Glasnik

VIZIJAPrivredna komora Kantona Sarajevo je partner s kojim ćete postati ravnopravan član Europske zajednice.

CILJEVIPovećati broj članova koji će učestvovati u kreiranju stavova Komore u pregovaračkom procesuImati predstavnika Komore u pregovaračkim, predstavničkim tijelima i timovima;Kontinuirano educirati kadrove Komore za obavljanje poslova u procesu pridruživanja Europskoj unijiFormirati centar za EU- integracije, čiji zadatak je educiranje i informiranje o EU-integracijama;Zastupati i jačati ideju EU u regionu

MISIJAPrivredna komora Kantona Sarajevo kao nevladina i nezavisna organizacija daje podršku svojim članicama u procesu stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, razvoju biznisa i povećanju konkurentske sposobnosti u zemlji i inozemstvu.

VRIJEDNOSTIOrijentacija ka privrednicimaSpremnost na promjene i inicijativaSpremnost za stjecanje novih znanja i nastojanja za napredovanjem;ProfesionalizamLojalnost, odgovornost, iskrenost i poštenjeMeđusobno uvažavanje i fl eksibilnost

STRATEGIJAEdukacijom članstva i sistemom informiranja članova Komore podići nivo spremnosti privrede za pristup EUStručnim osposobljavanjem zaposlenih za pitanja EU doći do novih uslugaPromjenama u organizaciji i načinu rada stvoriti uvjete za efi kasnije pružanje novih uslugaLobiranjem povećati partnerstvo sa zakonodavnom i izvršnom vlasti u procesu primjenjivanja zakonodavstva EU

•••••

••••••

•

•••

StrateŠki plan razvoja Privredne komore Kantona Sarajevo

u procesu pridruživanja EU

Glasnik

3

AKTUELNOSTI

Predstavnice Komore kao treneri javnih nabavki Privredna komora Kantona Sarajevo se aktivno uključila u drugu fazu realizacije projekta Program podrške sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini (EUPPP). Munevera Pahor, sekretar Komore i Mubera Kadrić, direktorica Centra za razvoj poduzetništva su prošle intenzivnu obuku za predavača javnih nabavki u BiH i dobile certifikat za uspješno položeni završni ispit. Program obuke od tri sedmice primarno se odnosio na sistematsko upoznavanje sa legislativom javnih nabavki u BiH. Projekat Program podrške sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini (EUPPP) finansiran iz sredstava

CARDS, ima za cilj promoviranje efikasnosti i racionalnosti postupaka javnih n a b a v k i kao i smanjenje mogućnosti prevare, korupcije ili zloupotrebe j a v n i h sredstava. Najveći uspjeh prve faze projekta koja se odvijala od 2003. do 2004. godine je bilo konačno usvajanje novog Zakona o javnim nabavkama BiH od strane Parlamentarne skupštine BiH 2004. godine. Projekat EUPPP uspostavlja sistem javnih nabavki u BiH, čime se omogućava zakonito i transparentno trošenje javnih sredstava. Više informacija o javnim nabavkama potražite

na www.javnenabavke.ba

Uspješno provedena periodična provjera sistema upravljanja kvalitetom

U Privrednoj komori Kantona Sarajevo 25. aprila 2006. godine uspješno je provedena periodična provjera sistema upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima standarda ISO 9001:2000. Provjeru je izvršila ugledna certifikacijska kuća Det Norske Veritas iz Italije. Komora već pet godina kontinuirano održava i poboljšava sistem upravljanja kvalitetom. U izvještaju lead auditora su istaknuti kao izuzetno pozitivni pokazatelji orijentacija ka kupcu, angažovanje zaposlenih, uspješno rukovođenje, sistemski pristup upravljanju i kontinuirano poboljšanje.

Eho inicijative privrednika Federalno ministarstvo okoliša i turizma obavijestilo je Komoru da je pristupilo izradi Nacrta Zakona o izmjenama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u FBiH, nakon čega će se pristupiti izradi podzakonskih akata u sklopu čega će se razmatrati i inicijativa Komore koja se odnosi na Uredbu o članarinama u turističkim zajednicama. Komora priprema analizu o regulisanju ove

problematike u susjednim i drugim zemljama kako bi na osnovu iskustava mogla pripremiti konkretne prijedloge za izmjenu Uredbe o članarinama u turističkim zajednicama u FBiH. Stavovi organa Komore biće dostavljeni Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i korisno će poslužiti Ministarstvu prilikom izrade novih podzakonskih akata iz ove oblasti. Nenaviknuti na brzo reagovanje nadležnih organa na inicijative Komore, postupak Federalnog ministarstva za okoliš i turizam je za svaku pohvalu.

Glasnik

AKTUELNOSTI

«Svjetski trend je stalni rast cijena energije. Odgovor države, biznisa, industrije i građana je ulaganje u racionalizaciju potrošnje energije. Ukoliko se radi o grijanju stambenog i poslovnog prostora, onda je tu odgovarajuća mjera ulaganja u smanjenju toplotnih potreba. Ovom mjerom se podstiče razvoj privrede (proizvodnja građevinskog materijala, rad na sanaciji zgrada) i smanjenje plaćanja uvozne energije (gas, tečna goriva). Ovakva ulaganja se amortizuju obično do tri godine. Postoji više modela finansiranja ovih ulaganja, najčešće su to: lokalna zajednica (Kanton), vlada razvijene države ili neki drugi međunarodni fond i krediti banaka pri čemu je rata građana manja od postignutih novčanih ušteda za nabavku energenata.» U Sali Općine Centar, 12. 04. 2006. godine održan je Okrugli stol pod nazivom: «Smanjivanje toplotnih gubitaka u zgradama u Kantonu Sarajevo». Organizatori ovog skupa bili su: Vlada Kantona Sarajevo (Ministarstvo stambenih poslova, Ministarstvo privrede i Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoline), Privredna komora Kantona Sarajevo i CETEOR – Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj Sarajevo. O aktuelnosti teme govori i činjenica da je sala bila ispunjena do

posljednjeg mjesta. Pozdravnu riječ ispred Vlade Kantona dali su premijer Denis Zvizdić i ministri Samir Silajdžić i Zlatko Petrović. Uvod u problematiku o kojoj je na Okruglom stolu bilo riječi, prezentirao je prof. Aleksandar Knežević sa Mašinskog fakulteta u Sarajevu, govoreći o temi: Kako država upravlja energijom. Na mogućnosti smanjenja toplotnih potreba u zgradama ukazao je docent Esad Mulavdić (Građevinski fakultet Sarajevo). Iskustva Austrije iz područja ove tematike prenijela je gđa Sabina Eichbereger iz ÖEKV – energy Wien. O finansijskim mehanizmima podrške govorio je gosp. Samir Beširević (PEP Southeast Europe, International Finance Corporation). Predsjednik Komore, gosp. Kemal Grebo prezentirao je temu: «Spremnost građevinske operative za realizaciju Projekta smanjenja toplotnih gubitaka u Kantonu Sarajevo». Ukazao je na stanje energetskog sektora Bosne i Hercegovine i Kantona, nužnosti obezbjeđenja održive energije, energetski efikasne gradnje, te ukazao na potencijale građevinarstva, industrije građevinskog materijala i projektantskih djelatnosti u Kantonu Sarajevo. Na kraju izlaganja rezimirano

je da u Kantonu Sarajevo postoji veliki broj registrovanih firmi iz oblasti građevinarstva i projektantske djelatnosti, što znači da postoje izuzetni potencijali za provedbu programa smanjenja toplotnih gubitaka. Kad je riječ o industriji građevinskog materijala, upitno je da li ova industrijska grana može zadovoljiti zahtjeve budućih projekata sanacije fasada, jer je Kanton Sarajevo velikim djelom oslonjen na uvoz građevinskog materijala. Početna ulaganja u termo fasade veća su za cca 40% u odnosu na klasične fasade. Međutim, iskustva razvijenih zemalja pokazala su da se ta početna ulaganja višestruko isplatila, čak u prvih nekoliko godina korištenja objekata. Na globalnom planu energetska efikasnost čitavih naselja i gradova se znatno povećala. U programu sanacije toplotnih gubitaka postojećih zgrada koji se pokazao kao ekonomski visokorentabilan posao (smanjenje troškova za grijanje, povećanje zaposlenosti), a okolinski je vrlo poželjan, građevinske i projektantske usluge i industrija građevinskog materijala trebali bi naći svoj interes. Dobro osmišljena i razrađena strategija na nivou Kantona dovela bi do masovne angažiranosti građevinski firmi

Smanjivanje toplotnih gubitaka

u zgradama u Kantonu Sarajevo

OKRUGLI STO

Podsticati racionalizaciju potrošnje energije

Glasnik

5

AKTUELNOSTI

što bi impliciralo razvoju ove privredne oblasti, a samim tim privrede u cjelini. Za realizaciju ovako značajnog Projekta neophodno je obezbijediti adekvatnu regulativu u ovoj oblasti. Uloga Komore u ovom projektu bi bila u animiranju i podizanju svijesti menadžmenta građevinskih firmi i fizičkih lica za njihovo aktivno učešće u procesu smanjenja toplotnih gubitaka u zgradama u Kantonu Sarajevo. Također, Komora bi nastojala da nadležna ministarstva i Vlada obezbijedi poticajna sredstva za ove namjene. Sve ove aktivnosti će se definisati nakon snimanja stanja i potreba, kao i definisanja uloge svih subjekata – učesnika u Projektu. Ukoliko bi bila predviđena određena finansijska sredstva za njegovo promoviranje, Komora bi se uključila u marketing kampanju, imajući u vidu naša dosadašnja iskustva na tom planu. Ovdje se posebno ističe uloga i spremnost banaka da ponudom kvalitetnijih kreditnih linija omoguće efikasniju sanaciju fasada, te da tako podrže današnju i sve buduće inicijative koje se odnose na problem energetske efikasnosti i smanjenja toplotnih potreba u Kantonu Sarajevo. Nakon uvodnih izlaganja brojni stručnjaci, privrednici, predstavnici banaka i nevladinih organizacija diskutirali su o problemu energetske efikasnosti u Kantonu Sarajevo i na taj način doprinijeli kvalitetnijim zaključcima Okruglog stola.

