L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša...

18
Računarske mreže Računarske mreže Učenik: Ranđelović Učenik: Ranđelović Aleksandra Aleksandra Škola: Aleksinačka gimnazija Škola: Aleksinačka gimnazija Predmet: Informatika Predmet: Informatika Profesor: Nataša Stojković Profesor: Nataša Stojković

description

L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Transcript of L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša...

Page 1: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Računarske mrežeRačunarske mreže

►Učenik: RanđelovićUčenik: Ranđelović Aleksandra Aleksandra►Škola: Aleksinačka gimnazijaŠkola: Aleksinačka gimnazija►Predmet: Informatika Predmet: Informatika ►Profesor: Nataša StojkovićProfesor: Nataša Stojković

Page 2: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Racunarske mrezeRacunarske mrezeRacunari se povezuju u racunarske mreze sa Racunari se povezuju u racunarske mreze sa

ciljem:ciljem:>> zajednickog koriscenja hardvera >> zajednickog koriscenja hardvera (diskova,stampaca I drugih uredjaja);(diskova,stampaca I drugih uredjaja);>> zajednickog koriscenja podataka u >> zajednickog koriscenja podataka u datotekama;datotekama;>> razmene podataka medju korisnicima;>> razmene podataka medju korisnicima;>> komunikacija medju korisnicima i >> komunikacija medju korisnicima i >> zajednickog rada korisnika na nekim >> zajednickog rada korisnika na nekim poslovima.poslovima.

Svaki racunar (ili drugi uredjaj) prikljucen u Svaki racunar (ili drugi uredjaj) prikljucen u mrezu naziva se mrezu naziva se cvor.cvor.

Page 3: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

-Podela racunarskih mreza-Podela racunarskih mreza► Racunarske mreze mogu se podeliti na razne Racunarske mreze mogu se podeliti na razne

nacine,u zavisnosti od toga da li se posmatra:nacine,u zavisnosti od toga da li se posmatra:

► >> povrsina koju pokriva mreza;>> povrsina koju pokriva mreza;► >> nacin povezivanja racunara u mrezi >> nacin povezivanja racunara u mrezi

(topologija);(topologija);► >> nacin komunikacije racunara u mrezi (logicka >> nacin komunikacije racunara u mrezi (logicka

organizacija) iliorganizacija) ili► >> odnos medju cvorovima u mrezi.>> odnos medju cvorovima u mrezi.► Prema povrsini na kojoj se nalaze racunari u Prema povrsini na kojoj se nalaze racunari u

mrezi,mreze mogu biti:mrezi,mreze mogu biti:► >> lokalne racunarske mreze – LAN ( Local Area >> lokalne racunarske mreze – LAN ( Local Area

Network),Network),► >> globalne racunarske mreze – WAN (Wide Area >> globalne racunarske mreze – WAN (Wide Area

Network).Network).

Page 4: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Lokalne racunarske mrezeLokalne racunarske mreze

► Lokalna racunarska Lokalna racunarska mreza je mreza koja mreza je mreza koja je ogranicena na je ogranicena na jednu zgradu,ili grupu jednu zgradu,ili grupu zgrada.U njoj su zgrada.U njoj su racunari obicno racunari obicno povezani povezani kablovima.Lokalna kablovima.Lokalna racunarska mreza racunarska mreza moze da se sastoji od moze da se sastoji od dva-tri racunara u dva-tri racunara u jednoj prostoriji, ali jednoj prostoriji, ali moze da ima i moze da ima i nekoliko stotina nekoliko stotina racunara racunara rasporedjenih u vise rasporedjenih u vise zgrada.zgrada.

Page 5: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

-Mreze tipa klijent/server-Mreze tipa klijent/server Ove mreze imaju dve vrste cvorova: klijente Ove mreze imaju dve vrste cvorova: klijente

(client) I servere (server).Klijent je racunar koji (client) I servere (server).Klijent je racunar koji koristi resurse mreze.Server je racunar koji ima koristi resurse mreze.Server je racunar koji ima resurse koje stavlja na raspolaganje klijentima.resurse koje stavlja na raspolaganje klijentima.

Tako se,na primer,racunar na koji su prikljuceni Tako se,na primer,racunar na koji su prikljuceni jedan ili vise stampaca koje korisnici prikljuceni jedan ili vise stampaca koje korisnici prikljuceni na mrezu mogu da koriste za stampanje naziva na mrezu mogu da koriste za stampanje naziva print server,racunar na cijim su diskovima print server,racunar na cijim su diskovima uskladistene datoteke sa podacima koji se uskladistene datoteke sa podacima koji se stavljaju na raspolaganje korisnicima naziva se stavljaju na raspolaganje korisnicima naziva se fajl server,racunar sa modemima preko kojih se fajl server,racunar sa modemima preko kojih se pristupa mrezi modem server,i.t.d..pristupa mrezi modem server,i.t.d..

Page 6: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Globalne racunarske mrezeGlobalne racunarske mreze

Globalne racunarske mreze – WAN (Wide Area Network),povezuju racunare Globalne racunarske mreze – WAN (Wide Area Network),povezuju racunare koji su geografski razdvojeni.Nekada su u podeli postojale I gradske koji su geografski razdvojeni.Nekada su u podeli postojale I gradske racunarske mreze – MAN (Metropolitian Area Network).racunarske mreze – MAN (Metropolitian Area Network).Prema odnosu medju cvorovima u mrezi mogu biti:Prema odnosu medju cvorovima u mrezi mogu biti:>> klijent/server (client/server) i>> klijent/server (client/server) i>> ravnopravne mreze (peer-to-peer networks).>> ravnopravne mreze (peer-to-peer networks).

Page 7: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Ravnopravna mreza(peer-to-peer)Ravnopravna mreza(peer-to-peer)

► Kod ovih mreza,kao sto im i ime Kod ovih mreza,kao sto im i ime kaze,ravnopravni su svi cvorovi (racunari). kaze,ravnopravni su svi cvorovi (racunari). Svaki racunar moze da funkcionise I kao Svaki racunar moze da funkcionise I kao klijent I kao server.To znaci da svaki racunar klijent I kao server.To znaci da svaki racunar u ovoj mrezi moze da koristi resurse drugih u ovoj mrezi moze da koristi resurse drugih racunara,kao I da koristi svoje resurse racunara,kao I da koristi svoje resurse zajedno sa drugim racunarima.zajedno sa drugim racunarima.

► Medjutim,ova mreza moze I da se konfigurise Medjutim,ova mreza moze I da se konfigurise tako da neki racunari samo dele svoje resurse tako da neki racunari samo dele svoje resurse sa drugim racunarima dok drugi samo koriste sa drugim racunarima dok drugi samo koriste resurse drugih racunara.Ipak,cak I u ovakvoj resurse drugih racunara.Ipak,cak I u ovakvoj situaciji mreza ostaje ravnopravna jer se situaciji mreza ostaje ravnopravna jer se svaki racunar u mrezi administrira svaki racunar u mrezi administrira individualno.individualno.

Page 8: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Topologija racunarskih mrezaTopologija racunarskih mreza► Topologija mreze nastaje geometrijskim uredjenjem Topologija mreze nastaje geometrijskim uredjenjem

veza I cvorova koji cine mrezu.Veza (linija,kanal) veza I cvorova koji cine mrezu.Veza (linija,kanal) predstavlja komunikacioni put izmedju dva cvora.Cvor predstavlja komunikacioni put izmedju dva cvora.Cvor se u topologiji definise kao krajnja tacka neke grane se u topologiji definise kao krajnja tacka neke grane mreze ili kao zajednicki prikljucak na dve grane u mreze ili kao zajednicki prikljucak na dve grane u mrezi ili na vise njih.Hardver I softver svakog cvora mrezi ili na vise njih.Hardver I softver svakog cvora odredjeni su funkcijama I ucescem toh cvora u mrezi.odredjeni su funkcijama I ucescem toh cvora u mrezi.

► Cvorovi komuniciraju medjusobno na osnovu Cvorovi komuniciraju medjusobno na osnovu odredjenih fizickih I logickih veza.Fizicku vezu cini neki odredjenih fizickih I logickih veza.Fizicku vezu cini neki od pomenutih komunikacionih medijuma (najcesce od pomenutih komunikacionih medijuma (najcesce kabl).Logicka veza znaci da dva cvora mogu da kabl).Logicka veza znaci da dva cvora mogu da komuniciraju bez obzira da li medju postoji fizicka komuniciraju bez obzira da li medju postoji fizicka veza.veza.

