NEOBICNE NAVIKE10. PONASANJE UPRAVLJENO

PROTIV SAMOG SEBE11, SKLONOST HIPERAKT.

PONASANJU12, NEPRIHVATLJIVOSEKSUALNO

PONASANJE13. PSIHIEKI POREMECAJI14. UPOTREBA LIJEKOVA

1,7857

2,0000

4,7143

1 pooo

18286

4,00(x)11,3571

1,0000

13,866720.80q)13,3333553334,7333

2.80q)18333

2,0000

5,4667

1,2000

2,6667

4,666714,2667

1,7333

1.27862,02691,25336,5969

.0449

.0106

.0941

.0000

1,0383

1,7774

.7594

1,15351,66825,0224

.2681

.1660

.2728

.0161

.8337

.9187

.7614

1,0000

.3173

.1936

.3912

.2923

.2074

.0334

XE -

aritmstidka sredina E grupe?"K3

-

aritmeticka sredina K3 grupe

5. ZAKLJUEAKRezultati ovog istra:ivanja pokazuju da

je primijenjena AAMD skala adaptivnog po-na5anja omogudila uvid u socijalizacijskeefekte odgola i obrazovanja u razliditim re-dovnim i posebnim uvjetima, 3to je u skla-du s nalazima drugih autora (Mac Eachron,1983). Medutim, za vecinu podru6la soci-jalne adaptacije nisu nadene statistiCki zna-Cajne razlike metlu grupama. Odnosno na-deni su pomaci samo na nekim podrudjimakao i u radu Weinberga iGalligana (19831.

Pokazalo se da je postignut mali efekatprimjenom eksperimentalnog modela, tl. daje na kraju E grupa postigla znadajno viSistupanj socijalizacije od ostalih kontrolnihgrupa u redovnim uvjetima semo u "so-cijalnoj interakciji". lpak je grupa u poseb-nim uvietima K3 po procjeni defektologanajuspjeSniia. Obrazloienje moiemo traiitiu nedovoljnom angaimanu jednog brojarazrednih nastavnika koji su trebali bitinosioci socijalne interakcije u redovnomrazredu jer je defektolog radio u posebnoj

133

Dsfoktologija, Vol. 23 (19871, 1, 125-136, ll/bvrin-Cavor, Li.: Uspor. nspretka u socijalizaciji ...

grupi s uCenicima.Vi5i rezultati E grupe u nekim varijab-

lama "samostalnosti" ukazuje da $J se iz-vedbenim programom defektologa ukljudi-le samo neke aktivnosti, ho je i razumljivos obzirom na kratak ekperimentalni pe-riod.

O znadajnoj ulozi subjektivnosti procje-njivade defektologa u posebnim uvjetimagovori vi5i rezultat na podruCju komunika-ciie u K3 grupi, Sto se ne bi moglo odeki-vati s obzirom na dodatna o3tedenla ude-nika u posebnim uvjetima.

S obzirom na ll. dio skale, moie se kon-statirati da su oditile razlike izmectu ekpe-rimentalne grupe i grupe u posebnim uvle-tima. Defektolozi u posebnim uvjetimaprocijenili su da je u znatnoj mjeri prisut-no nepoieljno pondanje u grupi Kg. Uodnosu na ostale kontrolne grupe nisu na-dene vede razlike u uporedbi s E grupom.

Zabrinjavajude je prisustvo "srameiljivosti"u eksperimentalnoj grupi, tto znadi da jeprisutna pasivnost tih udenika u redovnomrazredu, pa dak i onda kad ie primjenjivanekperimentalni model. To nam opet moZeukazivati na nedovoljno poticanje te die-ce u redovnom razredu.

lz tih se rezultata na podrudju socijali-zacije moZe zakljuditi da su bili vedi obra-zovni efekti eksperimentalnog modela rada(Mavrin4avor, 1987) od socijalizacijskihefekata. Stoga se mogu predvidjeti neke ko-rekcije eksperimentalnog modela, koje biukljudile lto manje izdvajanje udenika izredovnog razreda, jer podizanje razine sccijalizacije zahtijeva boravljenje s ostalomdjecom u razredu i izvan njega. VeCa surad-nja defektologa i razrednog nastavnika do-prinijela bi i ve6em napretku na podruCjusocijalizacije.

LITERATURA

1. AAMD Adaptive Behavior Scale. Manual., AAMD, Washington, D.C. 1975.2. Baltazar Scales of Adaptive Behavior U: Contemporary Assessment for Mentally

Retarded Adolescents and Adults (A.S. Halpern i sur.) University Park Press,Baltimore, 1980. str. 71-72.

3. CLEMENTS, P.R. i sur.: Adaptive Behavior Scale Part Two: Relative Severity ofMaladaptive Behavior, Amer. J. of Ment. Def., 1980, 84, str. 465469.

4. FUTTERMAN, A.D. i S. ARNDT: The Construct of Predictive Validity of AdaptiveBehavior, Amer. J. of Ment. Def, 19[Xf, 88, str. g6-550.

5. GROSSMAN, HJ. (ed.): Manual on terminology and classification in mental retar-dation. Washington, D.C., AAMD, 1973.

6. KLEINBERG, J. i B. GALLIGAN: Effects of Deinstitucionalization on Adaptive Be-havior of Mental Retarded Adults, Amer. J. of Ment. Def ., 1983, 88., str.21-27 .

7. Mac DONALD, L. I L.E. BARTON: Measuring Severity of Behavior: A Revision ofPart ll of the Adaptive Behavior Scale, Amer. J. of. Ment. Def., 1986,90, str.418424.

8. Mac EACHRON, A.E.: lstitucional Reform of Adaptive Functioning of MentaltyRetaded Persons: A Field Experiment, Amer. J. of Men. Def., 198[],88, str.2-12.

134

Defektologija, Vol. 23 (19871, 1. 125-136, Mavrin-Cavor, Lj.: Uspor. naprgtka u socijalizaciji ...

9. MAVRIN-CAVOR, Lj.: Napredak u usvalanju znania iz matematike udenika uspo-renog kognitivnog razvoja u redovnim i posebnim uvjetima odgoja i obrazova-nja (u tiskul.

10. Mid-Nebraska Mental Retardation Services Three Track System, U: ContemporaryAssessment for Mentally Retarded Adolescents and Adults (A.S. Halpern isur.),University Park Pres, Baltimore, 1980, str.78-79.

11. NlHlRA, K.: Factorial dimensions of adaptive behavior in adult retardates. Amer.J. of Ment. Def, 1969,73, str.868-878.

12. NlHlRA, K.: Development of Addptive Behavior in the Mentally Retarded U: Re-search to Practice in Mental Retardation, Education and Training, Vol ll (ed.P. Mittler) University Part Press, Baltimore, 1977.

13. Op6i i nastavni plan i program spec'rjalne osnovne Skole za lako mentalno retardi-ranu djecu. Prowletn i vjesn ik, Zagreb, 3, 1 973.

14. STANdIC, V. i sur.: Evaluacija socijalizacijskih iobrazovnih efekata odgoja, obra-zovanja i rehabilitacija djece usporenog kognitivnog razvoia. lzvje5tal br. I Opisistraiivanja. Fakultet za defektologiju, SveuCili3ta u Zagrebu, Zagreb,1984.

15. TOMIYASU, Y.: Measurement of Adaptive Behavior in Japan. A Factor -analitic

Study U: Research to Practice in Mental Retardation, Education and Training,Vol. ll (ed. P. Mittler), University Part Press, Baltimore, 1977.

COMPARISON OF PROGRESS IN SOCIALISATION OF PUPILS RETARDEDIN COGNITIVE DEVELOPMENT IN DIFFERENT MODELS OF

EDUCATIONAL WORK

Summary

Purpose of this work was to investigate the offects of social integration of pupils retarded in cog-nitive development in the usual (regular) conditions of schooling. In the six month time period fourdifferent models of educational treatments were applied on a sample of 68 pupils retarded in cogni-tive dwelopment. For the evaluation od the socialisation effects the AAMD scale of social adapta-tion was used.

Results of the univariate analysis of variance show snnll effects of the expgrimental model of so-cialisation work whh pupils. "Social interaction" was increased a littlo. but not in the desired degree.so that the group in the special condition could be estimsted as rrpre successful in this field. Higherlevel of socialization was achieved in the experimental group in some variables of "independence".ln the second part of the AAMD scale the lowest level of socialization was found in the group in spe-cial conditions, but the groups in the regular conditions have similar results.

ln further investigations the experimental forms of work should be improved. In such a wayhigher levels in socialisation could be expected.

135