Z A K LJ U Č C I

NE DAVATI SUBVENCIJE ZA POTROŠNJU ENERGIJE, NEGO PODSTICATI RACIONALIZACIJU POTROŠNJE ENERGIJE

Svijetske cijene energenata su zahvaljujući ekološkim uslovima i okolinskim zahtjevima u stalnom porastu. Ovo se odražava i na cijene energenata u Bosni i Hercegovini, što bi moglo da uspori razvoj i dovede do pada životnog standarda građana. Stoga ova činjenica zahtijeva organizovani odgovor društva. Saglasno svjetskoj praksi, pokazuje se da je najbolje rješenje – vršiti ulaganja u racionalizaciju potrošnje energije. Istraživanja su pokazala da su mjesta najveće energijske intezivnosti u Bosni i Hercegovini grijanje poslovnog i stambenog prostora.

ULAGANJA U EFIKASNOST POTROŠNJE ENERGIJE DAJU ČETIRI GRUPE POZITIVNIH EFEKATA

Ulaganjima u povećanje efikasnosti korištenja energije postižu se četverostruki efekti: povećava se efikasnost predviđanja i doprinosi povaćanju životnog standarda, smanjuju se uticaji na okolinu, smanjuje se zavisnost od uvoza i smanjuje se negativni platni bilans BiH i podstiče se zapošljavanje na poslovima energetske sanacije (proizvodnja materijala i uređaja, projektovanje, građevinski radovi).

POSTIZANJE DRUŠTVENE SPREMNOSTI I ORGANIZOVANOSTI JE KLJUČNA STVAR

Ulaganja u povećanje energijske efikasnosti su složeni projekti. Uključuje: studijski rad (dokazivanje društvene spremnosti, tržišne ponude, ekološkog benefita, ekonomske održivosti i tehničke izvodivosti), organizaciju izvođenja projekata, iznalaženje povoljnih modela finansiranja, zajednički nastup većeg broja privrednih subjekata. Načelno je najpovoljniji

model finansiranja iz tri grupe izvora: međunarodna pomoć iz brojnih projekata vezanih za suzbijanje klimatskih promjena, ulaganja Kantona Sarajevo (adekvatno usmjeravanje postojećih budžetskih stavki, kao i namjenska sredstva data građanima putem poslovnih banaka) i krediti dati vlasnicima stambenog prostora (pri čemu rata otplate treba da je niža od postignutih ušteda).

POTREBNO JE USPOSTAVITI KOORDINACIJU SVIH ZAINTERESIRANIH

Učesnici Okruglog stola smatraju da je u Kantonu Sarajevo moguće ostvariti koordinaciju između vlasti, privrede i građana kako bi se realizovao Projekt energijske sanacije u Sarajevu, gdje bi smanjivanje toplotnih gubitaka u zgradama bio jedan od prioritetnih zadataka. Stoga je potrebno uspostaviti sistem aktivnosti čiji sudionici bi bili: organi vlasti, privreda, banke, stručne institucije i građani. U tom cilju će Vlada Kantona i Upravni odbor Privredne komore Kantona Sarajevo razmotriti ove zaključke na svojim sjednicama, zauzeti stavove, pozvati zainteresirane i uspostaviti Sistem aktivnosti na realizaciji Projekta. Posebno se treba uključiti u međunarodne programe energetske efikasnosti, iza kojih stoje fondovi i podsticajna sredstva. Potencijale za ulaganja i efekte obraditi kroz Studiju energetike Sarajeva u okviru pripreme Prostornog plana Kantona Sarajevo.

U POSTOJEĆE AKTIVNOSTI I PRAKSU KANTONA

UKLJUČITI KOMPONENTU ENERGIJSKE EFIKASNOSTI

Komponentu energijske efikasnosti uključiti u sve razvojne dokumente Kantona (prostorni plan, regulacioni planovi) i insistirati na adekvatnoj primjeni ovih planova i programa Kantona (upravljanje komunalnim organizacijama iz oblasti energetike, održavanje zgrada, rekonstrukcija fasada, programi privrednog razvoja, programi i podrška zapošljavanju, korištenje kantonalnog eko-fonda i dr.).

DJELOVATI PREMA VIJEĆU MINISTARA U CILJU UKLJUČIVANJA U SISTEME MEđUNARODNE PODRŠKE

Ostvariti kontakt sa Federalnim ministarstvom okoline i Minstarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u cilju: insistiranja da BiH ratificira Protokol iz Kjota uz Konvenciju o klimatskim promjenama (kojoj je BiH pristupila 2000. godine) , kako bi se podstakli strani investitiori iz razvijenih zemalja da ulažu u povećanje energetske efikasnosti BiH, ostvarenja mehanizama za konkurisanje za nepovratna sredstva od GEF-a (Global Enviromental Facility), čija je BiH članica još od 2002. godine.

STALNO RADITI I POBOLJŠAVATI STANJE; PRATITI EFEKTE

Potrebno je uspostavititi prateće aktivnosti u promovisanju energijske efikasnosti i smanjivanju toplotnih gubitaka u zgradama, kao i organizovati monitoring učinjenog (praćenju rezultata takve aktivnosti – efekti vs. troškovi). Raditi na povećanju svijesti različitih subjekata o njihovoj ulozi u racionalnom korištenju energije putem tribina, seminara, učešćem u medijima, izradom i distribucijom promotivnog materijala (plakata, brošurai sl.). Ciljne grupe mogu biti lokalne vlasti, predstavnici biznisa, NVO i dr. Edukacija može pokriti različite teme, od osnovnog koncepta sanacije gubitaka i upravljanja energijom, pa do dugoročnog energetskog planiranja i razvoja biznisa i industrije na bazi racionalizacije potrošnje energije.

Lejla Zečević - Selmanović

Glasnik

6

predstavljamo vam

Olimpijska ljepotica Bjelašnica zadnjih godina prerasla je u veliko gradilište. Kako se razvoj turizma našao na listi prioriteta Vlade Kantona Sarajevo, tako su nastali projekti aktualnog urbanističkog i biznis plana Bjelašnice. Hotel Maršal, za mnoge simbol ove planine, smatra se s pravom glavnim “krivcem” što se prirodne ljepote Igmana i Bjelašnice ponovno stavljaju u funkciju razvoja perspektivne privredne grane turizma. Prošle godine završen je ekološki projekat dovođenja gasa na Igman i Bjelašnicu, kako bi se integralno zaštitilo područje olimpijskih planina i time trajno sačuvao okoliš, prirodni resursi i voda. Hotel “Maršal” je pod starim imenom hotel “Famos” otvoren u predvečerje XIV Zimskih Olimpijskih Igara u Sarajevu, 14. februara 1984. godine. Nalazi se u Babinom Dolu na Bjelašnici, udaljen od Sarajeva svega 23 km, na nadmorskoj visini 1273 m. Bjelašnica je u prosjeku 200 dana u godini pod snijegom, sa prosječnom visinom snježnog pokrivača od 135 cm. “Vremenski uslovi ove zime bili su idealni za skijanje, koje je sastavni dio naše ponude, tako da smo ove sezone ostvarili dobre poslovne rezultate, iako još uvijek nismo postigli predratni nivo sa smjenama gostiju”, ocjenjuje Zahid Bešović, diplomirani turizmolog i direktor hotela Maršal. Topovi za snijeg obezbijedili bi skijanje do juna mjeseca, što rijetko koja planina danas može ponuditi. Igman je po čistom ozonu rangiran kao druga planina u u svijetu. Visok procent čistog ozona i idealna nadmorska visina pružaju izuzetne uslove za pripreme sportista.

“Treba iskoristiti iskustva pametnih ljudi i otvoriti zdravstveno-rekreativni centar na Igmanu i ove prirodne ljepote prije svega sačuvati, ali i staviti u fiunkciju građana”, ističe Bešović. Kako se planira, uskoro će na Bjelašnici započeti izgradnja sportske hale, terena za male sportove, klizališta, teniskog i golf terena i sl. “Loša putna infrastruktura je velika kočnica daljeg razvoja turizma. Najvažnije je obezbijediti vertikalnu povezanost i izgraditi novu žičaru koja bi radila tokom cijele godine i povezala Bjelašnicu sa Igmanom i šire”, kazao je Bešović. Menadžment hotela očekuje zdravu konkurenciju i nada se da će na tržištu sa kolegama nastupati zajedno, a nikako pojedinačno. Novoizgrađeni privatni apartmani, kako ističe Bešović, nisu trenutno u funkciji turizma, ali su vlasnici izrazili interes da ih iznajmljuju. U planu je i osnivanje turističke agencije na Bjelašnici, koja bi objedinila ponudu svih ugostiteljskih objekata. Iako država dosta toga čini kako bi pospješila razvoj turizma, Bešović smatra da bi se moglo učiniti

Bogat sadržaj za ljetnu sezonu

Hotel Maršal raspolaže sa 70 soba opremljenih po najvišim svjetskim standardima, TWC, mini bar, SAT – TV. Maksimalni smještajni kapacitet je 239 ležajeva.

Od sadržaja koje hotel nudi treba izdvojiti atraktivan restoran, fast food, kamin salu, vanjsku baštu na sunčanoj strani, trim kabinet, salu za stoni tenis, bilijar, ski garderobu, disco klub, vlastiti parking sa video nadzorom, TV salu i salu za konferencije. Hotel je otvoren tokom cijele godine i pored zimskog turizma u ljetnom periodu nudi organiziranja seminara, savjetovanja, simpozija kao i vidove efikasnog zdravstvenog turizma.

