Naslov izvornikaLE MANUEL DU BRICOLAGE

Copyright Ÿ Reader’s Digest Vy‘ber s. r. o.Prag, Republika »eška, 2009

Hrvatsko izdanje Ÿ Mozaik knjiga,Grupa Mladinska knjiga, 2009

Za nakladnikaAlen Bodor

UrednikDavor UskokoviÊ

PreveliVjekoslav »uloPetra OreπkoviÊTomislav ©ostar

StruËni redaktorRuer Jeny

KorektoricaKatarina CvijanoviÊ

Priprema za tisake-projekt, Zagreb

TisakMKT PRINT, Ljubljana, Slovenija, travanj 2009.

ISBNCIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu

Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem

Sva prava pridræana. Ova je knjiga zaπtiÊena autorskim pravima i ne smije se ni u cjelini ni djelomiËno reproducirati,

pohraniti u sustavu za reproduciranje ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na koji naËin bez pisanog dopuπtenja autora i izdavaËa.

1 Upoznajte svoj dom 6 — 29Temelji 8Vanjski zidovi 10 — 11Katovi i stubište 11 — 15Vrata i prozori 16 — 18Krovovi 19 — 23Unutarnji zidovi i stropovi 24 — 25Oborinske vode i odvodnja 26 — 27Dimnjaci i izolacija 28 — 29

2 Osnovne tehnike i alati 30 — 69Alati 32 — 35Mjerenje i rezanje 36 — 37UËvrπÊivanje 38 — 47Ispune i brtvila 48 — 49ElektriËni alat 50 — 51Stolarski radovi 52 — 69

3 Zavrπni radovi 70 — 123Priprema 72 — 81Ličenje 82 — 101Tapete 101 — 113PloËice 114 — 123

4 Podne obloge 124 — 157Priprema 126 — 128Parket 129 — 134PloËice 135 — 141Podno grijanje 142Vinil 143 — 146Tapison 147 — 157

5 Okovi i namještaj 158 — 187Zidni okov 160 — 161Police 162 — 170Montažni namjeπtaj 170 — 173Karniše i pribor 174 — 177Vijenci i ukrasni profili 178 — 181Slike i zrcala 182 — 183Ugradbene kuhinje 184 — 187

6 Vrata i prozori 188 — 219Vrata 190 — 204Prozori 204 — 219SS

aadd

rržžaa

jj

8U

PO

ZNA

JTE

SV

OJ

DO

M TemeljiSasvim je jasno da su temeljikuÊe jednako stari kao i samakuÊa. Oni nose teæinukonstrukcije, osiguravajuÊijoj stabilnost i postojanost.

Teæina samostojeÊe kuÊe, tzv. tradicionalnekuÊe, koja se sastoji od πest prostorija,procjenjuje se na oko 120 tona. Stoga jepotrebno projektirati Ëvrste temelje,usklaene ne samo s kuÊom koja Êe se nanjima podiÊi, nego i s terenom na kojem Êebiti sagraena.

OgraniËenja kojih se valja pridræavatirazlikuju se ovisno o tome gradite li natrusnom podruËju, na rahlom tlu itd. Do kraja19. stoljeÊa jedino ograniËenje bilo je da setemelji ne postavljaju u rahlo tlo. U tom serazdoblju poËinju primjenjivati trakasti temelji(23 cm debljine). I danas se takvi temelji gradekad je teren prikladan.

Prije kraja 19. stoljeÊa kuÊe su se podizalena jednostavnijem tipu temelja, izgraenom odzemlje, kamena ili opeka. ©irina temelja bila jejednaka njihovoj dvostrukoj visini. Pod starihgradnji bio je Ëesto postavljen na nosaËe(stranice 11 — 12).

Temelji/temeljna ploËaPresudnu ulogu u daljnjem planiranju imanosivost tla. S obzirom na ËvrstoÊu i nosivosttla potrebno je postaviti ili samo temelje ili joπdodatno i nosivu ploËu.

ZadaÊa temelja je prenoπenje optereÊenjagraevinskog objekta na podlogu teravnomjerna raspodjela tog optereÊenja.

BuduÊi da je ËvrstoÊa tla manja od ËvrstoÊegraevnih materijala, kao podloga svakogobjekta ispod nosivih elemenata grade setemelji, koji zatim cijelo optereÊenje objektaravnomjerno raspodjeljuju.

Osim toga, uloga temelja je osiguratiËvrstoÊu i stabilnost kuÊi tijekom dugog nizagodina i u sluËaju malih pomicanja tla.

Graevinsku je izvedbu temelja potrebnoprilagoditi vrsti tla i u obzir uzeti moguÊupojavu podzemnih voda.

Nosiva ploËaGradnja nosive ploËe (temeljne ploËe) nuænaje kad tlo nije dovoljno Ëvrsto i ne moæepodnijeti optereÊenje, ili je pak samooptereÊenje objekta previsoko. U tom sluËajupreko cijele povrπine temelja gradi searmiranobetonska ploËa koja je kao takvadio temelja i prihvaÊa dio optereÊenjaobjekta.

»eliËni oklop jamËi ravnomjernu podjelutereta i optereÊenja koje proizvodi objekt.Ukoliko su na graevinskom zemljiπtuprisutne i podzemne vode, preporuËuje se ipostavljanje dodatne izolacije sa strana i sdonje strane temelja.

Gradnja armiranobetonske nosive ploËepoglavito je pogodna ako kod objekta nijepotrebno graditi podrum. Takav oblik gradnjetemelja ima prednost poglavito gledajuÊi s

Êemo sigurni da se neÊe pojaviti nikakvaoπteÊenja.

Postavljanje instalacijau temeljimaVeÊ se u neobraenu “postelju” iskopapostavljaju osnovne instalacije (keramiËke,metalne ili instalacije od tvrde plastike) zaodvodnu i fekalnu vodu kao i za odvodnjuoborinskih voda.

Pri postavljanju tih instalacija potrebno jeobratiti pozornost na ispravan pad instalacija(1 do 1,5 posto).

Vaæna je i ugradnja kontrolnog okna ikontrolnog ventila kod tih instalacija. Kad sepostave potrebne instalacije, onda se izmeuokolnog tla i temelja nasipa πljunak.

