studentske novine broj 2 // rujan 2019.studentske novine broj 2 // rujan 2019.

FOTO

:UNSPLASH

.COM

Palača kulture i znanosti, Varšava

UVODNIKFortis Fortuna adiuvat.

Drage brucošice i brucoši, studentice i studenti,

zadovoljstvo mi je predstaviti drugi broj studentskihnovina našeg sveučilišta Libertas te vam u imeStudentskoga zbora i osobno poželjeti dobrodošlicu naMeđunarodno sveučilište Libertas.

Naše se sveučilište širi i razvija prema zahtjevimatržišta rada. Ove godine imamo velik broj upisa te bihsvim brucošima čestitao na odvažnosti. Teško je bitiprvi. Prvi pomiču granice, unose promjene, ja to znamjer sam na pauzi prvi na kavi! Međunarodno sveučilišteLibertas teži odvažnosti i mogu vam reći da ćete ovdje,

osim stručnog znanja, naučiti djelovati, reagirati,stvarati i razmišljati, ali to prije svega morate željeti.Puno vam se nudi ako tražite. Budite redoviti napredavanjima, prvi pomiču granice, ali 70 % obveznihdolazaka nije ono na što sam mislio!

Ove studentske novine osmišljene su upravo kako bivam omogućile da se odvažite pitati, istražiti, aponajprije sudjelovati u aktivnostima našeg sveučilišta.Oni manje odvažni iz ovih će novina saznati odogađajima i prilikama na koja se potom možda odvažedoći.

I za kraj nešto od Tolkiena: „Hrabrost se nalazi naneočekivanim mjestima.” Nadam se da će upravo nekiod vas svoju hrabrost i izazov pronaći u ovimnovinama.

U ime Studentskog zbora,

Vjenceslav Sošić

SADRŽAJ

GLAVNI UREDNIKdoc. dr. sc. Vladimir FilipovićIZVRŠNE UREDNICEJosipa Milić, Dina ZidarevićMARKETINGJulija Krivačić,jkrivacic@libertas.hr

SURADNICIMia Vlatka Čuljak, Igor Horvat, Dalia Hranić,Rina Jakšić, Ivan Keča, Edita Kurtanjek,Antonio Livaić, Dominik Matković, KristijanNikolić, Tija Pasarić, Monika Pavić, LorianaPoropat, Vjenceslav Sošić, Henrika Vilović

DIZAJN I GRAFIČKA PRIPREMADina ZidarevićIZDAVAČLibertas međunarodno sveučilišteTrg J. F. Kennedya 6b, Zagreb

DOGAĐANJA4 Pregled događanja u

akademskoj godini 2018./2019.LIBERTAS SLAVI

8 15 Godina Sveučilišta LibertasISKUSTVA STUDENATA

12 Erasmus u VaršaviRAZGOVORI S PROFESORIMA

14 Intervju s doc. dr. sc.Sonjom Brlečić

SLOBODNO VRIJEME25 Jesenski vodič za dobar provod

KULTURA I KNJIŽEVNOST26 “Sapiens: Kratka povijest

čovječanstva”SVEUČILIŠNO PLANINARENJE

28 Jubilarno 10. sveučilišnoplaninarenje - Uspon na SäuleckSPORT

30 Libertas košarkaška momčad

USPJESI STUDENATA17 Pobjednici Case Study

Competitiona 2019.KOLUMNE

18 Iskustva studenata sastudentskim poslovima

19 Per aspera ad astraANALIZE

20 Kurdsko pitanje22 Sjeverni tok 2 , plinski ratovi i EU

4 Libertas

DOGAĐANJA

GOSTUJUĆA PREDAVANJA▶ 23.listopada 2018.

Održano je predavanje g. NeilaMcMillana, direktora političkihposlova i trgovina u Eurocommerce-uza studente diplomskih studijaMeđunarodni odnosi i diplomacija iMenadžment bankarstva, osiguranja ifinancija.

▶ 08.studenog 2018.

U sklopu kolegija Teorija i praksapregovaranja, održano je gostujućepredavanjeDimitryja Maltseva,prvog tajnika Veleposlanstva RuskeFederacije u Republici Hrvatskoj.

▶ 23. studenog 2018.

Studenti su imali priliku slušatipredavanje guvernera Hrvatskenarodne banke, prof. dr. sc. BorisaVujčića, na temu “Aktualnigospodarski trenutak RepublikeHrvatske“

▶ 16.travnja 2019. (slika 1)

Direktor korporativnih komunikacijaIgor Vukasović i voditeljicamarketinga Iva Ančić Addiko bankestudentima su na zanimljiv načinpredstavili kompleksnost financijskihusluga i pozicioniranje istih udinamičnom digitalnom okruženjudanašnjice.

▶ 06.svibnja 2019.

Predavanje na temu “InterculturalDialogue: Interplay of History andGeography” održao je prof. dr. sc.Rachida Chamoun s LebaneseAmerican Universitya iz Byblosa –Libanon. Prof. Chamoun je i direktorLAU-Louis Cardahi Foundation izByblosa i predsjednik Feničanskekulturne rute pri Vijeću Europe.

▶ 13.svibnja 2019. (slika 2)

Gostujuće predavanje održao je SilvijeTomašević, hrvatski novinar ipublicist koji trenutačno radi i živi uRimu, te dopisnik Večernjeg lista iHrvatske radio televizije iz Italije iVatikana. Gospodin Tomašević održaoje predavanje u sklopu kolegija Turizami mediji gdje je studentima pobližioznačaj kvalitetnog PR-a u industrijiturizma.

▶ 29. svibnja 2019.

Maja Orel Schwarz, zamjenica šefaPredstavništva Europske komisije uZagrebu i voditeljica odjela za političkoizvještavanje, održala je predavanje naSveučilištu Libertas. Tema predavanjaobuhvatila je raznovrsne aspektedjelovanja Predstavništva EK uHrvatskoj, a organizirano je nainicijativu naših studenata.

PREGLED DOGAĐANJA UAKADEMSKOJ GODINI

2018./2019.

Libertas 5

DIPLOMATSKE RADIONICE▶ Veleposlanik Države Izrael, Nj. E.g. Ilan Mor (slika 3)

▶Marijan Kraljević

▶ Veleposlanik Republike Čile, Nj. E.Juan Luis Nilo Valledor

▶ Veleposlanik Ujedinjene KraljevineVelike Britanije i Sjeverne Irske, Nj. E.,gosp. Andrew Dalgleish

▶ Veleposlanik Republike Turske,Nj.E. gosp. Mustafa Babür Hızlan

▶ Veleposlanik Islamske RepublikeIran, Nj. E. Mohammada RezuSadegha (slika 4)

▶ Veleposlanik Savezne RepublikeBrazil, Nj. E. Paulo RobertoCampos Tarrisse da Fontoura

▶ Veleposlanik Republike Francuske,Nj. E. Phillipe Meunier

▶ Veleposlanik Savezne RepublikeNjemačke, Nj. E. dr. Robert Klinke(slika 5)

▶ Veleposlanik Republike Indije, Nj.E.g. Arindam Bagchi

SPORAZUMI O SURADNJI▶ Sporazum o suradnji potpisali surektor Sveučilišta Libertas, prof. dr.sc. Duško Pavlović i dekanEkonomskog fakulteta u Zagrebu,prof. dr. sc. Jurica Pavičić.Sporazumom je definirana suradnja naorganizaciji zajedničkih studijskihprograma, konferencija, razmjenestudenata i profesora te drugihmogućih oblika suradnje.

▶ Libertas međunarodno sveučilište iSveučilište u Zagrebu sklopili suSporazum o suradnji u svrhupromicanja akademske, stručne iznanstvene suradnje na područjima odzajedničkog interesa i koristi za objeinstitucije. Sporazum o suradnjipotpisali su rektor Sveučilišta Libertasprof. dr. sc. Duško Pavlović i rektorSveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc.Damir Boras.

▶ Rektor Sveučilišta Libertas prof. dr.sc. Duško Pavlović s dekanomEkonomskog fakulteta u Osijeku, izv.prof. dr. sc. Borisom Crnkovićem,potpisao je Sporazum o suradnji kojim

je definirana razmjena profesora istudenata dviju visokoškolskihinstitucija, mogućnost organiziranjazajedničkih studijskih programa teorganizaciju zajedničkih konferencija idrugih skupova.

▶ Rektor Sveučilišta Libertas prof.dr.scDuško Pavlović potpisao je Sporazum osuradnji s direktorom Visoke škole zafinancije i računovodstvo FINra izTuzle, dr.sc. Ismetom Kalićem, doc.Sporazum o suradnji potpisan je sasvrhom poticanja akademske suradnje,stručnog i znanstveno – istraživačkograda, poboljšanja studentskogstandarda i unaprjeđenja kvalitetevisokoškolskog obrazovanja.

▶ U okviru delegacije koja je spredsjednikom Republike Indije Nj.ERam Nath Kovindom posjetilaRepubliku Hrvatsku, u našoj zemljiboravio je i rektor Sveučilišta Shobhitprof. Kunwar Shekhar Vijendra.Tom je prilikom s rektorom SveučilištaLibertas prof. dr. sc. DuškomPavlovićem potpisao Sporazum osuradnji dvaju Sveučilišta. (slika 6)

6 Libertas

DOGAĐANJA

USPJESI STUDENATA▶ Studenti treće godine studijaMeđunarodnih odnosa uDubrovniku, održali su prezentacijeprojekata iz kolegija Europska unija uuredu uprave tvrtke wpd Adria,regionalne podružnice njemačkogwpd-a, giganta u područjuobnovljivih izvora energije.

▶ Nakon što se proljetos okitiobroncom na Europskom prvenstvu uKazanu u Rusiji, što je bio njegovnajveći uspjeh u dosadašnjojsportskoj karijeri (podsjetimo,hrvatska reprezentacija teakwondoaosvojila je čak 8 medalja na istom EP-u čime je postigla povijesni rezultat),kolegaDeni Andrun Razić jeuporno nastavio s pripremama zajesenska natjecanja. 23. rujna 2018. uBejrutu u Libanonu Deni se borio na“Beirut Open 2018” međunarodnomturniru G1 i u Hrvatsku se vraćaokićen srebrom, a već 10. studenog2018. u zagrebačkom Domu sportovanastupa na “24th Zagreb CroatiaOpen”, jakom međunarodnomnatjecanju sa statusom G1 kategorije iosvaja treće mjesto!

▶ Studenti Sveučilišta Libertasdobitnici STEM stipendija

Ministarstvo znanosti iobrazovanja Republike Hrvatske oveakademske godine dodijelilo je 3.400izravnih državnih stipendija zaredovite studente koji su upisani navisoka učilišta u Hrvatskoj napreddiplomske sveučilišne,integrirane preddiplomske idiplomske sveučilišne ipreddiplomske stručne studije uSTEM područjima znanosti. STEMpodručja znanosti ubrajaju studijskeprograme u biotehničkom,tehničkom, biomedicinskom,prirodnom te interdisciplinarnompodručju znanosti te studijskeprograme kojima se stječeakademski, odnosno stručni nazivprvostupnik informatike, poslovneinformatike, informacijskih znanosti iinformatologije. Među dobitnicimaSTEM stipendija nalaze se i dvojestudenata Libertasa, a to suMartinaIlić iDanijel Papić, oboje studentisveučilišnog preddiplomskogstudija Fizioterapija na Fakultetumedicinskih znanosti.

“Na prijavu za sudjelovanje uprogramu STEM stipendijaprvenstveno me je privuklo dadokažemo da i studenti SveučilištaLibertas mogu stati uz bokstudentima biomedicine i zdravstva.

Svakako sam zahvalna kolegama izCentra za karijere koji su uvidjelimoj potencijal i uputio me naotvoreni natječaj za stipendiju. Ovastipendija omogućit će mi daljnjeulaganje u sebe i u svojeobrazovanje. Motivacija je dalje zauspješnost jer dokazuje da se svakiuloženi trud isplati na kraju.” kažekolegica Martina.

„Novi sam student jedinogsveučilišnog smjera Fizioterapije kojise izvodi na Sveučilištu Libertas, a uzto sam i profesionalni sportaš.Prijavio sam se na STEM stipendijutemeljem prethodnog uspjehapostignutog u srednjoj školi i naispitima državne mature. Drago mije što sam ponosni stipendistMinistarstva, te će mi navedeni iznosuvelike pomoći u pokrivanju dijelatroškova studiranja i svakako će midati dodatnu motivaciju zapostizanje što boljeg uspjeha kakobih i sljedeće godine, na temeljuocjena, mogao konkurirati zastipendiju.” rekao je kolega Danijel.

▶ Bivša studentica Libertasaizabrana za predsjednicuSavjeta mladih GradaDubrovnika

Na sjednici Savjeta mladih GradaDubrovnika održanoj danas ugradskoj vijećnici, članovi Savjetamladih Grada Dubrovnika za svoju supredsjednicu jednoglasno izabraliTeu Lenz, a za zamjenicupredsjednice Paolu Šutić, obje bivšestudentice Libertas međunarodnogsveučilišta

▶ Profesorica i bivša studenticaLibertasa dobitnice prestižnenagrade Utjecajne žene 2019

U organizaciji Mreže hrvatskih žena,već je četvrtu godinu zaredomodržana međunarodna konferencija‘Napredak žena, napredak ekonomije– ostvari potencijal’, te su dodijeljene

Libertas 7

nagrade Utjecajnim hrvatskimženama i Budućim lidericama. Velikanam je čast i zadovoljstvo istaknuti dasu i dvije dobitnice nagrade članiceLibertasove zajednice, odnosnoprofesorica doc.dr.sc.prim.Spomenka Tomek Roksandić, dr.med. koja je primila nagradu zaznanost i bivša studentica dr. sc.Hedda Martina Šola, koja jeprimila nagradu za vodstvo iinovacije.