Hotel Maršal -Odlična zimska

sezona

Zahid Bešović, direktor hotela Maršal i menadžer godine u oblasti turizma u BiH

Nekadašnji Famos - današnji Maršal

Menadžment hotela očekujezdravu konkurenciju sa kojom će zajedno nastupiti na tržištu

Glasnik

7

mnogo više. “Država mora pronaći način da stimuliše razvoj turizma i smanji izdvajanja privrede. Ugostiteljstvo je opterećeno sa direktnim porezima i doprinosima, a tu je i porez na potrošnju alkoholnih pića. Hoteli se svrstavaju u industrijske potrošače i sve režije plaćaju po cijenama koje su mnogo veće za tu kategoriju potrošača”, kazao je Bešović. Kako dalje ističe, osim turističkih zajednica koje na najbolji način vrše promidžbu turizma, domaće turističe agencije se ne bave receptivom gostiju. Ne postoje čak niti programi za boravak turista od jedan ili više dana. “Problem hotelijerstva u BiH je standardizacija. Samo Ministarstvo privrede koje vrši kategorizaciju objekata trebalo bi vršiti kategorizaciju usluga, odnosno kvalifikacionu i stručnu osposobljenost zaposlenika. Edukacija kadrova u tom pravcu je veoma važna”, smatra Bešović Hotel Maršal u tom pravcu ostvaruje izuzetno

dobru saradnju sa Srednjom Turističko-ugostiteljskom školom. Maršal je dobitnik i niza priznanja, prošle godine osvojio je najviše kolektivno priznanje Općine Trnovo, a direktor Zahid Bešović proglašen je menadžerom godine u oblasti turizma u Bosni i Hercegovini.

Elvira Baždar

U cilju obezbjeđenja učešća javnosti u donošenju kvalitetnog Prostornog plana Kantona Sarajevo za period od 2003. godine do 2023. godine obavljene su javne rasprave o dokumentima prostornog uređenja Kantona. Nosilac izrade Prostornog plana i organizator javne rasprave je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. U materijalu je predstavljeno postojeće stanje i problemi u prostoru i uređenju prostora, ciljevi prostornog razvoja i planska opredjeljenja, odnosno analiza, ocjena i osnovni koncept prostornog razvoja, kao i ranjivost prostora u Kantonu Sarajevo, temeljeni na zakonskim odredbama, relevantnim dokumentima institucija BiH i Kantona Sarajevo, Ujedinjenih nacija, Vijeća Evrope, Evropske unije, itd. Sa aspekta ujednačenog razvoja Kantona posebna pažnja poklonjena je Demografskom razvoju, Održivom prostornom razvoju i Održivom ekonomskom razvoju. Demografski razvoj posmatran je u uravnoteženom poboljšanju življenja i konsolidaciji demografskog balansa ruralnog područja, kao i podržavanje razvoja humanog karaktera življenja, kulturne i pravne sigurnosti. Uravnotežen i održiv prostorni razvoj baziran je na pravilnim planskim usmjerenjima, regulisanjem građenja, adekvatnim korištenjem zemljišta u

cijelom Kantonu i obezbijeđenjem planskih uslova za policentričan sistem razvoja Kantona Sarajevo, što se može postići rekonstrukcijom i unapređenjem transportne, energetske, vodoprivredne i telekomunikacione infrastrukture. U suštini neophodno je racionalno organizirati, koristiti i zaštititi prostor Kantona, koji je znatno smanjen u odnosu na predratni period. Održivi ekonomski razvoj moguće je postići ukoliko se budu uvažavale specifičnosti Kantona uz obezbjeđenje pravilnog rasta i promjenu strukture proizvodnje i potrošnje, koji bi bili razvojno prihvatljivi, a da ne umanjuju kvalitet i upotrebljivost prirodnih resursa. Realizacijom postavljenih zadataka unaprijedio bi se kvalitet življenja, bez pretjeranog opterećenja prostora i uz prihvatljivo iskorištavanje prirodnih resursa. Na odvojenim sjednicama posebno je raspravljano o sljedećim oblastima: „Saobraćaj i veze”, „Energetika”, “Okoliš i komunalni objekti”, “Privreda”, “Poljoprivreda i šumarstvo”, “Društvena infrastruktura”, “Kulturno-historijsko naslijeđe”, “Vodovod i kanalizacija” i “Stanovanje i stambena izgradnja”. Uvodna objašnjenja po pojedinim segmentima dali su stručnjaci Zavoda. Na svim sastancima, pored drugih institucija, aktivno su učestvovali i predstavnici Privredne komore Kantona Sarajevo dajući sugestije i primjedbe na dostavljeni materijal, koji će poslužiti za izradu konačne verzije Prostornog plana. Sugestije i prijedloge razmotrit će stručnjaci Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, kako bi utvrdili njihovu opravdanost i mogućnost ugrađivanja u konačnu verziju uređenja prostora u Kantonu.

Sulejman Selimović

Aktivno učešće Komore u donošenju

Prostornog plana

Glasnik

8

EDUKACIJA

Realizirali smo...«Komunikacija i komunikacijske vještine» 11-12. april (2 seminara)Predavač je Šemsudin Zaimović, certifikovani praktičar i predavač iz oblasti Neuro Lingvističkog Programiranja. Polaznici su bili iz USAID, LAMP-a, Mega Markt, Hotela Grand Sarajevo, LOK micro, UNDP BiH Gendar program, Energoinvesta i drugih organizacija.Drugi seminar na ovu temu realizovan je za menadžment firme «Bosanka» Blažuj.

«CARDS program EU i revitalizacija industrijskog sektora u BiH» 14. aprilPredavač je bio dipl. ing. Ibro Čengić, specijalista organizacije i menadžmenta. Obrađene su teme iz opusa CARDS projekta, date informacije o iniciranju novih projekata i programa EU i informacije o podršci industrijskom sektoru u BiH u prilagođavanju uvođenja ekoloških standarda.

«Slobodne zone i privredni razvoj» 26-27. aprilPredavači su bili Doc. Dr Mersida Sućeska, Dragiša Mekić i Erduan Česir Heni. Seminar je organiziran za osnivače i korisnike slobodnih zona u cilju edukacije o boljim uslovima privređivanja u slobodnim zonama u BiH, kako bi se prevazišle dosadašnje teškoće u radu i profilirala slobodna zona koja će biti nosilac privrednog razvoja BiH po uzoru na slobodne zone u svijetu.

Faruk Podrug

POZIV ČLANICAMA I DRUGIM PRIVREDNIM ORGANIZACIJAMA DA SUDJELUJU U KREIRANJU

POLITIKE UPISA UČENIKA U PRVI RAZRED SREDNJIH ŠKOLA NA PODRUČJU KS U

ŠKOLSKOJ 2006/2007. GODINI

Kao i svake godine, Komora, u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i nauke KS anketira jedan broj privrednih organizacija kako bi se putem sugestija i primjedbi na nacrt Plana upisa mogle direktno uključiti u kreiranje politike upisa učenika.

Sva preduzeća koja žele da dostave svoje primjedbe i prijedloge na nacrt Plana upisa mogu se obratiti Centru za edukaciju kadrova (tel. 250-117, 250-116) kako bismo im mogli poslati materijal (kojeg smo dobili od navedenog ministarstva KS), na osnovu kojeg mogu da nam dostave svoje primjedbe i prijedloge na nacrt Plana upisa učenika u prvi razred srednjih škola na području KS u školskoj 2006/2007. godini.

Pohađajte seminareu maju i junu

Informacije na telefone Centra za edukaciju kadrova: 250-117, 250-116, 250-107 ili www.pksa.com.ba/Aktuelni seminari

Kurs «REFA osnovni kurs» (dva dvodnevna seminara) APG – oblikovanje radnih sistema i procesa 8-10. maj i PDM – menadžment procesnih podataka 22-24. maj

Predavači: REFA treneri iz BiH

Kurs «WIFI kurs» u saradnji sa PK Austrije (3 trodnevna seminara)

Seminar «Poslovno komuniciranje» 15-17. maj

Seminar «Strateško planiranje i organizacija» 12-14. juni

Seminar «Sredstva za pomoć EU zeljama zapadnog Balkana i BIH» 26-28. juni

Predavači: istaknuti privrednici iz Austrije

Seminar «Kako riješiti krizu upravljanja» (okvirni termin 18. maj)

Na seminaru će učestvovati i dr Isak Adižes, osnivač Adizes instituta iz Santa Barbare (USA) putem video linka

Dva dvodnevna seminara «Priprema postojećih preduzeća za dobijanje okolinske dozvole» 18-19. maj i 22-23. maj. Predavači: grupa istaknutih stručnjaka iz oblasti okoline.

Seminar «Gdje ste u životnom ciklusu preduzeća (Adižes seminar) 25-26. maj

Seminar «Razvoj menadžerske karijere i zadovoljstva radnika» 29. maj

Predavač: dr. sci. Vidoje Vujić, izvanredni profesor na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment (Opatija)

Seminar «Kako napraviti uspješnu prezentaciju» 30. maj

Predavači: Rusmira Mandić, dipl. ing. el direktorica Centra za informatiku) i Pamela Begović, dipl. ing. el.

Besplatno predavanje: «Savremene tendencije u evropskom poslovnom upravljanju» 5. maj 10-12 sati. Obezbijeđen prevod.

Predavač: prof. Enrico Guzzetti (Italija)

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•

Glasnik

PRILOG

PRIVREDNA KRETANJA U KANTONU SARAJEVO januar – decembar 2005. godine

R.br. E L E M E N T IKANTON

SA F BiH Uč. K/F

01 Indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje 2005. / 2004. 99,0 106,1 -

02

Šumarstvo: - proizvodnja šums. sortimenata I - XII 2005. u 000 m³ 138 2.066 6,7 indeks I - XII 2005. / I - XII 2004 96,5 91,7 - - prodaja šums. sortimenata I - XII 2005. u 000 m³ 138 2.026 6,8 indeks I - XII 2005. / I - XII 2004 97,9 91,6 -

03Trgovina na malo / pretežna dj./ prodato I – XII 2005. u 000 KM 941.477 27,3 indeks I - XII 2005. / I - XII 2004 130,4 140,5 -

04 Građevinarstvo -indeks fizičkog obima građ. radova Ø I-XII 2005./ I-XII 2004 109,3 116,5 -

05

Saobraćaj – Cestovni - prevoz roba I - XII 2005. u 000 tona 138 1.890 7,3 indeks I – XII 2005. / I - XII 2004. 181,6 91,7 - Gr.-prigrad. saobr.– prev. putnici I - XII 2005. u 000 177.577 204.484 86,8 indeks I - XII 2005. / I - XII 2004. 99,0 98,3 -

06Ugostiteljstvo promet I – XII 2005. u 000 KM 41.550 - - index I - XII 2005. / I - XII 2004. 106,3Turizam prihod ukupno I – XII 2005. u 000 KM 23.466 - - indeks I –XII 2005. / I – XII 2004. 105,5 - -

07 ukupan broj turista I – XII 2005. 116.273 273.912 42,4 indeks I – XII 2005. / I - XII 2004. 110,1 106,0 - odnos – domaći / strani u % 30/70 42/58 - ukupan broj noćenja I - XII 2005. 245.111 596.685 41,1 indeks I – XII 2005. / I – XII 2004. 111,3 106,1 - odnos – domaći / strani u % 27/73 41/59 -

08*

Spoljnotrgovinska razmjena – ukupno I –XII 2005. u 000 KM 3.451,3 10.403,3 33,2 indeks I - XII 2005. / I –XII 2004. 120,7 122,5 -Izvoz I –XII 2005. u 000 KM 546,4 2.624,6 20,8 indeks I – XII 2005. / I – XII 2004. 105,2 123,7 -Uvoz I – XII 2005. u 000 KM 2.904,9 7.778,7 37,3 indeks I – XII 2005 / I – XII 2004. 124,1 122,1 -Deficit I – XII 2005. u 000 KM 2.358,5 5.154,1 45,7 indeks I – XII 2005 / I - XII 2004. 129,4 121,4 -Pokrivenost uvoza izvozom I - XII 2005. u % 18,8 33,7 -

09

Zaposleni radnici ukupno – na kraju XII 2005. 93.833 386.592 24,3 indeks XII 2005. / Ø 2004. 103,2 99,6 -Nezaposleni radnici ukupno – na kraju XII 2005. 67.537 347.478 16,6 indeks XII 2005. / Ø 2004. 106,0 110,0 -Stopa nezaposlenosti na kraju XII 2005. u % 41,8 47,3 -

10 Neto plaće XII 2005. u KM 748,17 582,07 indeks XII 2005. / Ø 2004. 114,4 109,1 -

11Indeksi cijena na malo I – XII 2005. / I - XII 2004. 103,9 102,8 -Od toga: - prehrambeni proizvodi – ukupno 102,5 101,0 - - industrijski proizvodi - ukupno 102,9 101,7 - - usluge 107,2 106,8 -

12 Indeksi troškova života I – XII 2005. / I – XII 2004. 103,6 102,7 -Od toga: - robe - ukupno 103,1 102,1 - - usluge - ukupno 105,4 105,2 -

13 Potrošačka korpa u decembru 2005. u KM 464,00 460,75

Izvor: F. Zav. za statistiku *Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH

Glasnik

- u K

M

Pri

vred

a K

anto

na

Sara

jevo

Pri

vred

a F

BiH

Naz

iv fi

nans

ijski

h po

kaza

telja

2005

. god

ina

2005

. god

ina

Inde

ks r

asta

05

/04

u K

SAUče

šće

u %

(K

SA /

FBiH

)U

kupa

n br

oj P

RA

VN

IH L

ICA

5.14

819

.171

-26

,8

Uku

pan

prih

od10

.477

.790

.307

27.5

35.6

11.1

9211

838

,0U

kupn

i ras

hodi

10.3

06.9

75.1

8927

.704

.390

.737

118

37,2

Net

o do

bit

za p

erio

d po

slov

ne g

.45

0.40

5.35

684

3.80

2.44

311

153

,3G

ubit

ak z

a pe

riod

pos

lovn

e go

dine

326.

945.

643

1.10

4.73

6.43

711

129

,6St

rukt

ura

ukup

nog

prih

oda

10.

477.

790.

307

2

7.53

5.61

1.19

2Pr

ihod

i od

prod

aje

9.77

9612

.345

25.9

90.8

84.6

8111

937

,6Pr

ihod

i od

pove

zani

h pr

avni

h lic

a6.

743.

064

22.5

89.4

0210

629

,8Pr

ih. o

d ul

agan

ja u

dru

ga p

r. lic

a3.

165.

324

12.0

10.4

2425

126

,3Pr

ihod

i od

osta

lih u

laga

nja

16.5

55.5

6921

.569

.344

368

76,7

Prih

odi o

d ot

uđen

ja u

laga

nja

30.3

83.7

8850

.886

.874

764

59,7

Prih

odi o

d fin

ansir

anja

106.

210.

959

193.

126.

984

8854

,9O

stal

i prih

odi

530.

419.

511

1.21

7.69

4.08

010

443

,5Va

nred

ni p

rihod

i4.

699.

747

26.8

49.4

0351

17,5

Stru

ktur

a uk

upni

h ra

shod

a

1

0.30

6.97

5.18

9

27.

704.

390.

737

Troš

kovi

pro

daje

8.10

9.65

1.25

922

.456

.078

.597

119

36,1

Usk

lađi

vanj

e vr

ijedn

osti

zalih

a84

.925

.565

370.

976.

946

123

22,8

Troš

kovi

dist

ribuc

ije78

5.64

2.76

71.

688.

214.

021

138

46,5

Troš

kovi

adm

inist

raci

je79

5.70

6.15

31.

782.

316.

378

109

44,6

Rash

odi o

d ot

uđen

ja u

laga

nja

16.0

65.9

2929

.254

.273

632

54,9

Rash

odi o

d ot

pisiv

anja

ula

ganj

a20

.662

.009

32.9

87.0

2329

262

,6Ra

shod

i od

finan

siran

ja13

4.91

0.90

632

7.68

0.59

311

241

,2O

stal

i ras

hodi

353.

227.

905

990.

768.

757

8635

,5Va

nred

ni r

asho

di6.

182.

696

26.1

14.1

4953

23,6

Gub

itak

za

peri

od p

oslo

vne

g.32

6.94

5.64

31.

104.

736.

437

111

29,5

Aku

mul

iran

i gub

itak

1.00

2.55

1.93

12.

600.

452.

507

105

38,5

Gub

itak

izna

d vi

sine

kap

ital

a16

3.88

9.84

537

3.42

3.40

813

543

,8

Net

o pl

aće,

nak

nade

plaća

iz d

obit

i65

1.30

8.28

81.

583.

420.

052

109

41,1

Pro

sj. b

roj z

apos

leni

h na

baz

i ost

vare

nih

sati

rad

a80

.773

260.

628

104

30,0

Pro

sječ

na n

eto

plać

a po

zap

osle

nom

rad

niku

672

506

104

132,

8Po

rezi

i do

prin

. iz

plać

a i n

a pl

aće

po z

apos

leno

m r

adni

ku34

9

Upi

sani

a n

eupl

aćen

i kap

ital

7.42

1.69

445

.398

.887

174

16,3

Stal

na s

reds

tva

15.0

71.5

62.7

5030

.016

.184

.380

104

50,2

Nem

ater

ijaln

a sr

edst

va28

7.33

1.44

257

4.96

7.20

811

549

,9M

ater

ijaln

a sr

edst

va13

.205

.735

.543

27.0

71.8

62.3

0610

248

,9Fi

nans

ijska

sre

dstv

a1.

578.

495.

735

2.36

9.35

4.86

612

766

,6

OSN

OV

NI F

INA

NSI

JSK

I PO

KA

ZA

TEL

JI P

OSL

OV

AN

JA

PR

IVR

EDE

KA

NT

ON

A S

AR

AJE

VO

I FE

DER

AC

IJE

BIH

U 2

005.

GO

DIN

I

Glasnik

Tekuća

sre

dstv

a4.

866.

418.

866

11.9

84.2

71.2

2511

940

,6G

ubita

k iz

nad

visin

e ka

pita

la16

3.88

9.84

537

3.42

3.40

813

543

,8

Uku

pna

sred

stva

(ak

tiva

)20

.109

.293

.155

42.4

19.2

77.9

0010

747

,4Ka

pita

l13

.351

.696

.615

26.3

98.2

47.8

5510

150

,5U

pisa

ni i

dion

ički

kap

ital

12.6

80.3

45.0

0624

.557

.316

.452

9951

,6Re

valo

rizac

ione

i dr

uge

reze

rve

338.

899.

676

1.49

4.58

2.88

812

922

,7A

kum

ulira

na d

obit

1.33

5.74

2.60

22.

953.

026.

404

124

45,2

Aku

mul

irani

gub

itak

1.00

2.55

1.93

12.

600.

452.

507

105

38,5

Dug

oroč

ne o

bave

ze2.

887.

660.

483

5.45

7.15

9.71

013

552

,9Te

kuće

oba

veze

3.86

9.93

6.05

710

.563

.870

.335

116

36,6

Uku

pna

pasi

va20

.109

.293

.155

42.4

19.2

77.9

0010

847

,4O

SNO

VN

I IN

DIK

AT

OR

I U

SPJE

ŠNO

STI P

OSL

OV

AN

JAI

PO

KA

ZAT

ELJI

EKO

NO

MIČ

NO

STI

Odn

os u

kupn

ih p

rihod

a pr

ema

ukup

nim

ras

hodi

ma

%10

1,7

99,4

100

-O

dnos

prih

. od

finan

s. p

rem

a ra

sh. f

inan

. %78

,758

,978

-U

kupn

o os

tvar

eni g

ubita

k za

per

. po

radn

. (u

KM

)4.

047,

74.

238,

710

6-

II

PO

KA

ZAT

ELJI

REN

TAB

ILN

OST

IO

dnos

net

o do

biti

i sta

lnih

sre

dst.

%3,

02,

810

6-

Odn

os d

obiti

i ka

pita

la (%

)3,

43,

211

0-

III

PO

KA

ZAT

ELJI

FIN

AN

SIJS

KE

STA

BIL

NO

STI I

LIK

VID

NO

STI

Uče

šće

stal

nih

sred

stav

a u

poslo

vnim

sre

dstv

ima

(%)

74,9

70,8

97-

Odn

os k

apita

la p

rem

a ne

mat

. i m

ater

ijaln

im s

reds

t. (%

)99

,095

,599

-Po

kaza

telji

fina

nsijs

ke s

igur

nost

i uče

šća

kapi

tala

u u

kupn

im s

r. (%

)66

,462

,294

-O

dnos

kap

itala

i du

gor.

rez.

i ra

z. p

rem

. zal

. (%

)85

,881

,697

-IV

P

OK

AZ

ATEL

JI LI

KV

IDN

OST

IO

dnos

izm

eđu

goto

v. p

rem

a te

kuć.

oba

v. (%

)23

,315

,594

,1-

Odn

os p

otra

živa

nja

i ula

ganj

a pr

ema

ukup

nim

oba

veza

ma

u (%

)40

,742

,110

2-

V

DR

UG

I PO

KA

ZA

TEL

JIO

prem

a po

rad

niku

(u K

M)

27.5

6419

.469

105

-A

kum

ulira

na d

obit

po r

adni

ku (u

KM

)16

.537

11.3

3011

9-

- sta

nje

31.1

2.20

05. g

odin

e u

mili

onim

a K

MEL

EMEN

TIIz

nos

Str.

u %

Izno

sSt

r. u

% 0

5/04

AK

TIVA

18.6

40,5

100,

020

.109

,310

0,0

107,

9U

pisa

ni a

neu

plać

eni

kapi

tal

4,2

-7,

4-

174,

4St

alna

sre

dstv

a14

.433

,977

,415

.071

,674

,910

4,4

- n

emat

erija

lna

sred

stva

249,

5-

287,

3-

115,

1

- mat

erija

lna

sred

stva

12.9

43,6

-13

.205

,7-

102,

0

- fi n

ansi

jska

sre

dstv

a1.

240,

8-

1578

,5-

127,

2Te

kuća

sre

dstv

a4.

081,

421

,94.

866,

424

,211

9,2

Gub

itak

izna

d vi

sine

ka

pita

la12

0,9

0,7

163,

90,

913

5,5

PASI

VA18

.640

,510

0,0

20.1

09,3

100,

010

7,9

Kap

ital

13.1

60,1

70,6

13.3

51,7

66,4

101,

5O

bave

ze5.

480,

429

,46.

757,

633

,612

3,3

- d

ugor

očne

oba

veze

2.14

3,1

-2.

887,

7-

134,

7

-

tekuće

oba

veze

3.33

7,3

-3.

869,

9-

116,

0

Glasnik

- u m

ilion

ima

KM

Rb

ELEM

ENT

I

Uku

pno

priv

reda

K

anto

n

Od

toga

za

djel

atno

sti *

:U

kupn

odj

elat

nost

i od

A do

I O

stal

oA

CD

EF

GH

I

B

roj p

ravn

ih li

ca5.

148

368

754

1241

42.

222

146

311

3.90

31.

245

1U

kupa

n pr

ihod

10.4

77,8

47,7

13,6

1.51

2,2

831,

655

9,5

4.86

4,6

60,6

1227

,59.

117,

31.

279,

52

Uku

p. r

asho

d10

.306

,947

,913

,61.

459,

889

4,6

555,

64.

808,

962

,411

07,3

9.01

7,7

1.35

6,8

3N

eto

dobi

t 45

0,4

0,2

1,0

85,4

0,4

13,6

102,

81,

218

6,9

391,

558

,94

Gub

itak

u pe

r.29

4,2

0,5

1,1

40,9

63,4

12,6

57,8

3,3

87,1

266,

727

,55

Aku

m. g

ubita

k1.

002,

50,

51,

110

8,9

444,

437

,013

7,1

10,1

149,

788

8,8

113,

76

Gub

. na

sups

t. 16

3,9

0,5

0,2

42,9

-8,

253

,93,

66,

411

5,7

48,2

7N

eto

pl. i

nak

n.

plać

a iz

dob

iti65

1,3

7,2

0,6

94,9

80,2

38,1

113,

18,

414

7,9

490,

416

0,9

8Pr

. br.

zapo

sl. p

o sa

tima

rada

80.7

731.

038

126

13.5

797.

786

7.76

217

.910

1.57

312

.217

61.9

9117

.782

9Pr

. net

o pl

aća

po

zap.

u K

M67

257

939

958

285

840

952

644

610

0965

971

4U

kup.

sred

stva

20.1

09,3

505,

440

,82.

404,

25.

148,

560

7,3

2.96

8,1

348,

13.

573,

615

.596

,04.

513,

110

Stal

na s

reds

tva

15.0

71,6

490,

832

,31.

547,

14.

395,

926

8,1

1.30

3,7

301,

42.

934,

311

.273

,63.

798,

011

- n

emat

.sr.

287,

3-

0,1

31,7

19,1

1,6

30,4

8,1

173,

126

4,1

20,0

12 -

mat

er. s

r.13

.205

,749

0,4

31,8

1.33

1,3

4.22

8,6

208,

11.

104,

228

6,7

2.57

4,6

10.2

55,7

2.95

0,0

13 -

fina

n. s

r.1.

578,

50,

40,

418

4,1

148,

258

,416

9,1

6,5

186,

575

3,6

824,

914

Tekuća

sre

d.4.

866,

414

,18,

380

7,5

752,

633

1,0

1.61

0,1

43,2

632,

94.

199,

766

6,7

15G

ubit.

na

sups

t.16

3,9

0,5

0,2

42,9

-8,

253

,93,

56,

311

5,7

48,2

16os

talo

7,4

--

6,7

--

0,4

--

7,1

0,3

Uk.

kap

. i o

bav

20.1

09,3

505,

440

,82.

404,

25.

148,

560

7,3

2.96

8,1

348,

13.

573,

615

.596

,04.

513,

117

Kapi

tal

13.3

51,7

489,

36,

81.

499,

54.

179,

328

9,6

965,

322

3,4

2.80

7,5

10.4

54,4

2.89

1,0

18U

pis.

i dio

n. r

ez.

12.6

80,3

488,

25,

21.

196,

44.

620,

922

4,8

623,

722

0,7

2.48

3,3

9.86

3,2

2.81

7,1

19Re

val.i

dr.

rez.

338,

90,

10,

410

9,6

2,0

32,7

51,4

4,8

84,2

306,

853

,720

Aku

m. d

obit

1.33

5,7

1,6

2,3

302,

60,

869

,242

7,3

8,0

389,

81.

201,

61.

341,

022

Aku

m. g

ubita

k1.

002,

50,

51,

110

8,9

444,

437

,013

7,9

10,1

149,

789

8,8

112,

923

Dug

oroč

ne o

b.2.

887,

64,

210

,329

6,2

464,

855

,153

1,9

73,5

402,

31.

838,

41.

049,

220

Tekuće

ob.

3.86

9,9

11,9

23,7

608,

550

4,3

262,

51.

470,

851

,236

3,8

3.29

6,7

573,

2*

djel

atno

sti p

o SK

D:

A -

Poljo

priv

reda

, Lov

i Šu

mar

stvo

F

-G

rađe

vina

rstv

oC

-Ru

dars

tvo

G -

Trgo

vina

na

vel.

i mal

o, p

opra

v. m

otor

n. v

oz i

mot

ocik

l. i p

redm

. za

ličnu

upo

treb

u i d

omać

.D

-Pr

erađ

ivač

ka in

dust

rija

H -

Ugo

stite

ljstv

oE

-Sn

abdi

jeva

nje

el. e

nerg

, gas

om i

vodo

m I

- S

aobr

aćaj

, Skl

adišt

enje

i Ve

ze

OST

VA

REN

I OSN

OV

NI F

INA

NSI

JSK

I REZ

ULT

AT

I PO

SLO

VA

NJA

PR

IVR

EDE

U K

AN

TO

NU S

AR

AJE

VO

PER

IOD JA

NU

AR -

DEC

EMB

AR 2

005.

G.

Glasnik

13

AKTUELNOSTI

Seriozno pripremane ustavne promjene neće bitnije utjecati na ekonomsku situaciju u BiH, istakao je prof. Dr. Muris Čičić uvodničar na tribini Društva ekonomista Sarajevo, koja je održana sredinom aprila u Privrednoj komori Kantona Sarajevo. Niti ostali članovi Društva, ekonomski stručnjaci, uvaženi profesori i privrednici kao što su dr. Enver Backović, dr. Boris Tihi, prof. Anto Domazet, Amir Hadžiomerović, Kemal Grebo, mr. Husein Ahmović i Edin Arslanagić nisu izrazili uvjerenje da će najavljivane izmjene doprinijeti ekonomskom razvoju države. Neki od razloga zašto ne možemo brže i efikasnije rasti su upravo nekompetentni političari, nepostojanje nacionalne strategije razvoja i konstitutivna ograničenja. Domaći političari nisu svjesni svoje odgovornosti, a jedan veliki broj njih nema osnovnih znanja niti želi da zna kako pokrenuti i doprinijeti ekonomskom, a time i ukupnom društvenom razvoju. Stoga Društvo predlaže ekonomistima da pred najavljene izbore jasno definišu ciljeve koje buduće političke strukture moraju prihvatiti, ukoliko žele podršku birača. Ekonomija je postigla koliko je mogla postići u političkim, konstitutivnim i globalnim okolnostima i trenutnu ekonomsku sliku skup je opisao kao ne tako dobru, ali i ne tako lošu. Medijska nezainteresiranost i marginaliziranje pozitivnih privrednih kretanja stvorila je u javnosti, naročito među mladima, penzionerima, socijalno ugroženim dijelovima populacije, dominantno negativnu sliku o ekonomskoj situaciji.

