Baština sjeveroistočne Bosne VIII - bastina.ba · to upućuju arheološki tragovi, predanja,...

Baština sjeveroistočne Bosne VIII

9

Mr. sc. Rusmir DJEDOVIĆ

NASELJE MALEŠIĆI – HISTORIJSKOGEOGRAFSKE I

URBANOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE KRAJEM 19. STOLJEĆA I

RAZVOJ FAMILIJA

Sažetak

Malešići su krajem 19. stoljeća veće naselje. Tada imaju više od desetak većih i

manjih mahala i imaju preko stotinu kuća. Također, u naselju su dva mekteba i više starih

grobalja.

U radu dajemo historijskogeografske i urbanogeografske kararakteristike naselja

Malešića. Na osnovu detaljnih istraživanja dajemo pregled svih mahala naselja i opis

svake od njih. Također, dajemo i dosta podataka o pojedinim familijama u Malešićima,

njihovom porijeklu i razvoju. Naravno, sve se ovo odnosi na period kraja 19. stoljeća.

Za istraživanje i detaljan pregled mahala i familija, koristili smo do sada gotovo

neupotrebljavane podatke iz austrougarskih gruntovnih knjiga iz 1891. godine i kasnije i

katastarskih planova iz 1882-85. godine, koji su kasnije ažurirani.

Ključne riječi: Malešići, historijskogeografska, urbanogeografska, mahale,

familije, kraj 19. stoljeća.

Uvod

Malešići su staro i veće naselje 5-6 km sjeverozapadno od Gračanice.

Područje naselja Malešići je nesumnjivo bilo naseljeno još u srednjem vijeku. Na

to upućuju arheološki tragovi, predanja, toponimi i neki historijski dokumenti.1

Teritorija naselja je zaokružena i definisana barem u 18. stoljeću. Kao i druge

stare teritorije naselja detaljno ih je razgraničila i registrovala austrougarska uprava

pri prvom katastarskom premjeru Bosne i Hercegovine u periodu 1882-85. godina. Tad

je teritorioja naselja formalizovana kao Katastarska Općina (K.O.) Malešići.

K.O. Malešići krajem 19. stoljeća počinje daleko na zapadu, od brda Milašin i

zemljišta Vrela na granici sa Lukavicom i Velikom Brijesnicom, ispod starog puta ka

Doboju i ispod zemljišta Prisadi. Preko velikih kompleksa zemljišta sa nazivima:

Vukićevica (kasnije odomaćeno Ukićevica), Kararevina, Duga njiva, Prisoja, Kršići,

Bijela trešnja, Bjeljevine, Kačarevina, a sve iznad Male Brijesnice. Ka istoku i Malešićima

1 Rusmir Djedović, U potrazi za „gotovo izgubljenim“ korijenima, u H. Duraković, Durakovići iz Malešića, str.

7.


10

su zemljišta: Debeljak, Bijela njiva, Bijela voda, Glumčevica, Studena voda, Rovine,

Dubrava, a sve iznad Stjepan Polja. Nešto više ka uzvišenjima Malešić (na novijim

topografskim kartama Milašin, 593 m) i Heljdovišta (na novijim topografskim kartama

Zvijezda, 633 m), iznad puta za Lukavicu su zemljišta: Pranjinac, Mostić Opankovo brdo,

Gorića strana, Milašin, Heljdovišta (sa starim i značajnim raskršćem), Zagunica,

Osmanhodžića njiva,

K.O. Malešići starinom obuhvata i zemljišta preko brdskog grebena na sjever: od

Heljdovišta ka Kojićima u Skipovcu, između potoka Javorski i Svinjski. Tu se nalaze

prostrana zemljišta: Vinogradine, Kasapni dol, Jagodnjak, Smajski potok, Šarenjak,

Kafedžina njiva (1168/1 i 1168/2) i protežu se daleko na sjeverozapad, do ispod samih

Kojića.

Na padinama brda Visa, između Malešića i Skipovca je velika šuma Šamunica.

Ogroman prostor, tada u vlasništvu države (Bosanskohercegovačkog zemaljskog

erara). Takve su parcele k.č. 759 i 1716 pod nazivom Šemunica, obje površine preko

1400 dunuma. Nazivi ove šume su Šemunica u Gruntovnici, a Šamunica na planovima.

Dosta zemljišta u sjevernom dijelu Malešića, od Nasapa ka brdu Javoru, pod

nazivom Zviezde i Javor, krajem 19. stoljeća, 1895. godine, vlasnik je Mehmed

Mulabećirović iz Gračanice. Kasnije su nekih vlasnici Husići iz Malešića.

Područje naselja Malešići je nesumnjivo bilo naseljeno još u srednjem vijeku. Na

to upućuju arheološki tragovi, predanja, toponimi i neki historijski dokumenti. Na staru

kultnu funkciju podsjeća i naziv zemljišta visoko na brdu Visu, Zvijezda. Tako zemljište

pod nazivom Kraljušica, blizu mahale Golaći podsjeća na zemljišne posjede nekadašnjih

kraljeva Bosne. Brojni su toponimi koji upućuju na naseljenost današnjeg teritorija

Malešića u srednjem vijeku.2

Zemljišta na katastarskoj čestici (k.č.) 689/1 šljivik Kraljušica i k.č. 688 oranica

Kraljušica, blizu mahale Golaći, upućuju na kraljeve srednjovjekovne države Bosne.3

Ponekad se naziv izgovara i drugačije, naprimjer k.č. 630 Graljušica.4

Naziv zemljišta (k.č. 681, 682...) Kamen na brežuljku južno od mahale Golaći

upućuje na srednjovjekovne stećke. Pranjinac gornji (1043, 1044), Pranjinac dolnji

(1059) i Pranjinac (1054), na zapadnim padinama brda Milašin (ranije Malešić), možda

podsjeća na franjevce.

Stari nazivi Gavanlić brdo (709, 710)5 i Gavanić (697, 698)6, jugoistočno od

mahale Golaći, ka Ahmićima, upućuju na bogatog Gavana, koji se često spominje u našoj

2 Rusmir Djedović, U potrazi..., str. 7. 3 Gruntovni uložak broj 178. iz 1891. godine, Gruntovnica Suda u Gračanici. Tada je u vlasništvu Huseina

Hankušića um. Osmana, a od 1922. godine: Osmana, Hasana i Alije Hankušića um. Huse. 4 Gruntovni uložak broj 149.... Godine 1891. u vlasništvu Hanife Dogdić udate Mehmed Delić. 5 Gruntovni uložak broj 24... 6 Gruntovni uložak broj 88...


11

narodnoj tradiciji. Na starine upućuju i toponimi Turaljevac (458, 459), tur je izumrlo

goveče i Kaljuđeri (843/2)7. Ovo drugo zemljište se nalazi sjeverno od mahale Vajzovići.

Brojni su toponimi, odnosno nazivi zemljišta, koji podsjećaju na staro

stanovništvo Malešića, od kojih više i nema drugog traga. To su: Bartalovača (617/2,

614, 615), isto, Bartalovača (616, 617, 618)8, (ul. 157), Mihovljača (565/1, 637, 646),

Milašin (1036, 1038, 1049), Barušića brdo (478), Jukovica 36, Podjukovica, Jukina bašča

(334), Marinovo brdo (789/4,799/2, 799/3), Marino brdo (789/1), Nikolača (951)9,

Gorića strana (1041, 1042)...

Veliki je broj i toponima po naselju Malešići koji su tragovi nekadašnjeg

muslimanskog stanovništva iz prvih stoljeća osmanske uprave. Izgleda da većinu tog

stanovništva ne zatičemo u Malešićima krajem 19. stoljeća. Takvi su: Sinanov dol

(113/9), Kadijevac (571, 572, 580), Barakovica (498, 502), oranica Kapetanova bašča

(299)10, Karića njiva (88), Smajin potok (1229/3), Smajski potok (1229/1, 1163, 1170),

Hećimova ili Haćimova njiva (1026), Osmanhodžića njiva (1135, 1136,), or. Kafedžina

njiva (1168/1, 1168/2), Čauševičica (779, 780, 784), Mehmedovići gornji (676, 677,

678, 674, 677, 678), Mehmedovići, Kararevina (29-33, 78, 80, 84), Husina bašča (964)...

Ima i naziva zemljišta koji upućuju na tradicionalnu privredu: Zagunica (Zagon

ili Zgon, srednjovjekovni zemljišni posjed), Heljdovište, Lanište, Ražište, Močila, Čifluk i

Begluk (zemljišni posjedi u osmanskom periodu), Guvno (274), Guvance (265/6), Plane,

Kačarevina (83, 84), Kasapni dol (1164, 1162, 1166, 1149-52)... Na nekada razvijeno

vinogradarstvo podsjećaju toponimi: Vino (351), Pod Vininom (556/7), Vinina (554,

555), Vinogradine (veliki kompleks zemljišta od Heldovišta ka Kojićima u Skipovcu),

izvor u Kalesijama Vinogradine...

Na nekadašnju naseljenost pojedinih dijelova Malešića upućuju i brojni nazivi

zemljišta Selišta i Podkućnice (Podkujnice, Podkunice). Veći kompleks zemljišta pod

nazivom Selište (268/3, 856/6, 858, 268, 269), nalazi se ispod mahale Guvno ka rijeci

Drijenči. Drugi kompleks Selišta (700, 701), nalazi se od Mešića ka Golaćima. Češći je

naziv Podkućnica, npr. Podkućnice ispod stare mahale Pjanići, Podkućnice između

Kovača i Šakića, Podkujnica (260, 862 i 886) ispod Guvna.

7 Gruntovni uložak broj 42... 8 Gruntovni uložak broj 157... 9 Gruntovni uložak broj 138... 10 Gruntovni uložak broj 40... Da li se radi o nekom od kapetana iz porodice Gradaščević, koji upravljaju

Gradačačkom kapetanijom, koja je pokrivala i okolinu Malešiča, nije poznato.


12

Na staro stanovništvo Malešića snažno upućuju toponimi, zapravo nazivi starih

mahala: Hamzići, Rahimići (Rahmići), Ibrići i Hodžići. U navedenim mahalama krajem

19. stoljeća više nema familija sa tim prezimenom, mada je neosporno njihov naziv trag

postojanja stanovništva u Malešićima i tim mahalama sa navedenim prezimenima. Ta

prezimena su najmanje iz 18. stoljeća i do kraja 19. stoljeća su već nestala.

Na staro stanovništvo Malešića podsjećaju i nazivi zemljišta na k.č. 230 oranica

Greblje površine 4.430 m i 231 or. Greblje od 13.740 m.11 Nalaze se ispod kuće (u

11 Gruntovni uložak broj 150...


13

Šakićima) ka Kovačima. O njihovoj starosti govori činjenica da su krajem 19. stoljeća u

statusu oranica i vode se kao privatno vlasništvo.

Krajem 19. stoljeća zatičemo i toponime: Opankovo brdo (148, 160, 163/1, 165),

Glumčevica (138, 141, 1061/1, 1061/2) u zapadnom dijelu Malešića, Pirišnjiva ili

Tirišnjiva (261/2), Tirišnjiva (337, 338), Ljevakuša (216).

Dva najvažnija toponima u Malešićima su svakako sam naziv naselja, kao Malešići

i brda iznad naselja, kao Milašin.

Naselje naziv Malešići nosi zadnjih nekoliko stoljeća. Toponim Malešić imamo na

starim topografskim kartama sa kraja 19. stoljeća. Ono se odnosi na brdo iznad naselja.

Ovo brdo se na novijim topografskim kartama i planovima redovno označava kao

Milašin. Toponim Milašin imamo starinom i na zapadnom kraju naselja ka Lukavici.

Da je starinom (možda u 18. stoljeću) u naselju postojalo prezime Malešić, pa

vremenom nestalo, upućuje i sljedeći podatak. Na samom kraju osmanske uprave,

godine 1877. u Malešićima se kao stanovnik navodi neki Ibrahim Malešić. To je izgleda

zadnji trag nekadašnjeg prezimena po kome je i cijelo naselje davno dobilo svoj naziv.

Preko teritorija naselja Malešići starinom vodi nekoliko važnih puteva. Jedan ide

pravcem istok – zapad, u sjevernom dijelu naselja. To je stari karavanski put koji slijedi

brdsko-planinski greben i sjeverno razvođe doline rijeke Spreče. On od prevoja Bukva

ide ka zapadu navedenim grebenom, pored vrhova Sijedi krš i Vis. Iznad brda Milašin

dolazi do važnog raskršća na Heljdovištu. Odatle preko brda Prisade, zatim grebenom

pod znakovitim i starim nazivom, Drum, ide ka brdu Becanj i dolini rijeke Bosne.

Na ovaj stari put brdskim kosama, koje se blago spuštaju ka jugu i dolini rijeke

Spreče, vodi više puteva iz grada Gračanice. Jedan iz Gračanice, preko Bahića i

Omerbašića ide kosom, koja dodiruje Malešiće sa istočne strane. Brdsko-planinski

greben prelazi između Sijedog krša i Visa, tu presijeca ranije spomenuti put pravca istok

– zapad, i dalje preko Skipovca (vrhovi: Studenac, Klanac, Spletena lipa...) ide ka

Modriči, Tarevcima i Posavini.

Drugi stari put iz Gračanice ide dugačkom kosom preko Lendića i Golaća i

zapadnog dijela Malešića. Na njemu se nalaze brojne starine u samim Malešićima

(nekropola stećaka blizu Ahmića, zemljišta Kraljušica i Kamen, južno od Golaća, tu je i

lokalitet starog kultnog kamena kraj puta....).

