SAŽETAK

„Internationalization as universities strive for excellence“ je znanstveni članak grupe autora sa

dva sveučilišta, koji je izašao u Eurasian Journal of Social Sciences, 2015. godine. U ovom

članku je obrađena tema internacionalizacije sveučilišta, ulozi Bolonjskog procesa u

internacionalizaciji te načinima mjerenja uspješnosti sveučilišta pomoću različitih pokazatelja.

Autori ovog članka su Nina Bijedić, sa Sveučilišta Džemal Bijedić u Mostaru, Dražena

Gašpar, sa Sveučilišta u Mostaru i Sead Pašić, također sa Sveučilišta Džemal Bijedić u

Mostaru.

Internacionalizacija je pojam koji obuhvaća sve procese koji vode međunarodnom priznanju

određenog sveučilišta. Takvo priznanje se postiže usavršavanjem nastavnih programa,

stručnog kadra te provođenjem međunarodnih projekata suradnje i razmjene.

1. OPĆI PRIKAZ DJELA

U okviru općeg prikaza djela, u nastavku će se biti govora o opsegu rada, načinu na koji je

posložen, te će se ući u podrobniju analizu sadržaja djela.

1.1. Raspored i opseg građe

Članak „Internacionalizacija kao težnja sveučilišta prema izvrsnosti( Internationalization as

universities' strive for excellence)“ , grupe autora Nine Bijedić, Dražene Gašpar i Seada

Pašića, izdana je u Eurasian journal of social sciences, 2015. godine. Članak ima opseg od 6

stranica. Na tih 6 stranica se nalaze kratak sažetak, uvod, razrada teme te zaključak i iscrpan

popis literature.

1.2. Analiza strukture i sadržaja djela

U prvom dijelu, odnosno kratkom sadržaju, dan je koncizan uvid u ono što se nalazi na

stranicama koje slijede. Tu su objašnjeni najvažniji pojmovi koji se konstantno provlače kroz

tekst i skreće se pažnja na ono na što bi se trebalo pripaziti u nastavku čitanja.

U nastavku, ide uvod, gdje se objašnjava kontekst situacije i predmeta članka, odnosno

situaciju u kojoj se nalaze sveučilišta u Bosni i Hercegovini, njihova svakodnevna

problematika te opis procesa implementacije Bolonjskog procesa na ista ta sveučilišta.

Kasnije ide razrada teme, gdje su obrađeni osnovni pojmovi poput internacionalizacije,

strateških ciljeva sveučilišta, te neki od pokazatelja koji pomažu sveučilištima da utvrde svoje

strateške ciljeve. U daljnjoj razradi teme se spominje povezanost internacionalizacije i

Bolonjskog procesa, njihova međusobna uvjetovanost i komplementarnost. Ta uvjetovanost se

spominje u kontekstu osiguravanja kvalitete nastave, kao i stručnosti nastavnog osoblja kao i

njihove mobilnosti na regionalnoj ali i globalnoj razini.

Slijedeća cjelina ovog članka se odnosi na internacionalizaciju kao temelj međunarodne

suradnje između sveučilišnih i inih organizacija. Ta suradnja se ogleda u razmjeni studenata i

profesora dotičnih sveučilišta, njihovom daljnjem usavršavanju i stjecanju znanja i vještina

koje nisu dostupne u njihovoj organizaciji.

Institucionalna internacionalizacija se također može koristiti i kao odlično sredstvo za

mjerenje uspješnosti sveučilišta, odnosno pomaže sveučilišnoj organizaciji da odredi svoje

ciljeve, kapacitete te da što efikasnije postavi organizacijsku hijerarhiju.

Nadalje se govori o ključnim pokazateljima performansi, kojih ima 8, i od kojih svaki mjeri

razinu prisutnosti i razvijenosti internacionalizacije u određenoj organizaciji, u našem slučaju,

sveučilištima.

I na kraju, zaključak, koji sumarizira sve prethodne stranice u jednu misao, a to je da

internacionalizacija predstavlja jedan od najbitnijih trendova u sferi visokog obrazovanja. U

nastavku se nabrajaju daljnje prednosti internacionalizacije, posebice one koje imaju za manja

sveučilišta, koja su inače najčešći oblik u Bosni i Hercegovini.

2. KRITIČKA OCJENA DJELA

Kako bi se što bolje upoznali sa djelom, potrebno je kritički se osvrnuti na njegove sastavne

komponente, a to su naslov, aktualnost sadržaja, korištena terminologija i literatura.

2.1. Naslov

Naslov ovog rada glasi „Internacionalizacija kao težnja sveučilišta prema izvrsnosti“, što u

potpunosti otkriva koja je tema rada te o čemu se u njemu radi, odnosno jasno je da će se u

nastavku obrađivati tema internacionalizacije i njena povezanost sa sveučilištima.

2.2. Aktualnost sadržaja

Kao što je i prethodno rečeno, sadržaj ovog članka je trenutno jako aktualan, predstavlja jedan

od vodećih trendova na tržištu i poprilična količina literature je pisana na ovu temu. Iako

sveučilišta iz regije uobičajeno kasne za zapadnim pandanima, u ovom slučaju to nije tako.

Sveučilišta iz regije su pokazala veliku volju i inicijativu za ovim vidom unaprijeđenja

akademske situacije, te su se time otvorile mnoge prilike za daljnje usavršavanje, kako

studenata, tako i sveučilišnog osoblja.

2.3. Terminologija, stil i jezik

Iako je članak pisan na engleskom jeziku, poprilično ga je jednostavno razumijeti, te je

dovoljno poznavanje B razine jezika, što odgovara srednjoškolskoj razini, uz izuzetak par

stručnih pojmova sa područja ekonomije. Ako uzmemo u obzir da je članak namijenjen

akademskoj populaciji, prvenstveno ekonomskog usmjerenja, možemo reći da je stil pisanja

sasvim prihvatljiv i razumljiv. Članak je podijeljen u razumljive cjeline, koje dovoljno

objašnjavaju materiju koja je u njima obrađena.

2.4. Literatura

Kao zaseban dio svakog znanstvenog članka, pa tako i ovog, literatura koja je korištena za

izradu ovog članka je sistematično poredana u zasebnom dijelu rada, u ovom slučaju, na kraju

rada. Iako je skroman opseg citirane literature, njeno porijeklo je nesumnjivo iz kvalitetnih

izvora, odnosno renomiranih znanstvenih časopisa, što nije neobično za ovakav tip

znanstvenog članka.

3. ZAKLJUČAK

Na koncu ovog kritičkog prikaza, nameće se zaključak da je obrađena tema itekako aktualna,

prisutna na lokalnoj razini, te se može tvrditi sa velikom sigurnošću da će tema

internacionalizacije se svakako još spominjati. Članak je pisan tako da pobudi maštu svih onih

koji se tiče tematika ovog članka, prvenstveno akademske populacije, prije svega

ekonomskog usmjerenja, ali i svih ostalih koji su u doticaju sa sveučilištem.

Ovaj članak je dokaz da je internacionalizacija već prisutna na našim prostorima, budući da je

pisan na engleskom jeziku, čime se cilja na publiku puno šireg opsega od onoga koji pokriva

područje matične države i regije. Dokaz postojanja internacionalizacije je također suradnja

autora ovog članka. Iako pripadaju različitim sveučilišnim organizacijama, suradnja je

uspješno ostvarena, što daje nadu u suradnju i sa udaljenijim sveučilištima, te nadu u bolje

sutra za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini.