KULTURNE POTREBE ZADRA –

SOCIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE

Krešimir KroloSven MarcelićŽeljka Tonković

(Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru)

ZAŠTO SMO ODLUČILI ISTRAŽIVATI

KULTURNE POTREBE (MLADIH) U ZADRU?

Osobni razlozi motivirani svakodnevnim iskustvima

smanjenja kulturne raznolikosti grada

Akademski razlozi vezani za nužnost znanstvene ovjere, analize i

razumijevanja stanja radi osmišljavanja strateških akcija

KOJA SU NAM BILA TEMELJNA ISTRAŽIVAČKA PITANJA?

Što mladi slušaju i posjećuju?

Kako ocjenjuju kulturno-zabavne sadržaje?

Koliko svoje potrebe zadovoljavaju u drugim sredinama?

Koje bi sadržaje htjeli vidjeti u većoj ili manjoj mjeri?

Razlikuju li se zadovoljni i nezadovoljni kulturno-

zabavnom ponudom grada i po kojim osnovama?

Koliko je (ne)zadovoljstvo kulturno-zabavnim sadržajem povezano s

njihovim razmišljanjima o trajnom napuštanju grada?

KAKO JE ISTRAŽIVANJE PROVEDENO?

„Online” i putem tiskanih anketa

Financiranje iz osobnih znanstvenih sredstava

Ukupni trošak: 3,162kn

Ukupno je bilo

1,617

sudionika i sudionica

od čega 868 srednjoškolaca

Primarno: naglasak na SREDNJOŠKOLCIMA –

reprezentativan uzorak

Sekundarno: „ŠIRA populacija mladih” – prigodni uzorak

Zašto takav uzorak? = komparativna analiza ukusa i potrošnje

Srednjoškolci = vrijednosti vrijede za populaciju

Ostali = samo kao indikator nekih širih trendova i procesa

POSEBNO HVALAPokroviteljima: HNK Zadar, Muzej antičkog

stakla i Maraschino bar Zadar(popusti na proizvode i programe za

sudionike u istraživanju)

Ravnateljima, profesorima i pedagozima srednjih škola u Zadru i Biogradu

STRUKTURA UZORKA - SREDNJOŠKOLCI

Treći i četvrti razredi

N = 868

Učenici = 47,2%

Učenice = 52,8%

Žive u Zadru = 58,4%

Gimnazija = 40,2%

Strukovna (četverogodišnja) = 53%

Strukovna (trogodišnja) = 6,8%

POSJEĆENOST KULTURNIH SADRŽAJA U ZADRU

Srednjoškolci najčešće posjećuju Gradsku knjižnicu Zadar i kino

(odnosi se na učestalost posjećivanja u posljednjih 12 mjeseci)

•91% nije bilo ni na jednom jazz koncertu

•89,1% nije vidjelo nijednu izvedbu suvremenog plesa

•79,8% nije bilo ni na jednom koncertu klasične glazbe

•73,6% nije bilo ni na jednom rock koncertu ili slušaonici

•71,2% nije bilo na hip-hop/rap koncertima

•80% nije bilo na punk ili metal koncertu ili slušaonici

•55,9% ni jednom nije bilo u kazalištu

•51% nije bilo u muzejima i galerijama

Evo kako to izgleda kroz nekoliko odabranih grafičkih prikaza

Rezultati istovremeno govore o manjku pojedinih sadržaja (npr. jazz)

Ali i o načelnoj nezainteresiranosti većine srednjoškolaca

Općenito se pokazuje MANJA sklonost internacionalnim glazbeno-kulturnim proizvodima

Veća orijentiranost na žanrovsku i jezičnu bliskost (domaća i regionalna narodno-zabavna glazba)

Odnosno prevladava

SINTEZA GLOBALNOG I LOKALNOG=

Tradicionalno-konvencionalni stil pomiješan s potrošačkim spektaklom

GLOBALNI utjecaj je vidljiv samo kroz NAČIN potrošnje – internacionalni i multikulturalni

kulturni sadržaji slabo zastupljeni

LOKALNI utjecaj je pak vidljiv kroz SADRŽAJNE dimenzije – preferiranje domaćih/regionalnih tradicionalnih i narodno-zabavnih programa i