Od prvog puta se na Boriku (Fazlije) odvaja jedan krak ka sjeverozapadu, prelazi

rijeku Drijenču, prolazi kraj groblja u Hodžićima i onda se kosom polako penje kroz

Rahimiće i Kamenik ka sjeveru. Ispod uzvišenja Milašin spaja se sa onim kroz Golaže i

Hamziće i izlazi na već opisano važno raskršće na Heljdovištu, puta istok – zapad

grebenom.

Za stanovnike naselja Malešići je ova kombinovana trasa, od Gračanice, kosom do

Borika, pa preko rijeke Drijenče, zatim kosom kroz Hodžiće i Rahimiće, sve do raskršća

na Heljdovištu, bila ipak najvažnija. O tome govori i mogućnost postojanja nekih hanova

na toj trasi, a sve prije kraja 19. stoljeća. Na to upućuju toponimi Hanjak i Hanine.

Hanjak je zemljište neposredno sa lijeve strane navedenog puta a u mahali Hodžići.


14

Godine 1891. se tu navode parcele pod nazivom Hanjak na k.č.: 401, 402, 406... Tada se

i na Kameniku na raskršću puta koji vodi istočno ka Planama i Kovačima, navodi

toponim greblje Hanovine, na k.č. 238.

I narodna tradicija zna za trasu ovog starog puta.12

Za analizu starijeg stanovništva i familija u naselju Malešići, važni su podaci iz

1873-75. godine.13 Tada se iz Malešića navode sljedeći ljudi i prezimena:

Hasan Osmić, Omer Šakušić, Hasan Memić, Mujo Memić Ramin, N. Mujkić, Haso

Mehmeda Kalesić, Osman i Haso Oručević, Asim Memić, Hrusto Muharemović, Omer

Mehe Avdić, Mujo Alije Memić, Tursun Hasić, Omer Avdić, Osmo Mujice Hasića brat,

Mumin Hasana Suljić, Huso Hankušićev brat, Mujica Huseina Hasić, Alija Mehe Šakić,

Huso Duraković, Meho Hankušić, Meho Vajzović, Mustafa Husić, Hasan Husić, Mehmed

Okić, Hasan Suljić, Halil Omera Memić, Hodža Suljić, Ibrahim Hasić, Asim Mujke Memić,

Nazmija Mamić (Memić???), Meho Hankušić, Osman sin Hase Hankušića, Mujo Memić,

Huso Ibre Mamić (Memić??), Huso Huse Oruč, Hasan Osmićev, Alija Mehe Šakić, Mujica

Hasić.

Važan je i jedan dokumenat sa samog kraja osmanske uprave, tačnije iz 1877.

godine14, kada se u Malešićima spominju:

Ibrahim Malešić, Mujčin Suljić, Mustafa sin Mahmuda Hasića, Ibrahim Hasić,

Ibrahim Kalesić, Ibrahim sin hodže Hasića, Ibrahim Vajzović, Osman Hasić, Mustafa

Mehmeda Hasić, Husein Hasić, Huskan Omerčić, Hasan Memić, Arif Hodžić.

Nešto podataka daje i jedan dokumenat bekaje jednog vakufa u Gračanici iz

1906/7. godine.15 U njemu se iz Malešića spominju: nasljednici Ibrahima Kalesića,

Ibrahim Hasić Hodžin, Husein Halilović, Arif Halilović, Mustafa Muharemović, Adem

Memić.

Pregled naselja Malešići 1891. godine

Zahvaljujući do sada rijetko korištenoj obimnoj i sistematičnoj dokumentaciji iz

austrougarskog perioda, moćemo dati detaljan pregled historijskogeografskih i

urbanogeografskih karakteristika naselja Malešići na kraju 19. stoljeća. Također,

zahvaljujući njima, u prilici smo dati i dosta podataka o najstarijem razvoju pojedinih

malešićkih familija.

12 Stari put kroz Malešiće je išao iz Gračanice na: Borik (Fazlije), Hodžiće, pa Kamenik i Heljdovišta, a onda

preko Prisada u Lukavicu. Malešani za vrijeme austrougarske prvo odbili izgradnju novog puta i škole.

Put je tad otišao u Orahovicu. Drugi put prihvatili izgradnju puta. Trebao je ići od Mešića uz potok kroz

Kalesije ka Opankovom brdu. Ali muhtar Ibrahim Šako (djed), navukao pravac kroz svoje njive u

Hodžićima. (Kazivanje Hodže Mehmeda Šake, 1926-2005) 13 Knjiga veresije porodice Hadžistević iz Gračanice, sa kraja osmanske uprave. Knjiga je prije zadnjeg rata

bila u Zavičajnoj zbirci pri Domu kulture u Gračanici. 14 Radi se o Spisku dužnika Vakufa Ahmed-paše džamije u Gračanici a iz godine 1877. 15 Dokumenat iz nesređene Arhive Medžlisa islamske zajednice u Gračanici.


15

Ovaj detaljan pregled Malešića, njegovih dijelova, tj. mahala i familija, dajemo na

osnovu gruntovnih knjiga iz 1891. godine, koje su dopunjavane i idućih godina te

katastarskih planova razmjera 1:6.250 iz 1882-85. godine, koji su kasnije i ažurirani. U

nastavku slijedi detaljan pregled mahala naselja Malešići, kuća i zemljišta u njima i

prvobitnih vlasnika tih nekretnina, kao i ponešto o njihovim nasljednicima.

Golaći

Stara mahala smještena na blagom zaravnjenom uzvišenju (visokom 406 m) u

zapadnom dijelu Malešića. Mahala je na njegovim jugoistočnim padinama na

nadmorskoj visini od 370 do 400 m. Naziv dobila po staroj familiji Golać.

Tradicionalni i u narodu dobro poznati naziv za mahalu je Golaći. Ova mahala se

pod nazivom Golaći navodi kao službeni dio naselja Malešići pri popisu stanovništva iz

1895. godine. Kao vlasnici nekih kuća i imanja u ovoj mahali se 1891. godine spominju

stanovnici sa prezimenom Golać. Na austrougarskim topografskim kartama razmjera

1:75.000 i 1:25.000, sa prelaza 19/20. st., označen je dio Malešića, na mjestu ove

mahale, kao Kolačevići (očito treba Golaćevići). Naziv za mahalu je Golaći i na

topografskoj karti razmjera 1: 50.000 iz sredine 20. stoljeća.

Najstarije groblje je na k.č. 658 pod nazivom Groblje Kod Kamena, površine od

180 m2 i nalazi se u ćošku puteva sa južne strane mahale. Starinom, odnosno od

osnivanja Gruntovnice 1891. godine, pripada Vakuf mejtefa u Malešićima.16 Odmah

južnije su blaga uzvišenja pod vrlo starim i značajnim nazivom Kraljušica, a još dalje

Kamen. Na ovom drugom mjestu (sa zapadne strane puta) je krajem 19. stoljeća

označeno neko staro groblje.

Groblje Njivice u samoj mahali, izgleda da je nešto mlađe. Formirano je oko 1900.

ili nešto ranije, a kopali su se Durakovići. Ima jedan mezar nepoznatom šehidu iz

osmanskog perioda.17

Južnije od Golaća se u novije vrijeme razvila mahala Brdo.

O mahali Golaći krajem 19. stoljeća već je poznato nešto podataka.

Mahala Golaći ili, kako se na austrougarskim topografskim kartama naziva,

Golaćevići, je jedna od starijih mahala u Malešićima. Krajem XIX stoljeća, tačnije 1891.

godine ima 14 kuća, nastanjenih sljedećim familijama: Delić, Golać, Dogdić, Hankušić,

Buljubašić i Duraković. Najviše kuća su tada imali Durakovići, Dogdići i Delići po 3,

Golaći i Buljubašići po 2 i Hankušići jednu.18

Znamo i za detaljan spisak kuća u mahali Golaći 1891. godine sa imenima vlasnika

i prvih nasljednika....19 Slijedi detaljan pregled mahale Golaći iz navedene godine:

16 Gruntovni uložak broj 315... 17 Himzo Duraković, Durakovići iz Malešića – Rodoslov, Monos Gračanica, Gračanica, 2003., str. 59. 18 Rusmir Djedović, U potrazi..., str. 8. 19 Rusmir Djedović, U potrazi..., str. 8.


16

1. Kuća na k.č. 598/2 Husein Durakovića um. Hasana. Naslijeđuju ga 1899. godine:

udova Šaha r. Čelić i sinovi Omer i Emin. Omeragu Durakovića godine 1913. naslijeđuju:

udova Hamša r. Memić, sinovi Abdija i Mustafa um. Omerage, Fatima r. Duraković udata

Ibrahimović iz Stjepan Polja.

2. Kuća 598/3 Husein Duraković um. Hasana. Godine 1899. naslijeđuju ga isti.

3. Kućište 631/2 Hasan Duraković sin Huseina. Ovo kućište 1896. godine naslijeđuju:

Selim, Husein i Omer Duraković um. Hasana.

Neka od zemljišta Durakovića zapadno od mahale Golaći su: Bartalovača (614,

615, 616, 617, 618), Dubrava (671, 672), Privratić (541, 542), Vinina (554, 555)

Mehmedović gornji (674, 676, 677, 678), Kačarevina (83, 84). Sve je krajem 19. stoljeća

u vlasništvu Hasana, Omera, Osmana i Emina Durakovića sinova Huseina.20 Huseinov

sin Osman Duraković se ne spominje jer je 1878. godine poginuo u bojevima na brdu

Becanj kod Doboja u otporu osvajanju Bosne od austrougarske vojske.

Dakle, Durakovići krajem 19. stoljeća imaju tri kuće u Golaćima. U nastavku

dajemo nešto više podataka o toj familiji u prošlosti.

Durakovići su porijeklom iz Like.21 Duraković Husein je kazivao kako se ovdje

doselio djed njegovog oca.22

Godine 1873-75. u Malešićima se spominje Huso Duraković.23

Prvi poznati predak Durakovića, po imenu Husein, zvani Huso, doselio je

vjerovatno u Malešiće sam i napravio kuću u mahali Golaći, na njivi Bartalovača –

sredinom 19. stoljeća. Na mjestu na kojem je bila ta njegova prva kuća sada se nalazi

kuća Mustafe Durakovića (Sejdinog) ili Smaje Durakovića (k.č. 598). Drugu, treću i

červrtu kuću gradio je nešto niže, prema sjeveru ili prema današnjem centru mahale

Golaći. Jedna od tih kuća, „čardaklija“, zadržala se „u životu“ sve do pedesetih godina.24

Huseinov otac Hasan, po svoj prilici, rođen je oko 1795. godine. Huseinova zv.

Huso (1820-1899) supruga se zvala Čelić Šaha, rodom iz Lukavice. Imali su pet sinova:

Hasana zv. Mali (1840-1895, najstariji sin mu Selim rođen je 1863), Omera zv. Omeraga

(1852-1913), Osmana (1854-1878), Emina (1867-1918) i Mustafu (1860-1890).25

4. Kuća 594/2 Mustafa Dogdić um Mustafe. Godine 1903. naslijeđuju ga sin Mustafa

(Mujo) i Emin ili Emina?.

5. Kuća 595/2 Mehmed Dogdić um. Huseina. Naslijeđuje ga 1903. godine Mehmed um.

Mehmeda.

20 Gruntovni uložak broj 157... 21 Salih Kulenović, Različita etnološka građa sa područja Gračanice – Malešići, Gračanički glasnik 2,

novembar 1996, Monos Gračanica, Gračanica, str. 74. 22 Hadži Husein Duraković je rođen 1906, otac Meho (1885), djed Emin (1867) a pradjed Huso. 23 Knjiga veresije... 24 Himzo Duraković, Durakovići iz Malešića..., str. 11. 25 Himzo Duraković, Durakovići iz Malešića..., str. 69 i 111.


17

6. Kuća 596 Omer Dogdić um. Osmana. Godine 1917. naslijeđuju ga: Omer, malodobni

Husejn i Hasan Mehići zvani Dogdići. Neki Meha se ovdje među prvim naselio.26

7. Kuća 597 Husejn Hankušić um. Osmana. Huseina (Husu) 1922. godine naslijeđuju:

Osman (rođen 1864. a umro 1935. godine), Hasan i Alija (1890-1942).

Hankušić se među prvima ovdje naselio. Po njemu današnji Hankušići.27

Porodična predaja spominje porijeklo iz Užica .

Ovaj najstariji član ove familije bi mogao biti Osman sin Hase Hankušića kojeg

spominjemo u Malešićima 1873-75. godine. Tada se spominju i Huso Hankušićev brat i

Meho Hankušić.28 Godine 1891. neke parcele ima i mal. Ibrahim um. Mehmeda

Hankušića. Gore imamo dosta podataka o najstarijoj prošlosti familije Hankušić.

8. Kuća 593/2 malodobni Osman (rođen 1875), Ibrahim, i Fatima um. Hasana Golaća

svi sa 7/8 i Hanifa r. Hanadžić udova sa 1/8.

9. Kuća 592/2 Muharem Golać um. Mustafe. Godine 1918. naslijeđuje ga sin Muharem.

Prema tradiciji, ovdje se prvi naselio neki Golać.29

10. Kuća 632/2 Osman Delić um. Hasana. Osmana Delića godine 1905. naslijeđuje više

naslijednika.30

11. Kuća 579/2 Mustafa Delić um. Hasana. Godine 1905. naslijeđuje ga mal. Mustafa

Delić.