Pitanja, postavljena na tribini, bila su da li je “slom” ekonomije eminentan i na pomolu, da li su socijalni buntovi neminovni, da li je ekonomija BiH na rubu kolapsa, da li se grade samo benzinske pumpe, restorani i kafići? U optimističnoj verziji jasno je da je inflacija i dalje niska (currency board), prva iskustva sa PDV-om su pozitivna i ohrabrujuća, monetarni agregati su stabilni (M2 8 mlrd, M0 5%), devizne rezerve 4 mlrd, pozitivna i nezavisna uloga CB, zabilježen je pad kamatnih stopa (prosjek 8,2%) i rast berzanskog prometa Inostrane investicije 2005. iznosile su oko 500 miliona KM, a ukupne do sada oko 3,7 mlrd., najviše u industriju, a zatim u bankarstvo i trgovinu. Ako poredimo 1995. godinu i današnje stanje uočava se jasan pomak u institucionalnoj izgradnji i odnosima sa EU, imamo stabilnu makroekonomsku situaciju i bolje okruženje za poslovanje. U onoj drugoj, mračnijoj, verziji stoji ogromna javna potrošnja, veliki unutrašnji dug, spora harmonizacija ekonomskog prostora, visok deficit spoljnotrgovinske bilanse, loša infrastruktura (komunalna i ostala), korupcija, visoka nezaposlenost i dr. Dalje, poljoprivreda stagnira, još uvijek su brojne barijere za poslovanje, neriješena je privatizacija, nizak životni standard, ukupno okruženje destimulativno i tako dalje i tako dalje...

E.Baždar

Kakva je uistinu ekonomska slika BiH?Nit´ je dobra nit´ je loša

Oglašavajte se u Glasniku !cijene u KM, bez PDV

članovi Komore

+ 50%

kolor

ostali

+ 50%

kolor

1/5 stranice 50,00 75,00

1/4 stranice 70,00 100,00

1/3 stranice 100,00 150,00

1/2 stranice 150,00 220,00

1/1 stranice 200,00 300,00

Cijena na koricama uvećava se za 20%

Sve informacije na ℡: 25 01 44 : 25 01 36, e-mail: elvirab@pksa.com.ba

TRIBINA

Društvo ekonomista Sarajevo

Glasnik

14

AKTUELNOSTI

Ne pretendujući da se sumira cjelokupna rasprava sa dvodnevne Regionalne konferencije o pojednostavljivanju propisa vezanih za poslovnu djelatnost i gradnju, održanoj 11. i 12. aprila 2006. u prostorijama UNITICA, a u organizaciji USAID – SPIRA, daćemo kratak osvrt na izlaganja predstavnika, učesnika ove konferencije iz zemalja u okruženju: Hrvatske, Srbije i Crne Gore i Slovenije, kao i BiH, kako bismo omogućili našem članstvu da sagleda gdje se to nalazi BiH kada su u pitanju reforme u oblasti pojednostavljivanja postupaka za registraciju firmi, prostornog uređenja, inspekcijskog nadzora i problematici informatičkih tehnologija. Iskustva Srbije i Crne Gore, kada je u pitanju pojednostavljivanje postupaka za registraciju firmi, temelje se na formiranju agencije RIA – SAVET ZA REGULATORNU REFORMU koji se bavi kako postojećim, tako i sa propisima koji se tek donose, u cilju poboljšanja ambijenta za razvoj privatnog sektora, a njegova uloga je proširena u smislu koordinacije i kontrole sprovođenja i njihova mišljenja su obavezujuća jer je to Odluka Vlade. U Srbiji i Crnoj Gori su primijenili metod «Giljotinje», što znači da su na snazi ostali samo neophodni propisi, čiji će kvalitet biti unaprijeđen. Ono što treba istaći je da postupak registracije u Agenciji za privredne registre - APR traje 5 dana, te da je krajem 2004. godine usvojen Zakon o elektronskom potpisu kao preduslov za elektronsku registraciju, koji još nije zaživio u praksi. U nedostatku elektronskog potpisa uvedena je «kvazi elektronska registracija» Za naše članove dajemo nekoliko

korisnih linkova:www.apr.sr.gov.yu Agencija za privredne registrewww.mpriv.sr.gov.yu Ministrastvo privrede Srbije – matično ministarstvo APRwww.mntr.sr.gov.yu Ministarstvo nauke – zaduženo za Informaciono društvowww.ecrforum.or. ECRF – European Commerce Registers Forumwww.ebr.org EBR European Business Register

Iskustva Hrvatske FINA je vodeća servisna institucija u finansijskom sektoru u RH, te najveći outsearching partner države i banaka.HITRO je projekt Vlade Republike Hrvatske za pojednostavljenje i uklanjanje suvišnih administrativnih koraka u otpočinjanju biznisa kroz niz manjih projekata na konceptu One Stop Shopa-a. Glavni preduslov ovog projekta je bio da se poveća konkurentna sposobnost hrvatskog gospodarstva na europskom tržištu rada, kapitala, proizvoda i usluga. Naravno, pored Zagreba, HITRO u okviru računarsko-komunikacijske mreže tijela državne uprave, formira centre na cijelom prostoru države, razvijajući infrastrukturu, edukaciju, usluge i dostupnost. Postoje uredi u 24 grada, čime su pokriveni svi Trgovački sudovi, a pružaju prvenstveno usluge:

registraciju trgovačkog društva ili otvaranje obrta,pregled katastarskih podataka na Internetu (e- Katastar),predaju obrasca za mirovinska osiguranja (e-Regos), prijavu poreza na dodanu vrijednost (e-PDV) elektronskim putem.

Uskoro očekuju da će predstaviti usluge prijave i odjave zaposlenika, te nekoliko novih

•

•

•

•

usluga. Sve ove promjene dovele su do toga da se registracija firmi vrši u najkraćem roku, između ostalog, dat je podatak da je to negdje u prosjeku 12 dana. Hrvatska je još 2002. godine donijela Zakon o elektroničkom potpisu. Prije korištenja sistema u sklopu Elektroničkog poslovanja, korisnik mora imati određene preduvjete, od kojih je najvažniji posjedovanje korisničkog, digitalnog certifikata izdanog od strane Finansijske agencije FINA. Digitalni certifikat je elektronička isprava koja jedinstveno povezuje identitet fizičke osobe sa kriptografskim ključem koji se u transakcijama koristi za elektroničko poslovanje i/ili enkripciju sadržaja poruka. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, ono što treba naglasiti je da se u okviru projekta «USAID- SPIRA» odvijaju određene aktivnosti na unapređenju izdavanja građevinskih dozvola, inspekcija i procesa izdavanja odobrenja za pokretanje preduzeća. Sve ove promjene zahtijevaju poseban pristup rukovodeći se sljedećim:

napredovati kroz iskustva drugih,pronaći rješenja koja su primijenjena kod drugih, a koja su se pokazala kao efikasna,iskoristiti investicije drugih,odabrati rješenja kod kojih je jasno odrediti operativne troškove,skratiti vrijeme neophodno za primjenu informatičkih rješenja.

Kako bi se razumjela proceduralna rješenja, potrebno je podržati izmjenu procesa i zakona, pružiti preporuke o informatičkim pitanjima koje mogu

•

•

••

•

«HITRO, GILJOTINA ili...»REGIONALNA KONFERENCIJA Pojednostavljivanje propisavezanih za poslovnu djelatnost i gradnju

Glasnik

15

AKTUELNOSTI

pomoći u određivanju najboljih rješenja, koordinirati informatičku implementaciju sa promjenama u procesu i pružiti obuku i stručnu pomoć gdje je to neophodno. Politika, Strategija i Akcioni plan e- Spremnosti u BiH je usvojena u novembru 2004. godine. Implementacija je sporadična i bez koordinacije. Zakon o Agenciji za Informaciono društvo (Agency for Information Society) je u parlamentarnoj proceduri (Radna grupa finalizirala nacrt u junu 2005. godine). Zakoni o e-poslovanju i e-potpisu su u Vijeću ministara (UNDP završio draft 12.07.2005. godine) – www.is.gov.ba Potpisana je eAgenda i u pripremi je eAgenda (ljeto 2006.) eSEE Secretariat - www.eseeinitiative.org. Urađene su i procjene spremnosti, odnosno infrastrukture, od domaćinstava, općine, biznisa gdje je procjena da 35% firmi ima e-mail, a samo 14,5% imaju svoju web stranicu. Iako u mnogim segmentima BiH zaostaje za zemljama iz Regiona,

to nije slučaj sa inspekcijom. Novim Zakonom, koji je u određenim dijelovima bio osporavan i u Ustavnom sudu, došlo se do novog sistema u inspekcijskom nadzoru. Formira se Federalna uprava za inspekcijske poslove, smanjuje se broj inspektora i broj inspekcija na deset vrsta inspekcija u sastavu uprave.

Novi Zakon uvodi:ograničenje u dužini (broju dana) kontrole kod subjekta nadzora,institut naloga za kontrolu,polaganje stručnog inspektorskog ispita,planiranje kao važan faktor inspekcijskog nadzora,izvještavanje kao obavezan oblik inspekcijskog nadzora,drugostepeni upravni postupak po Federalnim propisima u isključivoj je nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove,reguliše rad i način rada kantonalnih uprava po federalnim propisima i nadležnost Federalne uprave

•

••

•

•

•

•

po tom osnovu i po provođenju federalnih propisa,

Zakon je gdje je to bilo moguće skratio žalbene postupke u cilju ubrzanja upravnog postupka. Zakon je predvidio još novina, a ostaje da se dio Zakona koji reguliše organizaciju na kantonalnom nivou uskladi sa presudom Ustavnog suda. Sumirajući navedeno, iako su ovi procesi za sve nas dugotrajni, kod pitanja da li upotrijebiti metod «HITRO ILI GILJOTINA ili...» kao i mnoga druga pitanja, odgovore treba tražiti u iskustvima drugih, i uz pomoć međunarodne zajednice, stvoriti privredni ambijent koji će zadovoljiti evropske i svjetske standarde. Ove i ovakve konferencije zasigurno mogu donijeti dobro, ne samo BiH, nego i zemljama u okruženju u pripremi za ulazak u Evropsku uniju.

Mubera Kadrić

LegislativaBOSNA I HERCEGOVINA

Zakon o zaštiti potrošača («Sl. glasnik BiH», broj 25/06)Zakon o izmjenama Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine («Sl. glasnik BiH», broj 24/06)Pravilnik o provođenju Zakona o postupku prinudne naplate indirektnih poreza («Sl. glasnik BiH», broj 21/06)Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl. glasnik BiH», broj 21/06)Odluka o utvrđivanju relevantnog tržišta («Sl. glasnik BiH», broj 18/06)

FEDERACIJA BIHZakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima («Sl. novine F BiH», broj 17/06)Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnih ugovora u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine F BiH», broj 17/06)Odluka kojom se donose izmjene i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine («Sl. novine F BiH», broj 17/06)

KANTON SARAJEVOStatut Privredne komore Kantona Sarajevo (“Sl. novine KS”, broj 7/06)

•••

•

•

••

•

•

Glasnik

16

PUT KA EVROPSKOJ UNIJI

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je nova, treća generacija europskih sporazuma ponuđena isključivo zemljama Za-padnog Balkana, u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja. Spora-zum predstavlja međunarodni ugovor koji je nadređen domaćem zakonodavstvu, samim tim pred-stavlja obvezujući akt za sve nivoe vlasti u zemlji. Okvir SSP-a za Bosnu i Hercegovinu je već predodređen i slijedit će primjere zemalja iz regije koje su ga ranije potpisale. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sastoji se od 10 po-glavlja:

Opća načela Politički dijalog Regionalna suradnja Slobodno kretanje roba Kretanje radnika, poslovni pla-novi, pružanje usluga, kapital Usklađivanje prava, provedba prava i pravila tržišnog natjecan-ja Pravosuđe i unutarnji poslovi Oblici suradnje Finansijska suradnja Institucionalne, opće i završne odredbe.

Direktorat za proširenje Europske komisije i pregovarački tim zemlje koja pregovara, pred-stavljaju glavne učesnike u pregov-orima. Vezano za pojedinačna po-glavlja SSP-a, suradnja se odvija sa direktoratima pojedinih sektora. Glavni pregovarač ispred Europske komisije je Direktorat za Zapadni Balkan, odnosno Odjel Direktorata zadužen za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju. Sam proces pregovaranja je organiziran kroz radne grupe. Sklapanjem ovog Spora-zuma Bosna i Hercegovina čini neophodan korak ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Potpi-

•••••

•

••••

sivanjem Sporazuma Bosna i Her-cegovina i EU stupaju u ugovorni odnos. Sporazum je mješovitog karaktera i njime se uređuju odnosi Bosne i Hercegovine s Europskom unijom u sva tri stuba EU:

Europska zajednica i njeni privredni aspekti jedinstvenog tržišta, Zajednička vanjska i sigurnosna politika, Pravosuđe i unutarnji poslovi.

Slobodna trgovina Najznačajniji dio SSP-a je uspostava područja slobodne trgovine između Bosne i Herce-govine i Europske unije, a šta se odnosi na obostrano ukidanje svih carina i količinskih ograničenja u međusobnoj trgovini proizvodima porijeklom iz BiH i EU. To bi trebalo potaknuti dalji razvoj konkurentnos-ti domaćih izvoznika, te povećati in-vesticije i zaposlenost u određenim poduzećima i oblastima privrede. SSP predviđa i pravo poslovnog nas-tana za bh. poduzeća u EU. Regionalna suradnja nakon potpisivanja Sporazuma mora biti pojačana, posebno sa državama koje su u istom ugovornom odnosu s EU. Regionalna suradnja se tiče: uspostave političkog dijaloga, us-postave zone slobodne trgovine, a posebno oblasti pravosuđa i un-utarnjih poslova. Potpisivanjem Sporazuma Bosna i Hercegovina će preći u fazu obveznog usuglašavanja domaćeg zakonodavstva sa propisima EU, a također će se morati obvezati

1.

2.

3.

na suradnju u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova, sa članicama EU. Razvoj suradnje u oblasti viza, granične kontrole, azila i mi-gracije podrazumijeva tehničku i pravnu pomoć u razmjeni infor-macija o zakonodavstvu i praksi, iz-radi zakonodavstva, povećanju efi-kasnosti institucija, te zaštiti putnih isprava i otkrivanju lažnih isprava. ANEKS SPORAZUMA O STA-BILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU između Europskih zajednica i nji-hovih država članica i Bosne i Her-cegovine definira i osnovne ciljeve.

Ciljevi ovog pridruživanja su:da podrži napore Bosne i Her-cegovine u jačanju demokratije i vladavine prava;da doprinese političkoj, eko-nomskoj i institucionalnoj sta-bilnosti u Bosni i Hercegovini te stabilizaciji u regionu;da pruži prikladan okvir za politički dijalog te time omogući razvoj bliskih političkih odnosa između Strana;da podrži napore Bosne i Herce-govine u razvijanju ekonomske i međunarodne suradnje, između ostalog i kroz usklađivanje njen-og zakonodavstva sa zakono-davstvom Zajednice;da podrži nastojanja Bosne i Hercegovine da dovrši prijelaz u funkcionalnu tržišnu ekonom-iju, promovira skladne ekonom-ske odnose te postupno razvija područje slobodne trgovine između Bosne i Hercegovine i

•

•

•

•

•

Sporazum o stabilizaciji i

pridruživanju

Glasnik

17

PUT KA EVROPSKOJ UNIJI

Zajednice;da jača regionalnu suradnju u svim područjima obuhvaćenim ovim Sporazumom.

Glava IV SSP-a definira SLO-BODNO KRETANJE ROBA.

Prema članu 18. Zajednica i Bosna i Hercegovina će u razdoblju od najviše deset godina, počevši od stupanja na snagu ovog Sporazu-ma, postupno uspostaviti područje slobodne trgovine, u skladu sa odredbama ovog Sporazuma i u skladu sa odredbama GATT-a iz 1994., te WTO-a. Pritom će uzeti u obzir posebne uvjete navedene u daljnjem tekstu. U klasifikaciji roba u trgovi-ni između Strana primjenjivat će se Kombinirana nomenklatura roba. U svrhu ovog Sporazuma, carine i pristojbe jednakog učinka kao carinske dažbine uključuju svaku dažbinu ili pristojbu bilo koje vrste koje se nametnu u vezi sa uvozom ili izvozom robe, uključujući i svaki oblik nadoplate ili prelevmana u vezi sa takvim uvozom ili izvozom, ali ne uključuje nikakve

pristojbe koje su ekvivalentne internom porezu nametnutom u skladu sa odredbama stava 2 Člana III GATT-a iz 1994.,antidampinške ili druge mjere jednakog učinka,naknade ili pristojbe samjerljive troškovima pružene usluge,

Za svaki proizvod, osnovna dažbina na koju se primjenjuje suk-cesivno smanjenje tarifa, kako je to utvrđeno ovim Sporazumom, bit će:

Zajedničke carinske tarife Eu-ropske zajednice koje se stvarno primjenjuju erga omnes na dan otpisivanja ovog Sporazuma,Tarife Bosne i Hercegovine utvrđene u Aneksu I.

Ako se nakon potpisivanja ovog Sporazuma primijeni bilo kak-vo umanjenje tarifa na erga omnes osnovi, osobito umanjenja koja su rezultat :

pregovora o tarifama u WTO-a, ili

•

•

•

•

•

•

•

u slučaju pristupanja Bosne i Hercegovine WTO-u, ilikasnijih umanjenja nakon pris-tupanja Bosne i Hercegov-ine WTO-u. Takve umanjene dažbine zamijenit će osnovne dažbine iz stava 3 sa danom primjene tih umanjenja.

Zajednica i Bosna i Herce-govina će jedna drugu obavještavati o svojim osnovnim carinama i svakoj njihovoj promjeni. Glava IV, Poglavlje I, SSP-a odnosi se na INDUSTRI-JSKE PROIZVODE, a definirani su ustupci Zajednice i ustupci BiH u pogledu industrijskih proizvoda, te carine i ograničenja u vezi sa izvo-zom.

Član 19. Definicija

Odredbe ovog Poglavlja primjenji-vat će se na proizvode porijeklom iz Zajednice ili Bosne i Hercegov-ine navedene u Poglavljima 25. do 97. Kombinirane nomenklature, sa izuzetkom proizvoda navedenih u Aneksu I. § I (ii) WTO-vog Spora-zuma o poljoprivredi.Trgovina između Strana proizvodima obuhvaćenim Ugovorom o osnivanjuEuropske zajednice za atomsku energiju odvijat će se u skladu sa odredbama tog Ugovora.

Član 20. Ustupci Zajednice u pogledu industrijskih proizvoda

Carine na uvoz u Zajednicu te pris-tojbe sa jednakim učinkom bit će ukinute za industrijske proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine po stupanju na snagu ovog Spora-zuma.Količinska ograničenja na uvoz u Zajednicu te mjere sa jednakim učinkom bit će ukinute za industri-jske proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine po stupanju na snagu ovog Sporazuma.

Član 21. Ustupci Bosne i Hercegovine u pogledu industrijskih proizvoda

Carine na uvoz u Bosnu i Her-cegovinu roba porijeklom iz Za-

•

•

1.

jednice, izuzev onih navedenih u Aneksu I, bit će ukinute po stupanju na snagu ovog Spora-zuma.Pristojbe sa jednakim učinkom kao i carine na uvoz u Bosnu i Hercegovinu bit će ukinute za industrijske proizvode porijek-lom iz Zajednice po stupanju na snagu ovog Sporazuma. Carine na uvoz u Bosnu i Her-cegovinu roba porijeklom iz Zajednice koje su navedene u Aneksu I. bit će progresivno umanjivane i ukinute u skladu sa vremenskim planom navedenim u tom Aneksu. Količinska ograničenja na uvoz u Bosnu i Hercegovinu roba pori-jeklom iz Zajednice te mjere koje imaju jednak učinak bit će ukinute po stupanju na snagu ovog Sporazuma.

Član 22. Carine i ograničenja u vezi sa izvozom

Zajednica i Bosna i Hercegovina će ukinuti sve carine i pristo-jbe koje imaju jednak učinak na trgovinu između njih po stupan-ju na snagu ovog SporazumaZajednica i Bosna i Hercegov-ina će međusobno ukinuti sva količinska ograničenja na izvoz i mjere koje imaju jednak učinak po stupanju na snagu ovog Sporazuma.

Član 23. Brža smanjenja carinskih dažbina

Bosna i Hercegovina izražava spremnost da carine u svojoj trgo-vini sa Zajednicom brže smanjuje nego što je to utvrđeno Članom 21., ako to dopusti njena opća eko-nomska situacija i situacija u datom privrednom sektoru.Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje će analizirati situaciju u ovom pogle-du te dati relevantne preporuke.

Izvori: www.dei.gov.ba, SSP,

ww.europa.eu.int

2.

3.

4.

1.

2.

Glasnik

18

I M P R E S U M

GODINA VI / 2006.BROJ 43

APRIL

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje redakcijski kolegij:

Predsjednik:Munevera Pahor

Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehičić

Tehnički urednik:Elvira Baždar

Članovi: Latifa Huseinovićmr. Esad IbiševićMubera Kadrić,

Rusmira Mandić, Faruk Podrug,

Lektor:Saliha P. Kurtović

Izdavač:Privredna komora Kantona

Sarajevo,

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8.

Tel: 00387 33/ 250-100,

250-101, 250-196Fax: 00387 33/

250-137, 250-140

Štampa:Blicdruk, Sarajevo

BESPLATAN PRIMJERAK

BIZNIS VIJESTI

U organizaciji Centra Skenderija - Sarajevskog sajma i ove godine će se održati Sajam «Gradnja i ob-nova», u periodu od 23. – 26. 05. 2006. godine.U sklopu ove manifestacije organiziraće se sajmovi:

XXVIII Međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije;V Međunarodni sajam instalacija, rasvjete, elek-trotehnike i industrijske elektronike;XVI Međunarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva; - I Međunarodni sajam komunalne op-reme i opreme za zaštitu okoline;“Interklima” - X Međunarodni sajam grijanja,

•

•

•

•

hlađenja, klimatizacije i sanitarija;“Plagram” - XXXI Međunarodni sajam plastike i gume;XXIV Međunarodni sajam drveta i prateće drvne industrije;

Sajam će pratiti stručna savjetovanja sa aktuel-nim temama iz navedene oblasti. Organizator sajma “GRADNJA I OBNOVA” je za ovu godinu predvidio prateće manifestacije i stručna predavanja, koja će uz raznovrsniju i kvalitetniju ponudu izlagača sa još boljom medijskom promocijom doprinjeti većem broju posjete poslovnih ljudi i širokog građanstva.

•

•

www.zawya.com ABQ ZAWYA

Na sajtu se nalaze kvalitetne i pouzdane infor-macije i podaci iz biznisa i investicija iz zemalja Sred-njeg Istoka i Sjeverne Afrike (Alžir, Bahrain, Egipat, Iran, Irak, Jordan, Kuvajt, Liban, Libanon, Libija, Ma-roko, Oman, Pakestin, Katar, Saudijska Arabija, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen). Firma ABQ ZAWYA za ovaj svoj poslovno- finansijski portal koristi preko 145 svjetskih respe-ktovanih izvora, kao što su; Reuters, Dow Jones, AFP, Financijal Times itd. Na obradi informacija, izradi anal-iza i statistika radi preko 120 000 biznis i finansijskih profesionalaca. Neki od osnovnih ZAWAYa klijenata su: Ford, Nissan, HP, Saudi Telecom, Arab Bank itd.

ZAWYA sajt za sve pojedinačne zemlje daje tržište, makroekonomske analize i statistiku, analize rizika ulaganja u svaku pojedinačnu zemlju, novosti iz privatizacije, kao i investicione projekte, podatake o firmama, novostima i dr. Pretraga je moguća po sektorima djelatnosti kao što su; poljoprivreda, građevinarstvo, finansijske usluge (E bankarstvo), nafta i gas, telekomunikacije i IT i dr., zatim vrsti izvještaja, investicijama, firmama, zemljama itd. Ažuriranje podataka, makroekonom-skih analiza za svaku od 19 pojedinačnih zemalja je mjesečno. Pregledom sajta uočeno je mnoštvo investi-cionih projekata, koji se odnose na velike građevinske radove, telekomunikacijske djelatnosti, sektor bankarstva itd. Posjetiocu sajta je omogućena bes-platna prijava na newsletters. Novosti se sedmično redovno dostavljaju.

Privredna komora Kantona Sarajevo će aktivno učestvovati na Sajmu sa izlagačkim štandom i terminom za stručno izlaganje. Svim našim članovima koji su zainteresirani a nisu u prilici sudjelovati kao izlagači, nudimo mogućnost da svoj propagandni (kataloški) materijal dostave u Komoru, kako bi ga mogli izložiti na našem štandu.

Sajam« Gradnja i

Obnova 2006 »

Glasnik

FABRIKA DUHANA SARAJEVO OTVORILA PREDSTAVNIŠTVA U MAKEDONIJI I SCG

Fabrika duhana Sarajevo (FDS) otvorila je svoje kompanije u Makedoniji i Srbiji i Crnoj Gori kako bi poboljšala prodaju svojih proizvoda na području tih država. Šefik Lojo, generalni direktor Fabrike duhana Sarajevo, kazao je da su proizvodi FDS-a odavno prisutni u dvije spomenute države, kao i na Kosovu, a da je cilj FDS poboljšanje poslovanja u regionu. Posebno je kritizirao previsok uvoz prerađevina od duhana u BiH, istaknuvši tako da je u januaru i februaru ove godine iz oko 10 zemalja uvezeno 400 tona cigareta. BiH nema potrebe za uvozom. Mi smo malo tržište i naš godišnji nivo potrošnje je 8.000 tona cigareta. Stoga se već šest godina zalažemo za donošenje zakona o duhanu i mislim da ćemo to uskoro i riješiti - kazao je Lojo. On je najavio i skoro otvaranje jednog galerijskog prostora u kojemu će se moći okupljati konzumenti proizvoda Fabrike duhana Sarajevo.

I SA VISOKIM KAMATAMA BH BANKARI DALEKO

NAJEFIKASNIJI U REGIJI Iako imaju najviše kamatnim stope među

zemljama Centralne i Istočne Evrope, analiza koju je nedavno uradila Agencija za bankarstvo FBiH pokazuje da su bh. komercijalne banke, odnosno njihov menadžment, daleko najneefikasnije u regiji. Naime, prema analizi Agencije, u zemljama CEE (Centralne i Istočne Evrope), gdje se ubraja dvadeset zemalja od Albanije, Bugarske, Češke, Estonije, Makedonije, SCG, Hrvatske i Slovenije, povrat komercijalnih banaka na prosječnu aktivu (ROAA) iznosi 1,56 posto, dok je kod banaka u FBiH prosječni povrat na aktivu duplo manji i iznosi 0,72 posto.

SARAJEVO ŽELI MILION

TURISTA

Milion turista u narednom razdoblju trebalo bi posjetiti Sarajevo kao “najveći turistički centar na području Balkana”, rekao je Denis Zvizdić, premijer Sarajevskok kantona, na konferenciji pod nazivom “Milion posjetitelja: razvoj kulturnog i historijskog turizma u Sarajevu”.

U USAID-u su kazali kako će projekat CCA, čiji je cilj podrška ekonomskom razvoju BiH unapređenjem poslovnog uspjeha u sektorima prerade drveta i turizma, biti realiziran do 2008. godine. Projekat s 1,5 milion američkih dolara finansira USAID.

WTTC: BIH NA 78. MJESTU PO UVEĆANJU GODIŠNJIH PRIHODA

OD TURIZMA

Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) koji prati i prognozira industriju turizma širom svijeta, od ukupno 174 promatrane zemlje, rangirao je Bosnu i Hercegovinu na 78. mjesto po uvećanju godišnjih prihoda od turizma u narednih 10 godina. Crna Gora je rangirana na prvo mjesto s predviđenom stopom rasta od 10 posto, Hrvatska je na petom, s predviđenim rastom od osam posto, dok se BiH predviđa rast od pet posto. Prema istraživanjima WTTC-a broj zaposlenih u turizmu u BiH procjenjuje se na 50 tisuća osoba, odnosno na pet posto ukupne radne snage.

“FARMAVITA” OTVARILA NOVU TVORNICU LIJEKOVA

U Vogošći kod Sarajeva 26. aprila svečano je puštena u rad nova tvornica lijekova “Farmavita”. Kompanija “Farmavita” d.o.o., koja je osnovana još 1991. godine u novu tvornicu uložila je oko 9,25 miliona KM, a u prošloj godini prodajom lijekova ostvarila je prihod vrijedan oko 25 miliona KM. “Farmavita” će na tržište plasirati deset lijekova koji će biti proizvedeni u najmodernijim proizvodnim kapacitetima, a oni će se nalaziti na esencijalnoj listi lijekova koji se finansiraju iz sredstava zdravstvenog osiguranja.