► Prema topologiji racunarska mreza moze imati:Prema topologiji racunarska mreza moze imati:► >> zvezdastu topologiju,>> zvezdastu topologiju,► >> prstenastu topologiju,>> prstenastu topologiju,► >> topologiju magistrale i>> topologiju magistrale i► >> hibridnu topologiju.>> hibridnu topologiju.

Page 9: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Zvezdasta topolgijaZvezdasta topolgija►U topologiji zvezde (star) postoji U topologiji zvezde (star) postoji

centralni cvor na koji su povezani svi centralni cvor na koji su povezani svi drugi cvorovi.Prednost zvezdaste drugi cvorovi.Prednost zvezdaste topologije je sto je lako dodati nove topologije je sto je lako dodati nove cvorove u mrezu,kao I to sto iskljucivanje cvorove u mrezu,kao I to sto iskljucivanje iz mreze nekog cvora zbog kvara ne utice iz mreze nekog cvora zbog kvara ne utice na rad ostalih cvorova.Nedostatak je sto na rad ostalih cvorova.Nedostatak je sto u slucaju kvara na centralnom cvoru u slucaju kvara na centralnom cvoru citava mreza ne funkcionise.citava mreza ne funkcionise.

Page 10: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Prstenasta topologijaPrstenasta topologija

► U topologiji prstena (ring) svaki cvor je povezan U topologiji prstena (ring) svaki cvor je povezan sa dva susedna cvora tako da veze cine kruznu sa dva susedna cvora tako da veze cine kruznu konfiguraciju.Poslata poruka putuje od cvora do konfiguraciju.Poslata poruka putuje od cvora do cvora u prstenu.Svaki cvor mora da bude cvora u prstenu.Svaki cvor mora da bude sposoban da prepozna svoju vlastitu adresu I sposoban da prepozna svoju vlastitu adresu I primi poruku.Pored toga,svaki cvor mora da ima primi poruku.Pored toga,svaki cvor mora da ima mogucnost I da prosledi poruku koja je mogucnost I da prosledi poruku koja je namenjena nekom drugom namenjena nekom drugom cvoru.Poruke,najcesce,idu samo u jednom cvoru.Poruke,najcesce,idu samo u jednom smeru,da se izbegne njihov sudar.smeru,da se izbegne njihov sudar.

► Prednost mreze je u tome sto su putevi poruka Prednost mreze je u tome sto su putevi poruka odredjeni konfiguracijom mreze,tj. poruka odredjeni konfiguracijom mreze,tj. poruka automatski putuje do sledeceg cvora u automatski putuje do sledeceg cvora u njoj.Nedostaci su: tesko dodavanje novih cvorova njoj.Nedostaci su: tesko dodavanje novih cvorova (jer se prilikom dodavanja novog cvora koji mora (jer se prilikom dodavanja novog cvora koji mora da bude povezan sa dva susedna cvora prekida da bude povezan sa dva susedna cvora prekida rad mreze),kvar na nekom cvoru,aktivnoj rad mreze),kvar na nekom cvoru,aktivnoj komponenti ili bilo koji drugi prekid konfiguracije komponenti ili bilo koji drugi prekid konfiguracije prstena uvek dovodi do prekida rada cele mreze.prstena uvek dovodi do prekida rada cele mreze.

Page 11: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Topologija magistraleTopologija magistrale

►Kod topologije magistrale (bus) svi Kod topologije magistrale (bus) svi cvorovi su vezani pojedinacno na cvorovi su vezani pojedinacno na magistralu preko koje se uspostavlja magistralu preko koje se uspostavlja komunikacija medju njima.Prednost ove komunikacija medju njima.Prednost ove mreze je sto je lako dodavati ili uklanjati mreze je sto je lako dodavati ili uklanjati cvorove iz nje,kao I to sto,ako bilo koji cvorove iz nje,kao I to sto,ako bilo koji cvor na mrezi prestane sa radom to nema cvor na mrezi prestane sa radom to nema uticaja na ostale cvorove I rad celokupne uticaja na ostale cvorove I rad celokupne mreze.Mreza prestaje sa radom,jedino u mreze.Mreza prestaje sa radom,jedino u slucaju da dodje do prekida na magistrali slucaju da dodje do prekida na magistrali ili aktivnim komponentama magistrale ili aktivnim komponentama magistrale (pojacavaci).(pojacavaci).

Page 12: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Hibridna topologijaHibridna topologija

► Hibridna topologija je nespecificna I njen oblik Hibridna topologija je nespecificna I njen oblik moze u velikoj meri da varira od jedne moze u velikoj meri da varira od jedne konfiguracije do druge.Kod ove topologije,osim konfiguracije do druge.Kod ove topologije,osim veza karakteristicnih za druge topologije,postoje veza karakteristicnih za druge topologije,postoje I dodatne veze medju nekim cvorovima.I dodatne veze medju nekim cvorovima.

► Dodatne veze su obicno determinisane Dodatne veze su obicno determinisane ekonomskim razlozima.Sa tehnicke strane,danas ekonomskim razlozima.Sa tehnicke strane,danas se kod nas,u lokalnim mrezama najcesce koristi se kod nas,u lokalnim mrezama najcesce koristi kombinacija topologije magistrale I zvezdaste kombinacija topologije magistrale I zvezdaste topologije.Pri tome se cvorovi koji su direktno topologije.Pri tome se cvorovi koji su direktno vezani na magistralu koriste kao zvezdista vezani na magistralu koriste kao zvezdista (centralni cvorovi) na koja se vezuju drugi (centralni cvorovi) na koja se vezuju drugi cvorovi prema topologiji zvezde.cvorovi prema topologiji zvezde.

Page 13: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

-Razmena podataka-Razmena podataka► Podaci koji se salju iz jednog cvora u mrezi drugom Podaci koji se salju iz jednog cvora u mrezi drugom

cvoru dele se na mestu predaje I pakuju u pakete.U cvoru dele se na mestu predaje I pakuju u pakete.U nekim mrezama,na primer eternetu,ovakvi paketi se nekim mrezama,na primer eternetu,ovakvi paketi se zovu datagrami.Datagrami nezavisno putuju kroz mrezu zovu datagrami.Datagrami nezavisno putuju kroz mrezu do mesta prijema, pri cemu ne stizu na mesto prijema ni do mesta prijema, pri cemu ne stizu na mesto prijema ni istim redosledom,a mozda ni istim putevima.Na mestu istim redosledom,a mozda ni istim putevima.Na mestu prijema po pristizanju svih paketa,raspakuju se paketi I prijema po pristizanju svih paketa,raspakuju se paketi I sastavljaju poslati podaci.U slucaju da neki paket ne sastavljaju poslati podaci.U slucaju da neki paket ne stigne,ili stigne ostecen, trazi se da cvor koji ga je stigne,ili stigne ostecen, trazi se da cvor koji ga je poslao posalje nove kopije.poslao posalje nove kopije.

► Svaki paket se obicno sastoji od: polja preambule Svaki paket se obicno sastoji od: polja preambule (identifikatora) paketa, adrese odredista,adresa (identifikatora) paketa, adrese odredista,adresa posiljaoca,oznake tipa podataka u paketu,samih posiljaoca,oznake tipa podataka u paketu,samih podataka koji se prenose I okvira za proveru ispravnosti podataka koji se prenose I okvira za proveru ispravnosti prijema.Sva polja imaju fiksnu duzinu,osim polja sa prijema.Sva polja imaju fiksnu duzinu,osim polja sa podacima,koje moze da bude razlicite duzine pri cemu podacima,koje moze da bude razlicite duzine pri cemu su definisane najmanja I najveca duzinasu definisane najmanja I najveca duzina

Page 14: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Logicka organizacija mrezePrsten sa zetonom (token

ring)Prsten sa zetonom je najcesci nacin upravljanja komunikacijom kod

prstenaste topologije mreze,a koristi se i kod magistralnih topologija.Zeton (token) predstavlja mehanizam kojim se kontrolisu redosled i pravo racunara

da koriste komunikacioni kanal.Zeton je specijalan niz bitova koji cirkulise u prstenu od cvora do cvora kada nema prenosa poruke.Racunar koji je snabdevan zetonom ima ekskluzivan pristup mrezi za prenosenje poruka,cime se izbegava mogucnost konflikta

poruka razlicitih racunara.Cvor koji zeli da posalje poruku zadrzava zeton i salje poruku.Cvorovi u mrezi proveravaju poruku kada ih ona prolazi.Oni su odgovorni da prihvate paket

koji je upucen njima,odnosno da proslede paket upucen drugim cvorovima.Paket obicno mora da obidje ceo krug dok se ne vrati do posiljaoca

sa potvrdom prijema od prijemnog cvora.Kad cvor zavrsi slanje poruke,on mora da vrati zeton nazad u cirkulaciju,cime oznacava zavrsetak operacije i daje priliku drugim cvorovima da koriste kanal.Isti cvor ne moze da salje dve

poruke uzastopce.Na taj nacin se sprecava da korisnik zauzme kanal.Ako cvor ne zeli da salje poruku kada zeton dodje do njega,prosledju je ga

sledecem cvoru u prstenu.

Page 15: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Eternet (Ethernet)Eternet (Ethernet)

► Eternet je namenjen za kontrolu saobracaja u Eternet je namenjen za kontrolu saobracaja u topologiji magistrale i zvezde. U ovim topologiji magistrale i zvezde. U ovim mrezama,kao i kod prstena sa mrezama,kao i kod prstena sa zetonom,komunikacioni kanal u jednom zetonom,komunikacioni kanal u jednom trenutku moze da koristi samo jedan trenutku moze da koristi samo jedan cvor.Komunikaciona linija ima specijalan cvor.Komunikaciona linija ima specijalan signal,koji se naziva nosilac (carrier),koji je signal,koji se naziva nosilac (carrier),koji je prisutan na liniji i kada nema prenosa prisutan na liniji i kada nema prenosa podataka.Cvor koji zeli da posalje podatke podataka.Cvor koji zeli da posalje podatke osluskuje da li je linija slobodna i,ako osluskuje da li je linija slobodna i,ako jeste,salje paket.jeste,salje paket.

► Moze da se dogodi,zbog vremena potrebnog da Moze da se dogodi,zbog vremena potrebnog da signal putuje kroz mrezu,da dva cvora ustanove signal putuje kroz mrezu,da dva cvora ustanove da je magistrala slobodna u isto (ili priblizno da je magistrala slobodna u isto (ili priblizno isto) vreme i da oba posalju svoje pakete.U isto) vreme i da oba posalju svoje pakete.U takvom slucaju dolazi do sudara dve poruke. takvom slucaju dolazi do sudara dve poruke. Kada cvorovi detektujeu sudar,prekidaju Kada cvorovi detektujeu sudar,prekidaju postupak slanja poruke i ponavljaju swe od postupak slanja poruke i ponavljaju swe od pocetka.Sto je manji broj sudara na mrezi,to je pocetka.Sto je manji broj sudara na mrezi,to je mreza efikasnija.mreza efikasnija.

Page 16: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

Komunikacija u mrezi (protokoli)Komunikacija u mrezi (protokoli)► Svaka mreza sadrzi u sebi razlicite Svaka mreza sadrzi u sebi razlicite

uredjaje.Velike mreze obicno sadrze veliki broj uredjaje.Velike mreze obicno sadrze veliki broj racunara i drugih uredjaja razlicitih racunara i drugih uredjaja razlicitih proizvodjaca,koji rade sa razlicitim programima i proizvodjaca,koji rade sa razlicitim programima i operativnim sistemima.Da bi se ostvarila uspesna operativnim sistemima.Da bi se ostvarila uspesna komunikacija ovih uredjaja i mreze,svi njeni komunikacija ovih uredjaja i mreze,svi njeni elementi moraju da se koriste nekim zajednickim elementi moraju da se koriste nekim zajednickim skupom pravila („da govore istim skupom pravila („da govore istim jezikom“).Drugim recima,mreze zahtevaju jezikom“).Drugim recima,mreze zahtevaju standarde za komunikaciju:standarde za komunikaciju:

► >> standardne protokole i interfejse koji ce >> standardne protokole i interfejse koji ce obezbediti zajednicke mehanizme za obezbediti zajednicke mehanizme za komunikaciju medju razlicitim sistemima ikomunikaciju medju razlicitim sistemima i

► >> standardan pristup projektovanju mreze – >> standardan pristup projektovanju mreze – mreznu arhitekturu – sto definise relacije i mreznu arhitekturu – sto definise relacije i interakcije medju servisima mreze i funkcijama interakcije medju servisima mreze i funkcijama preko zajednickih interfejsa i protokola.preko zajednickih interfejsa i protokola.

Page 17: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

-Zastita mreza-Zastita mreza► Da bi pristupio mrezi,svaki korisnik mora da ima otvoren radni Da bi pristupio mrezi,svaki korisnik mora da ima otvoren radni

nalog na nekom od racunara (cvorova) mreze.Radni nalog nalog na nekom od racunara (cvorova) mreze.Radni nalog otvara lice koje upravlja radom mreze – administrator otvara lice koje upravlja radom mreze – administrator mreze.Kada se radi o velikim mrezama, administrator mreze mreze.Kada se radi o velikim mrezama, administrator mreze moze da ima i vise pomocnika za razlicite poslove,pa tako tako moze da ima i vise pomocnika za razlicite poslove,pa tako tako otvaranje naloga,moze da prenese na nekog od njih.otvaranje naloga,moze da prenese na nekog od njih.

► Prilikom otrvaranja naloga korisnik dobija svoje korisnicko ime Prilikom otrvaranja naloga korisnik dobija svoje korisnicko ime (user name) pod kojim se prijavljuje na mrezu.S’obzirom na to (user name) pod kojim se prijavljuje na mrezu.S’obzirom na to da je ime korisnika javno, osim korisnickog imena svaki da je ime korisnika javno, osim korisnickog imena svaki korisnik na mrezi dobija i lozinku (password).korisnik na mrezi dobija i lozinku (password).

► Prilikom prijavljivanja na mrezu,potrebno je uneti u prozor za Prilikom prijavljivanja na mrezu,potrebno je uneti u prozor za dijalog korisnicko ime i lozinku.Pri ukucavanju lozinke,ukucana dijalog korisnicko ime i lozinku.Pri ukucavanju lozinke,ukucana slova se ne pojavljuju na ekranu nego se,umesto slova se ne pojavljuju na ekranu nego se,umesto njih,pojavljuju zvezdice (*) ili tacke (buleti - · ).njih,pojavljuju zvezdice (*) ili tacke (buleti - · ).

Page 18: L154 - Računarstvo i informatika - Računarske mreže - Aleksandra Ranđelović - Nataša Stojković

► Pored korisnickog imena i lozinke,prilikom otvaranja Pored korisnickog imena i lozinke,prilikom otvaranja naloga administrator mreze daje svakom korisniku i naloga administrator mreze daje svakom korisniku i odredjena prava.U radu u mrezi treba se strogo drzati odredjena prava.U radu u mrezi treba se strogo drzati pravila ponasanja koja su propisana na mrezi ,kao i pravila ponasanja koja su propisana na mrezi ,kao i pravila lepog ponasanja.pravila lepog ponasanja.

► Za zastitu mreze od nedozvoljenog pristupa spolja Za zastitu mreze od nedozvoljenog pristupa spolja zaduzen je administrator sistema.On postavlja tzv. zaduzen je administrator sistema.On postavlja tzv. zastitini zid (firewall) koji nedozvoljava pristup mrezi zastitini zid (firewall) koji nedozvoljava pristup mrezi zlonamernim korisnicima.Ipak,prilikom prijema zlonamernim korisnicima.Ipak,prilikom prijema podataka i neocekivanih komunikacija sa drugim podataka i neocekivanih komunikacija sa drugim osobama treba biti oprezan i preduzeti mere zastite i osobama treba biti oprezan i preduzeti mere zastite i cilju sprecavanja prijema virusa.Dobra je praksa da se cilju sprecavanja prijema virusa.Dobra je praksa da se svaki podatak koji posalje neki drugi korisnik,pre svaki podatak koji posalje neki drugi korisnik,pre otvaranja,uskladisti na disk i testira na prisustvo otvaranja,uskladisti na disk i testira na prisustvo virusa. Osim toga,na korisnickom racunaru treba biti virusa. Osim toga,na korisnickom racunaru treba biti stalno ukljucen antivirus program.Kod ovih programa stalno ukljucen antivirus program.Kod ovih programa potrebno je redovno obnavljati definicije virusa (posto potrebno je redovno obnavljati definicije virusa (posto se svakodnevno pojavljuju novi virusi)....se svakodnevno pojavljuju novi virusi)....