12. Kuća 632/4 Mehmed (rođen 1863) Husein i Omer (r. 1870) Delić um. Omera Delića

sa 7/8 i Hanifa r. Devedžić sa 1/8.

Neki Delija se među prvima ovdje naselio. Po njegovom nadimku su današnji

Delići.31

13. Kuća 637 Hasan Buljubašić um. Halila. Godine 1906. naslijeđuju ga: Halil, Ibrahim

i Mustafa um. Mustafe sa ¾ i Fatima Mustafić udova Hasana sa ¼.

14. Kuća 630/2 Mustafa Buljubašić um. Halila. Mustafu 1904. godine naslijeđuju Halil

i Ibrahim, sinovi.

Buljubašiči (Šarčevići) su porijeklom iz Budima.32

Neke stare familije u mahali Golaći mogle bi biti i zajedničkog porijekla.

Prema očuvanoj tradiciji ovdje se prvi naselio neki Golać, zatim je došao Duran,

pa onda Meha, poslije njega Šarac, Tuka, Delija i Hankušić te su po njihovim imenima,

odn. nadimcima nastali današnji Golaći, Buljubašići (Šarčevići), Tukići, Delići i

Hankušići.33

26 Salih Kulenović, Različita etnološka...Malešići..., str. 73. 27 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 73. 28 Knjiga veresije... 29 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 73. 30 Izgleda da je Osman Delić iz Golaća imao više sinova(?): Ibrahim, Hasan, Nehmed (Meho), Mustafa

rođen 1880. godine, Alija 1887, Osman 1889, Bego (Ahmet?) 1896, Abdulah 1899,??, matična knjiga

Domovnica za Malešiće, oko 1930. godine, Matični ured u Malešićima. 31 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 73. 32 Salih Kulenović, Različita etnološka...Malešići..., str. 73. 33 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 73.


18

U prilog zajedničkom porijeklu ide i zajedničko vlasništvo nad nekim zemljištima

krajem 19. stoljeća. Naime 1891. nekih zemljišta su vlasnici sa po ½ svi Dogdići i ½

Hankušići. Također, parcela: Kočerin (113/4 površine oko 26 dunuma, 556/5 Dol

površine 10,5 dunuma) vlasnici su: Husein Duraković um. Hasana, Husein Hankušić um.

Osmana, Mustafa, Husein i Hasan Buljubašić um. Halila, Mehmed Dogdić um. Huseina i


19

Hasan i Osman Mešanović um. Osmana.34 Vidimo da Durakovići, Hankušići, Buljubašići

i Dogdići iz mahale Golaći i Mešanovići iz susjedne mahale Hamzići, možda imaju neke

stare veze.

Hamzići

Ovo je stara mahala smještena na blagim jugoistočnim padinama dugačke kose

čija se visina polako smanjuje od sjevera ka jugu. Nadmorska visina mahale je između

390 i 440 metara.

Tradicionalni i u narodu dobro poznati naziv za mahalu je Hamzići. Navodi se kao

službeni dio Malešića pod nazivom Hamzići u popisu iz 1895. godine. Ovaj dio Malešića

je sa nazivom Hamzići i na topografskim kartama razmjera 1:75.000 i 1:25.000, sa

prelaza 19/20. stoljeće. Također, i na topografskoj karti iz sredine 20. stoljeća, razmjera

1:50.000 označena je mahala Hamzići.

Godine 1891. u mahali ne postoji familija sa prezimenom Hamzić. Pošto je mahala

u to vrijeme prilično velika, zaključujemo da se tu nekada ranije (možda još u 18.

stoljeću) nalazila neka familija Hamzići, po kojoj je ostao naziv i kasnije. Familija

Hamzići u mahali Hamzići, koja se krajem 19. stoljeća nalazila južno od Malešića

(Hodžića) i pripadala naselju Babići, vjerovatno nema nikakve veze sa prethodnom.

U Hamzićima je krajem 19. stoljeća daleko najbrojnija familija Memić, pa nije

čudo da se ponekad njen dio sa kućama te familije naziva i Memići. Tako se 1891. godine

jedna parcela na k.č. 521 naziva U Memićima.

U mahali se nešto iza 1891. godine spominje na k.č. 508 Groblje.

Gotovo sve kuće u mahali Hamzići krajem 19. stoljeća nalaze se istočno od starog

puta koji sa juga (Gračanice, Golaća) ide ka sjeveru (na raskršće na Heljdovištima).

1. Kuća 510/1 Mustafa Osmičević um. Hasana. Godine 1926. naslijeđuju ga Hasan i

Mustafa.

2. Kuća 467/2 Omer Osmičević um. Hasana. Njega 1906. godine naslijeđuje mal. Arif

sin Omera.

3. Kuća 512/3 koje su 1891. godine vlasnici: Halil Osmičević um. Hasana sa ½, mal.

Avdo um. Mustafe Osmičevića sa 7/16 i Fatima r. Šakić udova Mustafe 1/16. Ovdje

vidimo da su tada umrli Hasan i Mustafa Osmičević ustvari braća. Godine 1897.

spominje se Abdulah um. Mustafe a 1906. um. Halila naslijeđuju Ibrahim i Husejn

Osmićević.

Godine 1873-75. spominju se u Malešićima Hasan Osmić i Hasan Osmićev, valjda

ista ličnost.

Kao što vidimo, još za osmanske uprave u Malešićima žive braća Hasan i Mustafa

Osmičević. Također i Hasan, koji je od njih nešto stariji. Iz spominjanja ovog Hasana,

krajem osmanske uprave, kao Hasana Osmića i Osmićevog, vidimo i nastanak i razvoj

34 Gruntovni uložak broj 158...


20

prezimena ove familije, u Osmićević. Ovaj Osman je živio negdje na prelazu 18/19.

stoljeće.

4. Kuća 511/3 Hasan Mešanović um. Osmana. Kao vlasnici se 1921. godine spominju

neki Dogdići.

5. Kuća 511/2 Osman i Zahir Mešanović um. Osmana. Umrlog Zahira 1916. godine

naslijeđuju sinovi mal. Omer i Husein Mešanović.

Krajem 19. stoljeća u Malešićima imamo tri kuće ove familije. Dvije u mahali

Hamzići i jednu kuću Mešanovića u mahali Guvno. Također imamo ih i u naselju Babići,

odnosno mahali Omerbašići, koja se naslanja na Malešiće.

Daleko najbrojnija familija u mahali Hamzići, krajem 19. stoljeća su Memići. Tada

Memića ima ravno 9 kuća. Radi se o:

6. Kuća 522/5 Hanifa r. Memić udata Bajro Husić. Godine 1903. naslijeđuju je Bajro

Husić um. Abdije i Ibrahim Kruškić um. Mustafe.

7. Kuća 526 Hasan Memić um. Omera. Godine 1892. vlasnici su Ađul i Sejd sinovi

Husejna a 1894. godine Husejn (Hasan) um. Ađula.

8. Kuća 504 Halil Memić um. . Naslijeđuje ga 1904. godine Ibrahim.

9. Kuća 507/2 Mustafa Memić um. Omera. Od 1892. godine vlasnici su Huso i Osman

sinovi Mustafe.

10. Kuća 522/2 Hasan Memić um. Mustafe. Od 1924. godine spominju se: Bećir

(Murat), Hasan i Ibrahim Memić um. Murata.

11. Kuća 522/4 Husein i Omer Memić um. Ibrahima. Godine 1900. naslijeđuju: mal.

Abdulah, Hamša i Hanka um. Husiena.

12. Kuća 520/2 Mustafa Memić um. Mustafe. Od 1896. godine vlasnici su Hanifa r.

Kalešić udova i Adem um. Mustafe.

Ispod ovih kuća, ka potoku prema Pjanićima (Kalesijama) 1891. godine nalazi se:

13. Kmetovsko selište Memić, sa kućištem 465/2 u vlasništvu Mustafe Kalajdžića um.

Mustafe iz Gračanice. Godine 1905. vlasnici su Fatima Kalajdžić udata Fazlić? i Safija

Kalajdžić, obje iz Gračanice. Godine 1924. od Fatime prelazi na: Đulejmana Fazlića sina

H. Ahmeta, Mustafu Fazlića sin Đulejmana i Raziju r. Fazlić udova Odobašić iz Prnjavora.

Iste godine spominje se Ibrahim sin Đulejmanov.35

Godine 1926. vlasnik je Hasan Memić um Murata.

Jedina kuća u mahali Hamzići, koja je u to vrijeme bila sa zapadne strane

pomenutog puta je:

14. Kmetovsko selište Memić, sa kućištem 499/2 u vlasništvu Ibrahima Čajić um.

Mustafe iz Gračanice.36 Godine 1901. naslijeđuju ga Ibrahim i Mustafa a 1916. godine

um. Mustafu Čajića: Mustafa, Abdulah, Adem, Suljo, mal. Ibrahim i Hasan.

35 Kalajdžići i fazlići su dobro poznate familije u Gračanici. Kalajdžići su stara gračanička familija koja

krajem 19. stoljeća ima više nekretnina oko Donje Čaršije u Gračanici. Fazlići su u drugoj polovini 19.

stoljeća doselili iz Seone u Gračanicu i dosta su vezani za mahale Čiriš i onu oko Šarene džamije. 36 Ovaj Ibrahim Čajić um. Mustafe je od familije Čajića u gračaničkoj mahali Stubo. Drugi su Čajići u

mahali Gojsalići. Čajići na Stubu su jedna od starijih gračaničkih familija.


21

Godine 1922. vlasnici su Čamdžić Hasan i Avdo sinovi Omera.

Gore imamo dosta podataka o brojnoj familiji Memića u Malešićima a na kraju 19.

i početku 20. stoljeća.

1873-75. godine spominju se: Hasan Memić, Mujo Memić Ramin, Asim Memić,

Mujo Alije Memić, Halil Omera Memić, Asim Mujke Memić, Nazmija? Mamić?, Huso Ibre

Mamić?.

Godine 1877. u Malešićima se spominje Hasan Memić.

Za austrougarske uprave Memića ima i u Stjepan Polju, mahali Prkuti (Hadžići).

Znaju da su im prezimenjaci u Malešičima rođaci i pretpostavljaju da su se otuda i

doselili. Ima i tradicija da su starinom od Mejremića.37

15. Kuća 523/2 Mehmed i Emin? Okić um. Osmana sa 14/16 i Đula r. Avdić udova

Osmana Okića sa 1/8. Godine 1907. od Mehmeda vlasništvo prelazi na: Bedriju r.

Mahmut Spahić udova Muftić, Osman-bega i Ibrahim-bega um. Ganibega, Azeminu

udata Kučukalić i Atifu udata Širbegović

Krajem 19. stoljeća parcele 174/1 Šušnjevi vlasnici su: Mehmed i Emin Okić um.

Osmana iz Malešića sa 1/3 i Maleškići iz Briesnice sa 2/3.38

Okići se prezivali Memić. Žena koja je davala podatke popisivaču za

austrougarske uprave rekla da je Okićka iz Stjepan Polja.39 Inače, Okića ima starinom u

Stjepan Polju.

Mehmed Okić se spominje 1873-75. godine u Malešićima.

16. Kuća 524/2 Sulejman (imao Muju, rođen 1873., Aliju, 1879...) i Mustafa Šakušić um.

Omera Šakušića.

Šakušići su se ranije prezivali Memić. Neka žena koja je bila Šakušićka iz Stjepan

Polja kazala popisivaču za austrougarske uprave da je Šakušićka.40

Omer Šakušić se spominje 1873-75. godine u Malešićima.

Vidimo da se prezimena Okić i Šakušić u Malešićima spominju još krajem

osmanske uprave. Što znači, ako su ogranci Memića, formiralo se prezime ranije nego

što se mislilo. Ovo opet znači da, uz brojnost prezimena Memić krajem 19. stoljeća,

starost Memića u Malešićima trebamo tražiti dalje u prošlosti, barem u 18, ako ne i u

17. stoljeću.41 Iz Hodžića je neki Hasić došao u Hamziće za austrougarske uprave.42

37 Salih Kulenović, Različita etnološka građa sa područja Gračanice – Stjepan Polje, Gračanički glasnik 1,

maj 1996., Monos Gračanica, Gračanica., str. 21. 38 Gruntovni uložak broj 265... 39 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 74. 40 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 74. 41 Detaljnije poznavanje razvoja familije Memić u Malešićima traži obimnija istraživanja. 42 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 74.


22

Pjanići – Kalesije

Mahala smještena u središnjem dijelu naselja Malešići. Nalazi se na padinama

okrenutim ka jugu i na nadmorskoj visini od 420 do 440 metara. Iznad mahale je

poznati i jaki izvor Vinogradina.

Tradicionalni, ali gotovo već zaboravljeni naziv za mahalu je Pjanići. U popisu

stanovništva iz 1895. godine navodi se službeni dio naselja Malešići pod imenom

Pjanići. Godine 1891. u ovoj mahali ima prezime Pjanić ili Pijanić. Iste godine su

registrovane u gruntovnici parcele k.č. 457/1 Pijanić i 457/2 Pijanić, a koje se nalaze u

središtu mahale.43

U najnovije vrijeme mahala se uglavnom naziva Kalesije, prema staroj i

najbrojnijoj familiji Kalesići.

U sredini mahale Pjanići su starinom kuće Kalesića. U najstarijim upisima u

gruntovnicu 1891. i sljedeće godine upisano je uglavnom prezime Kalešić. Vremenom

se redovno upisuje kao Kalesić.

1. Kuća 452 Hasan Kalesić um. Mehmeda. Godine 1910. vlasnici su Memići (kćeri

Hasana).

2. Kuća 444/2 Ibrahim Kalešić um. Mehmeda. Vlasnik 1905. godine je Mehmed Kalesić.

3. Kuća 445/4 Mustafa Kalešić um. Bajre sa 1/3, Selim i Bajro um. Omera sa 14/24 i

Saća r. Golać udova sa 1/12. Godine 1907. piše se Kalesić. Vlasnici od 1917. godine su:

mal. Omer, Avdo i Hasan um. Selima.

Parcela: 443/2 Pod kućom, 445/3 Pod kućom, 445/2 Dvorište, koje se nalaze u

središtu mahale Pjanići a krajem 19. stoljeća, vlasnici su Bajro i Selim Kalešić um.

Omera. Od godine 1917. su vlasnici: mal.: Omer, Avdo i Hasan um. Selima.44

U Malešičima se 1873-75. godine spominje neki Haso Mehmeda Kalesić a 1877.

godine Ibrahim Kalesić.

Prilično udaljeno na zapad, iznad Hamzića ka vodi Vinogradini nalazi se:

4. Kućište 477/3 Šerifa r. Kalešić udata Mehmed Čorić iz Malešića. Godine 1900. dijela

nekretnina vlasnici su Đorđo Todorović pok. Todora i Ruža Cvijanović udata Todorović,

oboje iz Skipovca.

U samom vrhu mahale Pjanići (kasnije Kalesije) kod vode Vinogradine je:

5. Kuća 214/2 Mustafa Aljić sin Osmana. Godine 1903. nasljeđuje ga mal. Mustafa.45

U donjem, južnom dijelu mahale su tri kuće.

6. Kuća 454/6 Sejdo Krajinović um. Osmana iz Malešića. Kao vlasnici se 1905. godine

navode Mehmed i Omer Čamdžić um. Mehmeda. 46

Izgleda da je staro prezime ove familije Bičakčić, a Krajinović upućuje da su

porijeklom iz neke Krajine.

43 Parcele k.č. 167/2 i 182 Pijanića njiva, nalaze se zapadnije u južnom dijelu Opankova brda. 44 Gruntovni uložak broj 214... 45 Gruntovni uložak broj 37... 46 Gruntovni uložak broj 26...


23

Još prije 1891. godine, izgleda brat Sejde, Mustafa se nastanio u mahalu Drafniće

u Gračanici. Tu ga zatičemo kao Mustafu Krajinu um. Osmana. Opet, Sejdu Krajnovića

um. Osmana imamo od 1905. godine, nastanjenog u mahali Čiriš u Gračanici.

Kasnije, u prvoj polovini 20. stoljeća, bila je kuća odmah ispod oštre okuke na

glavnom putu, kod Pjanića. Tradicija je vezuje za ove Krajnoviće.

7. Kuća 454/2 Husein Tukić zv. Pjanić um. Husejna. Godine 1905. vlasnik je Ibrahim

Hasić um. Halila.

8. Kuća 454/2? Halil Pijanić um. Mustafe. Godine 1903. vlasnici su: Mirsa r. Brkić udova

sa 1/8, Sačka supruga Seida Krajinovića (Bičakčića) r. Pjanić iz Malešića sa ½ i Hanifa

supruga Bajre Husića r. Pijanić iz Malešića sa 3/8. Od 1905. godine navode se Mehmed

i Omer Čamdžić um. Mehmeda.47

Rahimići

Mahala se nalazi u središnjem dijelu naselja Malešići. Tačno kroz nju je prošao

dobar kotarski put za Lukavicu, izgrađen početkom 20. stoljeća. Nalazi se na blagim

padinama okrenutim ka jugoistoku, ispod zemljišta Plane, i na nadmorskoj visini od

440-460 metara.

Tradicionalni naziv za ovu mahalu je Rahimići. Pod nazivom Rahimići navedena

je kao službeni dio Malešića u popisu iz 1895. godine. Na najstarijem katastarskom

planu iz 1882-5. godine, označena je kao Rahimić. 1891. godine, pri uspostavljanju

gruntovnice, registrovane su parcele: Rahimići 309/1, Rahimići 314/3, šljivik u Rahimići

310/1, Rahimići 314/4, Rahmići 313 i Rahimići 306. Sve navedene parcele su u središtu

ove mahale. Pod nazivom Rahimići mahala je označena i na topografskim kartama

razmjera 1:75.000 i 1:25.000 sa prelaza 19/20. stoljeće. Topografska karta iz sredine

20. stoljeća, razmjera 1:50.000 označava je kao Rohimići.

Dvadesetih godina 20. stoljeća u Matičnoj knjizi za Malešiće, zvanoj Domovnica:

Domaćinstvo Mustafe Delića (sina Osman i Hanke), rođenog 1880. godine, po

zanimanju trgovca, upisano u mahali Rahimići.48

Krajem 19. stoljeća, kuće u mahali Rahimići nalaze se u jednoj grupi.

1. Kuća 309/2 Emin Husikić um. Ibrahima. Godine 1905. naslijeđuju: mal. Adem i Zlata

um. Emina Huskića, Ajša Husić udova, Almasa Huskić, Hava Huskić udata Dogdić. Od

1910. godine spominju se: Mehmed Dogdić um. Mehmeda, mal. Mehmed i Emin sinovi

Mehmeda.

2. Kuća 310/2 Mehmed i Husein Huskić um. Mehmeda. Od godine 1896. vodi se na mal.

Zahiru um. Mehmeda, a od 1916. na: Salihu, Mehmedu, mal. Huseinu i Jusufu um.

Huseina.

47 Gruntovni uložak broj 33... 48 U domaćinstvu popisani i sinovi: Mustafa (rođen 1916. godine), Husejn (1916), Hasib (1918), Ismet

(1923), Mehmedalija (1924)....


24

3. Kuća 309/4 Omer Huskić um. Ibrahima. Godine 1915. vlasnici su: Osman, mal. Hava

i Hanifa Huskić um. Ibre, te, Fatima r. Mujkić.

4. Kuća 301/3 Mustafa Husikić um. Mehmeda. Od godine 1912. vodi se na: Mustafi,

Mehmedu, Gani i Curi (udata Delić) um. Mustafe, te Mumi r. Aljić.

Krajem 19. stoljeća muhtar naselja Malešići je bio neki Husikić.

Na prelazu 19/20. stoljeće prezime ove familije se pojavljuje kao Husikić i Huskić.

5. Kuća 305/2 Ibrahim Sarač um Huseina. Godine 1907. spominje se H. Bećir Tihić um.

Hasana, a 1923. godine Bećir Tihić. Godine 1948. spominje se Emina Mulahalilović r.

Tihić iz Gradačaca.

Krajem 19. stoljeća parcele šljivik Rahimići 306 i oranicu Njiverak 303, ima

Fatima r. Sarač udata Omer Huskanović iz Malešića.49

Sa jugozapadne strane mahale Rahimići starinom se nalazi zemljište pod nazivom

Bunar. Radi se o parcelama: Bunar 456/1, Bunar 456/2, Bunar 450/1, U Bunaru 450/2,

Bunar 455/1, Bunar 455/2 i 427/4 Bunar. Sve ove parcele se nalaze neposredno sa

istočne strane mahale Pjanići. Kroz njih je prošao dobar kotarski put od Gračanice ka

Lukavici, početkom 20. stoljeća. Narodna predaja govori da ga je tu usmjerio tadašnji

muhtar Malešiča Ibrahim Šako. Navodno je on tu imao svoje zemlje, pa je to uradio iz

interesa.

Upravo tu krajem 19. stoljeća se nalazi i kuća familije Šako. Zapravo 1891. godine

u gruntovnici se vodi pod prezimenom Šakić.

6. Kuća 432/3 Mustafa i Ibrahim Šakić um. Ibrahima sa 2/3 i Mustafa Šakić um.

Mehmeda sa 1/3. Godine 1904. spominje se Mustafa um. Mustafe. Godine 1927. vodi se

na: Hasanu, Huseinu, Atifu i Sulejmanu Šako um. Ibrahima.

Već početkom 20. stoljeća se prezime ove familije počinje navoditi kao Šako.

Porodična predaja govori da Šake nemaju veze sa obližnjim Šakićima.50

Guvno

Ova manja mahala se nalazi na manjoj zaravni u padini okrenutoj ka istoku i

jugoistoku i na nadmorskoj visini od 400 do 410 m. Kuće su oko proširenja na starom

putu koji vodi od Rahimića ka Kovačima.

Tradicionalni naziv za mahalu je Guvno. Izgleda da je starinom na tom mjestu

Guvno za cijele ili dio Malešića. Na takvim lokalitetima, koje ima svako naselje ili veća

mahala, se vršila pšenica, skupljao porez, okupljao narod... Krajem 19. stoljeća, tačnije

1891. godine se tu nalaze parcele sa nazivom Guvno (k.č. 274) i Guvance (265/6).

Ispod Guvna su zemljišta Selište i Podkunice a kraj rijeke Drijenče na 264/6

Groblje Orašlije od 1.750 m2

49 Gruntovni uložak broj 204... 50 Braća Mujaga i muhtar Ibrahim Šako su imali kuću po pola. Raniji muhtar Malešića neki Husikić je bio

punac muhtaru Ibrahimu Šaki. Šake nisu srodne sa Šakićima. Šake i Šakići iz Malešića se počeli uzimati već

oko Drugog svjetskog rata. (Kazivanje Hodže Mehmeda Šake, 1926-2005.)


25

Oko proširenja Guvno, krajem 19. stoljeća nalaze se kuće:

1. Kuća na k.č. 270/2 Avdo Omeričić um. Omera. Godine 1907. vodi se na: Selimu,

Fatimši? (udata Tukić) i Hanki (udata Zahirović iz Babića).

2. Kuća 272/1 Omer Omeričić um. Huseina. Godine 1935. je na Omeru Omerčiću.

Godine 1877. u Malešićima se spominje neki Huskan Omerčić.

3. Kuća 266/2 Halil Mujagić um. Mustafe i Ibrahim Mujagić um. Hasana. Od 1905.

godine spominju se Mustafa um. Halila i Hanka udata Suljić. Godine 1913. spominju se:

Hasan, Mujo, Meho i Zulfa udata Alibašić (Babići) um. Ibrahima.

Krajem 19. stoljeća parcela. k.č. 278 Ibrakovo kućište, 1156 i 1157 Virovi, vlasnik

je Ibrahim Mujagić um. Hasana. Godine 1913. spominju se: Hasan, Mujo, Meho i Halil

Mujagić um. Mustafe.51

Ovdje vidimo da je predak ove familije neki Mustafa-aga, zvani Mujaga. Taj

Mujaga je očito bio značajan jer se po njemu formiralo prezime. Izgleda da je živio na

prelazu 18/19. stoljeće.

4. Kuća 265/2 Hasan Halilčević um. Huseina. Godine 1915. spominju se: Osman,

Hasan, Mujo, Omer i Ibrahim um. Husejna.

5. Kuća 265/3 i parcela 268 Ječmište, vlasnik Halil Halilčević um. Huseina. Od 1916.

godine su: mal. Huso, Hanija i Saća udata Huskić. Godine 1922. od um. Halil, prelazi na

djecu: Osmana, Hasana, Muju i Ibrahima.

Ispod Guvna i starog groblja Orašlja kraj rijeke Drijenče, je:

6. Kuća 859/2 Sadik Mešanović um. Osmana. Godine 1897. spominje se Mustafa

Husikić um. Mehmeda, a 1912. godine Mustafa, Mehmed, Gano.

Za vrijeme austrougarske uprave u Guvno je došao neki Suljić, i to iz Suljića na

„ženevinu“.52

Kovači – Kovačevići

Radi se o jednoj od starijih i većih mahala cijelog naselja Malešići. Nalazi se u

jednoj udolini, koju sa juga od ostatka naselja „skriva“ kosa Plane. Udolina se lagano

spušta od zapada ka istoku, između 430 i 370 m nadmorske visine.

Naziv mahale je Kovačevići u službenom popisu dijelova Malešića iz 1895. godine.

Godine 1891. u mahali se nalaze porodice sa kućama koje se prezivaju Kovačević. Na

najstarijem katastarskom planu Malešića iz 1882-5. godine ovaj dio naselja se naziva

Kovača. Također na najstarijim topografskim kartama sa prelaza 19/20. stoljeće,

razmjera 1:75.000 i 1:25.000, pojavljuje se naziv Kovača. Mahala se pod nazivom

Kovači, javlja na topografskoj karti razmjera 1:50.000 iz sredine 20. stoljeća. 262/1 šlj.

U Kovačima (odmah ispod mahale) godine 1891. se spominje zemljište na k.č. 262/1

51 Gruntovni uložak broj 252... 52 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 74.


26

kao šljivik u Kovačima. Da je ovo stara i nekada prostrana mahala govori i naziv parcele

na 202/1 u Kovačima (nalazi se na Kameniku, iznad Kalesija).

Oko mahale ima starina i toponima koji se spominju krajem 19. stoljeća a upućuju

na njenu znatnu starost. Takva su zemljišta na k.č. 230 or. Greblje od 4.430 m2 i 231 or.

Greblje od 13.740 m2.53 Nijihov naziv Groblje, još krajem 19. stoljeća, a tada već u

statusu oranica i u privatnom vlasništvu, govori o znatnoj starosti. Nalaze se ispod kuća

Delića ka Kovačima. Tu u blizini, nešto sjevernije, su tada i zemljišta Podkućnice.