▶ Studenti Libertasa osvojili1.mjesto na Case StudyCompetition 2019.!

Case Study Competition je vodećeregionalno natjecanje u rješavanjustvarnih poslovnih slučajeva s kojimse neko poduzeće susrelo ili predviđada će se susresti, a namijenjeno jestudentima različitih interesa. Ovegodine, prvo mjesto odlazi u rukestudenata LibertasaDobrivojaDakića, Gustava Hercega,Dominika Mandarića iKarlaOsmana koji su oduševili svojominovativnom idejom za studiju slučajaPrivredne banke Zagreb, a kolegaDominik Mandarić iKarloOsman su zajedno s kolegicom saSveučilišta u Osijeku osvojili jošjedno prvo mjesto za studiju slučajaL’Oreal. (više o tome na str. 17)

KONFERENCIJE▶ 09.listopada 2018.

U prostorijama Libertasmeđunarodnog sveučilišta održanameđunarodna konferencija “ThePhoenicians' Route: BetweenTourism and Inter-culturalDialogue".

▶ 06.prosinca 2018.

Na Libertas međunarodnomsveučilištu održana je konferencijaZagreb Forum III “EnergySecurity andWestern Balkan” uorganizaciji Centra za međunarodne

studije, te pod visokimpokroviteljstvom Grada Zagreba.

▶ 07.prosinca 2018.

U prostorijama Libertasmeđunarodnog sveučilišta održana jemeđunarodnakonferencija „Migracije iidentitet: kultura, ekonomija,država” u organizaciji Instituta zamigracije i narodnosti.

▶ 25.ožujka 2019.

Održana je konferencija ZagrebForum IV “The role of China inSouth East Europe – Initiative16 plus 1 and chances ofcooperation in theWesternBalkan”. Konferencija je održana uorganizaciji Sveučilišta Libertas iCentra za međunarodne studije tepod pokroviteljstvom Grada Zagreba.Konferencija je održana sa svrhompromicanja poslovnih odnosa Kine i16 zemalja srednje i istočne Europe.

RADIONICE STUDENTSKOGZBORA▶ Održana radionica WholeBrain – Što i gdje su mojipotencijali?

Radionicu je održala doc. dr. sc.Marinela Dropulić Ružić,znanstvenica, poduzetnica – vlasnicapoduzeća Meraklis i stručnjakinja zaodrživi razvoj ljudskih potencijala.Studentima je pobližena metodaWhole Brain koja se koristi priprofesionalnom usmjeravanju, aučinkovita je zbog svojejednostavnosti i originalnosti.

▶ Održana radionicaBlockchain – osnovni pojmovi iprimjene

Radionicu je održao gospodin

Kristijan Lenac s Tehničkogfakulteta u Rijeci koji je studnetimapribližio temelje tehnologije lanacablokova čiji je cilj pružanje osnovnogznanja o blockchainu i svojstvimakoja ga čine interesantnim i zbogkojih je važan te osvrti i na trenutnaograničenja javnih lanaca blokova.

USPJESI PROFESORA▶ četvrtak 30.svibnja 2019.

održano je javno predstavljanjeknjige doc. dr. sc. DavoraPerkova “Upravljanje promjenamau poslovnoj organizaciji digitalnogdoba”.Predstavljanje ove knjige imajoš veći značaj budući da se održalo ugodini obilježavanja jubilarnog 15.rođendana Libertas međunarodnogsveučilišta.

▶ Prof. emeritus Ana Stavljenić-Rukavina primila je nagradu zaživotno djelo koje joj je dodijeljeno odstrane Hrvatske komore medicinskihbiokemičara. Nagradu je primila kaopriznanje za izniman trud uložen urad Komore od osnivanja pa sve dodanas. Prof.Stavljenić-Rukavinajedna je od osnivača Hrvatskekomore medicinskih biotehničara, teje obnašala funkciju predsjednicekomore čak tri mandata. Tijekomsvog rada u Komori, sudjelovala je udonošenju Zakona o medicinskojbiokemijskoj djelatnosti, koji se vežena Zakon o zdravstvenoj zaštiti.

8 Libertas

LIBERTAS SLAVI

OD VISOKE POSLOVNE ŠKOLE DOMEĐUNARODNOG SVEUČILIŠTAOsnivač Libertasamr. sc. Gojko Ostojić priznati jegospodarstvenik i poduzetnik čije je iskustvo uposlovnom svijetu bilo presudno za stvaranje današnjegSveučilišta. On je uvidio potrebu za stvaranjem visokogučilišta koje, za razliku od svih ostalih, naglasak stavljana razvoj pojedinca i praktičnu primjenu njegovih znanjau trgovini, bankarstvu, financijama i osiguranju. Samateorija jednostavno nije bila dovoljna za za uspjeh nakompetitivnom tržištu. Zbog toga je 2004. godineosnovao Visoku poslovnu školu Libertas, gdje je okupionajveće stručnjake iz navedenih područja, koji od tada idanas svoje znanje prenose na suvremen i inovativannačin, blizak studentu i usaglašen s potrebama globalnoggospodarstva i ekonomije.

Malo je tko mogao predvidjeti ovakav uspjeh današnjegSveučilišta Libertas, no prof. emeritus dr. sc. IvoAndrijanić (na slici desno) jedan je od onih koji je odpočetka vjerovao u njegov potencijal. Upravo je on prije15 godina napravio prvu studiju o nastavnom planu i

programu Visoke poslovne škole Libertas, te 2004.godine postao njezin prvi dekan.

Pet godina kasnije otvorena je i Visokav poslovna škola uSamoboru, zatim 2010. godine i u Kutini. U lipnju 2013.godine slijedi ključna promjena, potaknuta strateškimpartnerstvom s Međunarodnim sveučilištem uDubrovniku (DIU). Dvije institucije spajaju se u DIULibertas međunarodno sveučilište, koje postaje prva ijedina privatna visokoobrazovna institucija u Hrvatskojna kojoj je moguće studirati na svim stručnim i

Z ajednica Sveučilišta Libertas svake je godine sve veća, a postignuća naših studenata iprofesora rastu iz semestra u semestar. Zato nam je i prvih 15 godina prošlo kao u trenu!Dok nove snage pristižu, trenutni studenti uspješno ispunjavaju svoje akademske obveze, a

naši ponosni alumni i dalje aktivno pridonose radu Sveučilišta, sa zadovoljstvom se prisjećamo svihdogađaja koji su obilježili naših prvih 15 godina djelovanja.

15 GODINASVEUČILIŠTALIBERTAS

Libertas 9

sveučilišnim razinama, uključujući i doktorske studije.2016. godine nastaje i današnje Libertas međunarodnosveučilište, na čelu kojeg je rektor prof. dr. sc. DuškoPavlović.

Primarni princip Libertasa od početka je bio taj da sesvakom studentu pristupa osobno, a veliku važnoststavlja se na praksu i primjenu naučenog. Zbog toga je2017. u Zagrebu otvoren luksuzni hotel Le Premier.Smješten u palači koju je 1923. godine izgradio hrvatskiarhitekt Lav Kalda i koja nosi oznaku spomenika kulture,a studentima Libertasa daje priliku da iz prve rukedožive funkcioniranje svih dijelova poslovanja hotela spet zvjezdica, te u njemu aktivno sudjeluju.

KLJUČNE SURADNJE S VISOKOŠKOLSKIM IZNANSTVENIM INSTITUCIJAMAKako bi svojim studentima osiguralo poduku najboljihhrvatskih i svjetskih stručnjaka, Sveučilište Libertasostvaruje bilateralne kontakte s drugim visokoškolskimustanovama i institucijama, kako u Hrvatskoj, tako i usvijetu. Suradnja se ostvaruje kroz razmjenu studenata ipredavačkog osoblja, kao i zajednički rad nadogovorenim temama, te zajedničke publikacije. Tako su2016. godine potpisana tri takva sporazuma; sHrvatskim olimpijskim odborom, Hrvatskomgospodarskom komorom i KB Dubrava. Sporazumom sKB Dubrava omogućeno je izvođenje preddiplomskogsveučilišnog studija Fizioterapija uz pomoć ovemedicinske ustanove, čim je studij dobio dodatnupraktičnu komponentu.

2018. godine potpisan je i Sporazum o suradnji sčasopisom Suvremena trgovina, kojim je definiranazajednička aktivnost na poboljšanju znanja o zbivanjimau trgovinskoj djelatnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. TimSporazumom Libertas je postao akademski pokroviteljkonferencija koje organizira Suvremena trgovina, uz

aktivno sudjelovanje studenata i profesora diplomskogstručnog studija Menadžment unutarnje i međunarodnetrgovine. Iste godine dogovorena je i suradnja sEkonomskim fakultetom, te je potpisan Tripartitnisporazum o suradnji s Nastavnim zavodom za javnozdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Agencijom za kvalitetui akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Njime sedefinira znanstvena i stručna suradnja u svrsi održivograzvoja gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti uHrvatskoj, a uključuje brojna istraživanja, teobjavljivanje znanstvenih i stručnih članaka, te drugihaktivnosti u svrhu promicanja struke.

PODRŠKA GOSPODARSKIH INSTITUCIJASvaki student se nakon završenog obrazovanja želizaposliti u uspješnoj kompaniji, a s takvima SveučilišteLibertas surađuje i tijekom školovanja. Partneri koji izprve ruke mogu pružiti uvid u praktičnu stranuposlovanja prate studente Libertasa kroz čitavo visokoobrazovanje, a mnogi se kod istih i zaposle. Uspješnostovakvog modela potvrđuje i činjenica da se 95%studenata Libertasa zaposli odmah nakon završenogškolovanja. Privredna banka Zagreb, Bluesunhotels&resorts, Hamag Bicro i Plinacro samo su neki odpartnera čija stručnost i iskustvo pruža dodatnudimenziju obrazovanju na Sveučilištu Libertas.

RAZVOJ I EVOLUCIJA LIBERTASOVIHSTUDIJSKIH PROGRAMAPrilikom svog osnivanja 2004. godine Visoka poslovnaškola Libertas u ponudi je imala preddiplomski stručnistudij Poslovne ekonomije, specijalistički stručni studijMenadžmenta unutarnje i međunarodne trgovine, teMenadžment financija, osiguranja i bankarstva. Osamgodina kasnije otvara se i preddiplomski stručni studijTurističkog i hotelskog menadžmenta, koji 2017. godinedoživljava promjene koji doprinose njegovoj kvaliteti iširini obrazovanja. Uvedeno je više stručne prakse, te suuvedeni moduli izborom kojih studenti mogu usmjeritisvoje obrazovanje u željenom smjeru. Iz istog je razlogaizmijenjen i studij Menadžment unutarnje imeđunarodne trgovine, koji danas odgovara potrebamazahtjevnog tržišta i suvremenog društva u globalnomokruženju.

Veliko širenje svoje ponude studijskih programa Libertasdoživljava 2013. godine, kada se uvode studiji vezani zasport, glumu, diplomaciju i međunarodno poslovanje.

10 Libertas

LIBERTAS SLAVI

2014. godine započinje nastava na novompreddiplomskom stručnom studiju Menadžmentposlovne sigurnosti, jedinim takvim programom u RH,nastalim u suradnji s privatnom institucijom SigurnostEduca, a čiji program obrazuje stručnjake za poslovnusigurnost i zaštitu poslovanja ponajprije u gospodarstvu,ali i za druge djelatnosti. Samo godinu dana kasnije, usuradnji sa Sveučilištem u Zadru svečano je otvorenposlijediplomski doktorski studij Međunarodni odnosikao prvi i jedini u Hrvatskoj koji kroz ekonomske ipolitičke aspekte proučava međunarodne odnose,procese globalizacije i međunarodnog poslovanja krozdimenzije Europske unije. Ubrzo nakon njega uvodi se sei Menadžment kvalitete u zdravstvu, te studijFizioterapije. Danas su svi ponuđeni studiji iznimnotraženi zbog svoje prepoznatljivosti pri izvođenjunastave, te brojnih prilika za praktično usavršavanje naodabranom polju. Sredinom 2018. obranjena je i prvadoktorska disertacija doktorskog studija Međunarodniodnosi, pod mentorstvom doc. dr. sc. VladimiraFilipovića.

CJELOŽIVOTNIM OBRAZOVANJEM OD KINEDO HRVATSKE

Neprestanim ulaganjem u vlastito obrazovanjeosiguravamo konkurentnost na današnjem tržištu rada.Zbog toga je cjeloživotno obrazovanje iznimno važno bezobzira radi li se o usavršavanju ili prekvalifikaciji.Programi cjeloživotnog obrazovanja Sveučilišta Libertasnude se na području turizma, medicine, financija istranih jezika. Kontinuirano se provodi i nekolikoverificiranih programa poput seminara za voditeljaposlovnice u turističkim agencijama i seminar za

turističke vodiče koje je dosad uspješno prošlo nekolikostotina polaznika. Među njima su i 31 kineskihturističkih vodiča grada Zagreba, čija promocija je bila iprilika za predstavljanje osnivanja Udruge kineskogturizma na Balkanu, te Udruge turističkih vodiča nakineskom jeziku.

Svoj certifikat o uspješnom završetku obrazovanja dobilaje i prva generacija polaznika seminara Cost-Benefitanaliza (CBA) za EU projekte. Ovo je prvi certificiraniseminar u Hrvatskoj koji nudi potpuno osposobljavanjeza provođenje ove analize.

CENTAR ZA KARIJERE I URED ZAMEĐUNARODNU SURADNJU KAO RJEŠENJEZA SVE NEDOUMICEKada se nađu pred maturom, mnogi maturanti još uvijeknisu odabrali kako ni gdje će nastaviti svoj akademskiput. Taj ispit zrelosti za neke se pokaže presudan, jer utom trenutku moraju odabrati put kojeg bi trebalislijediti veliki dio svog života. Zbog toga je 2014. godineosnovan Libertasov Centar za karijere. Već pri krajusrednjoškolskog školovanja učenici su pozvanida posjete ovaj Centar, te uzsavjetovanje stručnih osoba potraženajbolje rješenje za svoje mogućnosti iambicije. Budućim studentima naraspolaganju su kreativne radionicei besplatne pripreme za državnumaturu, kao i mogućnostapliciranja nastipendijski fondSveučilišta. Stručnjaci izCZK posvećeni su ipraćenju razvojapostojećih studenata, te impomažu prilikom suradnje sgospodarskim subjektima iLibertasovim partnerima.CZK organizira i brojne seminarekao i terensku nastavu, aodgovoran je i zagostovanjauglednihpredavača izgospodarskog,akademskog ipolitičkog života.

Libertas 11

Libertasovim studentima na raspolaganju je i iskustvorazmjene, s prilikom da studiranju i žive u drugoj državi,pri čemu im pomaže Ured za međunarodnu suradnju.Važno je istaknuti Erasmus+, program EU zaobrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje2014. – 2020. u kojem su dosad sudjelovali brojniLibertasovi studenti i nastavno osoblje. Preduvjet zaprovođenje ovog programa je ERASMUS povelja zavisoko obrazovanje, koju je Agencija za mobilnost iprograme EU dodijelila Sveučilištu Libertas.

ZNANSTVENO I STRUČNO USAVRŠAVANJEPREDUVJET ZA AKADEMSKI RAZVOJSudjelovanjem na brojnim aktivnostima i organizacijomkonferencija Sveučilište Libertas proaktivno sudjeluje uakademskoj zajednici. 2016. godine upravo je naLibertasu održana TAD Conference, međunarodnakonferencija za turizam i razvoj, s naglaskom na urbanookruženje. U suradnji s fakultetima iz Slovenije i Srbije,na konferenciji se pričalo o prostorno-ekološkim,geopolitičkim, sigurnosnim, te sociokulturološkim i

psihološkim aspektima urbanog turizma, kao i njegovommarketingu i brendingu.

2018. Libertas je organizirao znanstveni skup„Physiotherapie Croatica 2018“, zajedno s Hrvatskimzborom fizioterapeuta, kao i „XI. konferenciju euro-mediteranskog interkulturnog dijaloga na Feničanskojruti“. U partnerstvu s Arheološkim muzejom u Zagrebu,te uz podršku TZ grada Zagreba, TZ Zagrebačke županijei Ministarstva turizma RH, po prvi put u Hrvatskojodržana je i Glavna skupština Feničanske rute – kulturnerute Vijeća Europe. Upravo je Libertas zaslužan što je iHrvatska od 2017. godine jedna od članica ove Rute,među 80 gradova i 18 mediteranskih zemalja, na trikontinenta, a sve u svrhu promoviranja arheološkogturizma.

Krajem 2018. na Libertasu se raspravljalo i osuvremenim međunarodnim odnosima i energetskojsigurnosti na zapadnom Balkanu. Zagreb Forum III„Energy Security and Western Balkan“ konferencijuorganizirao je Centar za međunarodne studije, podvisokim pokroviteljstvom Grada Zagreba, uz visoke gostepoput ambasadora Ruske Federacije u RH, AnvaraAzimova.

U proteklih 15 godina Međunarodno SveučilišteLibertas napravilo je značajan iskorak uvlastitom razvoju, ali i u podizanju kvalitetevisokog obrazovanja u Hrvatskoj, čemu svjedočebrojna priznanja i uspjesi sadašnjih i bivših

studenata i nastavnog osoblja. No volimoreći da je to tek naših prvih 15 – možemo i

hoćemomnogo više jer zanas granice ne postoje!

ILUSTRA

CIJA:VECTEEZY.CO

M

12 Libertas

ISKUSTVA STUDENATA

ERASMUS UVARŠAVIRAZGOVARALA Rina Jakšić

Mia Čičak, studentica treće godine preddiplomskogstudija Međunarodnih odnosa provela je jedansemestar na studijskoj mobilnosti u okviru Erasmus+programa na sveučilištu Spoleczna Akademia Nauku Varšavi u Poljskoj.

U nastavku možete pročitati što je Miju potaknulo narazmjenu, kakva su njezina iskustva i dojmovi te što bipreporučila kolegama koji razmišljaju o prijavi naErasmus+ natječaj.

Što Vas je potaknulo na studiranje izvanHrvatske i prijavu na Erasmus+ razmjenu?

Erasmus+ vidjela sam kao idealnu priliku da na kratkovrijeme osjetim kako je studirati vani. Budući da sam izZagreba i živim s roditeljima, htjela sam vidjeti kako jebiti sama i samostalna te uz to dobiti pravo studenskoiskustvo.

Koje su Vaše preporuke pri odabiru države isveučilišta koje bi svaki student trebao imati naumu (na koji način birati sveučilište, koja razinaznanja engleskog jezika je potrebna i slično)?

Nemam nikakve specifične preporuke jer smatram da ćebilo koji odabir biti dobar odabir. Jedino što studenttreba odlučiti je u koju zemlju bi htio/htjela otići, a zaostalo će se uspješno pobrinuti Ured za međunarodnusuradnju. Što se tiče znanja engleskog jezika, smatramda je to dosta važan aspekt. Osobno mi je dobro znanjeengleskog jezika osiguralo bolje snalaženje i vrlo dobreocjene. S druge strane, imala sam cimere i kolege s faksakojima engleski nije bio baš najbolji, ali ih to nijespriječilo u odlasku na Erasmus+. Iako su se na nekimpodručjima zbog tog neznanja malo više pomučili, nakraju ovog iskustva im se govor poboljšao, te i zbog togapreporučam odlazak.

Koliko se razlikuje studiranje u Hrvatskoj odonog u stranoj državi, primjerice u onoj u kojoj

FOTO

:PRIVATN

IALBUM

ste Vi boravili (kakvi su profesori, na koji načinse rješavaju ispiti i slično)?

Razlika postoji, ali u mojem iskustvu nije bila drastična.Okruženi ste studentima iz cijelog svijeta što je jakozanimljivo. Profesori su vrlo dobri prema erasmusstudentima te nam dopuštaju da potpuno proživimo toiskustvo tako da nam dopuštaju da povremenoizostajemo. Sa druge strane zadatke koje nam dajumoramo ispuniti bez obzira na to što smo erasmusovci.Profesori na fakultetu koji sam ja pohađali bili su dobrite sam neke predmete prošla polaganjem ispita, a nekeputem praktičnih radovima i prezentacijama.

Koja su bila Vaša očekivanja prije samog odlaskana razmjenu?

Očekivala sam da ću se dobro snaći u samostalnomživotu, da ću upoznati ljude iz cijelog svijeta, usavršitiengleski i proživjeti novo i specifično iskustvo.

Koliko ste se brzo snašli i prilagodili životu ustranoj državi te što Vas je posebno dojmilo?

Trebalo mi je oko mjesec i pol dana da se potpunoprilagodim. Nakon toga sam se skroz samostalno moglasnalaziti po gradu, riješila sve potrebne financije, naučilakako fakultet funkcionira i upoznala nove ljude. Posebnome se dojmio moj stan. Imala sam veliku sreću sodabirom stana jer je bio na odličnoj lokaciji, lijepouređen te su mi svi cimeri bili odlični, od svih ljudi kojesam tamo upoznala oni su mi se najviše svidjeli.

Jeste li u kontaktu s ostalim kolegama koje steupoznali tamo?

S nekima jesam, a s nekima nisam. Svi se imamo naInstagramu te nam je to zapravo glavni izvorkomunikacije. Ostala sam u kontaktu s dvjema curama izPortugala koje sam upoznala na Erasmusovim eventima isa cimerima. Ovog proljeća jedan je od cimera izŠpanjolske došao u Hrvatsku, a druga cimerica, takođeriz Španjolske, planira dolazak ovdje.

Kako ste se snašli s financijama, od smještaja,hrane, pa do javnog prijevoza i zabave?

Stipendija koja se dobije od Erasmusa je pomogla,međutim potrebno je imati i svoje novce.

Što biste izdvojili kao najbolje iskustvo naErasmusu? Planirate li ponovno ići na Erasmus?Ako planirate, gdje biste voljeli ići?

Najbolje iskustvo mi je bilo putovanje u Berlin s ljudimakoje sam upoznala na Erasmusu. Voljela bi ponovno otićina Erasmus u Englesku ili u Portugal.

Koliko Vam je pomogao Ured za međunarodnusuradnju Sveučilišta Libertas?

Puno su mi pomogli što se tiče cjelokupne organizacije ipitanja koje sam imala prije i za vrijeme same razmjene.

Što biste poručili studentima Libertasa kojirazmišljaju putovati u sklopu programaErasmus+?

Preporučila bih im da se odvaže i odu na razmjenu.Erasmus je jedno jako lijepo životno iskustvo kojenemaju svi mogućnost iskusiti, stoga ako im se pružiprilika neka je svakako prihvate.

U programu Erasmus+ mogu sudjelovati studenti,nastavno i nenastavno osoblje. Kako bi mogli studirati uinozemstvu u okviru programa Erasmus+, morate bitiregistrirani u ustanovi visokog obrazovanja i upisani ustudije koji završavaju priznatom diplomom. Listaustanova s kojima je Sveučilište Libertas potpisalomeđuinstitucijski sporazum može se pronaći na stranicinašeg Ureda za međunarodnu suradnju. Ukoliko imatebilo kakvih pitanja ili ste zainteresirani za programErasmus +, možete se obratiti našem Uredu zameđunarodnu suradnju. Nadamo se da će vas intervju sMijom potaknuti na korištenje tih europskihmogućnosti.

14 Libertas

RAZGOVORI S PROFESORIMA

INTERVJU SPROFESORICOMPRIPREMILA Henrika Vilović

Ž eleći doznati nešto više o našim profesorima,njihovim osobnim željama, preferencijama,profesionalnim opredjeljenjima, kao i njihovo

mišljenjo o važnim pitanjima iz domene njihovastručnog rada, u ovom broju studentskih novinaobratili smo se s osobnim i stručnim pitanjima doc. dr.sc. Sonji Brlečić Valčić. Kao profesorica na Libertasusa širokim profesionalnim i akademskim iskustvom iznanjem, studentima nastoji prenijeti i približitikompleksnost ekonomskih teorija i problema, s čime sesvakodnevno susrećemo. Svojim predavanjimapridonosi poboljšanju financijske i ekonomskepismenosti studenata na Libertasu.

Kada ste se i zašto odlučili baviti ekonomijom?

Zapravo, ispalo je sasvim slučajno.

Naime, oduvijek sam željela biti profesorica, a nakonsrednje škole htjela sam upisati psihologiju. Međutim,moji roditelji za to tada nisu imali razumijevanja, većsam prema njihovoj želji morala upisati pravo. Nikadasebe baš nisam vidjela u ulozi pravnice (iako često radimposlove vezane uz tu struku i moram priznati da mi todobro ide) pa sam naknadno sama izabrala ekonomiju iškolovala se u tom smjeru do najvišeg akademskogstupnja.

Nisam požalila, jer ekonomija je "životna" i odraz jesvega što se u nekom trenutku događa u društvima.

Čime biste se bavili da niste profesorica?

Istraživanjem i razvojem.

Imala bih svoje poduzeće u kojemu bih s izrazitotalentiranim i vrijednim mladim ljudima željnim učenja inapretka, pomoću algoritama umjetne inteligencijerazvijala modele koji mogu pomoći poduzetnicima urazvoju njihovog poslovanja.

Zapravo, to radim i sada. I ne vjerujem da i dalje ne bibila profesorica – možda kao vanjski suradnik na nekomfakultetu. Konkretnije, ne biti profesorica nije neki, zamene vjerojatni scenarij, možda eventualna zamjenaprioriteta.

Koje je Vaše mišljenje o općoj financijskojpismenosti mladih u Republici Hrvatskoj?

Rezultati istraživanja iz 2016. koje je provela agencija sIpsos d.o.o., prema metodologiji OECD-a, a objavili HNBi HANFA, ocijenili su financijsku pismenost u Hrvatskojsa 11,7 od mogućih 21 bodova. Prema istom istraživanjunajnižu pismenost imali su mlađi od 19 godina (9,3), anajvišu oni višeg i visokog obrazovanja (12,8), te građanis prihodima kućanstva većim od 6.250 kn (12,8) kao i oniiz gradova s više od 100 000 stanovnika (13,1).

Libertas 15

Prepoznajući iz izloženog vidljivu strukturu ovogproblema, neke su visokoobrazovne institucije povuklesredstva iz EU fondova i krenule s opismenjavanjemzainteresiranih skupina ljudi u tom pogledu.

Isto tako, napokon se razmišlja i unutar obrazovnihprograma u osnovnim i srednjim školama krenuti saovakvim programima u okviru redovnog kurikuluma. Ibanke su se sve više počele uključivati u ovakve projekte.Sve zajedno po mommišljenju i dalje nedovoljno.

Koji bi bio Vaš savjet, kako da mladi poboljšajusvoje znanje na području financijske pismenostii odgovornosti?

Mladi danas imaju na raspolaganju raznovrsne načine upogledu edukacija iz bilo kojeg područja, pa tako iosobnih financija. Sami moraju prepoznati važnostovakvih znanja, jer će im o tome ovisiti puno toga uživotu. Dakle, to je jedno od krucijalnih životnih znanja.

Sveučilište Libertas jedno je od rijetkih koje u okvirusvojih programa nudi predmet Osobne financije.Svakako se razmišlja, s obzirom na prepoznati problem, iuvođenje raznih radionica i edukacija na tu temu uokviru neformalnog obrazovanja, odnosno u okviruCentra za cjeloživotno učenje.

Savjetujem mladima da ozbiljno shvate potrebuadekvatne edukacije u tom pogledu.

Ako pođemo od teze da je kapitalizam i dalje ukrizi kao što dosta znanstvenika i teoretičarasmatra, postavlja se pitanje postoje li mjere zarazrješenje te krize, te kakva su predviđanjanovih recesijskih tokova? Što predviđaekonomska znanost za izlazak iz te krize?

Od 2011. godine definiran je pojam "financijskog trenja",odnosno kraka između prinosa primatelja financijskogkapitala (u konačnici, potrošača) i troškova kapitala kojeplaćaju poduzeća i potrošači koji koriste kapital, kaoključni pojam kod praćenja izloženosti i otpornosti nanove krize i poremećaje.

Za svaku je ekonomiju stoga bitno pronaći adekvatanmodel za mjerenje i analizu utjecaja financijskog trenjana rast i razvoj, te sukladno tome u što kraćem rokuodgovoriti na izazove kao što su:

- pristup kapitalu, struktura kapitala i financiranjepoduzeća,

- frekvencije poslovnih ciklusa,

- sinkronizacija poslovnih ciklusa unutar monetarnihunija,

- važnost međubankarskih odnosa i financijskog razvojau promjenama poslovnih ciklusa,

- povezanost kontrole kapitala i financijskog trenja (umalim otvorenim ekonomijama),

- testiranje prihvatljivosti granice kreditiranja poduzeća,

- odnos ljudskog i financijskog kapitala,

- nefleksibilnost plaća radnika i utjecaj te nefleksibilnostina nezaposlenost,

- utjecaj financijskog trenja na trgovinski kolaps imeđunarodnu trgovinu unutar pojedinih poslovnihciklusa,

- odnos fiskalne politike i financijskog trenja te njihoveimplikacije na kapital poduzeća,

- odnos optimalnih politika razvoja i financijskog trenja,

- utjecaj monetarne politike unutar kreditnog trenja iutjecaj na akumulaciju kapitala pa i

- ekonomski značaj financijske pismenosti.

Prepoznajući važnost navedenog, financijsko trenje jepredmet jednog internog znanstveno - istraživačkogprojekta na Libertasu.

Imate li neispunjenih želja u životu?

Tko nema?

Želje su dio našeg odrastanja i razvoja kroz život.Sukladno tome mijenjaju se i prioriteti koje si na tomputovanju postavljamo. Bitno je, što je moguće ranije,pronaći nešto što nas ispunjava i čini sretnim. Najbolje jeda to bude posao koji radite, ali može biti i neki hobi ilinešto drugo.

Smatram da se čovjek do kraja života mora razvijati uintelektualnom i duhovnom smislu. U tom smjeru trebapostavljati i usmjeravati želje.

Gdje se vidite za pet godina?

Mislim da sam već odgovorila na ovo pitanje. Ja samsebe pronašla u potpunosti i u tom smjeru se mislimdalje razvijati.

Što smatrate svojim vrlinama, a što manama uposlovnom okruženju kao profesorica?

Mislim da sam prema svojim kolegama, suradnicima istudentima uvijek pristupačna, konkretna i iskrena(nikad nemam neke skrivene i loše namjere). Tosmatram svojom vrlinom u trenutnom poslovnomokruženju. Mana je ta što za sve ono što želim napravitisvaki dan traje oko 24 sata premalo (48 sati bi bilooptimalno trajanje dana za mene).

16 Libertas

RAZGOVORI S PRFESORIMA

Kakav je položaj Europske unije u svjetskojekonomiji u suvremenom ekonomskom ipolitičkom okruženju?

EU kao najveće svjetsko gospodarstvo s više od 20 %svjetskog BDP-a (oko oko 15 bilijuna EUR) karakteriziraotvorenost tržišta. Ta se otvorenost smatra njenomnajvećom prednošću. S izuzetno visokim vrijednostimaizvoza i uvoza roba i usluga EU zauzima središnju uloguu oblikovanju globalnog trgovinskog sustava.

Nakon posljednje svjetske financijske krize pokazalo seda EU ima jaču otpornost i brže se oporavlja od drugihgospodarstava kao što su primjerice Japan ili SAD.

Zbog svega navedenog možemo zaključiti da ima dobarpoložaj. Kakav će on biti u budućnosti (pa i skorijoj) sobzirom na sve brži tehnološki razvoj i upotrebuinformacijske tehnologije teško je sa sigurnošćupredvidjeti.

Smatrate li da se gospodarstvo Hrvatske razvijadovoljno brzo i učinkovito? Gdje se griješi i kojapoboljšanja bi bila moguća za budući razvoj?

Ne. I dalje smo previše ovisni o turizmu, a premaloulažemo u industriju koja se bazira na tehnološkomnapretku te usluge bazirane na informacijskojtehnologiji. Za to je potrebno puno više ulagati uistraživanje i razvoj (na začelju smo EU), školovati višedoktora znanosti i stvarati više prilika za njih da rade ugospodarstvu te jače povezati fakultete, institute igospodarstvo. Bez toga nema ni opstanka, a kamolirazvoja gospodarstva u vremenu u kojem živimo.

Njemačka i Italija, naši vodeći vanjskotrgovinskipartneri, na rubu su nove recesije koja bi moglautjecati i na Hrvatsku. Iz tog razloga, Hrvatskatreba pripremiti strategiju za moguću novukrizu, poduzeća trebaju biti opreznija napodručjima investiranja i zapošljavanja.Rješenje se vidi u disperziranju poslovanja naraznim tržištima kako bi se ograničiloprelijevanje negativnih učinaka samo s jednogtržišta na poslovanje naših kompanija. Koji jeVaš stav o tome?

Strategiju? Izgubili smo više od 20 godina u "tranziciji",a osnovni problem nismo uspjeli riješiti. Učinkovitiji i poobimu značajno manji javni sektor je naš problem. A tekbi onda mogli rješavati problem koji sam spomenulaodn. onaj financijskog trenja i ovaj u prethodnompitanju. Naša ekonomija je vrlo krhka i na žalost

podložna svakom i najmanjem poremećaju iz okoline. Aporemećaja će u skoroj budućnosti biti sve više.Otpornost na njih i brzina prilagodbe biti će najveći adutne samo u razvoju već i opstanku bilo koje ekonomije.Pod ovim uvjetima mi na to ne možemo biti spremni.

Koje savjete bi dali sadašnjim i budućimdiplomantima na sveučilištu Libertas?

Učite i stalno usvajajte nova znanja ne samo krozformalno već i u obliku neformalnog obrazovanja.Pogotovo je to važno kroz sustave neformalnogobrazovanja jer ovo formalno ne može na adekvatannačin u potpunosti odgovoriti brzim promjenama koje ćese od vas zahtijevati.

Danas postoji čitav niz predavanja, radionica i onlineedukacija kojima možete (da ne kažem morate)nadopuniti svoja znanja i sposobnosti. U svijetu u kojemtrenutno živimo bez toga nema adekvatnog opstanka.

I pronađite si u životu pravi smisao, nešto što će vasispunjavati i činiti sretnima.

Libertas 17

USPJESI STUDENATA

POBJEDNICICASE STUDYCOMPETITIONATija Pasarić

Case Study Competition (CSC) projekt je udrugeeStudent i partnerskih poduzeća. Ove godine partneri subili Pliva, Ina, Privredna i Zagrebačka banka, Heineken,Helen Doron i L'Oreal. CSC je naziv za vodeće regionalnonatjecanje gdje poduzeća predlažu i zadaju temu, astudenti rješavaju prave poslovne slučajeve. Na taj načinstudenti stječu nova praktična znanja, a poduzeća moguupoznati svoje buduće mlade zaposlenike koji će svojomkreativnošću pridonijeti poslovnom uspjehu poduzeća.Natječaj je otvoren za sve studente preddiplomskih idiplomskih studija, a na natjecanje se prijavljujeispunjavanjem obrasca dostupnog na službenimmrežnim stranicama projekta (www.estudent.hr) gdje semogu naći sve ostale informacije vezane za natječaj.

Osim novčane nagrade, svi sudionici natjecanja dobivajupotvrde o sudjelovanju na tom prestižnom studentskomnatjecanju.

Ovogodišnji pobjednici Case Study Competitionastudenti su našeg Međunarodnog sveučilišta Libertas.Karlo Osman, Dominik Mandarić, DobrivojDakić i Gustav Herceg osmislili su inovaciju u domenidigitalnog bankarstva i tako oduševili stručnjake izPrivredne banke Zagreb. Osmislili su Tesu, virtualnuasistenticu, koja u obliku aplikacije pomaže klijentubanke u obavljanju svakodnevnih financijskih obveza, anjezina glavna značajka je umjetna inteligencija inapredna analitika. Osmislili su i edukativnu mrežnustranicu namjenjenu djeci i mladima pod nazivomKunoznalac.

Još jednu veliku nagradu na CSC-u dobili su studentiKarlo Osman, Dominik Mandarić iMajaCurković. Osmislili su inovativno rješenje za poduzećeL'Oreal te osvojili nagradu u iznosu od 10 000 kuna zasvoju ideju i uložen trud. Zadatak je bio pokretanjedigitalnog marketinškog kanala u obliku online trgovine.

Više o natjecateljima Case Study Competitionamožetepronaći na službenoj mrežnoj stranici našeg fakultetagdje su dobitnici otkrili više o svojoj motivaciji za prijavuna CSC te svoje planove za budućnost.

18 Libertas

KOLUMNE

U razgovoru sa svojim kolegama saznala sam da ih jevelika većina nakon uspješno položenih ispita apliciralaza određeni honorarni posao tijekom ljetne sezone.Najviše ih je posao obavljalo u turističkoj branši, a zatimu marketingu i ekonomiji. Što više toga čovjek vidi iiskusi, to ga i oplemenjuje, a jedinu pravu sigurnost udanašnje vrijeme mogu nam pružiti znanje, iskustvo isposobnost. Sukladno tomu ni jedan posao nije naodmeti od svakog možemo ponešto korisno naučiti, nešto što ćenam dobro doći u budućnosti i izgraditi nas u kvalitetnuindividuu koja će se moći izboriti da se u današnjemsvijetu, svijetu gdje se sve brzo kreće i gdje znanje idiploma nije jedino što se traži, uspješno izdvoji u morusličnih. U nastavku kolumne ponešto ću više reći ostudenskim poslovima koje su obavljali moji kolege,studenti sveučilišta Libertas, te se nadam da će tonekome biti od pomoći ako planira u skorije vrijeme isam se prijaviti na neki od sezonskih poslova.

Naišla sam na podatak koji govori da je svaka četvrtakuna u Hrvatskoj zarađena od turizma. Godišnje našuobalu posjeti oko 20 milijuna turista, što zahtijeva negdjeoko 320 000 radnih mjesta, od kojih veliki broj obavljajusvakako i studenti koji svoje slobodne vrijeme tijekomljetnih praznika iskoriste radeći. Aplicirati za posaodanas je jednostavnije nego što je to bilo ikada prije.Deficit radnika postoji svugdje pa tako možemo naići nabrojne oglase, a među najlakšim putevima za pronalazakposla svakako su društvene mreže, jer objavljivanjemjednog posta na internetu u samo nekoliko minuta topostaje vidljivo velikom broju ljudi. No, svakako valjanaglasiti i brojne varke koje se sakrivaju iza profila ljudikoji traže radnike. Događa se da ništa od onoga što jeradnicima obećano nije ispunjeno, stoga je potrebnopomno se informirati prije nego što se odlučimo zaodređeni posao. Društvene mreže mogu dati i takve

informacije: postoje stranice za loše poslodavce, tzv. crneliste, ali i za zaposlenike.

Prijateljica s fakulteta tako uspješno već tri sezoneobavlja posao u jednom turističkom kampu, na recepciji.Istaknula sam to jer pokazuje da dobrih poslodavaca iuvjeta još uvijek ima, no svakako je i na nama hoće li naszadržati ili ne. Kako ima loših poslodavaca, tako postoje iloši radnici koji rad u sezoni shvaćaju kao odlazak naplažu i ljeto prepuno uživanja, uz ponešto rada i dobrezarade. No, kako i sama živim na moru te su mojiroditelji u tim vodama mogu sa sigurnošću reći da jesezonski posao itekako zahtjevan i odgovoran te da onikoji teže samo razonodi i izlascima neće zasigurnouspjeti odraditi sezonu. Sezonski posao je mukotrpan, aliplodovi rada itekako su vidljivi. Nadalje, prije samogodlaska treba odrediti striktno poslove koji ulaze u našradni staž, a kako studenti najčešće ne koriste godišnjeodmore i nemaju određeno radno vrijeme, bitno je dobrodefinirati iznos satnice i vrijeme za pauze kako poslije nebi bilo nesporazuma. Usprkos svemu navedenom, velikavećina uspješno završi posao, vraćajući se ufinancijskome plusu te uz mnoštvo novih prijateljstava iuspomena koje će pamtiti cijeli život. Konkretno, kolegesu mi o sezonskim poslovima koje su do sada odrađivaliiznijeli samo pohvale. Većinom se radilo o radu narecepciji, turističkim animatorima, radu u turističkimagencijama i slično.

Za kraj bih htjela naglasiti da rad studenata u hrvatskomturizmu ima veliki potencijal zbog nedostatka radnesnage te zbog povećanog obujma posla, čime je imogućnost profita studenata znatno veća. Budući dapostoje spomenuti nedostaci prilikom zapošljavanja testudenti moraju biti veoma oprezni, svakako je bolje da,ukoliko su u mogućnosti, preko preporuke dođu dosigurnog posla.

ISKUSTVA NAŠIH STUDENATA SASEZONSKIM POSLOVIMALoriana Poropat

Libertas 19

U prošlom broju studentskih novinadetaljnije sam opisala kako je biti narukovodećem mjestu u privatnomsektoru te koliko taj posao iziskujeupornosti, hrabrosti i marljivosti.Štoviše, ako si žena na istom radnommjestu, direktorica, možda čak imalo više hrabrosti jer predrasudejoš uvijek postoje. No, gledano sdruge strane, naučiš se nositi spredrasudama i sve te manjepogađaju, uz to razvijaš toleranciju,dosljednost sebi i svojim željama tenaučiš ignorirati sve nepotrebnekomentare. Pokaže se istinitom onanarodna poslovica nije bitno što sekaže, nego tko kaže.

Naime, u tome broju naših novinačlanak sam završila latinskomizrekom Per aspera ad astra. Uovome broju pažnju bih željelaskrenuti upravo na taj trnoviti put dozvijezda. Kao što sam navela, bitidirektor tvrtke posao je koji sam posebi traži puno odricanja i rada, kakona sebi, tako i u interakciji sokolinom. Kao i svaki drugi posao,ima svoje prednosti i mane. Svo totrnje (čitaj: administracija,računovodstvo, knjigovodstvo,interakcija s državnom birokracijomi institucijama, zaposlenici), svremenskim odmakom počinješgledati kao sve manje trnovito,upravo zato jer se počneš približavatizvijezdama. Tada zaboraviš na sve

početne muke koje si imao/imalakada si odlučio ući u svijet privatnogsektora. Kada postigneš cilj, kakavgod on bio, onaj koji si si sam zadaopri otvaranju tvrtke, znaš da su setrud i odricanje isplatili te da seuspješno približavaš zvijezdama.Kako je netom iza nas vrijemegodišnjih odmora, moramnapomenuti da je jedna od ljepšihstrana posla direktora to što samodređuješ kada i na koliko danagodišnjeg odmora ideš (naravno,zakonom je propisano koliki jemaksimalni broj dana godišnjegodmora). Uz tu „povlasticu” stignešisplanirati godišnji odmor koji jeisključivo po tvom izboru, a kojimožda ne bi mogao da radiš nanekom drugom radnom mjestu. I ne,nemojte misliti da na godišnji odmoridete bez da nosite svoj posao sasobom. Poslovni broj mobitela uvijekje uključen (moraš biti dostupan), e-adresa također, a računalo ne služisamo za maratonsko gledanjefilmova i serija, nego i zaadministrativni rad.

No, vrijeme godišnjih odmora jeprošlo i vraćamo se na svoje poslove,a neki od nas uz posao i u studentskeklupe. Ovim putem željela bihskrenuti pažnju na to da ponekadnije lako biti student i zaposlen u istovrijeme. To doista traži dobreorganizacijske vještine kako bi bio

uspješan i u studentskom i uposlovnom svijetu. Ali nakonuspješno završene treće godine naSveučilištu Libertas i rada u istovrijeme, pokazuje se da se doista svemože kada to hoćeš. Pogotovo kadasvoje znanje i vještine koje si stekaostudirajući naučiš primijeniti i uposlovnom okruženju, kada vidiš daništa nije uzaludno i da sve što sinaučio ima svoju svrhu. To je jedandio tih zvijezda.

Za kraj, poželjela bih dobrodošlicusvim novim kolegicama i kolegama.Svima želim puno uspjeha u novojakademskoj godini. Isto tako, svimkolegicama i kolegama koji suzaposleni u privatnom sektoru(zapravo, općenito zaposlenimstudentima), koji tek započinju ili većstudiraju, želim samo reći: dobro seorganizirajte, budite uporni inemojte pomišljati na opcijuodustajanja! Sve čega ćete se nekadamorati odreći ili zbog posla ili zbogučenja, vratit će vam se na oba poljamaksimalno. Budite strpljivi,apsolutno se sve stigne, a kadamislite da se ne stigne… dovoljnodobrih kafića imate u blizinifakulteta, koji su okupljališta nasstudenata i gdje se čak i poneštokorisno može čuti od starijih kolega.Stoga popijte kavu, predahnite i bitće vam jasno da se sve stigne.

PER ASPERA ADASTRA...Mia Vlatka Čuljak

FOTO

:UNSPLASH

.COM

20 Libertas

ANALIZE

KURDSKO PITANJE U OSMANSKOMCARSTVUNakon gubitka teritorija tijekomviše desetljeća, nekada slavno imoćno Osmansko Carstvo raspalose u poslijeratnom vrtlogu iz kojegje izašao nacionalizam kaodominantna ideologija određenjadržava. Suvremena turskarepublika formirana je 1923. nakrilima mladoturske revolucije.

Mustafa Kemal Atatürk u tom jepovijesnom trenutku prepoznaočinjenicu da je nacionalna državaturskog naroda jedino mogućerješenje. Osmansko je Carstvo,kakvo god ono bilo u svojimzadnjim godinama postojanja,imalo određen ustaljen načinfunkcioniranja i održavanjastabilnosti. Putem sustava miletatoleriralo je kulturni i religijskirazvoj manjina, iako ga nije

ohrabrivalo. Taj sustav jamčio jesvim monoteističkim religijamazadržavanje svojih posebnihkarakteristika – vjerskih vođa,zakona i institucija. UOsmanskom Carstvu Kurdi suimali autonomiju te su zauzvratplaćali danak i ratovali za sultanapa tako krajem 19. stoljeća sultanAbdulhamid formira konjičkepostrojbe, tzv. hamidije. Te supostrojbe bile sastavljene od

KURDSKOPITANJEIvan Keča

K urdi su indoeuropski narod koji pretežno obitavai koji je autohton na području današnjeg Irana,Iraka, Turske i Sirije, uz manju prisutnost na

područjima Rusije, Azerbajdžana, Gruzije i Armenije.Kurdi u Turskoj i s njima povezana problematikaizrazito je zanimljiva iz više razloga, među ostalim zbogčinjenice da oko 50 % kurdskog etničkog korpusa potječeiz kurdskih područja moderne Turske. Što se tičeklasifikacije sustava, Tursku možemo opisati kaodefektnu demokraciju te je ona od svih država saznačajnim udjelom kurdske populacije najaktivnijepokušala njihovu asimilaciju. To Kurde u Turskoj čini iizrazito zanimljivim s aspekta proučavanja etničkihnacionalističkih pokreta u razvijenom svijetu. Zbog čegai kako je došlo do aktualizacije Kurdskog pitanja? Što seto toliko promijenilo tranzicijom iz carstva u modernunacionalnu državu? Na koji način možemo promatratietnički konflikt u Turskoj?

Libertas 21

kurdskih plemena s ciljempovećanja ovisnosti o središnjojvlasti te jačanja graničnesigurnosti prema Rusiji. Kurdinisu oponirali inicijalnom dolaskumladoturaka na vlast, štovišepovratak ustava 1908. izazvao jesveopće oduševljenje. Za vrijemePrvog svjetskog rata kurdskaplemena velikom većinom ostajuuz osmanskog sultana.

LEGITIMACIJA SUSTAVA I OBRAZACSUKOBAPotrebno se odmaknuti odpojednostavljenja razloga za sukob,poput nepoštivanja Mira u Sevresu,garancija velikih sila i slično. To bimogao biti svojevrsni cassus belli,no nas zanimaju dublje okolnosti irazlozi ukorijenjeni u prirodi ilegitimaciji sustava. Nužno jeprimijetiti razliku i suštinskusuprotnost Turske i OsmanskogCarstva. Osmansko Carstvo svoju jelegitimaciju baziralo na religiji te jesamim time pravo na vladanjedolazilo od boga. Sultan je bio kalif,vrhovni duhovni vođamuslimanskog svijeta. Carstvo jepriznavalo manjinski status na bazireligije umjesto nacije. Manjinskaprava i pravo na određene ovlastisamoupravljanja imali su židovi,

kršćani poput Grka, Srba, Armenacaitd. te takav pristup nije stvaraoproblem među muslimanima.Naime, muslimanski subjekti uCarstvu nacionalnu su svijest razvilirazmjerno kasno u usporedbi skršćanskim subjektima Carstva.Kemalizam kao službena ideologijau samoj je svojoj esenciji isključivaprema drugim nacionalizmima. ZiyaGökalp, glavni teoretičar turskognacionalizma, smatrao je da jedinodržave koje imaju jedan zajedničkijezik mogu preživjeti. Atatürk jeslijedom toga također smatrao daTurska može doseći tadašnjicivilizacijski nivo jedino ako postanehomogena država govornika turskogjezika. Kao što su pisali ToveSkutnabb-Kangas i Sertac Bucak, zasmrt jezika potrebno je ili „ubitipojedince koji ga govore” ili „navestite pojedince na promjenu svogmaterinjeg jezika.” U službenomdiskursu postojanje Kurda se negiraili ih se percipira kao prijetnjusamoj esenciji države. Umjestonacionalne odrednice Kurdkorišteni su pojmovi poputplaninski Turci, Istok, razbojnici,plemenski otpor, nazadnost i sličnos ciljem demonizacije te prikazakurdske etničke skupine kaonazadnog korpusa povezanog s

kriminalom. Turska asimilacijskapolitika uvelike se razlikuje od onekoju su provodili Saddam Hussein injegovi nasljednici. Naime, u Irakunije došlo do poricanja samogpostojanja kurdskog identiteta napodručju na kojem obitavaju te nijedošlo do sustavne zabrane kurdskogjezika, svojevrsnog lingvicida. Uslužbenim dokumentima u Iraku iIranu populacija koja govori kurdskinaziva se Kurdima te se područje nakojem Kurdi žive naziva Kurdistan,dok u Turskoj dolazi do pojave većspomenutih planinskih Turaka,samo male skupine u turskometničkom korpusu. Za teritorij nakojem Kurdi žive već gotovo četiritisuće godina koriste se nazivi Doǧu(istok) i Güneydoǧu (jugoistok) usvrhu negiranja etniciteta.

Kao zaključak, promjenomlegitimacije sustava teisključivošću i nekompatibilnošćunove ideologije kemalizma skurdskim nacionalizmom došlo jedo već poznatog obrasca umeđunarodnim odnosima, sukobanacionalizama. S jedne straneimamo državni nacionalizam kojibi se još mogao nazvatiunionistički ili asimilacijski tj.nacionalizam postojeće države.Taj je nacionalizam sredstvoputem kojeg vladajuća klasa težiasimilirati etničke manjine putemnacionalističkog obrazovnogprograma koji podržavajuinstitucije u svrhuhomogeniziranja populacije ukompaktnu naciju. S druge straneimamo secesionističkinacionalizam, tj. nacionalizampotencijalne države, u ovomslučaju Kurdistana. Njihovanemogućnost kohabitacije dovodido sukoba u kojem jedan mora bitiporažen da bi drugi opstao.

FOTO

:WIKIPED

IA.ORG

22 Libertas

ANALIZE

SJEVERNI TOK 2,PLINSKI RATOVII EUDominik Matković

H enry Kissinger izjavio je u 1970-ima „tkokontrolira naftu, kontrolira narode ili skupinenaroda.” Danas u visoko sofisticiranom,

digitaliziranom, industrijaliziranom i globaliziranomsvijetu mogućnosti lociranja i eksploatacije strateškihsirovina raste i možemo vidjeti da se potrošnja nagloeksponencijalno povećava, a ujedno s njom i potražnjaza strateškim sirovinama vitalnima za funkcioniranjesuvremenih država i ekonomija. Zbog toga je pitanjeenergetske opskrbljenosti i sigurnosti odavno izašlo izstrogo ekonomskih okvira i ima sve veću ulogu u politicii međunarodnim odnosima, potvrđujući pritomKissingerove riječi. Ta problematika izrazito pogađaEuropsku uniju, ovisnu u uvozu ponajviše nafte i plina,koja je suočena s izazovima i donošenjem odluka koje ćepresuditi o budućnosti energetske politike nakontinentu.

