GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 413

KORČULA - NAJNASELJENIJI OTOK U JADRANSKOM MORU (II. dio)OTOČKA NASELJA

Otok Korčula pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a podijeljenje na pet jedinica lokalne samoupra-ve: grad Korčulu i općine Lumbar-du, Smokvicu, Blato i Velu Luku.Grad Korčula prostorno je najveća isa 6240 stanovnika (prema popisu iz1991.) najbrojnija lokalna jedinica.U nju su uz grad Korčulu uključenanaselja Žrnovo, Pupnat, Račišće iČara.

Korčula je grad i luka na sjeverois-točnoj obali istoimenog otoka sa3232 stanovnika. Smještena je namalom poluotoku, a uska prevlakana jugu vjerojatno je nasuta na pri-jelazu u srednji vijek. To je tradici-onalno najjače administrativno,kulturno-prosvjetno i gospodarskootočko središte, ali je slabljenjemgospodarske moći izgubio dobar diosvojih atributa. No to je i danas glavnoturističko i brodarsko te kulturno iprosvjetno središte za stanovnikeotočkih naselja i naselja na obližnjempoluotoku Pelješcu.

Grad je smješten u blizini Pelješca ibrojnih otoka i otočića. Zbog izuzet-

no povoljnog smještaja, s kojega jemoguće potpuno kontrolirati plovid-bu Korčulanskim i Pelješkim kana-lom, smatralo se da je na tom mjestujoš u antici postojalo naselje. No zato nema materijalnih dokaza. Prvipisani podatak o postojanju utvrđe-noga srednjovjekovnoga grada naotoku Korčuli donosi bizantski car iputopisac Konstantin Porfirogenet u

10. stoljeću, ali ne navodi gdje je tajgrad bio smješten.

Ipak iz ostataka dijelova starih zido-va i kamenih ukrasa, a posebno arhiv-skih isprava, neosporno je da je u13. stoljeću na sadašnjem mjestupostojao grad opasan zidinama. Nograd je bio mnogo skromniji od ono-ga koji se obnavlja odnosno gradi

Razvitak hrvatskih otoka

Zemljovid otoka Korčule

KORČULA - THE MOST DENSELY POPULATED ISLAND ON THEADRIATIC SEA (PART II)

Korčula is divided into five local government units. The largest unit isformed of the town of Korčula and the smaller towns of Račišće, Žrnovo,Pupnat and Čara. The old urban core of the town of Korčula is situated ona small peninsula. It features a very interesting street pattern, quite similarto a fish bone. This portion of the town abounds in valuable sacral, publicand residential buildings which form part of the island's architecturalheritage. Smaller districts are Lumbarda and Smokvica, while the biggestand economically most significant ones are Blato and Vela Luka on thewest side of the island. The agriculture used to be the principal pursuit ofthe inhabitants, but today chief industries are tourism, shipbuilding, fishprocessing, navigation, textile and metal-processing. Korčula is burdenedwith the problem of inadequate transport links with the mainland whilealso facing other difficulties such as an unfinished water supply system,waste water evacuation, and inadequate waste disposal sites.

Razvitak hrvatskih otoka

414 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7

početkom 15. stoljeća. U vrijemeobnove grada snažno se razvilo kor-čulansko kamenoklesarstvo, potak-nuto potrebama Dubrovnika za kva-litetnim i obrađenim kamenom. Ra-deći s dubrovačkim majstorima Kor-čulani su dobro izučili zanat i vrlobrzo dostigli, pa i nadmašili, svojeučitelje. S vremenom kamenom sVrnika i susjednih otočića opskrbljujuuz Dubrovnik Hvar, Zadar, Kotor isl., a narudžbe stižu i iz gradova sdruge strane Jadrana. Gospodarskiprocvat potiče gradnju dvokatnih itrokatnih stambenih kuća s gotičkimpročeljima i majstorski klesanimportalima, vijencima, grbovima,konzolama i balkonima s kićenimbalustradama. Korčula se postupnood skromnog naselja preobrazila u

raskošan grad prepoznatljivih stils-kih oznaka. Stambenu je izgradnjupratila i javna pa je izgrađena novakatedrala, brojne manje crkve i novegradske zidine s kulama.

I u 16. stoljeću grad se dodatno ukra-šava. Nove zgrade dobivaju renesan-sna pročelja, popločavaju se trgovi iulice te postavljaju kićeni grbovi iukrasni stupovi. U 17. i 18. stoljećuslabi gospodarska moć Venecije, asmanjuje se i korčulanska graditelj-ska i kamenarska djelatnost. Ali u tose vrijeme grade kuće i ljetnikovci uBorgu, naselju uz gradske zidine ukojem je nekada iz obrambenih raz-loga izgradnja bila zabranjena. Bor-go se znatno proširuje pa ubrzo pos-taje središtem gradskoga društveno-ga i javnog života. Tu se trgovalo ibile su smještene najvažnije obrtnič-ke djelatnosti, posebno snažna bro-dogradnja.

Krajem 19. i početkom 20. stoljećaslabi brodogradnja i kamenoklesars-tvo, a postupno se razvija turizam.Tada se gradi nekoliko manjih hotelai ljetnikovaca, a prvi je hotel otvoren1912. godine. Nakon Drugogasvjetskog rata osniva se industrijskobrodogradilište i grade nova stambe-na naselja na istočnim i zapadnimpadinama iznad obale, a potom i no-

vi hoteli, javne zgrade, nova obala,ceste i marina. Istodobno se uređujustare zgrade u gradskoj jezgri ne sa-mo za stanovanje, već i za smještajmuzeja i zbirki.

Najveća spomenička vrijednost Kor-čule jest zaštićena stara gradska jez-gra kao osebujna urbanistička cjeli-na. Tlocrt ulica prilagođen je prirod-nom obliku terena i glavna se ulicapruža u smjeru sjever-jug, a na naj-višem dijelu, u sredini poluotoka,smješten je oveći trg. Ostale među-sobno usporedne ulice izviru okomi-to iz glavne, spuštajući se prema za-padnoj odnosno istočnoj obali. Dobi-vena je tako originalna mreža ulicakoja podsjeća na riblju kost.

Na glavnome gradskom trgu nalazise katedrala Sv. Marka izgrađena namjestu manje i starije crkve. Međuprvim graditeljima bio je Bonino izMilana (koji je izgradio glavni por-tal), a od brojnih domaćih graditeljanajslavniji je Marko, istaknut članpoznate korčulanske klesarske radi-onice Andrijić. On je krajem 15. st.izradio lanternu zvonika, ukrasepročelja i monumentalni ciborij sfigurama Navještenja. Na glavnomoltaru nalazi se slika sv. Marka udruštvu sa sv. Bartolomejom i sv.Jerolimom mladog Tintoreta iz

Tloris grada Korčule

Pogled na Korčulu iz zraka

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 415

1550. godine, a na oltaru u južnojapsidi slika Leandra Basana kojaprikazuje Sv. Trojstvo. U 16. stolje-ću uz sjeverni brod dograđena jevelika zavjetna kapelica Sv. Roka, au 20. stoljeću uređena je krstionica uprizemlju zvonika s djelima Meštro-vića, Kršinića i Kerdića. U južnombrodu crkve, kraj topovskih kugla ihelebarda iz turske opsade (to su istioni koji su poharali Hvar) nalazi seikona Gospe od Otoka iz franjevač-kog samostana na Badiji. Predajaupravo toj čudotvornoj ikoni i izne-nadnom velikom nevremenu pripi-suje sretnu obranu grada.