Mahala Kovači ima vrlo star mekteb. Krajem 19. stoljeća se vodi kao kuća na k.č.

251/2 Mejtef u Kovačima. Tada se nalazi u sjeverozapadnom dijelu mahale, ka Delićima.

Ispod Kovača i Guvna je na 238 staro Groblje na Planama od 510 m2. Sve je to u

vlasništvu mejtefa u Malešićima.54

Mahala Kovači godine 1891. ima sljedeće kuće ispod puta od Guvna ka Ibrićima.

1. Kuća 276/2 Mustafa i Hasan Kovačević um. Osmana. Godine 1911. je na Mustafi i

Sulejmanu um. Osmana. Od 1919. vodi se na Selimu Muharemoviću um. Mustafe.

2. Kuća 277 Sulejman Kovačević um. Osmana. Od godine 1908. dio nekretnina je na

vakufu Ahmetpaše džamije iz Gračanice a od 1924. na Mehi i Muji Husiću um. Huse.

3. Kućište 281/1 dvorište sa gradilištem (kasnije kuća) Arif Halilović um. Mehmeda i

Ajša udata Husein Mujkić. Godine 1901. je na Mujkićima.

4. Kuća 279/2 Osman Ahmić um. Ibrahima. Od godine 1898. je na: Ibrahimu, Osmanu

i Hasanu um. Osmana, te, Hanifi udata Abdia Aljić.

Krajem 19. stoljeća parcele 283/1 Bašča, vlasnici su: Hasan Ahmić um. Osmana i

braća: Omer, Husein, Ibrahim i Mustafa Ahmić um. Ferhata sa po ½, svi iz Čifčija kotar

Tešanj.

Parcela: 1117 Cerić i 325 Pirićima vlasnik je Osman Ahmić um. Ibrahima iz

Malešića. Parcele 281/3 Pod kućom vlasnici su Osman i Mehmed Ahmić um. Osmana

iz Čifčija kotar Tešanj. Dalje ka Ibrićima su kuće.

53 Gruntovni uložak broj 150... 54 Gruntovni uložak broj 135...


27

5. Kuća 259/2 Osman Mehić um. Hasana. Godine 1910. vlasnici su Hasan i Mustafa.

6. Kuća 258/3 Alija Mehić um. Hasana. Od 1928. godine spominje se Hasan um.

Osmana.

Godine 1891. spominju se kao vlasnici nekih parcela: Hasan (i sin Mehmed)

Mehić um. Mehmeda iz Brijesnice sa 4/5, braća Osman i mal. Mehmed um. Osmana i

braća Osman i Alija um Hasana, svi iz Malešića, svi sa 1/5.55

Prema jednom predanju Mehići u Malešićima su porijeklom iz Budima (kao i neke

familije u Babićima). Poznato je da se Mehići, ili jedan njihov dio, nazivaju i Ibrakovići.

Krajem 19. stoljeća ima parcela 278 pod nazivom Ibrakovo kućište.56 U vlasništvu

je Mujagića a nalazi se između kuća Kovačevića, Ahmića i Halilovića.

Tada je parcele 938 Oglavak, vlasnik Pemba r. Suljić udata Ibrahim Ibraković.57

Kuće mahale Kovači, više puta ka zapadu su:

55 Gruntovni uložak broj 235... 56 Gruntovni uložak broj 252... 57 Gruntovni uložak broj 208...


28

7. Kuća 284/2 Mehmed Aljić um. Mehmeda. Od godine 1912. je na: Ibrahimu, Osmanu

i Mehmedu.

8. Kuća 256 Osman Aljić um. Omera. Godine 1903. spominje se Abdulah a 1922., Husejn

i Avdo

Ka zapadu i mejtefu ima više kuća.

9. Kuća 286/2 Husein Husić um. Omera. Godine 1899. je na: Hanči r. Šakić, Mehmedu,

Mustafi i Fatimi udata Omerović, te, Hanki.

10. Kuća 248/2 247/1 šlj. Stara kuća Mustafa Muharemović um. Hrustana. Od 1915.

godine je na: Osmanu, Selimu i Haniji udata Duraković. Od 1934. godine na: Muharemu,

Mustafi i Hasanu um. Osmana, Ibrahimu um. Selima.

11. Kuća 247/3? Muharem Muharemović um. Ibrahima. Od godine 1929. je na: Hanka

r. Tukić, mal. Muharem, Ibrahim, Rahima udova Osmićević, Fatima udata Subašić

(Briesnica).

12. Kuća 241/2 Ibrahim Muharemović um. Ibrahima. Od godine 1921. spominje se

Omer um. Ibre.

U isto vrijeme parcela: 242/4 Kod kuće, 239/3 Plane i 976 Kruševlje vlasnik je

Alia Muharemović um. Ibrahima, a od 1914. godine Mehmed sin Alie.58

Godine 1873-75. u Malešićima se spominje neki Hrusto Muharemović.

U prilog starosti mahale Kovači i njenih familija, kao i njihovim mogućim vrlo

starim vezama, ide sljedeći podatak.

Prikupljajući podatke o porijeklu porodica u Malešićima, prije gotovo pet

decenija, doznali smo. Delići, Muharemovići, Šakići, Šehići i Husići potiču od jedne

familije. Ove familije su se odavno „izrodile“, pa se danas međusobno „uzimaju“, tj. žene

i udaju.59

Ibrići

Ova mahala se nalazi na krajnjem sjeveroistoku naselja Malešića. Leži na najnižim

padinama brda Visa i na nadmorskoj visini od 400 do 440 m. Padine su okrenute ka

jugozapadu i jugu.

Pod službenim nazivom Ibrići, mahala se spominje u popisu dijelova Malešića iz

1895. godine. Krajem 19. stoljeća se u mahali nalazi više kuća familije Ibrahimović. Da

li naziv mahale ima veze sa ovim prezimenom, nepoznato je. Sredinom 20. stoljeća na

topografskoj karti razmjera 1:50.000, označena je pod nazivom Ibrići. Godine 1891.

spominju se parcele bašča u Ibrićima 878 (u središtu mahale).

Donji dio mahale Ibrići ima više kuća.

1. Kuća 881 mal. Kahro, Omer, Hanifa i Ajka um. Osmana Suljića, te, Fatima r. Zelenkić

(kasnije Hanija). Od godine 1922. mal. Meho um. Kahre.

58 Gruntovni uložak broj 248... 59 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 74-75.


29

2. Kućište 884 mal. Hasan um. Mustafe Ibrahimovića. Godine 1928. dio ima Jusuf

Hankušić Ibrahima (Babići).

3. Kuća 883 mal. Hasan um. Mustafe Ibrahimovića. Godine 1928. se spominju isti.

4. Kuća 880/1 Hašim i Osman Šehić um. Hasan. Vlasnik 1894. godine je Umihana udova

Osmana r. Hasić. Od 1920. godine spominju se Hasan i mal. Mustafa um. Hašima.

5. Kuća 880/2 Husein i Emin Šehić um. Omera. Od 1896. spominju se mal. Alija i kćeri

um. Huseina te 1907. Abdulah um. Emina.

6. Kuća 879/2 Ibrahim Ibrahimović um. Ibrahima. Od godine 1905. spominju se: mal.

Husejn, Ahmet, Hava, Emina i Fatima um. Ibrahima.

Gornji dio mahale, lijevo od puta za Čaliće ima još kuća.

7. Kuća 873 Hasan i Husein Husić um. Huseina. Od 1896. godine na: Hanifa r. Nurikić,

mal. Đula?? i Halil um. Hasana. Godine 1898. spominje se Halil um. Huseina.

Godine 1873-75. u Malešićima se spominju Hasan Husić i Mustafa Husić.

8. Kućište 871/1 Ragib Suljić um. Mumina. Od godine 1892. vodi se na Huseinu Suljiću

um. Mumina a od 1917. na Kahro Suljić um. Osmana.

9. Kuća 871/2 Omer Suljić um. Hasana. Od 1895. godine spominju se mal. Omer i

Hasan.

10. Kuća 874/3 Halil Suljić um. Huseina. Godine 1894. je na Hasanu um. Huseina.

Već je primjećeno: Suljići su se ovdje za vrijeme austrougarske uprave doselili na

djedovinu.60

Međutim, vidimo da već krajem 19. stoljeća familija Suljić u mahali Ibrići ima više

kuća. Prema tome oni su u toj mahali vrlo stari. U prilog tome ide i naziv parcele 887,

koja se 1891. godine naziva u Suljićima. Nalazi se tada u donjem dijelu mahale Ibrići.

Iznad mahale Ibrići, ka brdu Visu, se krajem 19. stoljeća nalazila jedna usamljena

kuća sa imanjem, familije Čalić. Kasnije se tu razvila posebna manja mahala pod

nazivom Čalići. Kuća se nalazila na oko 480 m nadmorske visine.

11. Kuća 905/3 Husein Čalić um. Mustafe. Godine 1891. dio nekretnina ima Hasan

Duraković sin Huseina a 1896. Selim, Husein i Omer um. Hasana.

Parcela 875/2 Osjelo i 948 Sarikuša, 1906. godine vlasnici su Fatima Suljić udata

za Hašima Čalića i Hašim um. Hasana.

Šakići

Ovo je najsjevernija mahala u Malešićima krajem 19. stoljeća. Nalazi se na

istočnim padinama brda Milašin, na nadmorskoj visini od 500 do 550 m.

Naziv mahale je nastao od prezimena Šakić, familije koja tu živi. Godine 1891. je

u mahali registrovano više kuća familijke Šakić. Naziv mahale se ne pojavljuje na starim

topografskim kartama i planovima. Ali, pošto se dobro razvila, naziv mahale kao Šakići,

60 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 75.


30

imamo na topografskoj karti razmjera 1:50.000 iz sredine 20. stoljeća. U novije vrijeme

kuće Šakića su izašle na put, iznad starog položaja.

Krajem 19. stoljeća već imamo nekoliko kuća Šakića.

Kuća 1010/1 ostavština iza Omera Šakića um. Hasana. Godine 1892. je na: Jusufu,

Omeru i Hasanu.

Kuća 1010/2 ostavština iza Omera Šakića um. Hasana. Godine 1892. je na istim: Jusuf,

Omer i Hasan.

Kuća 1011/2 Alija Šakić um. Mehmeda i Mehmed Šakić um. Huseina. Od 1902. godine

od Alija prelazi u korist Mehmeda. Godine 1936. spominje se Husejn um. Mehmeda.

Godine 1873-75. u Malešićima se spominje Alija Mehe Šakić.

Narodna tradicija u Malešićima govori da ovi Šakići nisu srodni sa Šakama, koji

se u krajem 19. stoljeća nazivaju i Šakići, iz mahale Rahimići. U prilog tome ide i

činjenica da su se Šake i Šakići počeli uzimati već oko Drugog svjetskog rata. Predaja u

porodici Šakića, kaže da su oni iz Sandžaka, odakle je došao predak, neki hodža.

Nešto niže od ovih kuća je kuća Delića.

Kuća 1002/2 Husein Delić um. Huseina sa ½, mal. Husein i Đula um. Hasana Delića sa

2/7 i 1/7 i Hanifa r. Šakušić udova sa 1/14. Godine 1897. od Huseina prelazi na:

Mustafu, Osmana, Aliju um. Huseina i Hanifu r. Šakušić udovu Huseina.

Krajem 19. stoljeća, veći broj parcela: 226, 227 Prodolje, 230 or. Greblje, 231 or.

Greblje, 232 or. Zimina oko 30 dunuma, 234 šuma Zimina, 233 or. Mehki orah i

Podklućnica oko 64 dunuma, 235 or. Čehajinovac i Plane oko 18 dunuma, 922 šikara

Prisoje oko 55 dunuma, 920, 921, 922, 923, 929, Zviezda i Zvezda, 926 i 925 Jabušćina,

1001 Njiva, 1003 i 1004 Brieg, 1159, 1160/1, 1172 šume Velika njiva, 1210/2

Jagodnjak šuma. Nešto kasnije i kuća 230/2 (kod ranije spomenute kuće Delića). Sve je

to u vlasništvu: Husein Delić um. Huseina sa ½, mal. Husein i Đula um. Hasana sa po

1/6 i Hanifa r. Šakušić udova Hasana Delića sa 1/6.61

U isto vrijeme se spominje i Fatima r. Sarač udata Omer Huskanović iz Malešića.62

Očuvana narodna tradicija zna da Delići u Hamzićima nisu srodni onim u

Šakićima. Ove Deliće zovu Deličkići i Huskanovići.

Ispod Šakića je starinom zemljište Groblje, a južnije je staro groblje Plane.

Također, iznad kuća je manje groblje sa nekoliko većih starinskih nišana.

Suljići

Ova mahala je u istočnom dijelu Malešića, blizu rijeke Drijenče. Nalazi se na

jugoistočnim padinama na nadmorskoj visini od 360 do 380 m.

61 Gruntovni uložak broj 150... 62 Gruntovni uložak broj 204...


31

Naziv je dobila po familiji Suljić koja krajem 19. stoljeća jedina tu živi. Prezime

Suljić je tu zabilježeno 1891. godine. Također, iste godine je registrovana i Suljića njiva,

na k.č. 320 i još jedna Suljića njiva 321, obje se tada nalaze u središtu mahale.

Krajem 19. stoljeća se pored mahale spominje vakuf Ferhata Suljića iz Malešića,

a odnosi se na k.č. 330/5 Groblje od 262 m2. Upisan je u Gruntovnicu 1893. godine i

nalazi se u središtu mahale.

Od spomenutih parcela, ispod i ka rijeci Drijenči ima nekoliko kuća.

Kuća 326/2 Omer Suljić um. Ibrahima. Od godine 1917. je na Ibrahimu a od 1919. na

Hasanu um. Hasana.

Kuća 326/2 Hasan Suljić um. Hasana. Godine 1927. vodi se na: Hasanu, Havi udata

Mehmed Memić i Fatimi udata Ragib Okić iz Škahovice.

Kuća 853/2 Mustafa Suljić um Huseina. Od godine 1916. je na Osmanu Mujkiću um.

Huseina a od 1937. na: Hasanu, Mehmedu i Arifu.

Kuća 853/3 Sulejman Suljić um. Sulejmana. Od godine 1903. je na kćerima.

Sjevernije, iznad prethodnih kuća je:

Kuća 329/2 Hasan, mal. Husein, Osman i Saća Suljić, Ajša udata Ibrahim Dedić iz

Škahovice, svi um. Osmana. Od 1927. godine spominju se Alija i Husein um. Hasana a

od 1931: Husejn, Šaban, mal. Osman, Adem i Salih um. Osmana.

Godine 1873-75. u Malešićima se spominju Mumin Hasana Suljić, Hasan Suljić,

neki Hodća Suljić, a 1877. godine Mujčin Suljić. Iz ovoga vidimo da su Suljići u

Malešićima vrlo stara familija. Krajem osmanske uprave je neki Suljić bio i hodža,

vjerovatno u Malešićima.

Mujkići

Ova mala mahala se nalazi istočno od današnje džamije, na blagim padinama

okrenutim ka istoku.

Naziv mahalice se vremenom formirao po familiji Mujkić. Godine 1891. je tu

registrovano nekoliko kuća porodica sa prezimenom Mujkić.

Kuća 341/2 Husein Mujkić um. Avde. Od godine 1901. je na: Osmanu, Mustafi i Zahidu

um. Husejna sa 7/18, 7/18 i 1/6 i Huseinu i Ibrahimu um. Ibrahima, sa 1/36 i 1/36.

Godine 1918. spominje se mal. Mehmeda um. Ibrahima.

Kuća 344/2 Osman, Husein i Omer Mujkić um. Omera. Godine 1914. vlasnici su Bećir i

Husejn Mujkić um. Osmana.

Kmetovsko selište Mujkić sa kućištem? 348/2 u vlasništvu Đule r. Ibrahimović udata

Began Mujkić iz Klokotnice. Godine 1912. su kćeri Bege iz Briesnice. Od 1923. vlasnici

su Mujkići, kmetovska porodica. Godine 1933. spominju se: Alija, Began i mal. Agan

Mujkić um. Avde.


32

Hodžići

Hodžići su najveća mahala naselja Malešići na kraju 19. stoljeća. To govori i da je

vrlo stara. Nalazi se na zaravnjenom i osunčanom platou široke kose, u južnom dijelu

naselja. Nadmorska visina mahale je između 370 i 388 m.

Hodžići su službeni naziv za dio Malešića u popisu iz 1895. godine. Prezime

Hodžić za stanovnike Malešića nalazimo u dokumentima iz 1877. i 1891. godine. Godine

1877. u Malešićima se spominje neki Arif Hodžić. Zemljište pod nazivom u Hodžićima

(Hadžićima?) nalazimo iste te 1891. godine, a odnosi se na staro groblje južno od

mahale. Nazive za mahalu Malešića, kao Hodžići nalazimo na najstarijim topografskim

kartama sa prelaza 19/20. stoljeće, razmjera 1:75.000 i 1:25.000. Također, Hodžići su

naziv mahale i na topografskoj karti razmjera 1:50.000 iz sredine 20. stoljeća.

Sjeverno od ove mahale, ka Rahimićima krajem 19. stoljeća je jedan od dva

mekteba u Malešićima. Tada je registrovan kao Kuća na k.č. 368 Mejtef u Hasićima.

Nalazio se otprilike preko puta današnje MZ. Uz mekteb je 1891. popisano na k.č. 807

Groblje u Hodžićima (Hadžićima?), površine od 7.000 m2. Sve u vlasništvu vakufa

mejtefa u Malešićima.263

Sjeverno od mekteba je parcela 421 or. Njiva kod Mejtefa, od blizu 13 dunuma64

Neke njive kod mejtefa imaju: Husein i Ibrahim Hasić um Hasana, Omer Hasić um.

Hasana. Ovaj mekteb je tada pripadao teritoriji mahale Hodžići, mada je odmah

sjevernije počinjao teritorij mahale Rahimići.

Jugoistočno od starog raskršća u Hodžićima, kasnije je tu izgrađen bunar (pa se

naziva taj lokalitet Bunar) su kuće familije Tukić.

1. Kuća 373/1 Tursun Tukić um. Mehmeda. Godine 1910. vlasnici su Mehmed i Adem

a 1923. Ibrahim um. Adema.

2. Kuća 374/1 Husein Tukić um. Hasana. Od 1904. godine vlasnici su Hasan um.

Huseina i kćeri.

3. Kuća 374/2 Hasan Tukić um. Hasana. Od godine 1910. vlasnici su: mal. Halil, Mustafa

i Hasan.

Neki Tuka se među prvima ovdje naselio. Od njega su današnji Tukići.65

4. Kuća 375 Mustafa Hasić um. Mustafe. Godine 1901. vlasnik je Mehmed Hasić um.

Osmana. Od 1924. spominje se Bajro Hasić um. Ahmeta a od 1926, Mehmed Hasić um.

Osmana.

5. Kuća 376/2 Osman, mal. Mehmed Hasić um. Osmana Hasića. Godine 1901. spominju

se: Fatima r. Omerčić, mal. Osman i Fatima um. Osmana.

6. Kuća 382/3 Fatima r. Avdić udata Arif Sarajlić (Babići) sa 1/3, Hanija r. Avdić udata

Hasan Sarajlić (Babići) sa 1/3, Kada r. Subašić udova Omera Avdića sa 1/8, Osman,

63 Gruntovni uložak broj 315... 64 Gruntovni uložak broj 92... 65 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 73.


33

Mehmed, Avdija Avdić um. Mehmeda sa po 5/78. Godine 1919. spominju se Mustafa i

Osman Kavazović sinovi Ahmeta (kasnije prezime i kao Kavaz).

Godine 1873-75. u Malešićima se spominju Omer Mehe Avdić i Omer Avdić.

Vidimo da je i ovo nekada bila stara familija u Malešićima.

U središtu Hodžića krajem 19. stoljeća imaju i Djedovići.

7. Kuća 386 Omer Djedović um. Osmana. Godine 1922. naslijeđuju: Omer, Hanifa udata

Halilović i Fatima udata Halilović a 1939.: Ibrahim, Hata r. Husić, Hava udata Omerčić i

mal. djeca?.66

Spominje se i Mejrema Djedović-Mešanović a 1923. godine mal. Ibrahim i Hava

djeca Omera.

Djedovići su „zamrli“. Ibrahimovići oko 1944. godine došli na imanje Djedovića.67

Neki Djedović, možda zadnji je „odstupio“ 1945. godine.

Sjeveroistočno od raskršća u središtu mahale Hodžići krajem 19. stoljeća ima više

kuća.

8. Kuća 355/2 Husein i Ibrahim Oručević um. Huseina. Godine 1897. vlasnik je Mustafa

um. Huseina.

9. Kućište 356/1 Hasan Oručević um. Hasana. Od godine 1907. vlasnici su Hanka udata

Delić i Mustafa um. Osmana sa po ½. Godine 1907. spominje se Mustafa um. (Osmana)

Huseina?, a od 1910. Omer um. Hasana, zatim, 1913. mal. Hasan um. Omera i 1936.

Mustafa um. Huseina.

Godine 1873-75. u Malešićima se spominju Osman i Haso Oručević, te, Huso Huse

Oruč.

10. Kuća 358/2 Ahmet Kavazović um. Osmana. Godine 1919. vlasnici su: Osman,

Mustafa i Fatima Kavaz um. Ahmeta, te, Fatima r. Softić.68

Sljedeći podatak nas upućuje na staro prezime Hodžić, po kojem je cijela mahala

dobila davno naziv. Vlasnik jedne kuće 1891. godine je sačuvao to prezime.

Kuća 359/3 Osman Hasić zvan Hodžić um. Osmana. Godine 1917. naslijeđuju ga: Salih,

Emina udata Šakušić?, Hatidža udata Alihodžić iz Lukavice, Zilka udata Delić i Saća r.

Topčagić. Od godine 1922. spominju se: mal. Osman i kćeri um. Saliha.

66 Gruntovni uložak broj 75... 67 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 75. 68 Gruntovni uložak broj 90...


34

Ovdje vidimo da su vjerovatno Hasići porijeklom od starih Hodžića (barem jedan

njihov ogranak).

11. Kuća 363/2 (i kuća 421/3 kasnije napravljena) u vlasništvu Hasana Hasić um.

Hasana. Od 1910. godine vlasnici su: Mejra r. Omerdić, Emina udata Hodžić iz Briesnice,

Hankuša? udata Buljubašić, mal. Hava, Ibrahim um. Hasana i Hanifa udata Suljić.

12. Kuća 361/4 mal. Ibrahim um Halila Hasića sa 7/16, mal. Hanka sa 7/32, Hanifa

udata Mustafa Mrkonić iz Briesnice sa 7/32 i Fatima r. Smajlbašić sa 1/8.

13. Kuća 362 Ahmet Hasić um. Ibrahima. Od godine 1915. vlasnici su: Hasan, Bajro i

Agan?, a kasnije se spominju Čamdžići.

14. Kmetovsko selište Hasić sa kućištem? 360/2 u vlasništvu Đule mal. kći um. Mustafe

Hasića sa 1/3 i Riste Nikolića pok. Nikole iz Gračanice sa 2/3. Na osnovu uredbe iz 1919.


35

pravo vlasništva je preneseno u korist kmetovske porodice Hasić (kućni br. 97 i 74.).

Od godine 1933. vodi se na Hasić Mehmedu um. Ibrahima.

15. Kuća 361/2 Mustafa Hasić um. Ahmeta. Godine 1904. vlasnici su: Hasan, Hanka

udata Kahvedžić, Ajša udata Mulahusejnović i Umihana r. Ćosić, a od 1924: Mujo, mal.

Avdo, Muharem, Osmo i Husejn um. Husejna Hasića.

16. Kuća 362/6 Husein Hasić um. Omera sa ½ i Ibrahim mal. sin um. Omera Hasića sa

½. Od 1919. godine vlasnik je Huso Hasić um. Huse.69

Godine 1873-75. u Malešićima se spominju: Tursun Hasić, Osmo Mujice Hasića

brat, Mujica Huseina Hasić, Ibrahim Hasić, Mujica Hasić a 1877: Mustafa sin Mahmuda

Hasić, Ibrahim Hasić, Ibrahim sin Hodže Hasića, Osman Hasić, Mustafa Mehmeda Hasić

i Husein Hasić.

Ovdje vidimo da je još krajem osmanskog perioda familija Hasić u Hodžićima

brojna. Neki Hasić je tada bio i hodža. Uslijed navedene brojnosti, jedan dio Hodžića se

tada naziva po njima. To potvrđuje naziv jednog zemljišta u Hasićima, kako je

registrovano 1891. godine.

Zapadno od puta jug-sjever i raskršća u mahali Hodžići, krajem 19. stoljeća je

jedna kuća Čamdžića.

17. Kuća 372 Mehmed i Omer Čamdžić um. Mehmeda. Godine 1918. od Mehmed

prelazi u korist Omera a od 1927. na Avdu i Hasana sinove Omera.

Čamdžići su familija sa Hasićima, a izgleda da potiču od njih; prema kazivanjima,

neki čovjek iz porodice Hasića radio je na čamcu i tako ga prozvali.70

Porodična predaja kaže da je neki Hasić, najvjerovatnije Mehmed zvani Mehin, za

osmanske uprave bio mornar u vojsci. Njegova žena je u Malešićima zato stalno govorila

„vratiće se meni moj čamdžija“ i odatle nastalo prezime Čamdžić. Imali su staru kuću ka

kraju Hodžića, kada se krene ka rijeci Drijenči i to sa desne strane puta. Novu kuću

napravili lijevo od glavnog puta kroz Hodžiće i bila tada jedina. Imali njive ispod Orašje

(danas su tu i igralište i škola). Mehmed i Omer Čamdžić sinovi Mehina su gajili konje

za trke, koje su nekada bile popularne u narodu i prodavali ih. Dosta oficirima u Doboju.

Tako uzimali zemlju. Omer Čamdžić je umro 1938. godine i imao je sinove Avdu (koji je

sa dvije žene imao čak devet sinova) i Hasana. Mehmed je umro znatno ranije i imao je

tri kćeri.71

Pošto je 1891. godine registrovana nova kuća Čamdžića a iste se spominje na k.č.

377/2 Staro kućište, vidimo da se prelazak ove familije dogodio prije navedene godine.

69 Gruntovni uložak broj 97... 70 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 75. 71 Kazivanje Hadži Hasiba ef. Čamdžića, 1922. godina.


36

Prazine

Mala mahala Prazine se nalazi jugoistočno od Hodžića. Na blagim padinama

okrenutim ka istoku i jugoistoku i nadmorskoj visini od 325 do 340 m. Tu se naselili

Tukići iz Hodžića. Prvi Husein Tukić sin Hasana, negdje krajem osmanske uprave.

Naziv mahale je od naziva zemljišta. Krajem 19. stoljeća naziv je registrovan za

parcele na k.č. 801 Prazine i 803 Prazine, koje se nalaze u središtu mahale. Imaju još

jedne Prazine na 959/2, ali one se nalaze na sjeveru Malešića kod novije mahale Brežđe.

Godine 1891. su u mahali samo dvije kuće.

1. Kuća 802/2 Omer Tukić um. Hasana. Od godine 1902. vlasnik je Osman.

2. Kuća 812/4 Husein Tukić um. Hasana. Godine 1904. vlasnici su Hasan um. Huseina

i kćeri.

Vajzovići

Ovo je najistočnija mahala Malešića. Jedina se nalazi sa istočne strane rijeke

Drijenče. Nalazi se na zapadnim i jugozapadnim padinama nadmorske visine između

315 i 330 m.

Naziv je dobila po jedinoj familiji u njoj. Prezime Vajzović je registrovano krajem

19. stoljeća. Vaizovići su naziv mahale zabilježen i na najstarijim topografskim kartama

sa prelaza 19/20. stoljeće, razmjera 1:75.000 i 1.25.000. Na topografskoj karti iz

sredine 20. stoljeća, razmjera 1:50.000, naziv je pogrešno napisan kao Fajzovići.

Ispod puta, ka rijeci su 2 kuće krajem 19. stoljeća.

1. Kuća 828/2 Mehmed Vajzović um. Mehmeda. Godine 1907. vlasnici su: mal Fatima

um. Mehmeda, Hasan um. Osmana i Mehmed um. Ibrahima.

2. Kuća 828 Mustafa Vajzović um. Mehmeda. Od godine 1892. vlasnici su Ajša r.

Muratović udova i Mehmed um. Mehmeda a od 1907. Ismeta udata Šako i mal. Fatima

um. Mehmeda, kasnije se spominju Šakići.

Iznad puta u Vajzovićima su 3 kuće.

3. Kuća 829/2 Mehmed Vajzović um. Ibrahima i Fatima r. Vajzović udata Tursun Tukić.

4. Kuća 830/2 Ibrahim Vajzović um. Osmana. Od 1900. godine vlasnici su Hasan um.

Osmana i Hanifa udata Hanić, a kasije se spominju Hamzići.

5. Kuća 833 Hasan Vajzović um. Osmana. Godine 1923. vlasnici su: Mustafa, mal.

Husejn i Ibrahim.

Godine 1873-75. kao stanovnik Malešića spominje se Meho Vajzović, a 1877.

Ibrahim Vajzović.

Još ponešto o Malešićima krajem 19. stoljeća

Zbog udaljenosti nekih zemljišta od mahala, stanovnici Malešića su na njima

izgradili manje objekte za ljetnji smještaj stoke i ljudi. Takvi „Stanovi“ krajem 19.


37

stoljeća se nalaze na zapadu, pretežno na zemljištima Vukičevice. Veći broj manjih

objekata za stanovanje i izlazak ljeti registrovan je na planu i topografskoj karti sa kraja

19. stoljeća, a nalaze se na spomenutom zemljištu, ispod Prisada. Takvih objekata je bilo

i na Vinogradinama, na krajnjem sjeveru Malešića.

Zbog nedostatka većih rijeka i stalnih vodotoka u Malešićima nema starinom veći

broj vodenica, kao u drugim naseljima.

Vodenice su rijetke u Malešićima, riječica Drijenča i potoci su sa malom količinom

vode. Durakovići iz mahale Golaći su imali starinom četvrtkom svoj red na nekoj

vodenici na rijeci Prenji.72 Bila je i vodenica Durakovićka na Rijeci u Stjepan Polju.

Jedna vodenica krajem 19. stoljeća je bila na malom potoku Klašnica,

sjeverozapadno od Hamzića i zemljišta Barakovice. Bila je negdje na k.č. 534/10?, a u

blizini su parcele 533, 532 i 531 Hrid i 535 Kočerin. Registrovao ju je plan iz 1882-5.

godine, a označena je i na topografskim kartama razmjera 1:75.000 i 25.000, sa prelaza

19/20. stoljeće.

Na rijeci Drijenča je bilo nekoliko vodenica. Jedna vodenica je bila nizvodno i

ispod Vajzovića na Drijenči. Registrovana je na najstarijim topografskim kartama sa

prelaza 19/20. stoljeće. U visini parcele k.č. 787/3, registrovana je i na katastarskom

planu iz 1882-85. godine. Uzvodno od nje, ispod samih Vajzovića je na istom planu

ucrtan jaz (brana) od neke starije vodenice? (na 814 i 813).

Jedna starija vodenica, još uzvodnije, više putnog prelaza na rijeci Drijenči a ispod

Vajzovića, označena je na topografskoj karti razmjera 1: 50.000 iz sredine 20 st., negdje

na k.č. 822, 823?. Da se radi o znatno starijoj vodenici upućuje naziv zemljišta 822

Brana, kako je zabilježeno krajem 19. stoljeća.

Još uzvodnije, bila je vodenica ispod Suljića na Drijenči. Naknadno je ucrtana na

plan iz 1882-85. godine, otprilike na k.č. 856/8. Da je postojala 1891. godine upućuje

naziv zemljišta oranica Palučak kod vodenice na 856/7, tada zabilježen.

Starinom je bila i vodenica ispod Mešića na ulazu rijeke Drijenče u Sklop. Nju

registruju kasnije topografske karte.

Na krajnjem sjeveru Malešića, na granici sa Skipovcem, između Vinogradina i

Kojića i Brđana, bilo je starinom vodenica. Nalazile su se na Javorskom potoku

(starinom zvani Smolinski).

Nešto kasnije, jedna vodenica je bila na potoku Klašnice, prije stava sa Vrelskim

potokom, zapadno od Golaća. Na to upućuje tadašnji naziv šume 560 Kod vodenice.

Stari i važniji izvori u Malešićima su: Vinogradina, Durakovića voda,

Muharemovića vrelo, Orašje, Huskanova voda, Studenac, Vrela, Bijela njiva, Grab i

Šakina voda.73

Vakuf mejtefa u Malešićima (misli se na oba, u Kovačima i Hodžićima) krajem 19.

stoljeća ima sljedeće nekretnine: kuća 251/2 mejtef u Kovačima, 238 groblje na

72 Himzo Duraković, Durakovići iz Malešića..., str. 1. 73 Salih Kulenović, Različita etnološka... Malešići..., str. 77.


38

Planama od 510 m2, 264/6? groblje Orašlije od 1.750 m2, kuća 368 mejtef u Hasićima,

658 groblje Kod Kamena sa 180 m2, 807 Groblje u Hodžićima (Hadžićima?) od 7.000

m2. Nešto kasnije 264/9 Orašlje groblje i 264/1 proširenje put Trnjak.74

Veći kompleksi šuma i pašnjaka na području Malešića su krajem 19. stoljeća, a i

većom starinom, državni, tj. erarni. To su zemljišta: 111/4 šuma Debeljak od 353

dunuma, 115 isto, 162 pašnjak Opankovo brdo, 176 i 535 Košerin, 531, 532 i 533 Hrid,

559 Žežnica, 561 i 562 pašnjak Pod Miholjačama,918 i 922 Grabovi. Sve u vlasništvu

Bosanskohercegovačkog zemaljskog erara.75 Erarna je i šuma Šamunica od nekoliko

hiljada dunuma.

Krajem 19. stoljeća u Malešićima nalazimo spomen i familije Brkić. Tada ih

vidimo kao vlasnike nekih parcela: 887 u Suljićima, 881 Među putevima, 891 Gudure, a

vlasnici su Hasan i Husein Brkić um. Hasana iz Malešića. Godine 1905. vlasnici su Suljići

i Hasan Brkić.76

U isto vrijeme nekih zemljišta u Malešićima su vlasnici familije sa strane. Takve

su: 302 Bašča od 1.600 m2 u vlasništvu Bećira Karasoftića iz Gračanice.77 Nalazi se u

Rahimićima kraj glavnog put. Mustafa i Osman Hadžić zvani Bošnjaković um. Hasana iz

Briesnice imaju 1/2 šume Duge njive. Arif Halilović um. Mehmeda iz Babića ima: 280

šljivik pod kućom, 202/1 u Kovačima, 212 i 215 Borik, 862 i 886 Podkujnica.78 Šuma

Gaj 1190/2 u vlasništvu je Hasana Hamzića um. Ibrahima iz Stjepan Polja.79 Šumu

Heljdovišta 1143/4 imaju Mustafa i Hasan Hamzić um. Osmana iz Babića.80 Kasapin dol

1163/3 u vlasništvu je Huseina i Osmana Hasić um. Hasana iz Stjepan Polja.81

Familije Husići u Malešićima i Babićima imaju zajedno neke parcele. Smatra se da

su i srodni. Parcele 1208 i 1209 Jagodnjak imaju Arif i Ibrahim Maleškić um. Osmana iz

Briesnice.82 Šumu Lanište 1210/1 dijele: Mejremići, Fatušići i Avdakovići iz Stjepan

Polja. Memići iz Babića, Malešića i Stjepan Polja moguće je da su srodni. To vidimo jer

je Osman Memić um. Omera iz Babića vlasnik parcela uz ove druge. Parcele Šušnjevi

vlasnici su: Mehmed i Emin Okić um. Osmana iz Malešića sa 1/3 i mal. Mustafa i Avdo

um. Sulejmana Maleškića iz Briesnice.83

Iz prethodnog vidimo brojne moguće veze navedenih familija iz više susjednih

sela i Malešića. Posebno je interesantno prezime Maleškić u Brijesnici. Pošto se u tom

naselju javlja još krajem 19. stoljeća, moguće je da se ta familija iz Malešića tu naselila

negdje u 18/19. stoljeću.

74 Gruntovni uložak broj 315... 75 Gruntovni uložak broj 317... 76 Gruntovni uložak broj 137... 77 Gruntovni uložak broj 220... 78 Gruntovni uložak broj 170... 79 Gruntovni uložak broj 176... 80 Gruntovni uložak broj 177... 81 Gruntovni uložak broj 178... 82 Gruntovni uložak broj 232... 83 Gruntovni uložak broj 265...


39

Kako vidimo, izgleda da je tokom 18. i 19. stoljeća prisutna relativno snažna

emigracija stanovništva iz Malešića. Npr. Maleškići u Brijesnicu, Krajinovići u

Gračanicu, a snažno je odseljavanje Ahmića iz Kovača u Čifčije kod Doboja u polju kraj

rijeke Bosne. Već smo naveli da krajem 19. stoljeća, nekih parcela u Kovačima su

vlasnici: Omer, Husein, Ibrahim i Mustafa Ahmić um. Ferhata sa po ½, svi iz Čifčija kotar

Tešanj. Zatim, Osman i Mehmed Ahmić um. Osmana iz Čifčija kotar Tešanj. Očito su ovi

Ahmići u Čifčije odselili prije 1891. godine, možda još krajem osmanske uprave.

Poznato je da naselje Čifčije kod Doboja u osmanskom periodu pripada begovima

iz: Tešnja, Sarajeva, Maglaja i Bukovice Male. Oni su tu naseljavali stanovništvo na svoja

kmetovska selišta iz drugih krajeva. Pa tako izgleda i Ahmiće iz Malešića.

Prema našim istraživanjima u Čifčijama 1885. godine, između ostalih, zatičemo i

dva kmetovska selišta Ahmića:

1. Kmetovsko selište Ahmić kućni br. 15 sa parcelama: k.č. 97 kućište sa baščom, 7 or.

Kruglaj sa oko 25 dunuma, 99 Otava oko 15 dunuma, 116/2 Velika njiva oko 61

dunum,... Barica oko 38 dunuma. Vlasnici su Širbegovići i Samšarići iz Sarajeva:

Muhamedbeg, Alibeg i Asim Širbegović i Salih Muhamed i Mehmed Samšarić, svi iz

Sarajeva. Godine 1891. vlasnik je Muhamedbeg Širbegović iz Tarevaca.84

2. Kmetovsko selište Ahmić kućni br. 17 sa parcelama: 83/1 kućište sa baščom, or.

Podkućnica sa oko 30 dunuma... Vlasnici su Širbegovići iz Sarajeva. Godine 1905,

vlasnici su Husein i mal. Asim um. Muhamedbega (Mehmedbega) iz Tarevaca.85

Godine 1897. u Čifčijama su formirana još tri kmetovska selišta Ahmića:

3. Kmetovsko selište Ahmić kućni broj 27 sa parcelama: 97/2 kućište sa dvorištem i

kućom, or. Podkućnica sa oko 12 dunuma, Otava oko 10,5 dunuma... Vlasnici su 1897.

godine Širbegovići.86

4. Kmetovsko selište Ahmić kućni br. 28 sa parcelama: 97/5 kućište sa dvorištem i

kućom, or. Velika njiva i Dugulja sa preko 15 i 16 dunuma... Vlasnici su Širbegovići.87

5. Kmetovssko selište Ahmić kućni br. 29 sa parcelama: 98/5 kućište sa kućom,

dvorištem i baščom, Velika njva sa oko 24 i Barica sa 20 dunuma... Vlasnici su 1897.

godine Širbegovići.88

U Čifčijama 1885. godine imamo još kmetovska selišta i familija koje bi mogle biti

iz Malešića. Takva su kmetovska selišta: Šehić, Memić (godine 1931. na Huseinu

Memiću um. Huseina), Aljić (1931. na Aliji i Fehri Aljić um. Mustafe), Radić (Radića ima

u Ahmićima)...

