KU KLUX KLAN(KKK)Josip Rogalo, VII.a

Ku Klux Klan (poznat i po akronimu KKK ili samo Klan), osnovan 24. prosinca 1865., je organizacija koja zagovara prevlast bijelih protestanata u SAD-u.

Ku Klux Klan su osnovali u noi izmeu 24. i 25. prosinca 1865., est mladih junjakih asnika u gradiu Pulaski, u Tennessiju. Naziv "Ku Klux Klan" dolazi od grke rijei kuklos, to znai krug. Crow je podijelio rije na dvije i izmjenio kraj, i tako dobio ku kluks. S obzirom da su svi oni bili podrijetlom koti, Lester je predloio da dodaju rije clan (klan) na kraju, zamenjujui latinino slovo C slovom K, kako bi izjednaili poetna slova triju rijei. Ku Klux Klan je roen.

Bio je smiljen cijelokupan folklor; lanovi su nosili bijele kapuljae na glavi i iroke odore na tijelu, ak su i njihovi konji bili obueni na isti nain. Njihovi prvi "konjanici" imali su u cilj masovno teroriziranje crnaca. Polo im je za rukom da crnce, liene obrazovanja i vrlo praznovjerne, uvjere da su to, zapravo, duhovi vojnika Konfederacije palih u borbi koji su doli da se osvete.

Metode Ku Klux Klana kretale su se od jednostavnog zastraivanja, koje je najee bilo dovoljno, do spektakularnih pogubljenja, koje su sluile za primjer ostalima i koje su najee prolazile nekanjeno iz straha od osvete nad tuiteljima ili njihovim obiteljima.

Malo pomalo, Ku Klux Klan postaje znaajan i poinje se organizirati uz manje ili vie otvorenu pomo istaknutih graana ili militarista bive junjake Konfederacije.Upravo tako je mladi i energini bivi general Konfederacije Nathan Bedford Forrest izabran za efa i organizatora 1867.

Forrest je preuzeo kontrolu nad organizacijom i proglasio Ustav, koji je zacrtao ciljeve i djelovanje Ku Klux Klana. Ovim se Klan definira kao viteka, humanitarna, milosrdna i patriotska institucija sa "svetim ciljem" ouvanja nadmoi bijele rase u ovoj republici. Stvoreno je vrhovno tijelo, na elu sa prvim "Velikim vraem Ku Klux Klana". Ova uloga je pripala 1867. samom Forrestu koji je htio da od KKK-a stvori utjecajnu politiku silu.Forrest rasputa Klan 1869.

Knjiga The Clansman (ovjek iz klana) Thomasa Dixona koja je izala 1906., ali pogotovo njena filmska adaptacija The Birth of a Nation (Roenje nacije) iz 1915., obiljeila je ponovno raanje Ku Klux Klana. To je uglavnom zasluga Williama J. Simmonsa.

Iskoristio je popularnost filma, odnosno jednog dijela filma, koji govori o Klanu i Junjacima da bi ujedinio nekoliko osoba i ponovo osnovao Klan. Slubeno je objavio ponovno raanje Klana na vrhu Stone Mountaina, u saveznoj dravi Georgiji.

Pod prikrivenim patronatom predsjednika Wilsona, kasnije i njegovih nasljednika, pokret se za svega nekoliko godina znaajno proirio i nije se vie bavio samo starim Jugom. Isticao je bratstvo zajednice, a pripadnost pokretu tumaena je kao odraz patriotizma.Dvadesetih godina prolog stoljea broj lanova Ku Klux Klana procjenjen je na vie od etiri milijuna.Vrlo brzo, postao je utjecajan politiki imbenik na koji su politiari morali raunati. Slubeno sjedite drugog Ku Klux Klana bilo je u Washingtonu, ak je i nekoliko velianstvenih parada bilo prireeno u njegovu ast.lanovi Ku Klux Klana mariraju na Pensilvanijskoj aveniji u okrugu Washington 1928.Drugi Ku Klux Klan slubeno je nestao 1944.

Najei simbol prvog Klana bio je kri u plamenu. lanovi drugog Klana su isticali dravnu zastavu SAD-a te se oblaili u bijele halje sa kapuljaama, kao i lanovi prvog Klana.Najraireniji simbol dananjeg Klana je stilizirani kri na crvenoj pozadini, sa krvavom mrljom u sredini, koja predstavlja "prolivenu krv bijelaca".

NADAM SE DA VAM SE SVIDJELO! HVALA NA PANJI!