RUSKO-EUROPSKO ENERGETSKO PARTNERSTVOKao što smo zadnjih dana mogli čuti, plinovod Sjevernitok 2 ušao je u posljednju četvrtinu svoje izgradnjenakon već položenih 1885 kilometara cijevi. Vijest jepotvrdio i predsjednik Gazproma. S druge strane, samprojekt napale su istočnoeuropske članice EU poputPoljske i baltičkih zemalja te Ukrajina i SAD, tvrdeći daje cilj samog projekta preko opskrbe energentima vezatiEuropsku uniju uz Rusiju kako bi dobila mogućnost širegutjecaja pri odnosima s europskim zemljama čime ćeugroziti njihov položaj, uz mogućnost dodatne vojneprisutnosti radi zaštite plinovoda.

Pritom valja naglasiti da Sjeverni tok 2 nije projektizmeđu EU i Rusije. Suradnja europskih zemalja i Rusijeoko trgovine plinom seže još u vrijeme Hladnog rata. Većje Enrico Mattei, izvršni direktor talijanskemultinacionalne kompanije ENI zaključio da zbognedostatka domaćih izvora, europske zemlje mogu naćirješenje u ruskom plinu. Ostvario je niz povoljnihtrgovačkih sporazuma između Italije i Sovjetskog savezaoko jeftine nabave plina čime je narušio dotadašnjimonopol „Sedam sestara”, kako se zvao kartel sedamnajjačih naftnih kompanija poput Angloiranske naftnekompanije, Shella, Texacoa i Gulf Oila. Njegov primjernastavlja kancelar Zapadne Njemačke Willy Brandt kojipokreće strategiju Ostpolitik koja se temelji nazatopljenju odnosa i suradnji s SSSR-om i zemljamaIstočnog bloka koja uključuje početak distribucije ruskogplina prema zapadnoj Europi. SSSR je započeo projektepoput plinovoda Druzhba i Bratstvo kojima su počelieuropske zemlje opskrbljivati plinom koji je bio pouzdani jeftin, u početku u skromnim količinama. Kennedyjeva iReaganova administracija u SAD-u koristila je politički,diplomatski i ekonomski utjecaj da uvjere svojesaveznike u Europi da odustanu od projekta, no nisupritom ostvarili uspjeh. Navedeni plinovodi postali sutemelj za opskrbu europskih zemalja ruskim jeftinim, alipouzdanim i efikasnim prirodnim plinom, dok setrgovina s godinama, pogotovo nakon raspada SSSR-asve više intenzivira. Projekt izgradnje novog plinovodaYamal čije je izvorište u Sibiru započinje 1994., afinancira ga ruski Gazprom i podružnice BASF-aujedinjene Njemačke. Yamal je povezao Rusiju,Bjelorusiju, Poljsku i Njemačku, a preko njemačkogčvora kod Frankfurta na Odri nastavlja se plinskommrežom do ostatka Europe. U međuvremenu,Putinovom konsolidacijom vlasti i oporavkom RuskeFederacije uz jačanje EU i njezinu politiku suradnje s

Libertas 23

Rusijom započinje ambiciozni projekt Sjeverni tok,predvođen Njemačkom. Projekt je još 1997. osmislioGazprom i finska tvrtka Fortum, a poslije se pridružujuRuhrgas i Wintershall, nakon čega se stvara konzorcij zaizgradnju novog plinovoda, sjevernoeuropska plinskakompanija čije vlasničke udjele ponajviše posjeduje ruskiGazprom. Do listopada 2012. projekt je završenizgradnjom plinovoda od Vyborga u Rusiji preko Baltikado Greifswalda u Njemačkoj, kapaciteta 55 bilijunakubičnih metara. S još 12 dodatnih plinovoda Gazpromizvozi do 201 bilijuna kubičnih metara plina u EU, čimeRusija postaje najveći trgovački partner EU i glavniizvoznik strateških sirovina bez vidljivog konkurenta.

Tako dolazi do odluke za izgradnjom dodatnog plinovodaSjeverni tok 2 s krajnjim izvorom u Njemačkoj s također55 bilijuna kubičnih metara kapaciteta čime će seutrostručiti mogućnost prijenosa ruskog plina EUzemljama, pogotovo Italiji i Njemačkoj koje su najvećipotrošači. Potpuna izgradnja i funkcionalnost navedenogplinovoda dovest će uz ostalo do povećane suradnjeizmeđu Rusije i EU na polju energetike i ekonomije uzdodatnu interakciju koja će zatopliti odnose narušenesankcijama, ratom u Ukrajini i aneksijom Krima. Uzpotvrdu ruskog položaja kao trajnog i primarnogdobavljača energenata na europsko tržište, afirmacijaRusije kao prijateljskog strateškog partnera dovest će ido marginalizacije uloge Ukrajine koja je bila bitnatranzitna ruta. SAD vidi Sjeverni tok 2 kao prijetnju pakoristi diplomatski pritisak, nezadovoljne zemlje istočneEurope i ekonomske poluge moći da pritisne Njemačku itvrtke koje sudjeluju u projektu da odustanu. Trenutačnose također Danska, vjeran američki strateški partner,suprotstavlja projektu ne dajući dozvolu da se cijevipolažu u danskim teritorijalnim vodama, no može seizgraditi u danskom gospodarskom pojasu što biprodužilo trasu za 50 km, iako nije bitna opstrukcija.

SAD I LNGPostoje dva glavna razloga američke opozicijeeuropskom oslanjanju na ruski plin i projekt Sjeverni tok2. Prvi je geopolitički: bivši američki savjetnik zanacionalnu sigurnost i geopolitičar Brzezinski nazvao jeEuropu američkim prirodnim saveznikom i„demokratskim mostobranom.” Prema njegovimriječima, Europa služi SAD-u kao odskočna daska zapostepeno širenje američkog utjecaja dalje u Euroazijuprema Rusiji i Sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Ona činizapadnu periferiju Euroazije bez čije bi kontrole SADneminovno počeo gubiti utjecaj na Bliskom istoku,

otvarajući ga isključivo za euroazijske sile. Nadalje,Brzezinski navodi da je najveća opasnost za SADmogućnost suradnje i strateškog partnerstva EU, Rusije,Kine i regionalnih sila poput Irana, koje bi surađivale netoliko zbog zajedničkih vrijednosti, već zbognezadovoljstva američkom politikom, a to bi SAD mogloizbaciti iz Euroazije. Nakon toga naglašava da je za SADnajbolji pristup održavanja dubinskog translatlantskogpartnerstva vezivanjem EU sigurnosnim kišobranomSAD-ovih oružanih snaga i ekonomskom suradnjom,čime bi SAD poticao razvoj jake EU, ali EU koja bi ostalapodčinjena američkom utjecaju (Brzezinski, 1997).

Drugi razlog je čista ekonomska računica. Još od 2012.SAD započinje ekstrakcijom plina iz škriljevačkih stijenačime utrostručuje svoju domaću proizvodnju i u potrazije za novim izvoznim tržištima diljem svijeta. Klijente sunašli u Aziji, ponajviše u Kini koja postaje najvećiuvoznik američkog LNG-a zbog svoje gladi za sirovinamakoje sama nema na raspolaganju. S druge strane, pitanjeopskbe LNG-om u Europi bi otvorilo novo, vrloprofitabilno tržište s mogućnošću istiskivanja Rusije kaokonkurenta u plinskoj industriji. Time bi se EUdefinitivno vezala uz SAD i zbog sankcija prema Rusijizabio bi se klin u moguće zatopljenje odnosa između EU iRusije. Zbog 30 % veće cijene koju nose LNG terminaliSAD bi stekao ogroman profit, a uz to postoji i treća,vojna dimenzija. Izgradnjom dodatnih LNG terminala,prerađivačkih čvorišta i prateće infrastrukture SAD bi uslučaju bilo kakvog vojnog sukoba mogao američke iNATO-ove oružane snage opskrbljivati potrebnimzalihama brzo i s lakoćom. Zbog toga SAD potičeinicijative i projekte vezane za izgradnju dodatnihterminala u EU, primjerice LNG terminal na Krku, uzmogućnost suradnje također na Baltiku s ciljemizgradnje terminala kod Gdanjska u Poljskoj. SamTrump najavio je da će Poljska ove godine kupovatiamerički plin u vrijednosti 8 bilijuna dolara. Potvrdanavedenoga krije se u riječima američkog tajnika zaenergetiku Ricka Perryja koji je 2. svibnja, na datum kojije simboličan u europskoj povijesti, izjavio da „75 godinanakon oslobođenja Europe od okupacije NacističkeNjemačke, SAD donosi oblik slobode na europskikontinent, ne u obliku američkih vojnika, već uukapljenom prirodnom plinu”, nazivajući ga takođerplinom slobode. Naglašava da će SAD od 2020. godišnjeuvoziti u Europu 112 bilijuna metara kubičnih plina, noto je svega polovina obujma sadašnje ruske opskrbe, kojatakođer raste uz troškove i vrijeme utrošeno naproširenje kapaciteta koji mogu omogućiti tako opsežnu

24 Libertas

ANALIZE

trgovinu. Trump navodi da će vrlo kvalitetan američkiplin spasiti Europu od zagrljaja Rusije, učiniti jesnažnijom i pomoći pri trajnoj diverzifikaciji europskogenergetskog sektora. SAD pritom navodi da će započetisankcioniranjem svih tvrtki i pojedinaca koji sudjeluju uprojektu Sjeverni tok 2 s ciljem njegova zaustavljanja.Ipak, zbog zadnjeg stadija projekta i uloga uloženih unjega, vrlo je malo vjerojatno da mu dodatni politički iekonomski pritisak SAD-a može naškoditi.

RUSKI INTERESCilj Ruske Federacije krije se u činjenici da jedugogodišnji trgovački partner s EU-om, pogotovo naplinskom polju, a položaj je to koji, u kontekstu sankcija iekonomskog rata s SAD-om, nastoji održati. Tako će seRusija prikazati kao pouzdan strateški i trgovačkipartner koji puno nudi, a malo traži zauzvrat. To jePutinova strategija djelovanja u osvit multipolarnogporetka unutar kojeg je potrebna konstruktivna istabilizacijska uloga Rusije u međunarodnim poslovima,pogotovo u Europi. Prema najnovijim statistikamaRusija izvozi preko 200 bilijuna kubičnih metara plina uEU što se s godinama redovito povećava. Prinaglašavanju mogućnosti da Rusija može iskoristiti plinkao sredstvo geopolitičkog pritiska i utjecaja na okolnedržave i EU, navodeći primjer sporova i kriza sUkrajinom, valja se podsjetiti na Monroevu doktrinuprema kojoj SAD ima ekskluzivno pravo jedinstvenogutjecaja na prostorima zapadne hemisfere i svaki činpenetracije stranih sila u navedenu zonu smatrat će seagresijom protiv koje SAD ima pravo povući protumjeresa svim polugama koje stoje na raspolaganju. Rusijatakođer zbog vlastite sigurnosti koristi odgovarajućepoluge radi realizacije i očuvanja stabilnosti u svojembližem susjedstvu.

STRATEGIJA EUEnergetska politika EU bazira se na dvama postulatima:postepeni prijelaz na obnovljive izvore energije idiverzifikaciju uvoza postojećih fosilnih goriva ienergenata. Budući da su obnovljivi izvori energije vrloskupi, zahtijevaju velike količine investicija, sredstava ikapacitete za uspješnu izgradnju i primjenu, praktičnijeje nastaviti se oslanjati na fosilna goriva. Najveći suizvoznici plina za EU, osim Rusije, Norveška čiji izvoripolagano presušuju, Katar, Alžir čiji je postotak relativnoslab u odnosu na ruski. Dodatni su izvori, osimameričkog LNG-a, TAP i TANAP plinovodi kojiopskrbljuju Europu plinom iz Kaspijskog bazena i

Azerbajdžana. Njhov kapacitet zasad je svega 15 % odpotrebnog za EU, dok je za ekspanziju postojećihkapaciteta potrebno minimalno 5 do 10 godina. Jedan odnovih mogućih izvora za EU nalazi se u novootkrivenimnalazištima u istočnom Sredozemlju. Primjerice, Egipatje bio uvoznik plina do 2016., no otkrićem novihnalazišta uz postojeću infrastrukturu mogao bi postatiregionalno transportno čvorište za trgovinu i distribucijuenergenata. Izrael također razvija svoje nove izvore sciljem suradnje s Grčkom i Turskom oko izgradnje novogplinovoda koji bi prolazio preko grčke Krete doeuropskog kopna i preko postojećih čvorišta dalje u EU.Otkrićem novih Calypso polja kod Cipra također seočekuje razvoj novih izvora za izvoz. Najveći potencijalkrije se u činjenici da postoje zalihe od približno 3454 ipol bilijuna kubičnih metara što bi moglo transfomiratienergetski sektor. No činjenica je da je za razvoj togsektora potrebno realizirati dugogodišnje projekte urelativno nestabilnom području. EU stoga čekaju teškeodluke oko energetske budućnosti oko koje ni samečlanice nisu jedinstvene zbog raznih partikularnihinteresa.

ZAKLJUČAKNa kraju, možemo reći da je pitanje energetike i opskrbesirovinama izašlo iz gospodarskih okvira i postepeno sveviše prelazi u područje sigurnosti, geopolitike imeđunarodnih odnosa ako uzmemo u obzir koje polugeutjecaja nudi. U odnosima između EU, Rusije i SAD-aoko „plinskih ratova” SAD će svim mogućim sredstvimapoticati europsku diverzifikaciju energetske trgovine isklapanje opsežnih i povoljnih ugovora za izvoz LNG-aradi ekonomske dobiti, vezivanja EU i pokušajaistiskivanja Rusije kao glavnog konkurenta s energetskogtržišta, uz dodatnu dimenziju pritiska prema Rusiji dapromijeni svoju vanjsku politiku. S druge strane, kad seuzme u obzir kapacitet postojećih plinovoda,potencijalnih novih nalazišta i suradnje s SAD-om, EU iRusija nastavit će opsežnu suradnju oko energetike uzzavršetak Sjevernog toka 2 i započinanje projekata onovim plinovodima. Naime, EU zbog održavanjadinamike gospodarskog rasta i sve veće potražnje ipotrošnje ne može nadomjestiti ruski plin ni da sepotpuno odluči okrenuti prema SAD-u. Nameće sekonačan zaključak da će se plinski ratovi i geopolitičkeigre nastaviti do daljnjega potvrđujući Kissingerovumisao.

Libertas 25

SLOBODNO VRIJEME

JESENSKIVODIČ ZADOBARPROVODPRIPREMILA Dalia Hranić

Premda je stigao početak noveakademske godine, međustudentima i dalje ostaje želja zadobrim provodom. Ovaj vam vodičmože pomoći da spojite ugodno skorisnim te u gradu Zagrebuotkrijete što nude muzeji, kazalištate kad će se održati pokoji sajam ilifestival.

ART FAIR ZAGREBPrvi događaj koji nas očekuje je ArtFair Zagreb. Smješten u šestompaviljonu Zagrebačkogvelesajma taj će se sajampremijerno održati od 9. do 13.listopada 2019. Budući da će seprezentirati veliki spektar suvremenei moderne likovne umjetnosti,očekuje se velik broj posjetitelja,ljubitelja umjetnosti.

ZAGREB FILM FESTIVALNakon Art Faira sve ljubitelji sedmeumjetnosti očekuje poslastica, 17.Zagrebački filmski festival. ZFF trajat

će od 7. do 17. studenog 2019. nalokacijama poput kina Tuškanac iMuzeja suvremene umjetnosti.Taj festival stavlja bitan naglasak nadebitante u svijetu filma te naedukaciju svih zainteresiranih.

42. MEĐUNARODNI SAJAM KNJIGAINTERLIBERZa sve ljubitelje knjige u periodu od12. do 17. studenog 2019. održat će se42. međunarodni sajam knjiga,poznatiji kao Interliber. Lokacijasajma ista je kao i svake godine –Zagrebački velesajam. Interlibersmatra se najvećom književnommanifestacijom u RepubliciHrvatskoj, a svrha mu je promocija iokupljanje književnika i nakladnika.

ORAŠARZa ljubitelje baleta 15. prosinca 2019.uKoncertnu dvoranu VatroslavLisinski stiže baletna skupinaUkrainian Classical Ballet podvodstvom Valerija Petroviča Kovtunakako bi izveli djelo Petra IljičaČajkovskog – Orašar. Samo djelobožićna je bajka za sve naraštaje.

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE UZAGREBUMjesec studeni u zagrebačkom HNK-u obilježen je nekolicinom predstava.Početkom studenog, točnije 2.studenog u 19:30 možete pogledatiadaptaciju jednog od najgledanijihhrvatskih filmova Tko pjeva zlo nemisli pod redateljskom palicomRenea Medvešeka, te ponovo 14. i 15.studenog. Dramatizaciju prema djeluKristijana Novaka Ciganin, ali

najljepši napravio je Ivor Martinić,a predstavu u HNK-u možetepogledati 4., 9. i 29. studenog u19:30. Osim prethodnih dvajuhrvatskih klasika u Hrvatskomnarodnom kazalištu možetepogledati i dramu Antigonaredateljice Angele Richter, 17.studenog u 19:30 te dramuKraljLearWilliama Shakespearea 26.studenog u 18:00.

MUZEJI GRADA ZAGREBAZagreb uživa veliki broj muzeja odkojih su neki osobito zanimljivimladima. Primjer jednog takvogmuzeja jestMuzej iluzija. Smještenna Ilici 72 nudi spektar vizualnog,osjetilnog i edukativnog sadržaja zasve generacije. Muzej je otvoren zaposjetitelje svakim danom od 9:00do 22:00 s cijenom ulaznice zastudente od 40 kuna.

Muzej prekinutih veza nastao jeiz putujuće izložbe koja je u sebisadržavala koncept prekinutih veza injihove ostavštine. Danas se taizložba nalazi na lokacijiĆirilometodska 2 te je možetepogledati svakim danom od 9:00 do22:30. Cijena ulaznice za muzejiznosi 20 kuna, a zbirku muzejamožete uveličati predmetom izvlastite prekinute veze.

Zagreb 80-ih interaktivni je muzejstvoren sa željom da se prošlostdoživi na jedan novi način. Konceptmuzeja jest rekonstrukcijazagrebačkog domaćinstva za vrijeme80-ih godina prošlog stoljeća. Muzejse nalazi u Radićevoj ulici 34, acijena ulaznice je 30 kuna.

FOTO

:FREEPIK.COM

26 Libertas

KULTURA I KNJIŽEVNOST

SAPIENS:KRATKAPOVIJESTČOVJEČANSTVADina Zidarević

O tkako se pojavila na policama svjetskih knjižara,prva knjiga izraelskog povjesničara YuvalaNoaha Hararija Sapiens: kratka povijest

čovječanstva ne silazi s ljestvica najprodavanijih. Iakoje dugotrajan interes za jednu knjigu danas popriličnorijedak (osim u slučaju znanstveno-fantastičnih saga teponekog priručnika za samopomoć), zanimljivo je da jojje prodaja porasla nakon što je objavljen nastavakHomoDeus. Kako je navedeno na internetskoj stranici autora,Sapiens je od 2014. (kada je objavljeno prvo izdanje naengleskom jeziku) do 2018. prodan u 12 milijunaprimjeraka, preveden na više od 50 jezika, a čak se 96tjedana uzastopce nalazio među trima najprodavanijimknjigama na slavnoj Timesovoj ljestvici. Unatočopćenitom padu prodaje knjiga, pogotovo onih utiskanom izdanju, čini se da kod čitateljske publikezadnjih godina raste interes upravo za popularno-znanstvenim naslovima koji objašnjavaju ili barempokušavaju objasniti kako funkcionira svijet oko nas.Ova knjiga svakako spada u tu kategoriju. Naime, autorpripovijeda povijest čovječanstva izmakrohistorijske perspektive, akada se ona svede na 400-tinjak stranica jedneknjige, otvaraju senovi vidici, a čitateljne može ostatiravnodušan.

Povijest naše vrste,homo sapiensa,

Harari je podijelio na četiri revolucije: kognitivnu,agrarnu, unifikacijsku te onu koja se odvija i danas –znanstvenu.

Prva, kognitivna revolucija sapiensu je omogućila da sepostepeno uzdigne na sam vrh hranidbenog lanca ipostane superioran drugim životinjama koje nastanjujuplanet. Ono što mu je omogućilo taj uspon i što ljuderazlikuje od životinja nije nadmoć pojedinog sapiensa,već snaga leži u brojnosti ljudskih kolektiva. Naime, ljudisu jedina vrsta koja može fleksibilno surađivati u velikimgrupama. Također, za razliku od životinja kojekomunikaciju koriste samo za opisivanje stvarnosti,čovjek komunikaciju koristi i za stvaranje imaginarnihentiteta te paralelnih svjetova koji nemaju uporišta uobjektivnoj stvarnosti. Ukoliko dovoljan broj ljudipovjeruje u tu zajedničku fikciju, ona za njih postajeništa manje stvarnom od onoga što im je vidljivo iopipljivo te se oni u skladu sa svojim vjerovanjimaponašaju i organiziraju. Kao najraširenije imaginarnekonstrukte ljudskog roda navodi religiju, države, novac,korporacije, ali i ljudska prava. Oni postoje samo u našojkolektivnoj imaginaciji te su podložni promjenama pamogu i nestati ukoliko se dogovorimo vjerovati u neštodrugo.

Za drugu veliku revoluciju koja je obilježila povijestčovječanstva, onu agrarnu, kaže da je „najveća podvalasvih vremena.” Ona je, tvrdi autor, u suštini samoposljedica našeg podlijeganja nagonu koji dijelimo sasvim vrstama – nagona za širenjem i opstankom. Uprirodi veći broj kopija DNK znači veću vjerojatnostopstanka vrste, neovisno o kvaliteti životapojedine jedinke. Agrarna revolucijaza posljedicu je imala upravo širenje

FOTO

:WIKIPED

IA.ORG

Libertas 27

populacije i čovječanstvo je ojačalo kao kolektiv, no životprosječnog čovjeka se zapravo pogoršao.

Ipak, sve te novonastale okolnosti položile su temelje zanovu revoluciju. Onu koja je pokrenula ujedinjenječovječanstva. Unifikacija se isprva odvijala na religijskimi ekonomskim temeljima te kroz velika imperijalnaosvajanja. Danas se stvaraju neki novi temelji ali smo jošdaleko od potpunog ujedinjenja.

Spremnost „mudrog čovjeka” da „prizna da ne zna” iprepozna kako upravo iz neznanja proistječu mnoganjegova ograničenja, pokrenula je novu revoluciju upovijesti čovječanstva. Znanstvena revolucija učinila jesapiensa još moćnijim, ali i opasnijim bićem, a kamo nasona vodi naoko je sve manje predvidljivo.

Profesor Harari ljudima u budućnosti predviđaovladavanje moćima koje se tradicionalno smatraju

božanskima, ali nasistovremeno upozorava kakoje to vrlo sklizak teren.

Napredaktehnologijenam je doistadao velikumoć, no

njime nismo automatski dobili i mudrost potrebnu zadonošenje ispravnih odluka u vezi njenog korištenja. Nepripazimo li, mogli bismo vrlo lako izazvati domino-efektkoji bi ultimativno mogao dovesti do nestanka ljudskevrste kakvu danas poznajemo.

Sapiens je pokušaj svojevrsne sinteze dostupnog namznanja o čovjeku iz raznih znanstvenih disciplina, aprvenstveno iz povijesti, filozofije i biologije. Ta vrlovješto ispričana priča o kompleksnom biću zvanomčovjek, prožeta je duhovitim usporedbama, ciničnimzaključcima, no i pomalo sumornim predviđanjima.Ipak, ostavlja mjesta za svijetlu budućnost i kaže kako„naše sadašnje stanje nije ni prirodno ni neizbježno, teda susljedno tome, pred sobom imamo više mogućnostinego što i slutimo.”

Oni koji nisu ljubitelji čitanja, ali ih je tema zaintrigirala,moći će Sapiensa „pogledati” umjesto pročitati. Naime,prošle godine najavljena je i filmska adaptacija knjige urežiji slavnih redatelja Ridleya Scotta i Asifa Kapadie pouzoru na već proslavljene serijale Kozmos Carla Sagana iPlanet Zemlja u produkciji BBC-a. Doduše, datumdolaska na male ekrane nije još definiran, pa zasad svojuznatiželju možete zadovoljiti jedino ako pročitate kojustranicu, što toplo preporučam.

ILUSTRA

CIJA:

FREEPIK.CO

M

„Svaka je točka u povijesti raskrižje. Iz prošlosti u

sadašnjost vodi samo jedna cesta, ona kojom smo prošli,

no u budućnost se grana bezbroj staza.”

Y. N. Harari, “Sapiens: kratka povijest čovječanstva”

28 Libertas

SVEUČILIŠNO PLANINARENJE

JUBILARNO 10.SVEUČILIŠNOPLANINARENJEIgor Horvat

S tigao je kraj akademske godine, a planinari kakvijesmo htjeli smo ga obilježiti – planinarenjem. Sobzirom na to da se radi o jubilarnom desetom

sveučilišnom planinarenju, naš je profesor i planinarskientuzijast doc. dr. sc. Ivor Altaras Penda osmisliodoista poseban izlet, uspon na tritisućnjak!

Kao idealna destinacija našeg putovanja odabran je vrhSäuleck koji se nalazi na 3086 metara nadmorske visineu austrijskoj pokrajini Koruška i to u sklopu Nacionalnogparka Hohe Tauern, najstarijeg i najvećeg austrijskognacionalnog parka. Izlet je zamišljen kao dvodnevni, 6. i7. srpnja, s jednim noćenjem u planinarskom domuArthur von Schmid Haus koji se nalazi negdje na polaputa od polazišne točke uspona i vrha Säuleck. Čim samčuo što se planira, oduševljeno sam prihvatio taj izazov!Nekoliko dana nakon što sam se prijavio na izlet, kao

grom iz vedra neba, na pamet mi je pala činjenica da jenajviša točka do koje sam se ikada uspeo bila na 1480m/nv, kada sam posjetio Velebitski botanički vrt. Daklevisina koju bih sada trebao savladati bila je dvaput veća!Ipak, čitajući o iskustvima ljudi koji su se uspeli naSäuleck, gledajući fotografije planine i maštajući otrenutku kad ću pobjedonosno podignuti ruke na vrhusamo je povećalo moju motivaciju i nestrpljenje.Redovno praćenje prognoze bila je jedna od aktivnostikoje me zaokupljala zadnjih dana prije polaska, no tolikose često mijenjala da sam odlučio sa sobom ponijetiodjeću za sve vrste vremenskih uvjeta. Došao je i taj dan,pustolovina počinje, razmišljao sam kada sam stavljao naleđa 25 kilograma težak ruksak (da, vagnuo sam ga) ikrenuo na autobus. U autobusu je vladala pozitivnaatmosfera, prepričavale su se anegdote s prethodnihizleta, a uzbuđenje se nije ni pokušalo sakriti. Nas 31,među kojima je bilo kolega s faksa, ali i drugihzaljubljenika u planinarenje, nestrpljivo smo tapkalinogama u autobusu, čekali da stanemo na prašnjav put izapočnemo naše putovanje. Kao predivna uvertira unašu avanturu bio je posjet gradu Mallnitzu, naša prvadestinacija i prilika da protegnemo noge nakon nekolikosati vožnje. To idilično mjestašce podno Alpa izgledalo jepoput bajke! Kućice u cvijeću, zelenilo, kristalno bistarpotok i bijeli vrhovi planina u pozadini zauvijek će miostati urezani u pamćenje. Puni dojmova krenuli smo dopolazišne točke našeg uspona, Dösental. Evo nas,spremni smo za let. Ne osjećamo težinu ruksaka, nerazmišljamo o duljini puta, upijamo ljepote i krećemo.

Libertas 29

Krajolik ostavlja bez daha, krećemo se dolinomprepunom smreka i borova, potočića, proplanaka i kravakoje slobodno pasu i preživaju uokolo. Nakon prvogdijela uspona dolazimo do jednog platoa koji me ostavljabez daha. Drveća gotovo i nema, tek poneko drvo cedradopušta oku da upija krasotu tog netaknutog mjesta.Čitav plato ispresijecan je potočićima i izvorima nakojima smo punili svoje boce za vodu te je prepunružičastih rododendrona u punom cvatu. Zaista čarobno!Na drugom kraju platoa dolazimo do prvog snežišča, aput postaje strmiji i kamenit. S lijeve strane tutnji slap iosjećamo da se bližimo domu gdje ćemo prenoćiti.Nakon ukupno tri sata hoda pojavljuje se divan prizorpred našim očima, idiličan dom Arthur von Schmid Haus(2281 m/nv) sa svojim crvenim griljama i ledenjačkojezero Dösener See u kojem se zrcalio Säuleck, našsutrašnji cilj. Ljubazni su nas domaćini srdačno dočekali,a mi smo imali još nekoliko sati danjeg svjetla dauživamo u ambijentu. Izvor pitke vode, zelena travaprošarana raznim cvijećem i snijegom odveli su me uneki drugi svijet. Vrijeme koje nas je pratilo bilo jesavršeno, čak i pretoplo ako uzmemo u obzir da smo ipaku Alpama. Večer smo proveli u opuštenoj atmosferi,družeći se, izmjenjujući dojmove s današnjeg uspona irazmišljajući o sutrašnjem. Naši vodiči, Darko i profesorPenda, odlučili su uspon pomaknuti na 6 sati, umjesto nadogovorenih 7, zbog najave moguće kiše oko podneva.Nakon odličnog odmora ustali smo, malo rasteretiliruksake od suvišnih stvari i krenuli na naš cilj. Put odplaninarskog doma prema vrhu bio je podosta različit odonog jučerašnjeg. Ovdje vegetacije nema, samo granitnegromade i snijeg. Put kojim smo mi išli, „Via normale”,nije toliko tehnički zahtjevan u smislu da su potrebnealpinističke tehnike i vještine, ali kondicijski je bioprilično zahtjevan. Snežišča koja su se nalazila na nekimdijelovima dodatno su otežala put i bili smo primoranikoristiti dereze i štapove ne bismo li ih uspješno

savladali. Svakim korakom prema vrhu pogled iza naspostaje sve spektakularniji, sve dok naposljetku nismokročili na vrh. Osvojen je tritisućnjak! Neopisiv,jedinstven osjećaj, ponos i poniznost u jednom. Kakobismo adekvatno obilježili taj jedinstven trenutak ijubilarno 10. sveučilišno planinarenje na vrhu smo sepočastili šampanjcem na čemu i ovom prilikomzahvaljujem profesoru Pendi. Vrijeme provedeno navrhu iskoristili smo da ovjekovječimo taj trenutak i, naiznenađenje mnogih, odlična internetska veza omogućilaje da se javimo svojim najdražima. Nakon vrloemotivnog trenutka osvajanja vrha bilo se potrebnosabrati i oprezno se spustiti, a oblaci koji su se počelipojavljivati nad nama rekli su nam da je vrijeme zasilazak. Kada smo došli do snežišča ponovno smo navuklidereze, no poprilična strmina i mokar snijeg gotovo susvima zadavali poteškoće. Odgovorno i proračunato nekiod nas preuzeli su rizik i prepustili se snježnimradostima sanjkanja – bez sanjki. Kada smo prošlisnežišče vrijeme se okrenulo nagore, počeo je puhativjetar, padati kiša koja je ubrzo prešla u soliku i na krajuu sitnu tuču. Sve navedeno primoralo nas je na još većioprez prilikom silaska, a odluka naših stručnih vodiča dakrenemo ranije na uspon zaista se pokazala odličnom!Kada se vrijeme tako brzo promijeni čovjek osjeti velikostrahopoštovanje prema planini, kao da nam je dozvolilada se uspnemo, a zatim nas potjerala pokazujući nam tkoje ovdje glavni. Kada smo došli do planinarskog domaraskomotili smo se, a predivni domaćini spremili suodličan i obilan ručak za nas. Vrijeme se popravilo isunce je ponovno zasjelo. Zajedničkom fotografijom snašim domaćinima oprostili smo se od njih i krenuli nadrugi dio puta, silazak do autobusa. Put prema doljeponovno nas je vodio kroz idilične krajolike i koristilismo svaki trenutak da upijemo čari toga mjesta prije nošto ga napustimo. Krave su nas putem ponovno ispratilepogledom, naizgled nas pozdravljajući i pozivajući napovratak. Nakon što smo napravili 2800 m uspona ispusta u jednom danu, došli smo do mjesta s kojeg smodan prije započeli avanturu te krenuli kući. Mnogima odnas bio je ovo najviši uspon u životu, pomaknuli smovlastite granice i vratili se doma bogatiji za predivnoiskustvo koje ćemo pamtiti cijeli život. Nostalgija većudara, pitam se je li moguće da je sve tako brzo prošlo?

Hvala profesoru Pendi na organizaciji predivnog izletai čestitke svima koji su prihvatili izazov. Misli se polakookreću sljedećem izazovu i sljedećem vrhu.

Profesore, kamo?

HRVATSKA PLIVAČKA SENZACIJANa ovogodišnjem Svjetskom juniorskomprvenstvu u plivanju održanom u Budimpešti,Hrvatsku je predstavljalo sedam juniorki ijedan junior. Upravo taj junior, 16-godišnjiFranko Grgić učinio nas je najponosnijimaosvojivši dvije najsjajnije medalje – zlato u utrcina 800 metara slobodno i zlato u utrci na 1500metara slobodno. U utrci na 1500 metaraslobodno Franko je srušio svjetski juniorskirekord s vremenom od 14:46.09 minuta. Grgićje u Budimpešti plivao čak 10.46 sekundi bržeod svog dosadašnjeg najboljeg rezultata na1500 metara koji je ujedno bio i hrvatskinacionalni rekord, dok je svjetski juniorskirekord popravio za više od pet i pol sekundi.

NEDODIRLJIVA BRAĆA SINKOVIĆSvjetsko prvenstvo u veslanju održavalo se ovegodine od 25. kolovoza do 1. rujna uaustrijskom Linz-Ottensheimu. Za lijepe vijestipobrinula su se braća Valent iMartinSinković koji su u disciplini dvojac bezkormilara obranili naslov svjetskih prvaka(naslov svjetskih prvaka osvojili su prošlegodine u Plovdivu). Sinkovići su se u finalnojutrci „poigrali“ s konkurencijom, a tomusvjedoči i ostvareno vrijeme prema kojemu suod drugoplasiranih Novozelanđana bili brži zanešto više od 3 sekunde, trećeplasiranihAustralaca za čak 9 sekundi, a odposljednjeplasiranih u finalnoj utrci, Francuzaza skoro 20 sekundi. Još jedno važnopostignuće ovog vrhunskog dvojca je činjenicada su plasmanom u finale izborili svoj primarnicilj, plasman na Olimpijske igre u Tokijusljedeće godine. Za braću Valenta i MartinaSinkovića ovo je šesto zlato sa svjetskihprvenstava, po dva su puta bili najbolji učetvercu na pariće s Davidom Šainom iDamiromMartinom (2010., 2013.), dva puta udvojcu na pariće (2014., 2015.) i dva puta udvojcu bez korilara (2018., 2019.). Uz navedenazlata imaju i srebro iz dvojca bez kormilara2017. te broncu iz četverca na pariće iz 2011.

30 Libertas

SPORT

LIBERTASKOŠARKAŠKA MOMČADKristijan Nikolić

U okviru Sportske udruge studenata Libertasa(SUSLIB) djeluje muška košarkaška momčad. U proteklojsezoni momčad se natjecala u UniSportZG drugoj ligi skupineB (postoji još jedna prva i dvije druge lige A i B) u kojoj jesezonu završila na četvrtom mjestu te joj je za jedno mjestoizmaknulo doigravanje za ulazak u prvu ligu. U UniSportZGkupu nije preskočena prva prepreka te je ubilježen poraz odmomčadi Geodetskog fakulteta 73 : 69. Na kraju sezonemomčad se okušala na sportskom turniru Eurozagreb gdjezbog koša razlike nije prošla skupinu.

Studenti koji su dali svoj doprinos nastupima za sveučilišnumomčad su: Valentin Gregov (voditelj momčadi), IvanMedved, Šime Peran,Marin Obšivač, Petar Mikulić,Paško Pancirov, Ivan Perković,Matej Šakota,MartinMihinjač iDominik Kruhek.

Tijekom sezone momčad je odrađivala treninge jednomtjedno na Zagrebačkom velesajmu u sportskoj dvorani SCUnivers. Voditelj momčadi Valentin Gregov istaknuo je kakoje momčad imala slabiji rezultat nego pretprošle sezone kadasu bili u doigravanju za ulazak u prvu ligu te drugi naEurozagrebu. Od sljedeće sezone ipak očekuje bolji rezultat tepoziva sve zainteresirane studente da im se pridruže uostvarivanju novih uspjeha i stvaranju novih prijateljstava iuspomena.IL

USTRA

CIJA:

FREEPIK.CO

M

SPORTSKA UDRUGA STUDENATA LIBERTASA(SUSLIB)Na Libertas međunarodnom sveučilištu djeluje i Sportskaudruga studenata Libertasa (SUSLIB). Sportska udrugaokuplja studente koji se sportom bave od rekreativne doprofesionalne razine. Predsjednik Udruge proslavljeni jehrvatski košarkaški reprezentativac, gospodin FranjoArapović. Sportski programi koji se provode dogovaraju se izgodine u godinu, ovisno o preferencijama studenata, a u ak.god. 2018./2019. djeluju muška futsal momčad i muškakošarkaška momčad. Voditelj futsal momčadi je kolegaAntun Janeš, a košarkaške momčadi kolega ValentinGregov. Obje momčadi sudjeluju na turnirima, a

najpopularniji među njima je EuroZagreb Mladost Open,međunarodni studentski turnir. Svi studenti željni rekreacije idruženja s kolegama na sportskom terenu, pozvani su naučlanjivanje u Udrugu i sudjelovanje u sportskom životuLibertasa. Svi zainteresirani mogu se prijaviti najkrivacic@libertas.hr ili osobno doći do kabineta 2 na prvomkatu.

Podatci koje je potrebno poslati za prijavu:

– ime i prezime

– upisana godina studija

– smjer na kojem studirate

– sport za koji se prijavljujete

– broj mobitela i email adresa.

Libertas 31

SPORTSKA UDRUGA STUDENATA LIBERTASA(SUSLIB)Na Libertas međunarodnom sveučilištu djeluje i Sportskaudruga studenata Libertasa (SUSLIB). Sportska udrugaokuplja studente koji se sportom bave od rekreativne doprofesionalne razine. Predsjednik Udruge proslavljeni jehrvatski košarkaški reprezentativac, gospodin FranjoArapović. Sportski programi koji se provode dogovaraju se izgodine u godinu, ovisno o preferencijama studenata, a u ak.god. 2018./2019. djeluju muška futsal momčad i muškakošarkaška momčad. Voditelj futsal momčadi je kolegaAntun Janeš, a košarkaške momčadi kolega ValentinGregov. Obje momčadi sudjeluju na turnirima, a

najpopularniji među njima je EuroZagreb Mladost Open,međunarodni studentski turnir. Svi studenti željni rekreacije idruženja s kolegama na sportskom terenu, pozvani su naučlanjivanje u Udrugu i sudjelovanje u sportskom životuLibertasa. Svi zainteresirani mogu se prijaviti najkrivacic@libertas.hr ili osobno doći do kabineta 2 na prvomkatu.

Podatci koje je potrebno poslati za prijavu:

– ime i prezime

– upisana godina studija

– smjer na kojem studirate

– sport za koji se prijavljujete

– broj mobitela i email adresa.

WWW.LIBERTAS.HR

OD MATUREDO DOKTORATA

budi

PRVOPRIVATNO

SVEUČILIŠTE