Nasuprot katedrali je napuštena pa-lača Arneri, građena u stilu kićenegotike. Do nje je renesansna palačaGabrielis u kojoj od 1957. djelujeGradski muzej s eksponatima veza-nim uz korčulansku brodogradnju,brodarstvo i kamenoklesarstvo sgalerijom korčulanskih umjetnika.Uz katedralu je bivša biskupska pa-lača u kojoj je smještena bogataOpatska riznica (osnovana 1954.) sliturgijskim posuđem i ruhom i po-liptihom Blaža Jurjeva Trogiranina.

Drugi mali trg nalazi se do glavnihgradskih vrata uz južne obrambenezidine. Tu se nalazi vijećnica (u ko-joj je i danas smješteno Gradskopoglavarstvo) uz koju je kapelicaGospe od snijega, a u blizini je biofontik (žitnica) i knežev dvor. Istoč-no uz gradske zidine smještena jecrkva Svih svetih koja na oltaru imabaroknu drvenu skulpturu, rad aus-

trijskog umjetnika Rafaela Donnera,a na zidu je još jedan poliptih BlažaTrogiranina. Uz crkvu je u prostori-jama bratovštine Svih svetih (osno-vanoj 1301. godine) izložba proce-

sijskih rekvizita i zbirke ikona. Ustarom gradu ima još cijeli niz crka-va od kojih su najstarije i najpozna-tije crkva Sv. Petra i crkva Sv. Miho-vila, a od javnih zgrada ističe segradska loža podignuta 1548. nazapadnoj obali.

U gradskoj jezgri ima oko 250 stam-benih kuća. One su nanizane u uskimuličicama i redovito imaju samo uli-čno pročelje, osim na uglovima uli-ca i trgova, a uz začelni zid je pros-tor kanižele (kanalizacije). Gotovosve imaju prizemlje, dva kata i pot-krovlje. U prizemlju su bile smješte-ne trgovine u glavnoj ulici i obrtnič-ke radionice i skladišta u ostalimulicama. Gornji katovi su stambeni,

Korčula snimljena sa zapada

Crkva Sv. Marka

Razvitak hrvatskih otoka

416 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7

često ukrašeni balkonima ili velikimprozorima. U potkrovlju su bile ku-hinje. Ispod svake zgrade nalaze seu kamenu izdubljene cisterne zaskupljanje kišnice. Danas su na ža-lost mnoge od tih kuća dotrajale ioronule, a ima i zapuštenih ruševina.Osim palača na glavnom gradskomtrgu ističu se još velika palača Arne-ri, palače Ismaelis i Španić te kasno-gotička građevina s kulom koja sepo legendi pripisuje svjetskom put-niku i moreplovcu Marku Polu.

Grad je utvrde dobio još u 13. stolje-ću, što se izričito spominje u uvod-noj pjesmi slavnog Statuta. Kasnijeje Venecija brižljivo gradila, poprav-ljala i učvršćivala sve zidine i kule.No interes za održavanje prestaje u17. stoljeću nestankom opasnosti zato granično područje Mletačke Repu-blike. Zidine polako propadaju pa suu 19. stoljeću potpuno urušene. Sto-ga ih austrijska uprava predaje kor-čulanskoj općini koja raspisuje draž-bu za njihovo uklanjanje. Tada susrušene dvije kule i pojas zidina nasjeveroistoku te dio zapadnih zidina.Sačuvan je samo dio južnog obram-benog zida i osam kula. Najdojmlji-vije su mala i velika kneževa kulana jugozapadu, poluvaljkaste kuleKanavelić (Bokar) i Zakerjan (Be-rim), koje se pripisuju graditeljskojradionici Andrijić, i kula nazvanaVeliki Revelin do koje se uspinjekameno stubište (most) izgrađeno

1863. godine, na mjestu prijašnjegadrvenoga pokretnog mosta.

Slikovita Korčula nad kojom se nad-vio najviši pelješki vrh Sv. Ilija (961m), svojim savršeno pravilnim izgle-dom srednjovjekovnoga primorsko-ga grada-utvrde oduvijek zadivljujebrojne posjetitelje i turiste. Njezinuljepotu nadopunjuju brojne zanim-ljive zgrade i izvan gradske jezgre.Posebno privlače osmerostrana neo-klasicistička crkvica Sv. Justine (iz19. stoljeća) i crkva Sv. Antuna nabrežuljku zvanom Glavica, do kojevodi visoko kameno stubište sazaštićenom alejom čempresa. Ipakod sakralnih je objekata najzanim-ljiviji dominikanski samostan s crk-

vom Sv. Nikole. Samostan je izgra-đen 1506., ali su ga tijekom opsadeTurci opljačkali i spalili pa je obnov-ljen početkom 17. stoljeća. To jestrogo zatvorena građevina čvrstihzidova smještena neposredno uzobalu. U crkvi je barokni oltar sv.Nikole i oltarna slika Mučeništvo sv.Petra opata, kopija istovjetne u po-žaru tijekom 19. stoljeća spaljeneTizianove slike iz venecijanske crk-ve S. Giovani e Paolo. Samostanposjeduje i vrijednu zbirku umjetni-na. Na brežuljku iznad grada za en-

gleske uprave podignuta je 1815.godine kula zvana Forteca, a odstambenih se zgrada ističu obiteljskakuća Kraljević, Bakarić, opjevanakuća sa tri sulara, i ljetnikovac obi-telji Španjić.

Naselje Žrnovo spominje se još uranom srednjem vijeku, a smještenoje u unutrašnjosti otoka, 4 km jugo-zapadno od Korčule. To je uz Kor-čulu sa 1267 stanovnika najvećenaselje na širem gradskom području.Žrnovo se sastoji od četiri odvojenazaselka: Prvo Selo, Kampuš, Postra-na i Brdo. Uz stare kamene kuće spopločenim dvorištima i kamene stajeu suhozidu, sačuvani su i kaštelikorčulanskih plemića.

Podalje od središta naselja i ceste nastjenovitoj uzvisini nalazi se župnacrkva Sv. Martina iz 14. stoljećakoja je u novije vrijeme pregrađena.U zaseoku Postrana na padini brežulj-ka je crkva Sv. Roka s popločenimtrgom na kojem se tradicionalnoodržava mačevalačka igra Moštra.Udaljeno od naselja je i groblje scrkvom Sv. Vida iz 13. stoljeća, a umjestu je još nekoliko manjih kape-la, od kojih je jedna crkva u crkvi,baš kao u Velom Drveniku. Naimeoko male crkvice počela se graditi

Triptih Blaža Jurjeva Trogiranina u crkviSvih svetih

Crkva u crkvi u Žrnovu

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 417

mnogo veća koja međutim nikadanije dovršena.

Stanovnici Žrnova su se u prošlostibavili poljoprivredom (vinogradars-tvo, maslinarstvo, povrtlarstvo) ikamenoklesarstvom. Danas su mno-gi zaposleni u građevinarstvu i uturizmu. Mnoge obitelji iz Brda iPrvog Sela podigle su kamene kućei vile za iznajmljivanje na sjevernojobali otoka u uvalama Vrbovica,Banja i Medvidnjak. Mještani Pos-trane i Kampuša imaju svoje posje-de i kuće u uvalama na južnoj obaliotoka kao što su Orlanduša, Rasoha-tica i Pavja luka do kojih se stižepješice ili terenskim vozilom.