Možda su ovi Ahmići u Čifčijama nekada bili u dijelu Malešića poznatim kao

Ahmići. I oni su krajem 19. stoljeća kmetovska selišta u posjedu Širbegovića.

84 Gruntovni uložak br. 15, za Katastarsku općinu (K.O.) Čifčije iz 1885. godine, Gruntovnica u Doboju. 85 Gruntovni uložak br. 17... 86 Gruntovni uložak br. 38... 87 Gruntovni uložak br. 39... 88 Gruntovni uložak br. 40...


40

Detaljniji pregled i analizu dijela naselja Malešići koji se krajem 19. stoljeća

naziva različitim imenima, kao što su: Ahmići, Ahmetović, Malešići pravoslavni,

Malešići srpski... ovom prilikom nećemo dati.89

O Ahmićima i Širbegovićima krajem 19. stoljeća je već ponešto u literaturi i

dato.90

Kada se govori o Rašid-agi ili Rašid-begu Širbegoviću sinu Širbega, kaže se: Iz

nepoznatih razloga odselio je u Maglaj još prije 1891. godine. Te godine je bio vlasnik

većeg posjeda u Malešićima, sa više kmetova, pravoslavaca. Kao njegovi kmetovi se

pominju sljedeće porodice u Ahmićima, dijelu pomenutog sela, naseljenog srpskim

stanovništvom tokom XIX stoljeća: Martići – 3 kuće, Radići, Stojanovići, Nikolići i Đurići.

Od Rašid-age je neke kmetove kupio Mujaga Kučukalić, sin Aliage, oko 1908. godine, a

od njega – braća Mehmed i Omer Čamdžić, sinovi Mehmeda, iz Malešića. Još 1921.

godine Rašid-beg je vlasnik dvije kuće kmetova u Ahmićima, čija je procijenjena

vrijednost 1.760 kruna. Već 1923. godine, agrarnom reformom u Kraljevini SHS, ti su

posjedi oduzeti od Rašid-bega i dodijeljeni srpskom stanovništvu. Rašid-beg je rođen

između 1860. i 1865, a umro u Maglaju, oko 1930. godine. U Maglaju se oženio sa

Melećhanumom Smailbegović.91

U novije vrijeme nekadašnji dio naselja Babići, odnosno jedna cijela mahala, koja

se naziva različitim imenima: Čauševići, Hamzići, Mešići, pripada Malešićima.92 Ovom

prilikom navodimo samo njene osnovne karakteristike krajem 19. stoljeća. U mahali se

nalaze po četiri kuće familija Hamzić i Mešić i jedna Memića. Neka od zemljišta su:

Tomašica, Zavednica, Vinac, Levaković, Čevkovica...93 Istočnije je poznato kultno mjesto

Cerin mezar, sa starim nišanima koji se nalaze na rastojanju od nekoliko metara.

Očuvana narodna tradicija u familijama Hamzići i Mešići svoje porijeklo vezuje za

Hamzu Čauša i Mešu Ceru. Predaja kaže da su oni došli iz Budima. Od Cere izgleda vode

porijeklo i neke od starijih familija u Gračanici.

Opće karakteristike

Krajem 19. stoljeća naselje Malešići kod Gračanice je veće naselje sa preko stotinu

kuća. Iz osmanskog perioda izlazi sa 106 kuća i 547 stanovnika, sve muhamedanaca,

što pokazuje popis iz 1819. godine.94 U popisu 1885. godine navodi se u Malešićima: 95

89 Pošto je ovaj dio Malešića u 19. stoljeću naseljen pravoslavnim stanovništvom sa planinskog juga, isto

kao i susjedni zapadni dio Gračanice (Lendići), od strane begova a sve na kmetovska selišta, oba ova naselja

bi mogli biti predmet posebnog istraživanja i rada. 90 Rusmir Djedović, Širbegovići iz Gračanice, Gračanički glasnik 30, novembar 2010, Monos Gračanica,

Gračanica, str. 110-122. 91 Rusmir Djedović, Širbegovići..., str. 115. 92 I ova mahala sa njenim familijama, te starinama vezanim za nju, zaslužuje posebno istraživanje i rad. 93 Gruntovni uložci za Katastarsku općinu (K.O.) Babići iz 1891. godine, Gruntovnica Suda u Gračanici. 94 Štatistika miesta i pučanstva Bosne i Hercegovine, C. I kr. vladina tiskarna, Sarajevo, 1880, str. 87.


41

kuća, 613 stanovnika, sve muhamedanaca, a od sposobnih stanovnika njih 171 su težaci

i 3 pomoćni radnici.95

Prema popisu sa samog kraja 19. stoljeća, odnosno iz 1895. godine, naselje

Malešići ima sljedeće dijelove, tj. mahale: Golaći, Hamzići, Hodžići, Ibrići, Kovačevići,

Malešići srpski, Pjanići, Rahimići, te 2 mekteba.96 Tada Malešići imaju: 131 kuću od

kojih je 126 nastanjenih, 745 stanovnika, 705 muhamedovaca i 40 istočno-

pravoslavnih, od sposobnih 117 stanovnika su slobodni zemljodjelci, 6 u nekom obliku

kmetstva i 4 ostali.97

U prva dva popisa se dio naselja sa muslimanskim stanovništvom naziva Malešić

turski. To je bio običaj austrougarske administracije, kada bi se u istom naselju nalazilo

konfesionalno različito stanovništvo.

Ranije navedena detaljna istraživanja i detaljni pregled: naselja, mahala, kuća i

familija u Malešićima u 1891. godini, omogućuju nam dobar uvid u urbanogeografske

karakteristike naselja u navedenom vremenu. U nastavku dajemo pregled svih mahala

Malešića sa ukupnim brojem kuća u njima i brojem kuća svake pojedine familije

(prezimena).

Golaći - 14 kuća: Durakovići 3, Dogdići 3, Delići 3, Golaći 2, Buljubašići 2 i Hankušići 1.

Hamzići - 16 kuća: Memići 9, Osmičevići 3, Mešanovići 2, Šakušići 1 i Okići 1.

Pjanići-Kalesije - 8 kuća: Kalesići 4, Pijanići 1, Tukići-Pjanići 1, Krajinovići 1, Aljići 1.

Rahimići - 6 kuća: Husikići (Huskići) 4, Sarač 1, Šakić (kasnije Šako) 1.

Guvno - 6 kuća: Omeričići 2, Halilčevići 2, Mujagići 1, Mešanovići 1.

Kovači - mekteb i 12 kuća: Muharemovići 3, Kovačevići 2, Mehići (neki Ibrakovići?) 2,

Aljići 2, Ahmići 1, Husići 1, Halilovići 1.

Ibrići - 11 kuća: Suljići 4, Ibrahimovići 3, Šehići 2, Husići 1, Čalići 1.

Šakići - 4 Kuće: Šakići 3, Delići 1.

Suljići - 5 kuća: Suljići 5.

Mujkići - 3 kuće: Mujkići 3.

Hodžići – Hasići - mekteb i 17 kuća: Hasići (i Hasić Hodžić) 9, Tukić 3, Avdić 1, Djedović

1, Oručević 1, Kavazović 1, Čamdžić 1.

Prazine - 2 kuća: Tukići 2.

Vajzovići - 5 kuća: Vajzovići 5.

Prema navedenom detaljnom pregledu u trinaest mahala naselje Malešići 1891.

godine ima 109 kuća i 2 mekteba.

95 Štatistika mjesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda 1. maja 1885., Zemaljska štamparija,

Sarajevo, 1886, str. 136-137. 96 Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1895., zemaljska štamparija,

Sarajevo, 1896, str. 318. 97 Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1895., zemaljska štamparija,

Sarajevo, 1896, str. 318-319.


42

Malešići te 1891. godine, kao cjelina imaju sljedeći broj kuća pojedinih

prezimena: Suljić 9, Hasić 9, Memić 9, Tukić 5 (6), Vajzović 5, Kalesić 4, Husikić (Huskić)

4, Ibrahimović 3, Duraković 3, Dogdić 3, Delić 3, Šakić 3, Mujkić 3, Osmičević 3,

Mešanović 3, Aljić 3, Muharemović 3, Kovačević 2, Šehić 2, Golać 2, Buljubašić 2, Mehić

2, Omeričić 2, Halilčević 2, Husić 2, Pjanić 2 (1), Šakić (Šako) 1, Delić 1, Hankušić 1,

Šakušić 1, Okić 1, Krajinović 1, Sarač 1, Mujagić 1, Ahmić 1, Halilović 1, Čalić 1, Djedović

1, Avdić 1, Oručević 1, Kavazović 1, Čamdžić 1, Brkić ?

Ako nekim familijama dodamo i one za koje znamo da su njihovi ogranci, onda

Memići imaju 11 kuća (dodate kuće Šakušića i Okića) a Hasići 10 (dodati Čamdžići).

Zaključak

Prethodna detaljna istraživanja nam daju dobar uvid u opće urbanogeografske

karakteristike naselja Malešića krajem 19. stoljeća. Malešići tada imaju trinaest mahala,

od kojih su neke veće i vrlo stare. Godine 1891. mahale: Hodžići, Hamzići, Golaći, Kovači

i Ibrići imaju od 11 do 17. kuća. U Hodžićima i Kovačima su i mektebi, koji su još iz

osmanskog perioda.

Od ostalih urbanogeografskih sadržaja u Malešićima a na kraju 19. stoljeća, treba

spomenuti: više vodenica, više starih groblja, stare puteve, kovačnicu koja je vjerovatno

bila, hanove, čije tragove iz ranijeg perioda nalazimo kroz toponime...

Na kraju se nameće opći zaključak: naselje Malešići krajem 19. stoljeća je veće

naselje, sa preko stotinu kuća. Tada ima i drugih urbanogeografskih sadržaja, a ima i

više starih i većih mahala, kao tipičnih tradicionalno-urbanih sadržaja naših naselja.

Izvori i literatura

1. Gruntovni uloz ci za Katastarsku opc inu (K.O.) Males ic i iz 1891. godine,

Gruntovnica Suda u Grac anici.

2. Katastarski planovi za K.O. Males ic e razmjera 1:6.250 iz 1882-5. godine,

Katastar Opc ine Grac anica.

3. Gruntovni uloz ci za Katastarsku opc inu (K.O.) Grac anica iz 1891. godine,


4. Gruntovni uloz ci za Katastarsku opc inu (K.O.) Skipovac iz 1891. godine,


5. Gruntovni uloz ci za Katastarsku opc inu (K.O.) C ifc ije iz 1885. godine,

Gruntovnica u Doboju.

6. Gruntovni uloz ci za Katastarsku opc inu (K.O.) Babic i iz 1891. godine,


7. Topografske karke razmjera 1:150.000 iz 1884. godine, sekcije: Doboj, Z epc e

und Dl. Tuzla i Bos. Brod, Dervent, Gradac ac und Brc ka


43

8. Topografske karte sa prelaza 19/20. stoljec e, razmjera 1:75.000, sekcije:

Grac anica und Tes anj i Dervent und Kotorsko

9. Topografska karta sa prelaza 19/20. stoljec e, razmjera 1:25.000.

10. Topografska karta razmjera 1:50.000 iz sredine 20. stoljec a, sekcije Derventa 2

i Derventa 4.

11. Knjiga veresije porodice Hadžistević, sa kraja osmanske uprave, Zavičajna

zbirka Doma kulture u Gračanici.

12. Spisku dužnika Vakufa Ahmed-paše džamije u Gračanici, iz godine 1877.

13. Arhiva Medžlisa islamske zajednice u Gračanici.

14. Kazivanje Hodz e Mehmeda S ake (1926-2005. godine).

15. Kazivanje Hadz i Hasiba ef. C amdz ic a (1922. godine).

16. S tatistika miesta i puc anstva Bosne i Hercegovine, C. I kr. vladina tiskarna,

Sarajevo, 1880.

17. S tatistika mjesta i z iteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda 1. maja 1885,

Zemaljska s tamparija, Sarajevo, 1886.

18. Glavni rezultati popisa z iteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1895,

zemaljska s tamparija, Sarajevo, 1896.

19. Domovnica, matic na knjiga za Males ic e, krajem 20-tih godina 20. stoljec a).

20. Salih Kulenovic , Razlic ita etnolos ka građa sa podruc ja Grac anice – Stjepan Polje,

Grac anic ki glasnik 1, maj 1996, Monos Grac anica, Grac anica.

21. Salih Kulenovic , Razlic ita etnolos ka građa sa podruc ja Grac anice – Males ic i,

Grac anic ki glasnik 2, novembar 1996, Monos Grac anica, Grac anica.

22. Himzo Durakovic , Durakovic i iz Males ic a – Rodoslov, Monos Grac anica,

Grac anica, 2003.

23. Rusmir Djedovic , U potrazi za „gotovo izgubljenim“ korijenima, u H. Durakovic ,

Durakovic i iz Males ic a, 2003.

24. Rusmir Djedovic , S irbegovic i iz Grac anice, Grac anic ki glasnik 30, novembar

2010, Monos Grac anica, Grac anica.

Baština sjeveroistočne Bosne VIII - bastina.ba · to upućuju arheološki tragovi, predanja,...

Documents

Transcript of Baština sjeveroistočne Bosne VIII - bastina.ba · to upućuju arheološki tragovi, predanja,...