žanrova

POSJEĆENOST KULTURNIH SADRŽAJA IZVAN ZADRA

Posjećenost kulturno-zabavnih sadržaja izvan Zadra vrlo niska

Povijesni spomenici (55,8%)

Sportska događanja (39,6%)

Muzeji i galerije (37,5%)

Koncerti domaće zabavne glazbe (33,7%)

Koncerti/party elektronske glazbe (29,9%)

Ostalo zanemarivo

Struktura kulturne potrošnje izvan Zadra vrlo vjerojatno odražava programske okvire školovanja

(izleti, ekskurzije)

Ali i potrebe koje se nadovezuju na potrošnju u Zadru (koncerti zabavne glazbe)

Kao i posjećivanje sadržaja kojih u Zadru više nema u većoj mjeri (koncerti/festivali elektronske glazbe)

ZAŠTO ČEŠĆE NE POSJEĆUJU KULTURNE SADRŽAJE U ZADRU

Nezainteresiranost

Manjak slobodnog vremena

(visoka) cijena ulaznica nije se pokazala presudnim čimbenikom

informirani su, ali nezainteresirani i nemaju vremena za kulturne sadržaje

Zanimljiva je razlika, iako statistički malena, između rock/blues slušaonica

i turbo-folka

Izvjestan dio (11%) srednjoškolaca drži da većina rock/blues slušaonica nema zadovoljavajuću razinu kvalitete

što onda i objašnjava slabiju razinu posjete (samo 3,72% koji redovito odlaze)

U odnosu na 15% srednjoškolaca koji često obilaze slušaonice regionalne narodno zabavne glazbe

ŠTO SREDNJOŠKOLCI ŽELE DA BUDE ZASTUPLJENIJE U KULTURNOM I

ZABAVNOM ŽIVOTU GRADA?

1. kino predstave 61,3%

2. sportska događanja 55,9%

3. veliki međunarodni glazbeni festivali 55,5%

4. Koncerti domaće alternativne glazbe 47,8%

5. Koncerti domaće pop-rock glazbe 47,7%

6. Koncerti/party elektronske glazbe 44,1%

Što žele u manjoj mjeri:

Turbo folk: 48,2%

Tko želi manju zastupljenost turbo-folka?

Nezadovoljni kulturnom ponudom grada (64,1%)

Učenici gimnazija (57,3%)

ZADOVOLJSTVO KULTURNOM PONUDOM

Učenici iz Zadra u prosjeku manje zadovoljni kulturnom ponudom u

odnosu na učenike iz drugih mjesta

33,8% naspram 50,7%

Učenici gimnazije u prosjeku manje zadovoljni kulturnom ponudom

32,2% zadovoljnih iz gimnazija

46,7% iz strukovnih škola

POLITIČKI STAVOVI

Apolitični – više od 60% ne izjašnjava se niti lijevo niti desno

15.9% izjašnjava se lijevo22.6% izjašnjava se desno

KOJE SU SOCIOKULTURNE KARAKTERISTIKE

ZADOVOLJNIH KULTURNOM PONUDOM?

Roditelji sa završenom srednjom školom ili niže

Pohađaju strukovnu školu (68,5%)

Religiozni (74%)

Idu u crkvu mjesečno ili češće (49,6%)

Ne toleriraju homoseksualce (55,9%)

Deklariraju se desno (25,1%)

KOJE SU SOCIOKULTURNE KARAKTERISTIKE NEZADOVOLJNIH

KULTURNOM PONUDOM?