Pupnat je naselje u unutrašnjemistočnom dijelu otoka, 13 km zapad-no od Korčule. Ovo malo i skromnonaselje sa 488 stanovnika ugnijez-dilo se među brdima na rubu maledoline. Stanovnici su bili poljopri-vrednici i stočari, što je i danasjedan od glavnih izvora privređiva-nja, premda mnogi rade u građevinar-stvu i turizmu. U sredini mjesta jetrobrodna crkva Gospe od sniga iz17. stoljeća te grobljanska crkva Sv.Jurja iz 15. stoljeća. U blizini Pup-nata je najviši otočki vrh Klupca(568 m), a na sjevernoj je strani lukaKneža koja pripada pupnatskim obi-teljima s brojnim novim kućama. Uzistoimeni rt i otočić Vela Kneža,gdje je Pelješki kanal širok jedva1270 m, predlaže se izgradnja mostakoji bi Korčulu spojio s kopnom. Najužnoj obali u blizini Pupnata nalazese najljepše korčulanske uvale s pre-krasnim plažama i gustom vegetaci-jom: Bačva, Smokva, Pupnatska lu-ka i Ripna.

Čara je jedno od najstarijih otočkihmjesta kojemu je i naziv (Kzarra)predslavenskog podrijetla. To je ti-pično vinogradarsko naselje u sre-dišnjem dijelu otoka, 25 km udalje-no od Korčule na zapadu i 4 km odSmokvice na istoku te smješteno najužnoj padini brda Kočac i rubuplodnoga Čarskog polja. Tradicio-

nalna gospodarska grana jest poljo-privreda, posebno uzgoj kvalitetnoggrožđa pošip od kojega se u vinars-kom podrumu proizvodi istoimenovino, jedno od prvih zaštićenih vinau Hrvatskoj.

Iz 14. stoljeća potječe crkva Gospeod Čarskoga polja, koja je kasnijenadograđivana. Na glavnom oltarunalazi se sedam gotičkih reljefa izEngleske od alabastera. Ta je crkvasredišnje mjesto otočkog hodočašćana dan sv. Jakova, zaštitnika Čare

(25. srpnja) i Malu Gospu (8. rujna).Župna crkva Sv. Petra u središtumjesta spominje se već u 15. stolje-ću, u više je navrata pregrađena, azvonik joj je dovršen u 20. stoljeću.Uz zlatni gotički kalež u crkvi senalazi i oltarna slika venecijanskogrenesansnog slikara Jacoba Bassana.

Stanovništvo se uz poljoprivredubavi i turizmom. U obližnjoj južnojuvali Zavalatici (udaljenoj 2 km) nizje obiteljskih suvremeno opremlje-nih pansiona izgrađenih uza samuobalu.

Uz grad je jedino naselje na moru usastavu grada Korčule Račišće,smješteno na sjevernoj obali, 12 kmzapadno od grada. Doduše na potezuizmeđu Korčule i Račišća ima dostaizgrađenih naselja, ali se njihovistanovnici još svrstavaju u matičnanaselja. Račišće je smješteno uvećoj zaštićenoj uvali, a utemeljenoje u 17. stoljeću nakon Kandijskograta i naseljeno izbjeglicama predTurcima iz Makarskog primorja teoko 1730. godine iz južne Hercego-vine. Tako i Korčula poput ostalihvelikih srednjodalmatinskih otokaBrača i Hvara ima oaze čistoga što-kavskog govora naseljene s kopna.Korčulani su inače čisti čakavci, iakoumjesto ča ili ca ipak govore što.

Zaštićeni čempres u Čari

Račišća

Razvitak hrvatskih otoka

418 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7

Crkva Bogorodice izgrađena je 1682.godine, a župna crkva Sv. Nikolekrajem 19. stoljeća. U prošlosti su sestanovnici Račišća bavili ribarstvom,stočarstvom poljoprivredom i po-morstvom, a do početka 20. stoljećaimali su veći broj brodova na jedra.I danas su Račišćani pretežno zapos-leni kao pomorci.O stanju gospodarstva i infrastruk-turnim planovima grada Korčulerazgovarali smo s gradonačelnikomdr. Antom Lakićem. Najveći je gos-podarski problem potpuna propastnekad slavne brodogradnje, zapravostečaj Inkobroda, po broju zaposle-nih najveće tvrtke na području gra-da. Stečajni postupak traje već dvijegodine, a zbog te sporosti nemogućeje predvidjeti sudbinu njegovih 350radnika, sada zbrinutih na Zavoduza zapošljavanje. Zagrebačka jeMontmontaža pokušala oživjetiproizvodnju, ali je u tome doživjelafijasko. Za trajno rješenje očekuje sestav Vlade i vjerojatna rasprodajanekretnina i ostale imovine.Gospodarstvo očekuje privatizacijasprovedena tek u Domu zdravlja i tona primarnoj zaštiti. Privatizacijaočekuje Hotelsko turističko poduze-će (HTP) koje je u cijelosti u držav-nom vlasništvu, a sličan je slučaj i strgovačkim poduzećem Gradina. Od

ostalih tvrtki bez većih problemaposluju Mediteranska plovidba, kojase bavi prijevozom tereta na Sredo-zemlju, i ACY marina u Korčuli (s220 vezova u moru i 100 na kopnu)koja djeluje desetak godina i upravoističe europsku plavu zastavu. Pomalosumorno stanje korčulanskogagospodarstva i gradskog proračunavjerojatno će se ponešto popravitinakon ovogodišnje turističke sezo-ne. Inače, nastavio je dr. Lakić, pok-renuli su ideju da se na otoku Badijiuredi ljetni športsko-rekreacijskicentar poput Bjelolasice. No o tomese moraju međusobno dogovoriticrkva i država, posebno oko vlasnič-kih odnosa. Također su zatražilipovrat imovine od bivšega Ferijal-nog saveza iz Slavonskog Broda, jerbi na tom prostoru izgradili športskicentar s dvoranom.

U nastavku nam je gradonačelnikKorčule precizno nanizao problemepodijeljene u one koji se odnose nacijeli otok i one što vrijede samo zagrad Korčulu. Najvažniji otočki pro-blem je sanacija ceste preko Pelješ-ca, za što je i odobren novac ali ra-dovi kasne. Tu je također važnouvođenje noćnih trajektnih linija(2,5 nautičkih milja) između trajekt-nog pristaništa Dominče i Orebića.Zimi posljednji trajekt vozi u 20,30

sati, a ljeti u 22 sata. To značajnopovećava putne troškove i ograniča-va putnike i gospodarstvo te bi bilenužne makar dvije noćne linije. Ta-kođer bi trebalo izgraditi još jedanvez na pristaništu Dominče za trajek-tnu vezu s Drvenikom u Podbiokov-lju. Veliki je problem vodoopskrba,zapravo dovršavanje vodoopskrbnogsustava Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo (NPKL). Taj je sustav sti-gao s Pelješca na Korčulu, ali se nijespojio s vodovodnim sustavom za-padnog dijela otoka, a niti s unaprijedpoloženim podmorskim cjevovodomza Lastovo. Navodno za cjelovitorješenje opskrbe Korčule, Lastova iMljeta treba uložiti 130 milijuna kn.Problem otočke vodoopskrbe komp-liciraju nedovoljni kapaciteti cjevo-voda na Pelješcu i loša kvalitetavode s mnogo kalcija i sulfata. Napodručju grada Korčule najteža jesituacija u Čari i Zavalatici gdje sevoda dovodi cisternama, a za pobolj-ašanje opskrbe trabalo bi izgraditivodospreme u Žrnovu i Račišću.

Od ostalih otočkih problema dr. Lakićje istaknuo pronalaženje lokacije zasredišnje otočko odlagalište komu-nalnog otpada te saniranje dosadaš-njeg odlagalište na Kokojevici. NaVela i mala kneževa kula u Korčuli

Kopnena gradska vrata i kameno stubišteu Korčuli

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 419

kraju je istaknuo želju svih otočnihopćina da se vinogradi i masline spoticajima izjednače s pšenicom ikukuruzom te poželio da se što prijekod Smokvice izgradi zračna luka.

Od gradskih problema istaknuo jerekonstrukciju bivše vojarne i iz-gradnju nove srednje škole za štoveć dugo postoje planovi, ali radovikasne. Postoji i problem s rekons-trukcijom istočne gradske rive zapristajanje brodova Jadrolinije. Naizrađeni idejni projekt primjedbeimaju konzervatori. Nužno je sanira-nje ceste između Korčule i Račišćate Čare i Zavalatice, saniranje uspo-na na postojećim poljskim putovimai probijanje protupožarnih putova.Kasni i izgradnja predviđenog helio-droma. Stari dio grada Korčule imaodređena rješenja odvodnje otpad-nih voda, no kako je to nedovoljno,

izrađen je projekt odvodnje otpadnihvoda za cijelo gradsko naselje. UDomu zdravlja gradi se odjel za he-modijalizu, ali je gradonačelnik(koji je inače liječnik) nezadovoljanšto se nisu uspjeli izboriti da uz tajodjel Ministarstvo zdravstva izgradipolivalentni izvanbolnički stacionar.Općina Lumbarda najmlađa je i pobroju stanovnika (1102) najmanjakorčulanska općina. To je inače na-selje i luka na krajnjem istočnom

dijelu otoka, između uvala Pržine iBilin žala, 6 km jugoistočno od gra-da Korčule. Uz naselje se pružaLumbardsko polje, pokriveno crven-kastim i žućkastim pleistocenskimpijeskom, na kojem dobro uspijevavinova loza. To je kolijevka grka,vinske sorte koju dio stručnjaka držiautohtonom dalmatinskom sortom,dok drugi po imenu zaključuju da jeu antici stigla iz Grčke. Glavne sugospodarske djelatnosti poljodjels-tvo, ribarstvo, prerada kamena i tu-rizam. U Lumbardi se ističe srednjo-vjekovna crkva Sv. Roka (dograđe-na u 19. stoljeću), nekoliko ljetniko-vaca korčulanskih patricija i rodnekuće kipara Frana Kršinića i IvanaLozice.

Na brežuljku Koludrt uz ruševinebenediktinskog samostana i srednjo-vjekovne crkve Sv. Ivana nađeno je

nekoliko fragmenata grčkog natpisa(psefizme) koji se danas čuvaju uArheološkom muzeju u Zagrebu.Taj je natpis ključan za proučavanjetrećeg vala grčke kolonizacije istoč-ne jadranske obale, a uz grčka ime-na kolonista donosi i imena ilirskogpodrijetla. U blizini je otkrivena imonumentalna helenistička cisterna.Šteta što su kamenolomi iz 19. stolje-ća smješteni na području antičkoggrada potpuno devastirali ovo zna-

čajno staro isejsko naselje. Uz trago-ve grčke kulture pronađena je rims-ka villa rustica na predjelu Knežinete tragovi rimskih građevina u Lum-bardskom polju. U nedavnima istra-živanjima pronađeno je mnogo rim-skih ostataka pa općina Lumbardaotkupljuje i zamjenjuje to zemljištekako bi se formirala posebna zonaza prikazivanje arheoloških nalaza.

U Lumbardi smo razgovarali s načel-nikom općine Nedjeljkom Lipanovi-ćem, koji je nedugo nakon našegrazgovora smijenjen na sjednici op-ćinske skupštine. On nam je rekaoda općina postoji tek od 1997. godi-ne i da je do tada bila u sastavugrada Korčule. Na odvajanje su seodlučili jer su se uvjerili da im seproblemi nisu rješavali i da su bilizapostavljeni. Primjerice, tek suformiranjem općine započela pravaarheološka istraživanja, a uz pomoćHrvatskih voda započela je izgrad-nja vodoopskrbnog sustava (jer jekoličina vode nedovoljna) i gradnjakanalizacije. Inače još je prije izgra-đen podmorski ispust prema Mljetudug 860 m i do 51 m dubine. Uzpomoć Centra za otoke uređena jelučica, a za vodoopskrbu su samimještani izgradili mjesnu mrežu.Inače u vodoopskrbu Lumbarde ulo-ženo je od 1997. godine 2,1 milijun,a za dovršenje cijelog sustava potreb-no je uložiti još 4 milijuna kuna. Usuradnji s Arhitektonskim fakulte-tom upravo se izrađuje prostorniplan općine.Trenutno je najveći problem gradnjavodospreme i polaganje kabela tepoboljšanje opskrbe električnomenergijom. Za redovitiju opskrbustrujom potrebne su četiri trafostani-ce, a dvije su već izgrađene. Ukupnozaposlenih na području općine ima316, pretežno u turizmu. Dva hotelai apartmansko naselje unatoč skupomodržavanju relativno dobro posluju.Velik je problem što Lumbarda ni-kada nije imala vinariju i što je ču-veno vino grk zapravo poluproizvod.Postoji zanimanje nekih lumbards-kih iseljenika uključenih u proizvod-

Dominikanski samostan u Korčuli

Razvitak hrvatskih otoka

420 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7

nju vina da se taj problem pokušariješiti jer s plasmanom ne bi trebalobiti nikakvih problema. Inače u Kali-forniji, Južnoafričkoj Republici iAustraliji ima dvostruko više sta-novnika podrijetlom iz Lumbardenego u rodnom mjestu.Općina Lumbarda je inače premadogovoru otočkih jedinica lokalnesamouprave određena da koordinirasve poslove oko određivanja i opre-manja središnjega odlagališta komu-nalnog otpada. Županija mora odre-diti makrolokaciju nakon studije ko-ju će izraditi ZGO i IGH iz Zagreba.Lumbarda je izabrana jer je upravona Kokojevici, jugozapadno od Lum-barde, smješteno neuređeno i slabozaštićeno odlagalište koje je izvorbrojnih požara.

Općina Smokvica je po broju sta-novnika (1125) neznatno veća odLumbarde, ali je najmanja po povr-šini. Naselje se nalazi u unutrašnjos-ti središnjeg dijela otoka i udaljenoje 10 km od Blata na istoku. Smješ-teno je na padini brijega iznad plod-nog polja. Gospodarska je osnovapoljodjelstvo, posebno vinogradars-tvo te maslinarstvo, voćarstvo i po-vrtlarstvo. U Smokvici postoji velikivinarski podrum s punionicom vina(baš kao i u 4 km udaljenoj Čari) u

kojoj se pune autohtone sorte zaštiće-nih bijelih suhih vina - pošip i rukatac.

Velika neoromanička crkva GospeKandelore izgrađena je 1920. godi-ne po nacrtima Otona Ivekovića namjestu mnogo starije.

Jugozapadno od Smokvice smješte-na je uvala Brna s lučicom i to je jošnepriznato naselje u koje se postup-no Smokvica sve više preseljava.Uvala je razdijeljena u dva dijelapoluotokom Mali Zaglav. Manjaznatno plića Istruga ima ljekovitogblata za liječenje reumatskih bolesti.U većoj Brni je hotel i cijeli niz pan-siona i kuća za odmor.

O sadašnjem stanju u općini Smok-vica razgovarali smo s načelnikomTončijem Kunjašićem. U općini jeukupno 353 zaposlenih, pretežno uhotelijerstvu, ali ih je 90 zaposlenou industriji, uglavnom u susjednomBlatu. Ipak Smokvica ima i 54 neza-poslena u dobi do 40 godina. Najve-ći je problem Smokvice nedostatakpitke vode. Iz Brne koja vodu dobi-va iz blatskog Vodovoda polaže secjevovod, koji bi se trebao produžitiprema Čari i Zavalatici. Upravo sedovršavaju vodospreme i očekivatida će Smokvica uskoro dobiti vodu.Centar za otoke financirao je izgrad-

nju poljskih i šumskih putova, djelo-mičan popravak obale u Brni te pot-pomogao pri izradi prostornog planai studije održivog razvitka. Odlagališteotpada je neuređeno, a za odvodnjuotpadnih voda Brne i Smokviceupravo se izrađuju projekti. Najvećije problem u plasmanu vina i veli-kim zalihama. Neriješen je problemfinanciranja berbe. Ona se financirakomercijalnim zajmovima, a drugd-je su za poljoprivredu takvi zajmovibeskamatni. Ipak isplaćeno je 50%novca za prošlogodišnju berbu.

U blizini Smokvice, uz cestu premaBrni, trebala bi se graditi otočkazračna luka za manje zrakoplove.Radovi su započeli, a onda je svestalo. Inače veći je dio zemljišta uprivatnom vlasništvu, ali svi su sprem-ni zemljište zamijeniti ili prodati.

Općina Blato je po površini najvećajedinica lokalne samouprave iza gra-da Korčule. Obuhvaća i velik diootočke obale - na sjevernoj od uvaleSprtiška do uvale Babina i na južnojod uvale Slatina do Vinačca, u ukup-noj dužini od 36,3 km s brojnim oto-čićima na sjeverozapadnoj strani oto-ka. Blatskoj općini koja ima 4107stanovnika pripada čak trećina ukupneotočke površine (98,28 km2).

Pretpostavlja se da je Blato najstari-je kontinuirano naselje na otoku.Smješteno je uz kraško polje i perio-dično jezero po kojem je dobilo iime, a koje je isušeno tek početkomstoljeća. Raspoređeno je amfiteatral-no na obroncima triju brežuljaka.Kroz sredinu se pruža zaravan Zlinje svelikim parkom i više od kilometradugim drvoredom lipa. Na Zlinjamasu u novije vrijeme izgrađene brojnejavne zgrade poput škole, doma špor-tova, hotela, banaka, trgovina, opći-ne, doma zdravlja i dr.U starom središtu, južno od Zlinja,na velikom popločenom trgu, smješ-tena je trobrodna crkva Svih Svetihkoja se spominje u ispravama u ra-nom srednjem vijeku, a kasnije je uviše navrata pregrađivana. SadašnjiSredište Smokvice

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 421

je izgled i zvonik dobila u vrijemebaroka. Slika u drvu Svi Sveti naglavnom oltaru rad je renesansnogamletačkog slikara Girolama daSantacrocea. U crkvi je početkom19. stoljeća sagrađena klasicističkakapela Sv. Vincence (blatske zaštit-nice) sa sarkofagom svetice koju jeizradio poznati hvarski majstor Pa-vao Bertapele. Ispred crkve je namjestu prijašnje izgrađena loža1700. godine. Tu se na blagdan sv.Vincence (28. travnja) tradicionalnoigra kumpanija, čije je istoimenoudruženje utemeljeno 1927. godine.Upravo je blatska kumpanija, koja jestručno i etnografski valorizirana,potaknula obnovu svih sličnih otoč-kih plesnih igara s mačevima.

U Blatu i oko Blata ima cijeli nizcrkava i crkvica od kojih se međunajstarije svrstavaju crkve Sv. Križa,Sv. Jerolima, Sv. Marije u Poju, Sv.Martina i Sv. Mihovila. Posebno jezanimljiva crkvica Sv. Kuzme i

Damjana u nedalekom Zablaću iz11. stoljeća, u kojoj su pronađenifragmenti starokršćanske crkve iz 5.ili 6. stoljeća. U Blatu ima mnogostarih kuća s popločenim dvorištimai sklopom gospodarskih zgrada. Ima

i nekoliko kaštela poput Arnerića(previđenog za smještaj zavičajnogmuzeja), Vercotija i Petkovića.Blato je svojom skladnom urbanisti-čkom cjelinom zadivilo mnoge puto-pisce još u 18. stoljeću. Ipak najpo-

Panorama Blata

Crkva Svih Svetih u Blatu

Razvitak hrvatskih otoka

422 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7

hvalnije se o ljepotama Blata izrazioslavni Stjepan Radić nakon posjeta1926. godine koji je u listu Slobodnidom ljepote Blata, uspoređujući gasa Sarajevom i Mostarom, napisao:"To je biser, a ne blato". Najljepši sepogled na mjesto i okolicu pruža sceste koja vodi na južnu obalu. Tusu slikovite uvale Gršćica, Karbuni iPrižba s hotelom i apartmanskimnaseljem te brojnim privatnim pan-sionima i vilama. Uz obalu se nalaziskupina otoka s lijepim plažama, ana Velom Pržnjaku je nekoliko iz-građenih kuća. Na sjevernoj je obalislikovita Prigradica s brojnim stari-jim i novim zgradama te dugom ka-menom obalom. U najudaljenijojBabini nekada je djelovala i osnov-na škola, a i sada tamo stalno živinekoliko staraca. Uvala Bristva pot-puno je preuređena za potrebe proi-zvodnje i ukrcaja brodske opremetvrtke Radež.Blato je nekada bilo najveće otočkonaselje i najveće naselje na svimhrvatskim otocima koje je 1910. go-dine imalo 8862 stanovnika. Bilo jeto u vrijeme vinske konjunkture,kada je isušeno periodično jezero iiskrčena i vinovom lozom zasađenavećina šumskih površina. NakonPrvoga svjetskog rata, napada smr-

tonosne "španjole" i filoksere (trso-va ušenca), koja je poharala vino-grade, nastupilo je doba gladi i ma-sovnog iseljavanja. Ostalo je zabi-lježeno da je u samo jednom danu,21. travnja 1925. godine, iz Prigra-dice parobrodom u Južnu Amerikuotišlo 1200 Blaćana. U to je vrijemebaš u Blatu nastala Družba kćeri mi-losrđa trećega samostanskog redasv. Franje, jedina autohtona hrvatskaredovnička družba. Danas Družbaima 450 redovnica u Europi, Sjever-noj i Južnoj Americi s upravom uRimu. Nedavno su posmrtni ostaciutemeljiteljice, koja je nakon zare-đenja uzela ime Marija PropetogIsusa Petković, prebačeni iz Rima ipokopani u matičnom samostanu uBlatu. Pred odgovarajućim crkve-nim organima u Rimu pokrenut jepostupak za njezinu beatifikaciju.Inače Blaćani su se između dva ratanajčešće iseljavali u Južnu Ameriku,a nakon Drugoga svjetskog rata uAustraliju, pa ih danas u jednompredjelu Sydneya ima više nego urodnom mjestu.

Blato je nekada bilo, i sada je, glav-no gospodarsko središte otoka, s timšto je prije bilo glavno vinogradar-sko, a danas je gospodarsko, zapra-vo industrijsko središte. Danas se uBlatu proizvede tek nešto više od

100 vagona vina (gotovo deset putamanje nego u najboljim danima) i22 vagona maslinova ulja. Istodob-no je u blatskim tvrtkama i javnimslužbama zaposleno 1264 radnika,gotovo svaki treći Blaćanin, od čegau tvrtki Radež 415, a u tekstilnojtvrtki Trikop (koja upošljava pretež-no žensku radnu snagu) 176 radnika.Ostali su zaposleni u manjim tvrtka-ma. Kao nezaposlene prijavljene su203 osobe. U hotelskom i privatnomsmještaju na svojoj širokoj obaliBlato ima više od 1800 registriranihturističkih postelja.Prvi naš sugovornik u Blatu bio jeRade Kaštropil, direktor Vodovodad.o.o u Blatu, vodovoda koji opskrb-ljuje cijeli zapadni dio otoka. Tajvodovod pripada najvećim otočkimsustavima s vlastitim izvorištima, a skapacitetom od 90 l/s drugi je otočkisustav iza Vranskog jezera na Cresu,koji ima 110 l/s, ali gdje se voda necrpi iz podzemlja. Blatski je vodo-vod pušten u rad 15. listopada 1961.godine, a glavna su izvorišta smješ-tena u nekadašnjem jezeru – Blats-

kom polju. Postoje četiri crpilišta odkojih je najveći Studenac. Računa seda je kapacitet između 70 i 80 l/s,iako je instalirani kapacitet crpki 887/s. Mjesečno se prosječno isporuči40.000 m3, što daje godišnju proiz-

Oltar Sv. Vincence

Prižba s otočićima, u daljini se vidi Lastovo

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 423

vodnju vode od 480.000 m3. Najvećije potrošač gospodarstvo, posebnoturistički objekti, brodogradnja, pre-rada ribe i lječilišta koji potroše 50posto ukupne količine. S crpenjemvode se u početku krenulo vrlo op-rezno jer ni danas nije istražen cijelifenomen i utvrđena količina vode upodzemnim bazenima, zapravo od-vojenim špiljama. Samo se jednom(1985.) dogodilo da je bilo problemau opskrbi, ali ne u količinama već sporastom klorida. Međutim ove segodine, zbog suša i značajnog pove-ćanja klorida, neko vrijeme voda ni-je preporučala za piće, iako se dovo-dila i vodonoscima. Zbog dugotraj-ne suše i velike potrošnje prvi put ugotovo četrdesetogodišnjoj povijestiovog vodovoda, rekao je direktorKaštropil, pojavila se mogućnostograničavanja potrošnje.

Inače istočni dio otoka opskrbljujese iz Regionalnog vodovodnog sus-tava NPKL. Voda se dobiva iz izvo-rišta Prud smještenog u desnom za-obalju Neretve sjeverozapadno odMetkovića. Čini se da ima određenihproblema s kapacitetima na područ-ju Janjine i s podmorskim cjevovo-dom između kopna i Pelješca. Sus-tav nema ni uređaj za kondicionira-nje vode, no to je problem koji mučii blatski Vodovod. Zapravo je izgrad-nja uređaja za pročišćavanje i dezin-fekciju vode uz mjere zaštite slivnogpodručja jedan od uvjeta dugoroč-nog razvoja vodoopskrbe. Predviđase i izgradnja sustava odvodnjefekalnih i oborinskih voda iz Blataradi zaštite slivnog područja, za štoje izrađen idejni projekt. Nakon ko-načnog dovršetka Regionalnogvodovoda predviđa se međusobnospajanje dvaju sustava. U planu raz-voja vodoopskrbnog sustava zapad-nog dijela Korčule predviđa se još iobnova crpilišta, smanjivanje gubi-taka, uvođenje telemetrijskog nad-zora i napuštanje kloriranja kap pokap. Nedavno su završena dva veli-ka objekta, vodosprema u VelojLuci i novi cjevovod na sjevernojobali između Prigradice i Naplovca.

Upravo je u izgradnji vodovod iz-među Brne i Smokvice, a pripremase gradnja vodovoda između Gršći-ce i Karbuna na južnoj turističkojblatskoj obali.Načelnik blatske općine Branko Ba-čić, dipl. ing. geod., obasuo nas jebrojnim podacima o stanju u gospo-darstvu i o infrastrukturnim proble-mima. Najprije nas je izvijestio da jeproizvođač brodske opreme Radež ,koji je okosnica blatskoga gospodar-stva, pošto mu je Vlada dionicamapodmirila dugovanja velikih brodo-gradilišta, prošlu godinu poslovaouspješno i s dobitkom. Radež je zataj uspjeh dobio godišnju županijskugospodarsku nagradu. Ujedno ga spravom svrstavaju među stabilnijetvrtke na području najjužnije hrvat-ske županije. Sasvim je drugi slučajs Trikopom, inače jedinom sačuva-nom tekstilnom tvornicom na našimotocima. Sada je ponešto smanjenbroj režijskih radnika (zapravo rad-nica) i ima ih 176. Od početka ovegodine počeli su poslovati vrlo dob-ro, smanjili su troškove, imaju mno-go posla, ponešto im je poboljšanstrojni park, a pokušavaju plasirati ivlastite proizvodne programe. Njimaje prošle godine jako naškodila in-tervencija NATO-a na Jugoslaviju,

jer je cijela Županija bila svrstana uzonu visokog rizika. Još je veće teš-koće intervencija uzrokovala u tu-rističkoj djelatnosti, pa je tvrtka kojase bavi turizmom i trgovinom došlau velike teškoće. Najteže je stanje upoljoprivredi. Zbog nekontroliranoguvoza jeftinijeg vina i ulja praktičkije prepolovljena prodaja tih proizvo-da, a visoke kamate (od 22 posto) zaprošlogodišnju berbu dodatno su op-teretile poslovanje tvrtke koja odpoljoprivrednika otkupljuje tržneviškove. Poljoprivrednicima nije dodanas ništa isplaćeno. Preko Župani-je i udruge vinara pokrenuli su akci-ju prema državnim organima da sekonačno izjednače otočki poljopriv-redni proizvodi s glavnim poljopriv-rednim proizvodima sjevera Hrvat-ske. Zahtijevaju da se vino i uljesvrstaju u red strateških proizvoda usustavu robnih rezervi te da ih prateodgovarajuće poticajne mjere. Za toće se boriti svim pravnim sredstvi-ma, a ne isključuju i javne prosvjede.Gospodarskoj stabilnosti u Blatupridonosi i 114 manjih registriranihtvrtki sa 235 zaposlenih koji su do-minantan trgovački i uslužni poten-cijal. Njih muči prometna izolira-nost i visoki prijevozni troškovi, štoposkupljuje cijenu proizvoda i uslu-

Pogoni tvrtke Radež

Razvitak hrvatskih otoka

424 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7

ga i smanjuje konkurentnost. Ujed-no to povećava troškove otočkogstanovništva i smanjuje njihovu ku-povnu moć. Stoga se očekuje, a topredviđa i Zakon o otocima, smanji-vanje prijevoznih troškova, subven-cioniranje novih radnih mjesta i lak-še dobivanje zajmova od Hrvatskebanke za obnovu i razvoj.

Sve su tvrtke u općini Blato privati-zirane, bilo da su u vlasništvu malihdioničara, države, fizičkih ili prav-nih osoba. U Blatu naime djeluje ijedna građevinska tvrtka – Konstruk-tor-Hotina sa 26 zaposlenih, koja jeu vlasništvu splitskog Konstruktora.Privatiziran je i Dom zdravlja (za-jednički za općine Blato i Vela Luka)pa su mnoge ambulante dane na upo-rabu odnosno u zakup djelatnicima.Nedavno je uz pomoć Ministarstvajavnih radova, obnove i graditeljstvaizgrađen pristupni put do plaže uPrižbi, iskopan rov za elektrifikacijuVinačca i uređene prometnice na ju-goistočnoj obali. Ujedno je vlastitimsredstvima omogućena elektroops-krba Gornje Potirne, a elektrificiranisu još neki predjeli na sjevernoj oba-li, gdje su asfaltirani i dijelovi ceste.Uvedeni su i novi telefonski priključcido kuća na obali, a uskoro započinjevodopskrba Karbuna. Izrađen je i

prostorni plan općine te se uskoroočekuje javna rasprava (plan je izra-dio Urbos iz Splita). Navršila se iprva godina djelovanja poduzećaEko d.o.o. koje obavlja komunalnudjelatnost i brine se o održavanjujavnih i zelenih površina, čistoći,odvozu smeća, tržnici, groblju i os-talim komunalnim sadržajima.

Općina inače sufinancira programepredškolskog odgoja, pomaže škols-tvo, stipendira studente i brine se okulturnim i športskim društvima te okulturnim manifestacijama. Velik jeproblem rekonstrukcija krova škols-ke zgrade za što računaju na sredstvaiz državnog proračuna, a uz pomoćMinistarstva kulture uređena je knji-žnica, a općina je kao suvlasnik na-bavila i novu opremu za Radio Blato.Inače za iduću godinu planiraju pos-tavljanje spomenika blatskom težakuu središtu mjesta, za što je izabranorješenje kipara Izvora Oreba.

Konačno se nakon dugo godina uBlatu gradi Dom umirovljenika, kojise trebao početi graditi uoči Domo-vinskog rata. Radovi će stajati 15milijuna kuna, novac osigurava Mi-nistarstvo rada i socijalne skrbi, adinamika radova ovisit će o moguć-nostima državnog proračuna. Rado-

ve izvodi Konstruktor iz Splita, kojije prije nekoliko godina izvodio ra-dove na sanaciji lukobrana u Prigra-dici. Općina je pripremila projekteizgradnje nautičkog centra Lučica-Prižba na krajnjem jugoistočnomdijelu općine u blizini otočića Oto-čac. Projekte je izradila tvrtka Ordi-ne degli architetti iz Milana.Razgovor s predsjednikom općineBlato završili smo konstatacijom daje apsolutni otočki prioritet rekon-strukcija ceste preko Pelješca te dasu kao općina izuzetno zainteresira-ni za zajedničko otočko odlagališteotpada, budući da sadašnje nezašti-ćeno i neuređeno odlagalište u pred-jelu Sitnice (kojim se koristi općinaBlato i Vela Luka) prijeti zagađiva-njem vodocrpilišta i često uzrokujepožare. Ujedno podržavaju izgrad-nju zračne luke i vjeruju da će ko-načno početi noću voziti trajekti iz-među Dominče i Orebića.Uz grad Korčulu Blato je jedina je-dinica lokalne samouprave koja usvom sastavu ima još jedno naselje -Potirnu, malo naselje nedaleko odmora na krajnjem jugozapadu opći-na sa 14 stanovnika u popisu iz1991. godine (sada ih, kažu, ima21). To je malo naselje uzrokovalomnoge, ponekad i žučljive raspraveizmeđu općina Blato i Vela Luka.Naime nakon raspada nekadašnjeopćine Korčula, općina Vela Lukazahtijevala je i nije uspjela, daPotirna uđe u njezin sastav. Prijed-log je ponovno razmatran u Saboru1997. godine, ali su zastupnici, čakprotiv prijedloga Vlade, izglasali daPotirna ostane u sastavu općine Bla-to. To je pomalo uznemirilo duhovei ojačalo davne animozitete i trvenja,podgrijavane činjenicom da VelaLuka kao nekadašnja blatska izvoz-na luka sada ima više stanovnika odBlata. No iako to promatračima sastrane može zbog mediteranske žuč-ljivosti izgledati drukčije, izmeđuVele Luke i Blata nema stvarnihsukoba i dvije općine zajednički, iliu suradnji s drugim općinama na

Gradilište doma za umirovljenike

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 425

Korčuli, rješavaju brojne međusob-ne probleme, a imaju i mnogo zajed-ničkih službi i ustanova. Osim prak-tički istog jezika povezuje ih i jednaneobična zanimljivost. Ni u Blatu niu Veloj Luci nema naziva ulica, većsve ulice dobivaju nazive po broje-vima (poput Prve ulice, Druge ulicei sl.), baš kao i u središnjem dijeluNew Yorka. Ta mala neobičnost imameđutim i nekih određenih prednos-ti. Primjerice kod političkih promje-na 1990. godine nije promijenjennaziv ni jedne ulice ni u Blatu ni uVeloj Luci.

Vela Luka smještena je na krajnjemzapadnom dijelu otoka u dnu velikei duboke uvale. Ima 4464 stanovni-ka i najveće je naselje na Korčuli, aiza Malog Lošinja najveće naseljena svim našim otocima. Leži na pa-dini Spilinskog rata i blagom zara-vanku između njega i brda Humić.Okolni brežuljci uspješno štite VeluLuku od sjevernih i južnih vjetrova.

Gospodarska je osnova poljodjels-tvo, posebno vinogradarstvo, masli-narstvo i voćarstvo, te ribarstvo,prerada ribe, brodogradnja i turizam.Priobalni pojas s otočićima (Proizd,Kamenjak, Ošjak i Gubeša) pogo-dan je za ribolov. Ima uređeno tra-jektno pristanište koje otok povezujes Lastovom i Splitom.

U obnovljenom baroknom ljetnikov-cu smještena je vrijedna arheološkazbirka nalaza iz mlađega kamenogdoba pronađenih u Veloj špilji i narimskim lokalitetima u blizini, tesuvremenih slika, grafika i skulptu-ra. Župna crkva Sv. Josipa klasicis-tička je građevina završena 1848.godine, a kapela Sv. Vincenca je iz1589. godine. Jednobrodna crkvaSv. Ivana u predjelu Gradine je naj-starija jer se spominje u 15. stoljeću,a ima zvonik na preslicu i presvođe-na je gotičkim svodom.

Obično se kaže da je Vela Luka naj-starije i najmlađe naselje na otoku.Najstarije je po Veloj špilji, ali dopočetka 19. stoljeća praktički nijeimalo nikakvo značenje. Danas je tovažno turističko središte po ljepotikrajolika cijenjeno i izvan granicanaše zemlje. Turistima su naročitoatraktivni izleti po veloluškom za-ljevu, posebno do otoka Ošjaka iProizda. U uvali Kale su naslage

ljekovitoga morskog mulja i izvorljekovite mineralne vode. Tu je prijetridesetak godina izgrađeno suvre-meno lječilište i bolnica za medicin-sku rehabilitaciju Kalos sa suvreme-nom dijagnostikom i fizikalnomterapijom. U Veloj Luci se uspješnonjeguje glazba i klapsko pjevanje ipo tome je ovo mjesto nadaleko po-

znato te se često svrstava u najras-pjevanije hrvatsko mjesto uopće.

Sreten Žuvela, načelnik općine VelaLuka na samom nam je početku raz-govora rekao da se broj stanovnikaVele Luke nije smanjio, nego se odprijašnjeg popisa i povećao. Uosta-lom i prije na porast stanovništvanije utjecao samo prirodni priraštaj,već dolasci cijelih obitelji s otoka,ali i s kopna, u potrazi za poslom.Veloluško je gospodarstvo vrlo raz-norodno i razvijeno, a uspjelo jezadržati broj zaposlenih. Najvećatvrtka je brodogradilište Greben stristotinjak zaposlenih i sa 10 mili-juna dolara godišnjeg prometa. Jedi-ni u Hrvatskoj proizvode čamce zaspašavanje, a usvojili su i tehnolo-giju stakloplastike te su među neko-liko brodogradilišta u svijetu kojaproizvode sve vrste čamaca za spa-šavanje i raznovrsnu brodsku opre-mu. Veći dio svoje proizvodnje iz-voze, a imaju i kvalitetnu strukturuzaposlenih. Ali nisu privatizirani jerje više od 60 posto u državnom vlas-ništvu, a preostalo su mali dioničari.Zbog neriješenog statusa, povećanihtroškova te izostajanja potpore i ra-zumijevanja prijeti im stečaj. Dodu-še s preustrojom jer za kupnju ovogbrodogradilišta ima interesenata.Dojam je da se o budućnosti Grebe-na ipak ne brine dovoljno, jer, do-dao je veloluški načelnik, Greben iRadež više znače za Velu Luku iBlato nego splitsko brodogradilišteza grad Split.

Tvornica za preradu ribe Jadranka,koja se nakon privatizacije zoveJadranka 1892 d.d., ima više od 120uposlenih, pretežno radnica, ali uznju je vezano i pedesetak ribara.Tvornicu prate teškoće zbog nedos-tatka plave ribe, zastarjele tehnolo-gije, teških uvjeta rada, neredovitihplaća i fluktuacije radne snage. Pos-lovodstvo tvornice nabavilo je dvavelika broda, tzv. lebdeće koće uparu, za lov plave ribe u sjevernomJadranu. Veliki problemi prate tu-rističko poduzeće Hum koje ima 5

Pogled na Velu Luku

Razvitak hrvatskih otoka

426 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7

hotela. To je poduzeće potpuno pri-vatizirano, a kupilo ga je u gtovininekoliko poduzetnika hrvatskogpodrijetla (od kojih su dva Velolu-čana) iz Južne Afrike. Kupili su tvrt-ku s teškoćama i u dugovima, a nijebilo turizma pa su otpustili većinuradnika. Zadržali su ih samo pedese-tak, i to na određeno vrijeme, a prijeih je bilo zaposleno 150. No kako jeturizam turistička budućnost VeleLuke, treba vjerovati da će se to pop-raviti, a veće zapošljavanje omogu-ćilo bi produženje turističke sezone.

Od ostalih uspješno posluju dvijemanje tvornice s četrdesetak zapos-lenih. To je Tvornica limene amba-laže, koja opskrbljuje sve tvorniceribe na Jadranu i većinski je vlasnik

tvornice Neptun u Komiži, a poslujesamostalno u sastavu jednog riječ-kog kombinata. Druga je Elra, zaproizvodnju elektronske opreme, za-pravo dvotarifnih i trotarifnih brojilapo licenciji Siemensa. Upravo takvimali pogoni imaju veliku perspektivu.

Postoje još i neka manja poduzeća -Vranac s petnaestak zaposlenih bavise građevinarstvom, a poljoprivred-na zadruga Lučica, s desetak zapos-lenih, bavi se otkupom poljoprivred-nih viškova. Masovno se na iskrče-

nim padinama proizvodi maslinovoulje, prošle je godine proizvedeno35 vagona maslinova ulja. To je go-lemi potencijal i svima zanimljivdodatni prihod. Maslinarstvom se

gotovo svi bave, a postoji velik inte-res za sadnju novih sadnica.

Velika je blagodat Vele Luke bolni-ca Kalos sa 160 zaposlenih raznovr-snih profila koja radi cijele godine.Ima i stacionar s gotovo 300 poste-lja. Bolnicu očekuje obnova nakonkoje će vjerojatno zaposliti još rad-nika. Na zapadnom je dijelu otokaDom zdravlja s petnaestak liječnikai dvadesetak ostalog medicinskogosoblja. Postoji još osnovna i sred-nja škola, a priželjkuju i otvaranjeniže muzičke škole, za što zaistapostoji zanimanje.Značajan je problem 250 nezaposle-nih, posebno onih mladih. U sadaš-njim teškoćama novi vlasnici nema-ju puno razumijevanja za otvaranjenovih radnih mjesta. Ribarstvom,nekad tradicionalnom veloluškomdjelatnošću, bavi se tek nekolikodružina i to uglavnom na kvalitetni-ju ribu.Najteži su problemi Vele Luke, nas-tavio je načelnik Žuvela, u neodgo-varajućoj komunalnoj infrastrukturi.To je mlado mjesto koje se snažnijepočelo razvijati u drugoj polovici19. stoljeća, ali nagli razvoj nije pra-tio odgovarajući razvoj komunalneinfrastrukture. Uopće ne postojiriješen sustav odvodnje otpadnihvoda, već se sve vode izlijevaju uluku. Kako je riječ o 6 nautičkihmilja dubokom zaljevu sa slabomcirkulacijom to već postaje ekološkiproblem. Izrađen je stoga u suradnjis Hrvatskim vodama projekt odvod-nje i to je jedan od 5 kapitalnih žu-panijskih infrastrukturnih projekata.Predviđen je sustav crpnih stanicakoji vodu crpi na određenu visinu iodvodi kroz hidrotehnički tunel idalje gravitacijom u Korčulanskikanal s ispustom od 500 m. Doku-mentacija je kompletirana, otkupljenteren i dobivena građevinska dozvo-la i uskoro se počinje s izgradnjom.Voda je preko crpilišta u Blatskompolju zadovoljavajuće riješena iakobi zbog sigurnosti bilo nužno spaja-nje s regionalnim vodovodom iz

Brodogradlište Greben

Tvornica za preradu ribe Jadranka 1892. d.d.

Razvitak hrvatskih otoka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 427

Neretve. Doduše valja poboljšatiopskrbu sjeverozapadnog dijelaopćine. Struja je zadovoljavajućeriješena, a najveći je problem VeleLuke izgradnja sjeverne obilaznicejer sada sav promet teče preko oba-le. Tom bi se cestom odvodio pro-met prema hotelima pa bi se izbjeglevelike ljetne gužve koje dodatnopojačava trajektni promet. Cesta jeuglavnom probijena, preostaje jošproširenje i asfaltiranje. Htjeli bi

sadašnju benzinsku crpku preselitibliže trajektnom pristaništu, ureditiputničku luku s međunarodnim gra-ničnim prijelazom te izgraditi mari-nu u prostoru starog kupališta. UVeloj Luci ima 4 km obale, od čegaje 1,5 km tvrdo građene, a preostaloje građeno u suhozidu. Za uređenjeobale napravljen je projekt ali za tosada nema novca.Zaključujući razgovor s predsjedni-kom općine Vela Luka razgovarali

smo o najvažnijim otočkim proble-mima. Trebalo bi, smatra naš sugo-vornik, odvojiti putnički od teretnogprometa, a brodovi i trajekti bi mo-rali voziti više puta svakodnevno.Također nužno je rekonstruirati ces-tu preko Pelješca, izgraditi aerodromte suvremeno i sigurno otočko odla-galište otpada.

Branko Nadilo