Šljunak sprjeËava nadiranje i prodorpodzemnih voda u zid graevine. Prekotoga se postavlja zaπtitni sloj mrπavogbetona koji treba osigurati da temelji iarmiranobetonska ploËa nemaju kontakt sokolnom zemljom.

financijske strane: u ovom sluËaju nemamonikakvih troπkova vezanih za iskapanje tlakao niti za postavljanje oplata, a ova ËinjenicaËesto puta prevagne u korist gradnjearmiranobetonske ploËa, Ëak i kad je rijeËo dovoljno stabilnom i Ëvrstom tlu.

Gradnja temeljaGradnja temelja odnosno postavljanjearmiranobetonske ploËe provodi se unekoliko koraka.

IskopSvaki objekt mora posjedovati temelje koje nemogu oπtetiti niske temperature niti na njih nabilo koji naËin negativno djelovati. Kako niskatemperatura ne bi mogla dospjeti do povrπinetemelja, potrebno je osigurati da visinaizmeu gornjeg ruba temelja i donjeg rubapodloge iznosi najmanje 80 cm. Samo tako bit

ZidiÊ podignut na trakastom temeljuNa pravilno izgraenom temelju lako jepodignuti zidiÊ, u ovom primjeru naËinjenod opeka.

Temelj niskog vrtnog zidaNajËeπÊi temelj je Ëvrst sloj betona na tuËencu(nije nužno koristiti tuËenac ako je tlo ispodtemelja dovoljno Ëvrsto). Niski zid možete naravnoj i Ëvrstoj površini sagraditi sve dok tapovrπina ima prikladni nosivi dio i ploËepoloæene na sloj morta.

Zaπtita od vlageU zaπtitni sloj betona postavlja se zaπtita odvlage i to u obliku Ëvrste folije ili u oblikubitumenskih elemenata (bitumenska ljepenka).Kod postavljanja te zaπtite iznimno trebapripaziti da ne doe do pucanja ili kakvogdrugog oπteÊenja folije ili bitumenskihelemenata.

S obzirom na vrstu i nadiranje podzemnihvoda, ugrauje se crni zaπtitni sloj (bitumenskazaπtita) ili bijeli zaπtitni sloj (folija). Bitumenskazaπtita uobiËajena je zaπtitna mjera od vlage,a folija se koristi samo kao zaπtita od potisnogpritiska podzemne vode, odnosno dapodzemna voda ne dospije na povrπinu.

»eliËna oplata ili armaturaSlijedi postavljanje armature. Ona se u naËelusastoji od ËeliËne mreæe postavljene u betonskumasu. Pojedini se dijelovi mreæe fiksiraju imeusobno povezuju veznom æicom.

»esto se na betonskoj ploËi postavljaserklaæ koji podnu betonsku ploËu dodatnoπtiti od niskih temperatura. Taj se serklaænajprije obrauje jer sadræi armaturne elemente(ËeliËnu mreæu) povezane s podnom armi-ranom ploËom. U nekim se sluËajevima moæekoristiti i beton s ËeliËnim vlaknima, pa u tomsluËaju nije potrebna dodatna armatura. Namjesta koja su predviena za ugradnju vratapostavlja se uzduæna armatura.

©to poduzeti kad se nakuÊi pojave pukotine?»im se na proËelju, pregradnim zidovima ilina rubovima podnih ploËa pojave pukotine,odmah potraæite struËnu pomoÊ. Najbolje jezapoËeti sa stambeno-komunalnim poduzeÊemkoje se brine za vaπu zgradu. Te sluæberaspolaæu svim potrebnim tehniËkim podacimao zgradi i tlu na kojem se nalazi, i mogu vasuputiti na odgovarajuÊe specijalizirane tvrtke.

NEISPRAVNITEMELJIBuduÊi da temelje ne vidimo, Ëestosmo skloni zaboraviti na njih, sve dotrenutka kad se na zidovima pojavepukotine. Nije jednostavno utvrditišto ih je uzrokovalo, s obzirom dauzroci mogu biti vrlo razliËiti.Meutim, simptomi su uvijek isti.Malene napukline, zatim pukotinekoje se πire uz dovratnike ili onevidljive na spojevima zidova. TeæisluËaj su pukotine ili udubljenja nastalapo vertikali zgrade, πto upuÊuje naopasnost od razdvajanja kosturagraevine. Evo primjera najËeπÊihoπteÊenja do kojih dolazi kad temeljinisu prilagoeni terenu.

DjelomiËno spuπtanjetemeljaKod nadogradnje postojeÊe konstrukcije,nuæno je pri izvoenju radova poduzetimjere opreza. Takoer, potrebno jepredvidjeti dilatacijski spoj (razmak)izmeu dvije gradnje. Ako je nadograenidio loπe spojen s postojeÊomkonstrukcijom, u nekim sluËajevimamoæe doÊi do spuπtanja graniËnog zida.Temelji koji nisu prilagoeni terenu vrloÊe brzo prouzroËiti velika oπteÊenja nakonstrukciji.

Klizanje inestabilnost terenaTemelji koji nisu postavljeni okomitona podlogu loπe prenose nosive sile.Zbog toga moæe doÊi do klizanjatemelja. Rahla tla (ilovaËa, kreda,pijesak) ili tereni na kosini u naËelusu nestabilni. Temelji prilagoeniterenu (πip, usjek) osigurat Êe trajnostkonstrukcije.

Neprilagoen teren nije jedini uzrokklizanja. Voda i mraz uzrokuju nadimanjeili slijeganje terena, uslijed Ëega dolazi dopodizanja trakastih temelja i stvaranjapukotina na zidovima.

PreoptereÊenjeTrakasti temelji Ëije dimenzije nisuprilagoene vrsti terena uzrokujupreoptereÊenost temelja. Takoer, temeljise mogu preopteretiti ako se uklanja ilipreinaËuje nosivi zid. Nosivost temeljaizraËunava se u skladu s konstrukcijomkuÊe. Svaku promjenu konstrukcijepotrebno je pomno razmotriti. Presjekgrede mora biti usklaen s optereÊenjemnosivog zida. Ne oklijevajte pitatistruËnjaka za savjet.

Slijeganje tlaDo slijeganja tla dolazi zbog uruπavanjaprirodnih ili umjetnih podzemnihπupljina. Kad je rijeË o kamenolomu,odnosno podruËju u kojem sezahvaÊalo u tlo, stanje moæete provjeritina kartama. Kamenolomi se najËeπÊeuËvrπÊuju zidanim stupovima. Ako jerijeË o prirodnim πupljinama, nuæno jetoËno saznati o kakvom se terenu radi.©upljinu je moguÊe uËvrstiti ili jepotrebno postaviti duboke temelje.

Isuπivanje tla uzrokovano πirenjemkorijenja dovodi do utonuÊa tla.

Zid odopeka

ViseÊipod

Nabijena zemlja

Betonska ploËa

Temelj

Ako se stablo ne sruπi,njegovo korijenjepodignut Êe tlo .

9TEMELJI

10U

PO

ZNA

JTE

SV

OJ

DO

M Vanjski zidoviGradnja zidova razlikuje seovisno o uporabljenommaterijalu. Zavrπna obradazidova, koja se razlikuje odpodruËja do podruËja, nemaiskljuËivo dekorativnu funkciju.Ona jamËi zaπtitu proËelja odklimatskih utjecaja. Na temeljuizgleda i tipa proËelja moæe setoËno odrediti starost kuÊe.

Puni zidovi KuÊe graene prije otprilike1920. imaju pune zidove od opeke ilikamena — zidovi od opeke πiroki su oko230 mm, dok debljina kamenih zidova ovisio vrsti uporabljenog kamena. Zidovi zgradaviπih od dva kata nerijetko su u niæimdijelovima bili deblji kako bi izdræali veÊi teret.

©uplji zidovi PoËetkom 20. stoljeÊa πupljaopeka postupno zamjenjuje punu, buduÊi daima bolja svojstva termiËke izolacije.ZahvaljujuÊi svojoj teæini i dimenzijama,πuplja opeka se odlikuje vrlo velikomËvrstoÊom, πto omoguÊuje graenjeviπekatnica bez izvedbe betonske nosivekonstrukcije. ©uplja opeka dostupna je urazliËitim debljinama, od opeka za unutarnjepregrade debljine 3 cm do onih za vanjskezidove, debljine 20 cm.

Meutim, iz ekonomskih razloga novije sezgrade katkad grade od betonskih blokova(bloketama). RijeË je o pravokutnimnepeËenim blokovima povezanim cementnim

mortom, koji se koriste za sve tipove zidova,nosive ili nenosive.

Opeke od gline ili od celularnog betonaimaju iznimno dobra termiËka i akustiËkasvojstva. Da se zid od blokova uËini πtostabilnijim, debljina spojeva kreÊe se od1 mm do 10 mm, Ëime se jamËi dugotrajnostgraevine. Novi materijali preporuËljivi su is ekoloπkog motriπta.

Drvo Danas se kuÊe ne grade iskljuËivo odopeka ili betonskih blokova. KuÊe s drvenimkosturom sve su brojnije. Strukturakonstrukcije sastoji se od platnica. Kodpostavljanja obloge vodi se raËuna ocirkulaciji zraka. Na vanjskom dijelukonstrukcije vodonepropusne panel-ploËepriËvrπÊene su na stupove, a na njima senalaze folije kiπne brane. Vanjska oblogapriËvrπÊena je na letvice. U unutraπnjosti,izolacija se postavlja izmeu stupova. Kakone bi doπlo do kondenzacije, ugrauje separna brana. Cijela konstrukcija prekriva segipsanim ploËama priËvrπÊenim na vodilice.

Zavrπna obrada zidovaZavrπna obrada vanjskih zidova KodproËelja od kamena izraenih suhomgradnjom moæe se vidjeti vrsta koriπtenogmaterijala. Zidovi od opeke postavljaju sekriænim vezom, Ëime se jamËi najboljapovezanost blokova. Pune opeke postavljaju senaizmjeniËnim povezivanjem veænjaka iduænjaka.

VLAGAVlaga moæe imati kobne posljedicepo svaku gradnju. Zid koji ne ‘diπe’puni se vodom koja stiæe iz temelja.Naime, ona se kapilarno diæe uza zid.Voda i mraz mogu na kuÊi izazvatioπteÊenja. Zamrzavanje vode upjeskovitom tlu uzrokuje podizanjaterena. Kad doe do topljenja leda,uslijed slijeganja tla pojavit Êe sepukotine. Ako su spojevi neispravni(str. 412), obloga konstrukcijeoπteÊena (str. 413) i izolacija slaba(str. 206), voda moæe probiti ukonstrukciju i kuÊa moæe postatipotpuno vlaæna.

©to poduzeti?Premda veÊinu kvarova moæe popravitiiskusan kuÊni majstor, uza sve to bitÊe potrebno preventivno provestitretman zaπtite od vlage. U tekstugore navedene su stranice vodiËa nakojima se obrauje svaki takav sluËajposebno.

Zaπtitna æbuka za zid radi se od morta nabazi cementa i vapna. Ona Ëini vanjske zidovenepropusnim.

Konstrukciju drvene kuÊe moguÊe jedopuniti drvenim pleterom kojem se dodajemjeπavina zemlje i biljnih vlakana (laterit--blato). DaπËanu oplatu potrebno je obraditiodgovarajuÊim proizvodom (integriranipremaz za drvo, lak) radi duæeg vijeka trajanja(vremenske nepogode, kukci potkornjaci).

Mozaik, koji se kod nas rijetko primjenjuje,sastoji se od dijelova kamena ugraenih u slojmorta, Ëesto obojen radi postizanja boljenepropusnosti.

Zavrπna obrada unutarnjih zidova Nastarim kuÊama vapnena se æbuka koristila kaovanjska obloga. Gips se u pregradnim zidovimarabi od srednjeg vijeka. Kod starih gradnjastruktura zidova prekrivala se oplatom, a zatimgipsom. Ako kucnete po takvom zidu Ëut Êeteπuplji zvuk. Æelite li objesiti neπto na takav zid,pripazite da koristite okov za πuplje zidove.Postoje obiËne gips-ploËe (pregradni zidovi) iligipsane kartonske ploËe (dodatna obloga )razliËitih debljina.

Vanjski zidod opeke

Unutarnji zidod bloketa

Izolacija

Betonska ploËa

Vodonepropusnabrana

Vodonepropusnamembrana

Betonskitemelj

11

PrizemljePodne povrπine ili podovi urazini zemlje polaæu se naprostor namijenjen za provoenjeinstalacija ili na povrπinu tla.Dok je prvo rjeπenje pogodnijeza neke vrste terena, drugo jejeftinije.

Polaganje ploËa nazemljanu povrπinuPloËe se u tom sluËaju polaæu izravno na tlo.I danas se to ekonomiËno rjeπenje Ëesto seprimjenjuje. Postupak je sljedeÊi: teren sepriprema (zbija) za postavljanje nepropusnogsloja i ploËa. Meutim, zabranjena je primjenatakvog tipa poploËavanja na propusnimtlima.

Prizemnice obiËno imaju kompaktnepodne ploËe koje se polaæu preko temelja. TakveploËe podræavaju vlastiti teæinu, ali i onu nosivihzidova. Radi bolje nosivosti podna se ploËapojaËava jakom vanjskom armaturom.

Kod viπekatnica podne ploËe nisu nosivei ne polaæu se preko temelja (plivajuÊi pod).Kod takve konstrukcije podne ploËe nijepotrebno pojaËavati armaturama.

Prije postavljanja ploËe teren je potrebnopripremiti. Na teren se postavlja sloj πljunka ikamena debljine 20 cm (podloga). Podloga sezatim prekriva slojem pijeska kako bi senepropusni brtveni sloj zaπtitio od oπteÊenja.

Kad biste podnu ploËu betonirali izravnona podlogu, doπlo bi do oπteÊenja podne ploËeuslijed kapilarnog penjanja vode. Da se tosprijeËi, izmeu podloge i podne ploËepostavlja se nepropusni brtveni sloj(polietilenska folija).

Polaganje ploËa iznadzraËnog prostoraPolaganje ploËa na zraËni prostor skuplji jenaËin gradnje od prethodnog i primjenjuje sena svim vrstama terena, a sama izvedba nepredstavlja velike poteπkoÊe. Takav zraËnimeuprostor visok je 20 cm i mora imatireπetkaste otvore radi prozraËivanja.

KuÊe s drvenim podovima u razini zemljemogu se polagati na zidani zraËni prostor.

Izolacija podovau razini tlaPrije betoniranja ploËa poloæenih na tlopostavlja se okvir od polistirena (otprilike1 m). To se rjeπenje ËeπÊe primjenjuje ako jerijeË o unutarnjoj izolaciji.

Izolacija poda poloæenog na zraËniprostor izvodi se polistirenskim ploËamapostavljenim na armirane betonske nosaËe.Ta se konstrukcija zatim prekrivakompresijskom ploËom.

Podne daskePodvlaka

Vodonepropusnabrana

Ventilacijskaopeka

Nosiva greda

Zid zaprovjetravanje

ZraËni prostor

BetonskaploËa

PROBLEMI S PODOMIZNAD ZRA»NOGPROSTORAAko je kruæenje zraka ispod podaloπe, moæe doÊi do truljenja podazbog vlage koja se zadræava unutarzraËnog prostora. S druge strane,prejaka cirkulacija zraka moglaizazvati neæeljene uËinke pokonstrukciju, primjerice slijeganjekuÊe. ZraËni prostor u kojem reπetkenisu dobro postavljene, loπa je zaπtitaod glodsvaca i drugih πtetoËina.

©to poduzetiRedovito provjeravajte da li ventilacijapravilno djeluje. Osjetite li mirisplijesni, znajte da je uzrok tome loπaventilacija. Ako se miris zadræava,obratite se profesionalcu koji Êesanirati ventilaciju. Ne odlaæiteradove. U takvim je sluËajevimaponajprije nuæno zamijeniti drvenipod i grede. Iznimno ozbiljneintervencije mora izvestiprofesionalac. Meutim, i kuÊnimajstor i te kako moæe obaviti nekemanje popravke (str. 127 — 128).

PROBLEMI S PODOVIMAPOLOÆENIM NA ZEMLJUNajËeπÊi problem s podom poloæenimna zemlju povezan je s oπteÊenjemizolacijskog sloja. To moæetepopraviti tako da na ploËu izlijetetekuÊi izolator i zatim povrπinuizgladite (stranica 249).

Za razliku od poda poloæenog nazraËni prostor, kod takve se izvedbesustav cijevi ugrauje u podne ploËe.Ako pukne jedna od cijevi, najprije Êese pojaviti vlaga. Niti u ovom sluËajune odgaajte popravak.

©to poduzetiPotrebno je naÊi oπteÊenje. Neka touËini struËna osoba, jer se moæeraditi o oπteÊenju cijevi za grijanje,vodovodnih ili plinskih cijevi upodu…

Neporavnat beton moæe sepopraviti nanoπenjem materijala zaizglaivanje Ëija debljina prosjeËnoiznosi 1 cm.

Obloga

Izolacija

VodonepropusnabranaPlivajuÊa ploËa

VA

NJS

KI

ZIDO

VI

IP

RIZEM

LJE

LiËenje metalnih cijevi

1 Provjerite jesu li ËeliËne i bakrene cijeviËiste i bez hre. OËistite ih finom æiËanomvunom.

2 Sjajnu boju nanesite izravno, kistom πirine25 ili 50 mm. Temeljni premaz nije potreban,osim ako je cijev olovna. Maæite cijev gore--dolje, a zatim zagladite boju potezom uzduæcijevi.

3 Nikad ne liËite ventile jer Êe se pokvariti.

Lijevano æeljezooko kamina ikovano æeljezo1 Ostruæite i uklonite hru ako je ima (str.75). Prema potrebi nanesite primer.

2 Kistom odgovarajuÊe veliËine izravno, beztemeljnog sloja premaæite povrπinu sjajnom iliemajl bojom.

3 Ako moæete, kovano æeljezo sloæenoguzorka iznesite van. Ondje ga poprskajtebojom u spreju, podruËje iza njega zaπtitite.Da boja ne curi, uvijek nanosite tanke slojeve.Limenku dræite pod pravim kutom premaæeljezu, na udaljenosti od oko 300 mm.

4 Dræite limenku paralelnu s povrπinom,pomiËite je gore-dolje ili lijevo-desno. Nikadje ne pomiËite u lûku ili dræite na istommjestu.

5 Ako sloæeno izraene komade ne moæeteiznijeti, malim kistom nanesite dva tanka slojasjajne boje.

UklanjanjepoteπkoÊa sbojomGlavni su razlozi pucanja bojeslojevi nepodudarnih boja, loπepripremljena povrπina, vlaga uprostoru ili zarobljena vlaga,masnoÊa, truleæ ili hra.

Ljuπtenje Boja nije prionula za povrπinu jerje povrπina preglatka (kao kod stare sjajne boje)ili prevapnenasta (kao kod neobraene vodeneboje). MoguÊe je, takoer, da trulo drvo odbijaboju ili da se ispod premaza stvorila hra.

• Boju s malih podruËja skinite finim brusnimpapirom, zagladite finom povrπinskomispunom, nanesite primer i prebojite.

• S veÊih povrπina morate posve skinuti boju iispoËetka ih pripremiti.

MjehuriÊi Probuπite jedan — pojavi li se voda,vlaga je zarobljena pod bojom ili se probijaodostrag.

• Skinite nabubrenu boju puhalom za vruÊizrak i pustite da se drvo osuπi.

• Impregnirajte i oliËite cijelu povrπinu kojupopravljate.

Pucanje (katkad se naziva naranËina kora)Kad povrπina ispuca poput siÊuπnog neravnogpoploËenja, moæda je rijeË o uporabinepodudarnih boja. Gornji sloj boje ispuca jerse πiri drukËijom brzinom od donjega.

• NajËeπÊe boju morate skinuti kemijskimsredstvom ili puhalom za vruÊi zrak i poËetiispoËetka.

• Vrlo male povrπine — ne veÊe od nekolikoËetvornih centimetara — ostruæite savitljivimbrusnim jastuËiÊem ili vlaænim papirom zamokro i suho bruπenje.

• Kad je povrπina glatka, poravnajte je finompovrπinskom ispunom, premaæite primerom ipreliËite.

Vidljiv donji sloj boje TekuÊa sjajna bojanema veliku pokrivnu moÊ, pa uvijek nanesitetemeljni sloj æelite li sakriti intenzivnu staruboju.

• Nanesite joπ jedan zavrπni sloj, ali uzmitejednoslojnu boju, koja je guπÊa i ima veÊupokrivnu moÊ.

Curenje Previπe boje nanijete u debelom slojurezultira curenjem koje je teπko sakriti.Ako je boja joπ mokra, kistom je zagladite, aliako se poËela suπiti, priËekajte da se osuπi, azatim je zagladite vrlo finim brusnim papirom.

• OËistite vlaænom krpom.

• Nanesite nov, tanak zavrπni sloj

Mrlje Mrlje nastaju kad voda u emulzijiaktivira neËistoÊe u zidu. Na povrπinamastruganima æiËanom Ëetkom ili æiËanomvunom mogu nastati hrave mrlje ili napovrπinu izbijaju naslage Ëae iz neobloæenogdimnjaka.

• SprijeËite pojavu mrlja nanoπenjemaluminijskog primera-punila prije liËenja.

• Pojavi li se problem kasnije, mrlju premaæiteprimerom-punilom i preliËite.

Gljivice i blijeenje Spore koje se skupljajuna vlaænoj boji — moæda zbog kondenzacije —Ëesto uzrokuju pojavu pljesnivih mrlja.

• ZahvaÊenu povrπinu obradite fungicidomprema uputama proizvoaËa, operite je, pustiteda se osuπi i preliËite.

Gubitak sjaja Ako povrπinu nisteimpregnirali ili ako se primer ili temeljni slojnisu posve osuπili, sjajna Êe boja utonuti upovrπinu i izgubiti sjaj.

• Izbrusite vlaænim mokro-suhim brusnimpapirom.

• Kistom uklonite praπinu i obriπite Ëistom,vlaænom krpom. Zatim nanesite novi zavrπnipremaz.

Smeæurana boja Uzrok joj je obiËno drugipremaz boje nanijet prije nego πto se prvi dobroosuπio. Otapala u mokrom donjem premazunapadaju gornji sloj nastojeÊi ga probiti istvaraju nabore.

• Skinite boju kemijskim sredstvom ili vruÊimzrakom i preliËite, ovaj put pazeÊi da se donjisloj osuπi prije nanoπenja sljedeÊeg.

Hrapava povrπina Ako se novooliËenapovrπina Ëini hrapavom i grubom, boju stenanijeli prljavim kistom ili je na mokru povrπinudospjela praπina. Moæda je u boji bilo osuπenihkomadiÊa. Uvijek liËite Ëistim kistom i rabitevjedro za boju. Staru boju procijedite cjedilomza boju ili najlonskim Ëarapama. ©titnikom ilikomadom kartona sprijeËite da se na kist uhvatipraπina s poda.

• Kad se hrapava povrπina osuπi, zagladite jesuhim mokro-suhim brusnim papirom, obriπitei nanesite novi premaz boje

Tamne mrlje na oliËenom drvu »voroviu drvu koje prije liËenja niste impregniralimogu ispuπtati smolu kad ih zagrije sunce.Ta se smola probije kroz boju.

• Skinite boju rubom strugaËa, a zatimbrusnim papirom izloæite Ëvor.

• Kistom nanesite premaz za Ëvorove kakobiste ga zabrtvili, pustite da se osuπi ipreliËite.

Boja se ne suπi Soba ima loπeprozraËivanje ili je vrlo hladna.

• Otvorite sve prozore i sva vrata ili ukljuËitegrijalicu.

• Ako to ne pomogne, znaËi da ste bojunanijeli na prljavu — vjerojatno masnu —povrπinu.

• Skinite je kemijskim sredstvom ili vruÊimzrakom i krenite ispoËetka, pazeÊi da temeljitooËistite povrπinu.

Kukci na naliËu Ako moæete, kukce koji suse zalijepili na svjeæu boju uklonite dok je bojamokra, a tragove zagladite kistom s malo noveboje. Ako se boja poËela suπiti, priËekajte da seosuπi, a zatim kukce uklonite kistom — to jeuredniji naËin.

100ZA

VR

©N

IR

AD

OV

I

101TAP

ETE

Tapetarski stol Sklopivi stol, dug oko2 metra i πirok oko pola metra, najbolji je izborjer se lako premjeπta. Stol mora biti dovoljnomasivan da Ëvrsto stoji na podu.

Kadica s vodom Ako postavljate tapete sprethodno nanesenim ljepilom, trebat Êe vamkadica u kojoj Êete svaku stazu tapete prijepostavljanja namoËiti.

Kist za ljepilo Ljepilo se nanosi kistom od125 ili 150 mm. Ako rabite stari kist, pazite daje Ëist. Poslije uporabe dobro ga operite utoploj vodi.

PlastiËno vjedro Svako Ëisto vjedro u kuÊidobro je za pripremu ljepila. Preko vjedra,izmeu krajeva ruËke, napnite uzicu. Na njuÊete odloæiti kist kad ga ne rabite. Takoer,brisanjem kista o uzicu moæete ukloniti viπakljepila.

©kare Tapetarske πkare s oπtricama duljine250 mm najbolje su za veÊinu rezanja. ©to suoπtrice dulje, to je lakπe rezati ravno. PomoguÊnosti rabite πkare od nehrajuÊeg Ëelika.Obriπite ih svaki put nakon πto ste njima rezalitapete s ljepilom, jer Êe se u suprotnom ljepilostvrdnuti i poderati sljedeÊi komad. Za finoobrezivanje pri ruci imajte male πkare.

Uzica s viskom Uzica s viskom sluæiza oznaËavanje okomice na zidu prijepostavljanja prve vrpce. Kupite je ili naËinitetako da za uzicu zaveæete mali uteg —metalnu maticu ili odvijaË.

Spuæva »istomvlaænom spuævomobriπite viπak ljepila svinilnih tapeta i perivihzidnih obloga.

Alat i pribor za tapetiranjeZa svaki posao tapetiranja trebat Êete metar, obiËnu olovku — nekemijsku — za oznaËavanje i tapetarsko ravnalo, pomagalo za rezanjetapeta. Ovisno o vrsti tapeta, trebat Êe vam i neki od dolje opisanihalata. Pri ruci imajte nekoliko starih ruËnika i spuæva za skidanjeljepila s rubnih letvica i ostalo ËiπÊenje.

Vodilica za rezanje RijeË je o metalnompomagalu u obliku slova “L” duljine oko polametra. Oslonite ga o rubnu letvicu, zidni ilistropni profil kad na zidu reæete vrpce tapeta.To je zamjena za rezanje presavinutih tapetaπkarama. Pravilnu duljinu tapete postiÊi Êetenjezinim uvlaËenjem u utor na vodilici, koji jemalo zakrivljen, pa na svakoj vrpci ostaje maliviπak. To je korisno jer smanjuje moguÊnostda ostanu praznine izmeu tapete i rubneletvice ili zidnog ili stropnog profila.

Tapetarski valjËiÊ Sluæiza pritiskanje spojevazaglaenih tapeta. Nikad ga ne rabite na reljefnimtapetama jer Êe izravnatiuzorak.

Small scissors

Noæ za obrezivanje Noæ iznimno britkeoπtrice koristan je za obrezivanje i rezanjevinilnih tapeta. Usto, takvim je noæem itapetarskim ravnalom katkad lakπe obrezatitapete premazane ljepilom nego πkarama — poduvjetom da tapeta nije pretanka. Najvaænije jeda je noæ oπtar, pa uvijek imajte zalihu oπtricaili rabite skalpel, noæ s viπedijelnom oπtricomkojoj tupi dio moæete odlomiti.

Tapetarska Ëetka Sluæi za zaglaivanje mjehura i naborana novim tapetama. Najbolje rezultate daju velike Ëetke —πirine izmeu 180 i 250 mm. »etku nemojte rabiti ni za πtodrugo i pazite da ljepilo ne dospije na dlake.

Nož zaobrezivanje

Skalpel

Tapetarskačetka Spuæva

Tapetarske škare imale škare

Tapetarski valjËiÊ

Vodilica zarezanje

174O

KO

VI

IN

AM

JE©

TAJ PreËke

i vodiliceza zavjeseKarniπe mogu biti razliËitihizvedba, materijala i duljina.Najprije odluËite o izgledu,a zatim odaberite potrebnedijelove.

Ako niste zadovoljni postojeÊim vodilicama ilipreËkama za zavjese na prozoru ili ihjednostavno želite zamijeniti, razmislite onekoliko sljedeÊih Ëimbenika.

Privatnost Otvara li se prozor prema ulici ilije okrenut prema susjednim kuÊama?Svjetlost Koliko svjetlosti ulazi u prostoriju ida li to želite poveÊati ili smanjiti?Sigurnost Želite li da vam se zavjeseautomatski rastvaraju i zatvaraju kad izaeteiz kuÊe?Stil Je li rijeË o tradicionalnoj ili suvremenojsobi? HoÊe li staromodne nabrane zavjeseodgovarati ili vam trebaju minimalistiËkizastori ili zasloni za zaπtitu od sunca?

Kad odgovorite na ta pitanja, poËnite biratikarniπe prikladne vašim prozorima.

Skrivene vodilice Vodilice skrivenekarnišom ili zastorom nerijetko su jeftinijei prirodnijeg izgleda od vidljivih. NosaËivodilica priËvršÊuju se na zid ili strop.Vodilice se obiËno postavljaju u dva dijela,tako da poseban nosaË drži središnjipreklopni dio.

PreËke PreËke se najËešÊe koriste na ravnim zidovima, premda postoje i metalnezapostavljanje pod pravim kutom u prozore erkere. Standardne preËke izraene su od drva,metala ili plastike. Na nekima su postavljeni prstenovi, neke imaju poluprstenove priËvršÊenena klizaËe u preËki. PreËke s kliznaËima najËešÊe imaju ugraeni središnji preklopni krak.Usto, preËke se priËvršÊuju na nosaËe postavljene na svakom kraju, no preËke duge 2,4 metraili više moraju biti uËvršÊene još jednim središnjim nosaËem. Dvodijelni nosaËi koriste se akoželite da preËke budu razliËito udaljene od zida, a neke se mogu priËvrstiti i boËnim nosaËima.Ukrasni završeci na krajevima služe kao Ëela.

Jednodijelne vodilice Kad kupujetevodilice, kupite odmah i sve potrebne okovejer ih možda kasnije neÊete naÊi. Vodilice sunaËinjene od Ëelika, aluminija ili plastike, anosaËi se vijcima priËvršÊuju za zid ili strop.Usto, neke vodilice su poravnane sastropom, a neke se izravno priËvršÊuju zazid, strop ili prozorsku niπu. KlizaËi nosekukice, premda ima vodilicae s kliznimkukicama. »ela ili ukrasni završecisprjeËavaju ispadanje klizaËa s vodilica.

Vodilice za prozore na erkeruBrojne vodilice mogu se svinuti okoprozora na erkeru, a koliko se mogu svijatinavedeno je u uputama proizvoaËa. Unekim trgovinama svinut Êe vam ËeliËnevodilice u æeljeni oblik. Vodilice podpravim kutom možete postaviti u tri dijelaspojena kutnim spojnicama, a zatim nasvaki odvojeno objesiti zavjese.

Zidni ili stropninosaÊ

Vodilica bez uzica uËvršÊenanosaËima i opremljena kliznimkukicama

Vodilice suzicom zapriËvršÊivanjena nosaËe

Vodilica skrivenakarnišom ili zastorom

Metalna preËka s uzicom iugraenim središnjimpreklopom i poluprstenovimana skrivenoj vodilici

Savitljiva vodilica zakrivljenaprema prozoruna erkeru

»elo»elo

»elo

»elo

»eloKutne spojniceza pravokutneprozorske niπe

»elo

KlizaË

KlizaË

KlizaË

Drvena preËka s uzicom i ugraenimpreklopom i prstenovima

Drvena preËka bez uzice i središnjegnosaËa. Prikladan za boËno ili ËelnopriËvršÊivanje

NosaË za zidnoili stropnopriËvršÊivanje

KlizaË

Prsten

Prsten

PrstenSredišnjinosaË

Vodilice beznosaËa zastropnouËvršÊivanje

Vodilice beznosaËa zazidnouËvršÊivanje

Vodilice beznosaËa zasakriveno zidnopriËvršÊivanje

NosaËi za stropno uËvršÊivanje

Ugraena uzica

KlizaË

Središnji preklopnikrak

Središnjipreklopnikrak

NosaË za zidnopriËvršÊivanje

NosaË

KrajnjinosaË

Poluprsten

Uzica

Ukrasni završetak

Uzica

Ukrasnizavršetak

Ukrasni završetak

NosaË za boËnouËvršÊivanje

DvodijelninosaË zaËelnouËvršÊivanje

NosaË za zidno ilistropno priËvršÊivanje

Klizna kukica

Ukrasnizavršetak

175KA

RN

I©E

IP

RIB

OR

Žice i šipke za zavjese Ukrasne iprozirne zavjese koje ne koristite možetepostaviti na plastificiranu æiËanu opruguili razvlaËivu metalnu šipku. Zavjese napola prozora mogu se takoer postavitina žice ili razvlaËive šipke, odnosno natanke štapove s petljama.

DODATNA MONTAŽNA OPREMA ZA VODILICE I PRE»KE

UËvršÊeni preklopni krakVodilica iza karniše ili zastora postavlja se udva dijela i preklapa nosaËem.

Produæni nosaË suËvršÊenim krakomProduæni nosaËipostavljaju se umjestostandardnih i služe zapomicanje vodilica odzida, kako biste zavjeseudaljili od prozorskeklupice ili drvenogokvira.

Klizni preklopni krak Preklopnikrakovi koji klize niz vodilice poput klizaËaprikladni su za veÊinu jednodijelnihvodilica. Pomicanjem kliznog kraka jednuzavjesu povlaËite iznad druge.

PodesivinosaË Ovavrsta nosaËa imaklizni krak kojise može razliËitopodesiti poduljini.

Nasadni nosaËza vodilicezastora PomoÊninosaË vodilice zazastor koji seuËvršÊuje naglavnu vodilicu.

NosaË za dvijevodilice Nosi dvijevodilice, jednu zaglavnu zavjesu, adrugi za ukrasnizastor iza nje.

Karniša s uzicom Brojne vodilice opremljene su uzicom,o kojoj svakako razmislite ako su zavjese vrlo duge ili ako suod svijetle tkanine koja se lako ošteti ili zamaæe. No, te suvodilice prikladne samo za ravne zidove. Uzice prolaze krozglavne klizaËe i oko kolotura na krajevima, a otvaraju se izatvaraju pomoÊu dvije oteæane ruËke ili prolaze kroznapinjaË.

©ipke za povlaËenje Postavite ih ako ne želite pri rukovanjuoštetiti zavjese od osjetljivih tkanina. Šipke se zakvaËe na klizaË iliprsten na mjestu spajanja dviju zavjesa.

Platnena roleta Zastori razliËitihveliËna i stilova mogu se kupiti kaomontažna oprema s uputama zapostavljanje. NosaËi se priËvršÊuju zazid ili prozorski okvir na oba krajavaljka kojim upravljate koloturnomuzicom. Želite li brzo i jednostavnoskinuti zastore, odvijaËem podignitebravu s oprugom na nosaËu (dolje).Zastori na drvenim preËkama ijednostavnim klinovima skidaju sepodizanjem s nosaËa.

PlastificiranaæiËana opruga

PlastificiranarazvlaËivametalna šipka

Zavjese na polaprozora s nosaËimaza boËno uËvršÊivanje

KuÊište kolotura KuÊištekolotura

GlavniklizaË

NosaË zauËvršÊivanjenapinjaËaza zidili pod

NapinjaË uzice

Vodilica (gledano sa stražnje strane)

Glavni klizaË s priËvršÊenim preklopnim krakom

Petlja uzice

Prsten

OdzraËivanjesustavaAko je mlaz vode iz slavine(najËeπÊe tople vode) preslabi kad se odvrne do kraja, aslavina πiπti, stvara mjehuriÊei, katkad, voda posve prestajeteÊi, u dovodnoj cijevi vodestvorio se zraËni dæep.

Alat: crijevo s nastavkom za slavinu sa svakestrane. Po potrebi, krpa i odvijaË.

1 PriËvrstite jedan kraj crijeva naproblematiËnu slavinu. Ako je rijeË oslavini nad kadom, crijevo bi moglo bititeæe postaviti. Umjesto toga, priËvrstitega na slavinu za toplu vodu na susjednomumivaoniku.

2 Drugi dio crijeva priËvrstite na slavinuhladne vode u kuhinji ili bilo koju druguslavinu koja se opskrbljuje izravno iz glavnevertikale. Najprije odvrnite problematiËnuslavinu, a zatim slavinu koja se opskrbljuje izglavne vertikale. Tlak vode iz glavne vertikaletrebao bi istisnuti zraka iz vodovodne cijevi.

Vaæna napomena Kad tlak iz glavnevertikale puπtate u cijev koja nije na njuizravno spojena, postoji odreena opasnostda voda iz sustava zagadi dotok vode glavnevertikale. Stoga posao obavite brzo i Ëimzavrπite skinite crijevo koje povezuje dvijeslavine.

Zrak u mijeπalicikuhinjskog sudopera

Ako slavina za toplu vodu u kuhinji ne radi,skinite pokretni izljev slavine i Ëvrsto dræitekrpu na otvoru pokretnog izljeva dok najprijeotvarate ventil tople, a zatim i hladne vode.

Popravak puknute cijevi

1 Izreæite komad crijeva dovoljno velik damoæe posve prekriti, pa Ëak i preÊi barem5 cm preko oπteÊenog dijela cijevi koju valjapopraviti. Uzduæno proreæite taj komadcrijeva.

2 Crijevom omotajte dio cijevi koji trebapopraviti. Ako oπteÊena cijev ima veÊi promjerod crijeva kojim ste ga omotali, pripazite dadobro pokrijete oπteÊeni dio cijevi.

3 Crijevo dobro za cijev uËvrstite s triobujmice ili Ëvrsto stegnutom ËeliËnom æicom.

318V

OD

OV

OD

NE

INS

TALA

CIJ

E Popravakpuknute cijeviMetalne cijevi podloænije supucanju od smrzavanja negoplastiËne. Bakrene cijevi,odnosno cijevi od nehrajuËegËelika, manje su osjetljive odolovnih.

Kad se stvori ledeni Ëep, njegovim πirenjemcijev moæe puknuti ili pritisnuti brtveni prsten.Led se zatim otopi, ali cijevi ili instalacijepoËinju curiti. OπteÊena bakrena ili plastiËnacijev moæe se privremeno popravitivodonepropusnim kitom iz patrone. Tajproizvod u obliku paste koristi se za manjacurenja vode, a mora se primijeniti naodmaπÊenim i oËiπÊenim cijevima. Isti proizvodu tekuÊem obliku, a prodaje se u tubama, sluæiza manja oπteÊenja ili poroznost cijevi.

KonaËni popravak valja obaviti πto prije.Zaustavite dotok vode (str. 328), oËistite cijev izamijenite oπteÊeni dio. OπteÊenja uzrokovanasmrzavanjem ne mogu se popraviti ponovnimspajanjem. Mora se izmijeniti cijeli oπteÊenidio, reæuÊi cijev na odreenu duljinu pilom zametal ili rezaËem cijevi, ovisno o dostupnostivodovodnog sustava. Taj se dio mora ukloniti,a zatim se na njegovo mjesto postavlja æensko-æenski nastavak ili cijev na postojeÊi vodovodspojena s pomoÊu nastavaka ili mehaniËkihspojeva.

Uporaba mehaniËkogspoja

1 Odreæite oπteÊeni dio i umetnite spojnicupreko jednog kraja cijevi.

2 Vratite obujmice i matice i rukom ihstegnite. Matice kljuËem jednom okrenite.

Ako zraËni dæepi dalje postojiZrak se na mnogo naËina moæe uvuÊi uvodovodni sustav i stvarati poteπkoÊe udotoku vode.

Provjerite sljedeÊe moguÊnosti:

• Je li spremnik hladne vode premalen zapotrebe kuÊanstva? Ako je njegova zapremninamanja od standardnih 230 litara, zamijenite gastandardnim spremnikom.

• Je li ventil na plovku spremnika hladnevode zaglavljen? Pogledajte kako se spremnikprazni dok se kada puni. Ako se ventil neotvara dovoljno dok se voda povlaËi, dotokvode bit Êe ograniËen, a spremnik ispraænjenprije nego πto kada bude puna. Zrak ulazi udovodnu cijev. Rastavite i oËistite ventilplovka spremnika.

• Je li cijev koja vodi od spremnika hladnevode za opskrbu spremnika tople vodezaËepljena ili preuska? Provjerite da nijedanispusni ventil nije odvrnut do kraja izamijenite cijev ako je njezin promjer manjiod 22 mm. Ako se topla voda za kupanje nenapuni dovoljno brzo, razina vode uventilacijskoj cijevi past Êe ispod razine vodeu dovodnoj cijevi tople vode, pa Êe u nju uÊizrak.

OdËepljivanjesudoperaU sifonu i odvodnoj cijevi moæese nakupiti masnoÊa, zadræavajuÊiostatke hrane i druge otpatke.To bi mogao biti razlogzaËepljenja odvodne cijevi, baπkao i neki predmet koji zatvaraodvodnu cijev.

Alat: komad ËeliËne æice, vakuumskiodËepljivaË, spirala za odËepljivanje sudoperaili teleskopska πipka za zavjese, vjedro.

Materijal: moæda kaustiËna soda ili sredstvoza odËepljivanje u gelu, vazelin.

Sudoper se sporo prazni

• Ako se sudoper sporo prazni, rub odvodanamaæite vazelinom da ga zaπtitite, a zatimcijevi pokuπajte odËepiti kemijskim sredstvom.

Sudoper je potpuno zaËepljen

1 Ako voda uopÊe ne otjeËe, preko odvodapostavite vakuumski odËepljivaË.

2 Krpom zaËepite oduπnik i tako Ëvrstodræite. To sprjeËava prolaz zraka kroz otvorkoji bi vaπ trud s odËepljivaËem uËiniouzaludnim.

3 EnergiËno pumpajte, pomiÊuÊiodËepljivaË gore-dolje. Ako je cijev i daljezaËepljena, ponavljajte postupak.

4 Ako ne uspijete cijev odËepitivakuumskim odËepljivaËem, zaËepite odvod.Ispod sudopera postavite vjedro i skinite sifon.Dobro ga operite ako je bio zaËepljen otpadom.

5 Ako problem nije u sifonu, pokuπajte seposluæiti spiralom za ËiπÊenje cijevi. Skinitesifon sa zaËepljene cijevi. U cijev ugurajtespiralu. Zatim okreÊite ruËicu kako bi kruænimpokretima spirala πto dublje prodrla u cijev.Njezin oπtar vrh postupno Êe probiti Ëep iukloniti ga.

Druga moguÊnost Ako imate usisavaË zatekuÊine, posluæite se njime kako biste ukloniliËep iz sifona sudopera. Oduπnik zaËepitekrpom. Zatim cijev usisavaËa postavite iznadodvoda i ukljuËite ureaj. Taj Êe postupakomekπati Ëep i omoguÊiti vodi iz slavine da gado potpuno istjera.

Druga moguÊnost Ako ste u sudoper ulilimasnoÊu koja se skrutila, pokuπajte cijevzagrijati suπilom za kosu kako biste otopilimast. Zatim je isperite toplom vodom.

Ostala zaËepljenja cijeviPerilice rublja i posua Ëesto su prikljuËenena sifon otpadnih voda ispod sudopera.Mogu se takoer prikljuËiti i na glavnuodvodnu vertikalu T-spojnicom dalje odsudopera. Ako su svi vaπi ureaji prikljuËenina isti sifon, jednu po jednju odvojite svecijevi i oËistite ih kako biste uklonilizaËepljenje.

319PO

PR

AV

CI

PRAKTI»AN SAVJETKad na svoj vodoinstalacijskisustav dodajete nove potroπaËe,pripazite da su sve horizontalnedovodne cijevi dobro postavljenetako da se malo spuπtaju od glavneventilacijske cijevi. Tako iz sustavakroz ventilacijsku cijev moæe izaÊisvaki mjehuriÊ zraka.