Roditelji imaju završeno visoko obrazovanje

Pohađaju gimnaziju

Ateisti ili agnostici (20%)

Ne idu ili rijetko idu u crkvu (46,9%)

Toleriraju homoseksualce (45,7%)

Deklariraju se lijevo (22,9%)

KAKVE SU KULTURNE POTREBE ONIH KOJI SU

ZADOVOLJNI TRENUTNOM PONUDOM?

domaći pop-rock, strana komercijalna glazba, turbofolk i klape

kino, sportski događaji, koncerti zabavne glazbe

KAKVE SU KULTURNE POTREBE ONIH KOJI SU

NEZADOVOLJNI TRENUTNOM PONUDOM?

rock, punk, hip hop i indie glazba

knjižnica, kazalište

rock i metal koncert i party elektronske glazbe

ŽELJA ZA TRAJNIM ODLASKOM I ZADOVOLJSTVO

KULTURNOM PONUDOM GRADA

Da, trajno Da, privremeno Ne0

10

20

30

40

50

60Preseljenje

Nezadovoljni Srednji Zadovoljni

48,4% nezadovoljnih razmišlja o TRAJNOM odlasku iz Zadra

18,4% zadovoljnih razmišlja o TRAJNOM odlasku iz Zadra

Sada slijede odabrani najzanimljiviji nalazi starijih mladih

PODUZORAK – ŠIRA POPULACIJA MLADIH (20 – 34)

Iako uzorak nije reprezentativan, vidljiva su preklapanja i jasna

grupiranja pa tako imamo

4 TIPA KULTURNE POTROŠNJE

Tradicionalno-konvencionalniNajmlađi u uzorku

Slabije obrazovani roditeljiKlape, turbofolk, domaća zabavna glazbaRoditelji slušaju klape i zabavnu glazbu

Najmanja tolerancija prema homoseksualcimaNajviše desnoNajreligiozniji

Najzadovoljniji

Rokersko-alternativniNajstariji tip

Prosječni na svim kategorijamaSlušaju rock, punk, blues

Najbrojniji u uzorku

Elektronički

Prosječni prema većini pokazateljaDrugi najstariji tipNajviše zaposlenih

Najviše samozaposlenihHip hop, techno

Visoka kulturaNajobrazovaniji roditelji

Najveći konzumenti kulturnih sadržajaPretežno žene

Najtolerantniji prema homoseksualcimaNajviše lijevo

Najnezadovoljniji

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

IMPLIKACIJE ZA DRUŠTVENO-KULTURNI RAZVOJ GRADA

Većinu srednjoškolaca kulturni sadržaji ne zanimaju

Prevladava sklonost komercijalnoj, popularnoj i narodno-zabavnoj kulturi

Uglavnom zadovoljni kulturnom ponudom ili neodlučni

Pojedini pokazatelji i kod starije populacije istovjetni s nalazima kod srednjoškolske

populacije

Nezadovoljni su oni koji su više alternativni i liberalniji

Istovremeno im je kulturna potrošnja usmjerena na visoku i popularnu kulturu

Zabilježeni pokazatelji zabrinjavajući

Slabi potencijali suvremenog urbanog i kulturnograzvoja

Nezadovoljni su potencijalna kreativna klasa razvojni resurs grada

Odlaze potencijalni pokretači razvojnih potencijala(obrazovaniji, kreativniji, tolerantniji)

Dugoročne posljedice – kulturno zatvaranje i stagnacija

Kulturna ponuda nedovoljno profilirana i raznolika

Uzrok dijelom i neadekvatna kulturna politika i komunikacija grada prema privatnom,

civilnom i nezavisnom kulturnom sektoru

Kao i nedostatak prostora za mlade i prostora za razvoj nezavisnih kulturnih

inicijativa

Dugoročno problemi i za privatne inicijative – homogenizirano tržište (ulaganje u alternativne sadržaje neisplativo)

Potrebno promijeniti način upravljanja i komunikacije javne i lokalne uprave dosadašnji model neučinkovit i kontraproduktivan

Izrada strategije kulturnog razvoja i identiteta koja će uključiti sve relevantne dionike javnog, privatnog i civilnog sektora

Promišljanje suvremenog urbanog i kulturnog identiteta grada kao prostora otvorenosti i autonomije

Povijesne i tradicionalističke dimenzije ne smiju biti jedini i isključivi temelj izgradnje kulturnog identiteta

KULTURNE POTREBE ZADRA –

SOCIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE

Krešimir KroloSven MarcelićŽeljka Tonković

(Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru)