KUA SJEVEROISTONEBOSNE

JU ZAVOD ZA ZATITU I KORITENJE KULTURNO-HISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASLIJEA TUZLANSKOG KANTONA

KUA SJEVEROISTONEBOSNE

JU ZAVOD ZA ZATITU I KORITENJE KULTURNO-HISTORIJSKOG I

PRIRODNOG NASLIJEA TUZLANSKOG KANTONA

Na ovoj stalnoj balkanskoj vjetrometini, izloen neprekidnim borbama, nasiljima, pljakama i paljevinama, u seobama, bjeanijama, metanastazikim kretanjima, uzajamnom mijeanju, i mijeanju s drugim narodima, u prenoenju uticaja, domaih i stranih, u amalgamiranju i adaptiranju tih uticaja, u borbi sa krtom prirodom i oskudicom, na narodni graditelj je stalno iznalazio nova rjeenja na pitanja koja mu je postavljala surova okolina.

Dr. Muhamed Kadi, Starinska seoska kua u Bosni i Hecegovini

Tijana VeljkoviTuzla, 2014.

Izdava:JU Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona

Za izdavaa:Benjamin Bajrektarevi, direktor Zavoda

Autor izlobe i kataloga:Tijana Veljkovi, dipl.ing.arh.

Obilazak terena:Mr. sc. Djedovi Rusmir, struni saradnik za prirodno i etnoloko naslijeeTijana Veljkovi, struni saradnik za graditeljsko naslijeeKalesi Adnan, struni saradnik za historijsko naslijee

Suradnici:JU Mjeovita srednja graevinsko geodetska kola Tuzla (izrada maketa)NVO BOSFAM (tadicionalni ilimi)Edib Pozderovi (staro orue za obradu drveta i enterijerska oprema)UG AURORA (video prezentacija)

Izvori:JU Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona.Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika

Priprema i tampa:Graphic design d.o.o. Tuzla

Sadraj4. Uvod5. Izloba6. Tipologija i razvoj7. Kua nad magazom8. Kua porodice Junuzovi10. Kua porodice Kabari12. Kua sa ardakom meu rogovima13. Kua porodice amdi15. Kua porodice Muhi17. Spratna kua18. Kua porodice Smajlovi20. Kua porodice Suljagi22. Spratna dimaluara 23. Kua porodice Bugilovi25. Kua porodice Gradaevi27. Kua porodice Hodi29. Kua porodice Popovi31. Materijalizacija 33. Transformacija kue u kontekstu 34. Strane rijei 35. Izvori i literatura36. Zahvale

UvodArhitekt Pietro Belluschi, voa Savremenog pokreta u arhitekturi, denie narodnu arhitekturu kao javnu umjetnost, koja nije nastala od strane pojedinih intelektualaca ili strunjaka ve spontanim i kontinuiranim radom cijelog naroda sa zajednikim naslijeem.

O tome da je kua odraz drutva i vremena svjedoe brojni elementi, estetski i funkcionalni. Ako obratimo panju na raspored prostorija primjetno je da su njihovu organizaciju diktirali obiaji koji su vladali u periodu izgradnje i porodini odnosi. Spratne kue sa glavnom sobom i vie manjih sobica su esto bile dom za porodicu od desetak lanova, ili vie, ako nije postojala hudera u blizini kue za mlade parove. Motiv osnivanja porodine zadruge je uzajamno pomaganje koje je donosilo benecije svim generacijama. Ovakva drutvena zajednica je opravdana injenicom da je bila potrebna vea radna snaga za rad u polju, kako se jo u feudalnom dobu praktikovalo da bi se isplatio danak feudalcima.

Lokalni graditelji nisu nastojali pokoriti prirodu, ve su se vjeto prilagoavali postojeim nepravilnostima. U skladu sa prirodnim okruenjem u kojem su nastajale, drvene kue se nalaze u oblastima bogatim umama, dok su regije koje su i danas bogate kamenim resursom kreirale naselja od kamenih kua. Takoer, prema nadmorskoj visini moemo oekivati razliito dimenzioniranje otvora i debljne zidova.

Nestankom tradicionalne arhitekture nestaje slika drutva i svjetonazora koja je karakteristina za regiju sjeveroistone Bosne i neposredne okoline. One su poveznica sa raznim historijskim periodima koji su uticali na obogaivanje kulture te kreiranju vlastitog identiteta. Uticajem savremenih trendova i globalizacije nestaje regionalni stil i sve se vie primjenjuju univerzalni, koji potiskuju tradicionalne stilove.

4

IzlobaIzloba Kua sjeveroistone Bosne rezultat je istraivanja kojeg je JU Zavod za zatitu i koritenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Tuzlanskog kantona sproveo kako bi dokumentovao tradicionalnu stambenu arhitekturu na podruju Tuzlanskog kantona. Dr. Muhamed Kadi je na osnovu prethodnih istraivanja o etnolokim, arhitektonskim i graevinskim elementima kue na podruju Balkana te vlastitih istraivanja doao do podjele tradicionalne seoske kue u BiH. Na izlobi su prikazani i opisani neki od tipova koji se pojavljuju u Tuzlanskom kantonu. Ostali tipovi kao to su rudimentarni oblici seoskih nastambi, brvnare ili jednodijelne drvene prizemnice te jednodijelne i viedijelne kamene nastambe i njihovi derivati nisu obraeni jer nismo naili na primjere istih prilikom terenskog obilaska. Razlog ovome su prirodni faktori kao to su klima i vegetacija ili drutvena zbivanja kao to su zakonska zabrana sjee uma u austrougarskom periodu, te savremeni trend zamjene novijim objektima.

Posjetitelji izlobe e biti upoznati sa tipovima kua i njihovim razvojem, karakteristikama, graevinskim materijalima i primjerima porodinih kua u pojedinim opinama TK. Uz edukativni sadraj izloba je dopunjena maketama kue Mare Popovi i Suljagia konak koje su proglaene nacionalnim spomenicima te eksponatima enterijerske opreme i orua koje se koristilo za izgradnju kua.

5

Tipologija i razvojRazvoj bosanske kue se zasniva na pretpostavkama, radi nestanka pojedinih izvornih oblika nastambi , preko kojih bi se donijeli zakljuci o historijskoj putanji koja je dovela do njenog nalnog oblika. Od tih rudimentarnih nastambi kue su se razvijale najprije u horizontalnom smjeru kod prizemnica (brvnara) pa kasnije i u vertikalnom sa istim ili slinim rasporedom prostorija kao kod prizemnice. Pretpostavlja se da je kua naknadno razvila elemente koje su karakteristine samo za gradske kue kao to je ukidanje magaze i gradnja na ravnom terenu, to je bilo neizbjeno radi gustine izgraenosti.

Nakon provedenog terenskog istraivanja moemo zakljuiti, da iste tipizirane forme rapidno nestaju. Mnogi dijelovi kue su zamijenjeni i prilagoeni novim potrebama. Ipak, neki elementi se kontinuirano primjenjuju, bez obzira na tip kue.

Zajednika osobina svih tipova kua je da su najvee sobe orijentisane ka padini. Kroz nisko postavljene prozore se esto pruaju panoramski vidici, a sa funkcionalne strane ove su sobe skoro uvijek orijentisane ka jugu, osim kada je morfologija terena zahtijevala drugaje. Zatim, veina spratnih kua ima izbaenu barem jednu stranu sprata u odnosu na prizemlje. Poto su dubine istaka razliite vjerovatno su raene radi ekasnijeg koritenja prostora ili jednostavno radi estetike koje prua ovakvo oblikovanje. Takoer, jo od prvih oblika kua, zidovi gdje se nije loilo su oblagani blatnim malterom i kreeni, dok se prostor kue formirao od drvenih zidova bez obloge.

Nasuprot kontinuitetu nekih elemenata, pojedni elementi su promijenili karakter prilagoavajui se potrebama i vremenu nastanka. Tako je mjesto okupljanja u prostoriji gdje se loilo (kui) izgubilo na znaaju ugraivanjem furuna u sobe, ali se istovremeno poboljao kvalitet ivota.

6

Kua nad magazomPrilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim osobinama okoline. Korpus sobe, polazei od zemlje, poinje postepeno da lebdi iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim saksijama.

Muhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i Hercegovini

Kua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomKua nad magazomPrilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim Prilagoava ovjekovu potrebu za iskoritavanjem prostora prirodnim osobinama okoline. Korpus sobe, polazei osobinama okoline. Korpus sobe, polazei osobinama okoline. Korpus sobe, polazei osobinama okoline. Korpus sobe, polazei osobinama okoline. Korpus sobe, polazei osobinama okoline. Korpus sobe, polazei osobinama okoline. Korpus sobe, polazei osobinama okoline. Korpus sobe, polazei osobinama okoline. Korpus sobe, polazei od zemlje, poinje postepeno da lebdi od zemlje, poinje postepeno da lebdi od zemlje, poinje postepeno da lebdi od zemlje, poinje postepeno da lebdi od zemlje, poinje postepeno da lebdi od zemlje, poinje postepeno da lebdi od zemlje, poinje postepeno da lebdi od zemlje, poinje postepeno da lebdi od zemlje, poinje postepeno da lebdi od zemlje, poinje postepeno da lebdi iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam iznad grubog zida magaze, oslobaa se od izravnog dodira sa zemljom. I sam tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od tretman ove uzdignute mase je drugaiji. Prizemna masa kue je esto od brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i brvana, rustikalna i tamna, s malim prozorima ili bez njih. Slino su tretirani i zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima zidovi magaze, zidani grubim kamenom, bez prozora ili s malim rasporima (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, (mazgalama). Nasuprot tome zidovi sobe su esto od birkatice, bijelo okreeni, sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim sa iroko otvorenim oima prozora ukraenim drvenim demirima i cvijetnim saksijama.saksijama.saksijama.saksijama.

Muhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i HercegoviniMuhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i Hercegovini

Kua porodice JunuzoviIzgraena je 1948. godine . Nasljednik kue, Junuzovi Beir, kuu ne koristi ve godinama pa je primjetno propadanje dijelova fasade i prozora. Skeletni ili bondruk sistem, u narodu vie poznat kao riglovani, je prenesen iz oblinje hrastove ume . Drvena graa je tesana runom agom. Ispuna je od epera obloenim blatnim malterom, od mjeavine ilovae i pljeva. Ovaj tip kue nad magazom je najei oblik kue kojeg danas moemo sresti po selima sjeveroistone Bosne. Dimenzije su 5,7 x 7,7 m, gdje je dua strana postavljena okomito na pad terena kako bi se bolje iskoristio prostor magaze. Objekat nema temelja, kao i veina kua nad magazom, pa su dimenzije greda na kamenom zidu , visine 70 cm, znatno vee od ostalih. Najvea dimenzija temeljae je presjeka 40 x 30 cm. Dimnjak iz sobe ne prolazi kroz pokrov ve usmjerava dim prema krovitu, to ukazuje na mogunost naknadne ugradnje dimnjaka i podjele ulazne prostorije (kue) na dvije.

8

Sjev

er

RASPORED PROSTORIJA1. Magaza2. Trijem3. Hodnik4. Velika soba5. Mala soba

U kuu se ulazi kroz vrata dimenzja 86 x 190 sa lunim zavretkom koji je karakteristian za vrata tradicionalnih kua. Kod imunijih porodica okviri i krilo su bogato dekorisani, dok na ovakvim primjerima kua dominira jednostavnost i funkcionalni dizajn. Na mjestu kue se nalazi hodnik, sa otvorom prema tavanu, i mala soba za djecu ili mladence. U susjednoj, velikoj sobi, se nalazi hamamdik bez pregrade (kao u kui Kabaria).

1

4

5

3

2

9

Kua porodice KabariU selu Graanica koja se nalazi u opini ivinice, nalazi se zaseok Vrtage gdje su uoljive skupine kua sa tradicionalnim arhitektonskim elementima. Kua porodice Kabari izgraena je 1937. godine, kada je i sadanji vlasnik Bajro Kabari roen. Pripada tipu kue nad magazom sa drvenim zidovima od planki. Zidovi prostorije u kojoj se loilo - kue su takoer od planki, dok su zidovi prostorija u kojima se boravilo obloeni zemljom i okreeni. Pored navedenih razlika u obradi zidova, prostorije su drugaije tretirane i po dekorativnim obradama drvenih elemenata kao to su stropne nosive daske - aavci i grede u sobi. Ivice stropnih greda, iji krajevi prelaze u vanjski dio zidova, obraene su sa tri strane, to je raeno iz estetskih razloga i na drugim kuama ove regije. Tenja za maksimalnim iskoritenjem prostora primjetna je kod opreme sobe. Na stropnim gredama su okaene daske i srg , koji su sluili za odlaganje i vjeanje raznog posua i krpa. Koritenje stropnih greda za postavljanje ra je karakteristino za stare kue sa niom visinom prostorija, naroito kod ovog tipa kua. Visina od poda do stropnih greda se kretala od 2 do 2,3 m. Kod objekata sa veom visinom prostorija rafe su se postavljale iznad prozora, cijelom duinom zidova. U Drugom svjetskom ratu objekat je oteen granatom, a oiljci su jo uvijek vidljivi na sjevernom i istonom zidu. Zahvaljujui eksibilnoj konstrukciji majstori su uspjeno sanirali posljedice zamjenom oteenih dijelova koristei potpornu konstrukciju koju vlasnik naziva baba.

10

RASPORED PROSTORIJA1. Magaza2. Ulazni trijem3. Kua4. Velika soba5. Mala soba

1

Ulaz je naglaen drvenim trijemom. Iz trijema pristupa se u kuu bez stropa a iznad kojeg su krovne bade za izlaz dima. U kui se kuhalo i objedovalo. Obzirom da su prostor od 37 m2 koristili od etiri do ak i deset lanova porodice namjetaj i oprema su bili lagani i eksibilni. Tako da je prostor mijenjao izgled vie puta dnevno. Pored rafe na zidu je okaena sofra ili sinija koja se koristila prilikom jela. Soba je prostor u kojem se boravilo veinu dana a u njoj se nalazi i neograeni hamamdik. Na sjevernoj strani objekta smjetena je soba koja je prvenstveno bila namjenjena mladim branim parovima a kasnije za djecu. Ispod sobe je smjetena magaza u kojoj se ostavljala oprema za rad u dvoritu i slino.

43

2

5

Sjever11

Kua sa ardakom meu rogovima Sam poloaj ardaka na eonoj strani kue nije naroito specian. Taj poloaj se javlja i u drugim tipovima alpske i brdske kue uopte. Ali ono to je specino, to je njegovo oblikovanje. Klasino bosansko oblikovanje ardaka se razlikuje po tome to je povrina ardaka presjeena strehom koja neprekinuto prelazi preko njega i dijeli ga u dva dijela po visini. eona krovna ravnina nije odstranjena, nego ardak izronjava iz crnog krova koji ga meko uokviruje. Iznad ardaka se opet pojavljuje eona krovna ravan i spaja se s produenim uzdunim ravninama glavnog kunog krova. Tako je korpus ardaka sa svih strana meko umotan crnim krovnim ravninama. Tako meko izmodeliran i uukan sa svih strana ovaj novi plastini elemenat ne remeti jedinstvo krovne zapremine, a njegov prednji zid, optikom varkom kontrasta izgleda kao da je uvuen iza eonog zida kue u prostor krova.

Muhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i Hercegovini

Kua porodice amdiNalazi se u opini Lukavac, u Puraiu. Tipine oblikovne karakteristike kue sa ardakom meu rogovima dolaze do izraaja na ovom objektu. Vanjski elementi fasada, kao to je materijalizacija zidova i otvori, ukazuju na namjenu unutarnjih prostorija. Tako je na primjer kua uokvirena drvenim daskama bez otvora dok su vanjski zidovi sobe na junoj strani termiki izolirani upotrebom zemlje i pljeva, okreeni iznutra i izvana, sa otvorima koji gledaju na tri strane dvorita. Autentini izgled kue je opstao dugo. Tek u novije vrijeme je drveni pokriva krova zamijenjen limenim radi lakeg odravanja. Ouvani su drveni demiri, iako su na pojedinim prozorima naknadno ugraeni i eljezni. Na spratu su odloena zimska prozorska krila koji su se postavljala po potrebi sa unutarnje strane, kako bi se bolje zadrala toplota od grijanja i smanjio protok hladnog vazduha kroz otvore. Sistem zatvaranja vrata mandalima je takoer jo prisutan, mada je vlasnik radi vee sigurnosti ugradio i relativno novije sisteme zatvaranja metalnim bravama i katancima. Cijeli sprat je integriran u jednu cjelinu krovom velikog nagiba i strehom manjeg stvarajui na taj nain karakteristine viestruke prelome krovnih ploha.

13

Sjever

RASPORED PROSTORIJA1. Magaza2. Stepenite3. Kua4. Soba5. Priardak*/hodnik6. ardak7. Soba za loenje

U poluukopanom terenu se nalazi magaza, koja i danas slui kao ostava. Ulaskom u prizemni dio pristupa se kui sa stropom, to dovodi do zakljuka da je naknadno dograen, jer je na krovnoj konstrukciji vidljiva a na drvenim gredama. koja se stvorila kao posljedica dugogodinjeg usmjeravanja dima sa ognjita ka tavanskom prostoru. Na presjeku i tlocrtu sprata je vidljiv i kanal nalik na dimaluk preko kojeg se dim najvjerovatnije vodio do tavana. Soba je smjetena juno, sa najveim brojem prozora i vizurom prema padini. Hodnik sa stepenitem koji vodi ka spratu sa ardacima je odvojen od kue i ima zaseban pristup iz dvorita, to ukazuje na mogunost odvajanja mlaih porodinih lanova od starijih.

*NAPOMENA: izraz priardak nije pronaen u strunoj literaturi.

7

1

4 3

6

5

6

2

14

7

Kua porodice MuhiIzgraena je poetkom 20. stoljea u selu Goletii, opina Kladanj. Pripada tipu kue sa ardakom meu rogovima. Juna fasada nema karakternu crtu presijecanja zida strehom kao to je to primjetno na sjevernoj fasadi. Pored arhitektonskog oblikovanja, odstupanje od tradicionalnog je vidljivo i kroz upotrebu savremenih pravougaonih vrata, obrade zidova i odvodnje dima. Kod upotrebe materijala i tehnike gradnje od presudnog je znaaja bila otra planinska klima od oko 900 m nadmorske visine. Zidovi magaze debljine 60 cm raeni su od kamena. Radi bolje toplotne izolacije, zidovi prizemlja i sprata su raeni od debljih drvenih daski debljine 10 cm ( planki ) sa preklopom na lastin rep. Da bi se blatni malter ouvao na povrini drvenih zidova zakucane su letvice pod uglom od oko 30 stepeni. Krovni pokriva je od drveta, mada je teko odrediti sa sigurnou o kojem tipu drvenog pokrivaa se radi zbog loeg stanja u kojem se nalazi objekat.

15

Sjever

RASPORED PROSTORIJA1. Magaza2. Ulazni trijem3. Kua4. Velika soba5. Priardak/hodnik6. ardak7. Kamarija*/ostava

Dispozicija prostorija je jednostavna. Primjetno je prenoenje tradicionalne organizacije kue i sobe u prizemlju. Razlika je u zatvorenoj tavanici i upotrebi dimnjaka za odvod dima. Meutim, ne zna se da li je postojea organizacija autentina ili se mijenjala prema potrebama i mogunostima korisnika. Pored navedenog, veza sa tradicionalnim se ostvaruje kroz orijentaciju dnevnog boravka ka padini i vizurama te niim pozicioniranjem prozora. Na spratu se nalaze sobe (ardaci) za spavanje a u sjevernoj sobi je smjetena banjica za kupanje ili hamamdik, bez pregrade. Prostor ispod krova, koji nema dovoljno visine za uspravno dranje se koristi kao ostava, a pristupa se direktno iz hodnika ili kroz mala vrata iz sobe nalik vratima za dolafe (ormare). Vlasnik ove prostore naziva jo i kamarijama.

* N A P O M E N A : n a z i v i priardak i kamarija nisu pronaeni u strunoj literaturi

1

3

2

4

66

7

5

16

Spratna kuaSpratna kua moe biti sa prepustom ili bez prepusta. Kua sa prepustom je u svom prvobitnom obliku ratnika kua. Njen karakter je odbrambeni. Zid magaze je utvren, veinom od kamena, sa uskim otvorima - mazgalama. Kod klasinog tipa ove kue je naglaena razlika u proporcijama: magaza je uska i vertikalna, lebdei dio je nii i gotovo horizontalnog karaktera. Ovu razliku u proporcijama i karakteru akcentira i razlika u materijalu: lagana skeletna ili drvena konstrukcija na masivnom kamenom postolju. Njena perforacija istaknutog dijela nizom sitnih prozora, ponekom uvuenom kamerijom, zatvorenim muepcima, istaknuti doksati abdestluka, vidljivi rogovi ispod strehe, duboke sjene ispod strehe na bijelom zidu istaka i sjena istaka i zavretaka greda na kamenom zidu magaze - sve to stvara jednu zanimljivu igru mnogobrojnih efekata i cijeli gornji dio kue lebdi gracilno na masivnom kamenom podnoju.

Muhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i Hercegovini

Kua porodice SmajloviVrijeme izgradnje nije poznato. Prema usmenom predanju vlasnice kue, kua je renovirana dva puta do I svjetskog rata, te oko 1925. godine 20. stoljea. Ako se uzme u obzir da se renoviranje kua obavljalo periodino cca svakih 50 godina, moe se pretpostaviti da kua datira jo iz 19. stoljea. Vanjski izgled, za razliku od enterijera, nije mnogo izmjenjen. Dva prozora na sjevernoj i dva na junoj fasadi su zazidana te je krovni pokriva od indre zamijenjen 1914. godine. Oblikovne karakteristike spratne bosanske kue su sauvane. Meu njima se istiu drveni dekorativni vijenac izmeu prizemlja i sprata te dvokrilni prozori sa podjelom stakla na tri dijela. Prije pojave stakla ovakve kue su imale drvene ili kone pregrade. Oko kue je postavljena kaldrma od kamenog oblutka, irine cca 1,5 m. Skeletni zidovi su ispunjeni lokalno izraenim erpiem od ilovae i pljeva, dimenzija 25 x 10 x 10 cm.

18

Sjever

Magaza je postavljena okomito na izohipse terena kako bi se stvorilo vie korisnog prostora. Kameni zidovi magaze nisu vidljivi jer su omalterisani, ali su vidljive drvene horizontalne grede tzv. hatule koje slue kao ukruta. Kroz glavni ulaz se pristupa hajatu, a zatim kuhinji koja je centralno postavljena kao to se u najranijoj fazi razvoja u centralnom dijelu nalazila k u a . S m j e t a n j e m ugradbenih ormara kod i ispod stepenita prostor se nastoji maksimalno iskoristiti. Oko kuhinje su sobe gdje je najvea na jugozapadnoj strani koja slui kao dnevni boravak sa vizurom prema dvoritu. Na spratu se nalazi iroki hodnik i sobe. Stepenite je uokvireno drvenom pregradom. Odlikuju ih luno zakrivljeni elementi sa nazubljenim ivicama. Dekoracija pregrada je ista kao dekoracija na musanderama u kui Bugilovia u Gornjoj Tuzli.*NAPOMENA: izraz priardak nije pronaen u strunoj literaturi.

RASPORED PROSTORIJA1. Magaza2. Hajat3. Kua 4. Hudera5. Mala soba6. Velika soba7. Priardak8. ardak9. ardai

1

6 3

25

4

9

8 7 8

8

19

Kua porodice SuljagiKonak Suljagia u Donjoj pionici, opina Srebrenik, sa prateim objektima predstavlja rijedak i dobro ouvan primjer seoskoga gazdinstva. Sam konak pripada tipu tzv. katne kue sa prepustom (seoska ardaklija), koja je do danas ouvala visok stupanj autentninosti i integralnosti. Na temelju analize stilskih odlika i komparativne analize sa slinim objektima u Bosni i Hercegovini, mogue je njegovo datiranje u 19. stoljee. Pratei objekti (punica - suara za ljive, magaza, hambar, ko za kukuruz i tala ) su izgraeni u periodu od 30-ih do 60-ih godina 20. stoljea. Pedesetih godina 20. stoljea u enterijeru je dograena nova etaa interpolacijom meuspratne drvene konstrukcije u podrumu im e je visina magaze smanjena sa cca 3,00 m na cca 1,80 m. Kod ove kue je naglaena razlika u proporcijama ova dva dijela: magaza je uska i vertikalna, a prepust (lebdei dio) je nii i gotovo horizontalan. Razlika u srazmjeru i karakteru je naglaena i u materijalu: kua je graena od tradicionalnih materijala kamena (zidovi prizemlja), kao i drveta i erpia (bondruna konstrukcija na katu) lagana skeletna konstrukcija izvedena na masivnom kamenom postolju. Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika je proglasila konak Suljagia nacionalnim spomenikom 2012. godine.*

20

S unutarnje strane masivnih vrata se nalazi mandal, tj. masivna hrastova greda koja se horizontalno uljebljuje u zid. Iz ulazne prostorije (hajata), pristupa se u dvije p r o s t o r i j e , s i m e t r i n o postavljene koje su sluile kao zatvorske prostorije. Drvenim stubitem (5 x 20 cm - visina stube, irina gazita 30 cm) pristupa se na kat koji je naknadno dograen. Sa obje strane su smjetene sobe, a u prostoriji sa zapadne strane se nalazi hamamdik za kupanje. Drvenim stubitem (10x20cm - visina stube, irina gazita 30 cm) pristupa se na drugi kat. U dispoziciji kata, centralno mjesto zauzima divanhana. Prostor divanhane u odnosu na sredinji prostor je vii za 20 cm, a dubina divanhane iznosi cca 2 m. Divanhana izlazi iz ravni fasadnog zida za cca 60 cm. Na spratu su smjetene tri sobe a kua je bez stropa i smjetena je u jugozapadnom dijelu objekta.*

*NAPOMENA : tekst preuzet iz opisa Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika BiH.

RASPORED PROSTORIJA1. Hajat2. Magaza3. Soba 4. Hodnik 5. Kua / Kuhinja6. Divanhana

1

2 2

3 3

43 5

3 3

6

21

Sjever

Spratna dimaluaraPotekoa u odvoenju dima i topline s ognjita i iz pei odvajkada je bila glavna zapreka za razvijanje koncepcije spratne kue. Zbog toga seoski graditelj nije mogao da u cijelosti iskoristi izgraenu povrinu kue za razvijanje prostorija na prvom katu. Morao je da stavlja velike slobodne prostore koji su se protezali od prizemlja do pod krov i sluili za skupljanje i odvod dima ili da izdvoji prostor sa ognjitem dizanjem na sprat kao u kui sa prepustom. Za razliku od kue s prepustom detaljnija obrada osnovnih masa, prizemlja, sprata, i krova je bogatija. Poto je kua esto na strmom planinskom terenu, to se ispod zida prizemlja, na prenjem kraju kue pojavljuje i zid magaze. Time se poveava razlika u visini izmeu donjeg dijela kue i dijela sa prepustom. Osnovne karakteristike su vea zapremina kune mase, vee i impozantnije dimenzije krova, esta upotreba poluotvorenih pristupnih galerija i divanhana u spoju s vanjskim pristupnim stepenitima te obostrani pristupi u prizemlje i na sprat.

Muhamed Kadi Starinska seoska kua u Bosni i Hercegovini

Kua porodice BugiloviPrema usmenom predanju vlasnice Zejnebe Bugilovi kua je izgraena krajem 19. stoljea za vrijeme vlasnitva Hadi Mehage Bugilovia. Raspoznaju se dva razliita kubusa. Jedan je preteno simetrian, sa doksatom u sredini zida koji gleda prema dvoritu, dok je drugi asimetrian sa otvorima razliitih dimenzija i pozicija. Obzirom da su u drugom kubusu pomoni sadraji i sanitarije moe se zakljuiti, da je on zapravo aneks od prvog objekta koji je nastao stvaranjem potrebe korisnika za uvoenjem sanitarija. O visokom razvojnom stepenu svjedoi enterijerska oprema i nain rjeavanja grijanja i odvodnje dima. Svaka soba ima hamamdik (banjicu) i furunu (poret) uokvirenih drvenom musanderom. Pozicioniranje posebne sobe za loenje (ulhan) smanjilo je koliinu dima u prostorijama, i uspostavilo se centralno grijanje prostorija, to je bilo prisutno samo kod imunijih porodica.

23

65277

9

8

10 11

1

3 4

25 6

RASPORED PROSTORIJA1. Hajat2. Kua3. Podrum4. Soba / Jeredaja5. Postavak6. Nunik7. Soba / Odaklija8. ulhan9. Mala soba10. Divanhana / Donji oak11. Velika soba

Sjever

Objekat nema verande, ve se iz avlije direktno pristupa hajatu sa stepenitem. Pored hajata u prizemlju se nalaze gospodarske prostorije i jedna soba koju vlasnica naziva jeredajom. U njoj se nalazi musandera identinih dekorativnih motiva kao na spratu, ali se prostorija koristi kao ostava. Prostor ispod stepenita je iskoriten za ugraene ormare (dolafe) i kao polica za obuu. Iznad stepenita je uzdignuti manji prostor za sjedenje ispod kojeg su takoer dola tzv. donji oak. Na drugoj strani hodnika, odnosno u gornjem oku, je prostor koji je sluio kao dnevni boravak iz kojeg se pruao vidik na sve strane dvorita. Ovaj dio kue se naziva divanhana. Oko hodnika su sobe a u sjeveroistonom dijelu se nalazi kuhinja sa otvorenim stropom prema krovitu. U naknadno dograenom aneksu kojem se pristupa iz kuhinje se nalazi ostava i WC. *NAPOMENA:donji i gornji oak nisu struni izrazi.

24

Kua porodice GradaeviRodnu kuu Husein-kapetana Gradaevia (1802. - 17. august 1834. ) u Gradacu izgradio je Osman Gradaevi. Pripada tipu spratne dimaluare, sa ulhanom (prostorija za loenje) na spratu . Trenutno se nalazi na listi peticija za proglaenjem nacionalnim spomenikom. Vlasnik Muhamed (Bego) Gradaevi, zajedno sa svojom suprugom i uz pomo porodice, sa kojom dijeli vlasnitvo prizemnog dijela, uspjeo je ouvati autentinost kue sa unutranjom opremom prostorija. Odravanje kue iz 17. stoljea, gabarita 14 x 12,4 m je jedino mogue uz zajedniki napor i entuzijazam, naroito pojavom savremenih materijala i opreme koji ne zahtijevaju ovako veliku koliinu predanosti. Pojedine prostorije su izgubile autentinost pregraivanjem i ubacivanjem sanitarne opreme koje nije bilo do 50-ih godina prolog stoljea, kada su uvedene vodovodne i kanlaizacione cijevi. Komfor ivota u ovakvoj kui je na visokom stepenu u odnosu na kue siromanijih porodica iz perioda u kojem je izgraena. Pored gabarita, na ekonomski status porodice nam ukazuje debljina zidova ( 90 cm kamenog zida u prizemlju ) i opremljenost soba musanderima sa hamamdicima i dueklucima te peima sa zemljanim loniima ili furunama koje su zamijenjene novijim sistemom grijanja.

25

RASPORED PROSTORIJA1. Zatvoreni trijem2. Kuhinja 3. Soba4. Sanitarije5. Poluotvoreni trijem6. Hajat sa stepenitem7. Kua8. Ostava9. Divanhana10. Soba (prethodno Saradhana)11. Hadi Beir begova soba12. Hadi begova soba13. ulhana14. Kuhinja 15. HamamdikPrizemlje je podijeljeno na dva vlasnitva pa je i dispozicija prostorija izmjenjena u odnosu na autentino stanje. Iz zatvorenog trijema pristupa se kuhinji. Bono su smjetene sobe, a iz soba se pristupa sanitarijama u sjevernom dijelu kue. Da bi se pristupilo hajatu sa stepenitem ulazi se kroz poluzatvoreni trijem. Stepenite (tzv. basamci) je strmo i uokvireno drvenom i dekorativno obraenom ogradom od prizemlja do sprata.. Ova ograda je, na spratu, sastavni dio divanhane, pa su pregrade raene u istom stilu. Kao kod kue Bugilovia, divanhana ima dva krajnja dijela, samo to oba slue za sjedenje. Oko divanhane se nalaze sobe sa ulhanom u sredini kako bi se loila vatra za grijanje furuna unutar soba.

2 6

3

3 3

5

4 4

7

8

9 10

3

12 11

13

2

14

4

15

26

Sjever

Kua porodice Hodiardaklija u Maloj Brijesnici u opini Doboj Istok, koja je pod vlasnitvom Hadi Mustafe, izgraena je 30-ih godina 20. stoljea. Iako je izgraena u novijem periodu ima karakteristine elemente tradicionalne arhitekture i graditeljskog umijea koji je najvie primjetan u dekorativnoj obradi drveta, upotrebi prirodnih materijala, rasporedu prostorija, te nainu gradnje. Izvrene su manje intervencije sa aspekta reorganizacije unutranjeg prostora jer su pojedine prostorije gubile na znaaju modernizacijom stila ivota, da bi eventualno izgubio svoju primarnu funkciju stanovanja. Objekat je dimenzija 10,5 x 6 m. Pripada tipu dimaluare, mada nema karakteristian uski kanal za odvod dima ve otvoreni strop iznad kue koji se protee od prizemlja do krovita. Na krovu se nalazi bada, odnosno otvor, za izlaz dima. Zidovi od magaze su raeni od lomljenog kamena debljine od 70 do 80 cm. Prizemlje i sprat su raeni u bondruk konstrukciji sa prvobitnom ispunom od epera pa naknadno od erpia. Debljina zidova u prizemlju i na spratu je od 13 do 15 cm. Vrata, koja su naknadno ugraena, imaju metalne brave dok su izvorna po principu mandala koji podrazumjeva zatvaranje vrata postavljanjem horizontalno drvene grede sa unutranje strane vrata.

27

Sjever

Magaza je sluila kao ostava opreme i orua za dvorite Glavni ulaz u kuu je sa june strane kojem se prilazi verandom, dekorativno obraenih drvenih stubova. Pristupa se direktno stepenitu, a centralni dio zauzima kua sa otvorenim stropom koja je sluila za kuhanje i objedovanje. Lijevo od kue se nalazi velika soba dok je sa desne strane soba za mlade parove i djecu. Na spratu su spavae sobe za roditelje i mlau djecu. Na zapadnoj strani se nalazi velika soba sa abdesthanom ispred ulaza. Sredinji dio kue je sluio i kao suara za hranu, koristei prirodno strujanje vazduha prema badama na krovu.

RASPORED PROSTORIJA1. Magaza2. Ulazni trijem3. Hajat4. Kua / Kuhinja5. Dolaf6. Velika soba7. Mala soba8. Sporedni trijem9. Priardak / hodnik10. Sobetite / ardak11. Abdeshana

1

2

3

4

5

6

4 7

7

8

9

107

7

11

28

Kua Mare PopoviStara kua Mare Popovi sagraena je 1840. godine u naselju Varo, opina Graanica. Prema predanjima ovu bosansku kuu je sagradio svekar Mare Popovi, i ona je tu stanovala itav svoj vijek. Ovaj stambeni objekat je kasnije promijenio nekoliko vlasnika i na kraju je preao u optinsko vlasnitvo. Pravougaone je osnove, a dimenzije su 5,8 x 9,75 m. Podrum se nalazi ispod dijela prizemlja, a preostali dio prizemlja je poloen na postament izgraen od lomljenog i grubo obraenog kamena visine u prosjeku 70 cm. Objekat je raen u drvenoj skeletnoj konstrukciji, tzv. bondruk konstrukciji. Nosiva konstrukcija zidova je izraena od drvenih greda i stubova sa ispunom od erpia u prizemlju, dok je sprat uraen od prua ispunjenim blatom. Sprat je u odnosu na prizemlje objekta preputen za 30 cm na sve etiri strane. Debljina zidova u prizemlju je oko 30 cm, a na spratu 14 cm. Prozori su bili jednostruki i u prizemlju su imali demire. Krov je etvorovodan, drvene krovne konstrukcije, nagiba 45 stepeni. Pokriven je drvenom indrom. Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika je proglasila kuu Mare Popovi nacionalnim spomenikom u oktobru 2003. godine, a obnovljena je 2013. godine.*

29

RASPORED PROSTORIJA1. Magaza2. Trijem / Hajat3. Kua 4. Velika soba5. Mala soba6. Hudera7. Priardak8. ardak9. Galerija10. ardai

7

8 9 8

10

1

2

34 5

6

Sjever

Prelaz iz otvorenog u zatvoreni prostor ostvaruje se otvorenim trijemom, hajatom, iz kojeg se ulazi u kuu. U njoj se nalazilo ognjite, koje je bilo nisko i prostrano, napravljeno je od nabijene zemlje. Oko kue su smjetene soba, sobica i irel. Na kui se nalaze i mala vrata koja slue za komunikaciju sa gospodarskim dijelovima dvorita. U velikoj sobi, koja je popoena i tavanjena, nalazila se furuna, zemljana pe sa loniima. Na njoj se spremala hrana, a sluila je i za zagrijavanje ardaka na spratu. Velika soba je bila prostrta ilimima i ponjavama, a ispod prozora su bile seije sa iltetima i jastucima. U maloj sobi, koja je takoe bila popoena i tavanjena aavcima, bio je smjeten zemljani poret. irel je sluio kao kuhinja i u njemu je bilo smjeteno razno zemljano i bakarno posue. Na spratu se nalaze prostorije: priardak, ardai i dva ardaka. *

*NAPOMENA : tekst preuzet iz opisa Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika BiH.

30

Prema usmenom predanju, porodice ije su kue bile pokrivene ovim materijalom su bile imunije te su mogle sebi priutiti zamjenu drvenog pokrivaa biber crijepom. Ovakvim poduhvatom vlasnici kue su bili osloboeni zahtjevnog odravanja kao to je zamjena dotrajalih dijelova ili cjelokupnog pokrivaa koja se obavljala u periodino u prosjeku od 50 godina. esto se moe vidjeti na starim kuama ili pomonim objektima.

BIBER CRIJEP

DRVENI POKRIVANajprimitivniji oblik drvenog pokrivaa je potrpaa. Masivne daske koje se nisu privrivale za krovnu konstrukciju. Mnogo ee se kao pokriva javlja aavac ili indra koji se cijepaju od crnogorinog drveta. Nije sasvim siguran kao zatita od kie a ni u konstruktivnom pogledu pa je puno pouzdaniji pokriva od indre. Osim aavaca i indre za pokrivanje se koriste i imla i tahta koje se polau bez preklapanja a u novije doba se pojavila i tzv. treska. Trajnost pokrivaa ovisi znatno o nainu cijepanja i kvalitetu drveta. Ranije je dim ognjita djelovao kao konzervans, impregnirajui krovni pokriva raznim sastojcima dima ai.

Prednost blatnih maltera je njegova sposobnost upijanja i otputanja vlage ime se doprinosi termikom komforu u prostorijama. Koriste se na dva naina. Prvi je kao vezivni elemenat za graevinske materijale (uglavnom za ispunu) a drugi kao zavrna obrada zidova. Nain primjene blatnog maltera je zavisio od podloge na koju se nanosio. Kako ne bi dolo do pucanja maltera poeljno je da se nanosi na grubu podlogu zbog ega esto nailazimo na kose brazde na drvenoj konstrukciji ili na podlogu od trske.

BLATNI MALTER

MaterijalizacijaLokalni majstori su se sluili materijalima kojii su se nalazili u blizini kue koja se gradi. Iako je njihova izrada zahtijevala mnogo vie truda i vjetina, upotreba prirodnih materijala ne samo da je bila lake dostupna, nego je kreirala ugodan i zdrav ambijent stanovanja. Prikazani su neki od materijala i nain na koji su koriteni.

31

Nastaje nedostatkom drvene grae u dolinama rijeka i potoka gdje ima iblja za pleter i gdje su erozijom otkrivene naslage nekih ilovastih materijala. Uticajem drutveno-ekonomskih faktora prelazi se na materijale koji se lako dobivaju i obrauju. U zemljane zidove se ubrajaju i zidovi od erpia a jednostavniji oblik primjene je ispuna od tankih cijepanih dijelova drveta (eper) ili od iblja (pleter), koji se oblau masnijom zemljom ili ilovaom. U sastav zemlje se esto dodaje slama, pijesak ili pljev kako bi se materijal stabilizirao.

Karakteristine dimenzije su 25 x 10 x 10 cm. Postupak kod izrade erpia : na ravnom zemljitu postavi se kalup i u njega se stavlja mjeavina blata sa pljevom pa se sa gornje strane presvue daskom na no i onda se kalup izvue. Kad se napravi odreen broj komada, onda se to ostavi da se sui tijekom dana, predveer se okrene kako bi se tijekom narednog dana mogla suiti ona druga strana. erpi se pravi od ute zemlje koja je masna, a ne sadri pijesak. (Nikola Veseli, pionica u prolosti i sadanjosti, Lukavac 2004, str. 181)

ERPI

ZEMLJANI ZID

Najstariji tip je zid od brvana koji se pojavio u krajevima koji su obilovali etinarskim umama. U oskudici brvana su se koristile planke debljine 10 cm koje su se spajale na uglovima kao brvna ili se postave u lijebove vertikalnih drvene stupce s utorima. Zidovi od dizme ili ukomice koja se rade u predjelima gdje nema dovoljno dugakih i jakih brvana, dakle u predjelima sa bjelogorinim ili oskudnim etinarskim umama, se razlikuju po tome to su daske vertikalno orijentisane. U predjelima koja oskuduju umama graene su drvene skeletne konstrukcije.

DRVENI ZID

Kameni zidovi su uobiajeni za krne predjele, odnosno junije dijelove BiH, dok su u prostoru TK esti u izradi zidova od magaze ali rijetko i stambenog dijela. Mogu se zapaziti kod starih kua u mjestima , bogatim kamenim resursom, kao to je opina Srebrenik koji obiluje kamom krenjakom. esto su se postavljale drvene gredice ili hatule dimenzija cca 12/12 cm kako bi se osiguralo jednoliko slijeganje zida i sprijeilo njegovo razdvajanje.

KAMENI ZID

32

Transformacije kue u kontekstuTrendovi transformacije stambene arhitekture u gradu i na selu nisu bili isti. Prije svega jer su gradovi koji su ujedno bili trgovaki centri bili prvi na udaru vanjskih uticaja preko putnika, trgovaca, misionara i drugih pojedinaca.

Obzirom da su poljoprivreda i stoarstvo bili prevladavajua zanimanja u selu, ono je svoju glavnu preobrazbu doivjelo u prekidanju tradicije porodinih zadruga uvoenjem novih zanimanja u XX st. Seoski ambijent sadri jo uvijek tragove tradicionalne arhitekture usamljenom starom kuom ili manjim grupacijama. Pristup izgradnji nije vie u skladu sa prirodnim okruenjem. esto su stare kue zamijenjene novim objektima od savremenih i neprirodnih materijala. Oblikovanje novih kua rijetko potuje memoriju mjesta briui za sobom arhitektonsko naslijee koje se postepeno formiralo vijekovima unazad.

Tradicionalne kue u gradovima su jo davno nestale ili su podijeljene na dva ili vie dijelova to je uglavnom vidljivo u razliitoj obradi fasade. Gubi se koncept mahale sa vrijednostima koje su potovale pravo na vidik i pravo na sunce svake susjedne kue. Deformie se i kubistiki izraz kue neprikladnim dograivanjem. Naknadno graene strukture su preoblikovale gradsko tkivo u skladu sa savremenim potrebama urbanizacije i velikim prilivom stanovnitva u gradove, ali su esto gubile vrijednosti sa kojima se stanovnitvo identikovalo.

Prema lozofu Karlu Marksu kua moe biti velika ili mala; sve dok su susjedne kue takoer male, ona zadovoljava sve drutvene zahtjeve za stanovanjem. Radi navedenog te radi bre i ekasnije gradnje, pribjegavalo se uniciranom dizajnu, u tenji za urbanizacijom u periodu Jugoslavije. Tradicionalna mahala je takoer imala uniciran izgled, po upotrebi bijelih zidova, strmih etverovodnih krovova, spratnim istacima i slino, ali nije bila homogena, kao to je industrijska gradnja koja se pojavljuje sredinom prolog stoljea. Svaka nova kua se uklapala u ambijent, a originalnost se postizala drugaijim prilagoavanjem morfologiji terena i izgraenoj sredini.

Mali broj arhitekata je uspjeo transponovati ideju tradicionalne bosanske i hercegovake kue u savremeni dizajn i na taj nain ouvati naslijee i njegove vrijednosti. Jedni od pionira u sintezi univerzalnog i regionalnog su bili arhitekti Andrija iin ain, Duan Grabrijan i Juraj Neidhart.

33

Strane rijeiBasamci m (tur.) preaga na ljestvicama, stepenica na stepenitu, stubama.ardk m (pers.) lijepa, obino dvospratna, kua okruena baama, dvorac, ljetnjikovac; 2. drvena zgrada na stubovima; 3. velika soba na spratu sa lijepim vidikom; soba na kuli; 4. u Srbiji sporedna zgrada ili trijem (doksat). iler m (lat.) spremnica za hranu, soba za ostavu. ilim m (pers.) prostira izatkan od vune na stanu, tepih. ulhan m ulhana f (pers.) prostorija ispod hamam (banje) gdje se loi radi zagrijavanja hamama, loionica.Dimirlija, dimirlija f (tur.) velika bakrena tepsija koja slui kao sinija. Ima promjer 1-2 m, nekad i vei.Dvn m (ar. I pers.) razgovor, besjedenje; rije.Divanhna, f (pers.) prostrano predsoblje (hodnik) na spratu u starim graanskim kuama.Dlf m (pers.) nepomini ormar sa policama, privren uz zid ili uzidan u zidu. Duekluk m (tur.) 1. vrsta ormara u kome se dre dueci i jorgani kada nisu u upotrebi.Furuna, f (gr.) pe; limena pe; zemljana pekara.Hjt m (ar.) hodnik u prizemlju u starinskim graanskim kuama, predsoblje; trijem. Hammdik m (ar.-tur.) kuno kupatilo, banjica u muslimanskoj kui. Hatula (atula) f (tur.) 1. drvene grede koje se vodoravno polau u zid od erpia sa svrhom da veu erpi.

Hudera f (ar.) 1. sporedna soba uz kuhinju koja slui kao spremnica. 2. kolibaKamarija, kamerija f (ar.) vrsta balkona prema dvoritu u starim kuama. To je onaj dio divanhane, koji je isturen od linije kunog zida, sa vie muebaka bez staklenih prozora.Magza f (ar.) magazin; duan sazidan od kamena, podrum. Mndal (mldan, mndan) m (tur.) zasovnica, zavor; drvena greda ili eljezna ipka koja se stavlja preko vrata sa unutranje strane radi zatvaranja.Musandera, musandara, musandra f (tur.) 1. od drveta skovani i rezbarijama ukraeni pregraci (kao neki stalni zidni ormari) du jednog cijelog zida sobe u starinskim kuama, u ijem sastavu su: duekluk, dolaf, banjica a, esto, i zemljana pe sa loniima.Pekun, -una m (pers.) 1. okrugli mali stoli (tokrla) na kome se sjedi. Obino je izraen od orahova drveta sa lijepim rezbarijama.Raf m i rafa f (ar.) pregrada u ormaru ili stalai; polica, osobita polica koja je privrena naokola duinom cijelog zida, na kojoj se dre sahani pod kapcima, ase, ndani ili to drugo.av, adj. (tur.) luckast, budalast.indra, ndra, ndara, indra, mla, imla, mlja f (tur.) cijepane jelove ili hrastove daske kojim se kue pokrivaju. S jedne strane su po duini ilijebljene a s druge istanjene. ie, -eta n i ia f (pers.) tavanica, plafonTabak m (ar.) 1. zdjela, tanjir; posluavnik, tabla.

34