1

KorakKorak

popo

korakkorak

NAčELA PROUčAVANJA BIBLIJE

2

SADRŽAJSadržaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

R i j e č p r i z n a n j a - d r u g i m a i v a m a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

P r e d g o v o r . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

" P r e c e p t M i n i s t r i e s " . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

„Precep t Min i s t r i e s“ - Nače la v j e rovan ja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1 . I n d u k t i v n o p r o u č a v a n j e B i b l i j e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

1.1. Definicija........................................................................................................................................8

1.2. Cilj.................................................................................................................................................8

2 . P r o m a t r a n j e - K a k o s e t o r a d i ? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

2.1. Dobiti pregled................................................................................................................................9

2.2. Otkriti poprište knjige...................................................................................................................19

2.3. Izraditi radni list...........................................................................................................................20

3 . ISPRAVNO tumačenje - Kako se to radi? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 8

3.1. Cilj...............................................................................................................................................28

3.2. Temelj..........................................................................................................................................28

3.3. Načela tumačenja..........................................................................................................................29

3.4. Postupak.......................................................................................................................................32

4 . ISPRAVNA primjena - kako se to radi? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 5

4.1. Cilj...............................................................................................................................................35

4.2. Temelj..........................................................................................................................................35

4.3. Postupak.......................................................................................................................................37

5 . T E M A T S K O P R O U Č A V A N J E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 0

5.1. Cilj...............................................................................................................................................40

5.2. Postupak.......................................................................................................................................40

6 . R A Š Č L A N J I V A N J E T E K S T A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 2

6.1. Cilj...............................................................................................................................................42

6.2. Postupak.......................................................................................................................................42

6.3. Izrada podjele...............................................................................................................................43

7 . Jezična stilska sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 4

7.1. Metafora.......................................................................................................................................44

7.2. poredba........................................................................................................................................44

7.3. Hiperbola.....................................................................................................................................44

7.4. Metonimija...................................................................................................................................44

7.5. Sinegdoha....................................................................................................................................45

7.6. Personifikacija..............................................................................................................................45

7.7. Ironija..........................................................................................................................................45

8 . Parabo le , a l egor i j e , p ra l ikov i i s imbo l i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

8.1. Parabola.......................................................................................................................................46

3

8.2. Alegorija......................................................................................................................................48

8.3. Pralikovi.......................................................................................................................................50

8.4. Simboli.........................................................................................................................................51

9 . N a č e l a i z g r a d n j e t e k s t a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 2

9.1. Poredba........................................................................................................................................52

9.2. Suprotnost....................................................................................................................................52

9.3. Ponavljanje...................................................................................................................................52

9.4. Razvoj misli..................................................................................................................................52

9.5. Vrhunac radnje.............................................................................................................................52

9.6. Glavna točka i prekretnica............................................................................................................52

9.7. Središnja točka.............................................................................................................................53

9.8. Promjena teme..............................................................................................................................53

9.9. Od općenitog prema posebnom (ili obratno)................................................................................53

9.10. Uzrok i posljedica (i obratno).......................................................................................................53

9.11. Objašnjenje i analiza.....................................................................................................................53

9.12. Pitanja..........................................................................................................................................53

9.13. Priprema ili uvod..........................................................................................................................54

9.14. sažimanje......................................................................................................................................54

10. P r o u č a v a n j e k a r a k t e r a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 5

10.1. Cilj...............................................................................................................................................55

10.2. POstupak......................................................................................................................................55

11. Vr i j eme , l i k i nač in g rčk ih g lago la . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

11.1. Vrijeme........................................................................................................................................57

11.2. lik ili vrsta.....................................................................................................................................58

11.3. Način............................................................................................................................................59

12. Smjern ice za tumačen je proročans tava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

13 . Proučavanje riječi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 5

13.1. Cilj..................................................................................................................................................65

13.2. Temelj..........................................................................................................................................65

13.3. Nužne pomoćna sredstva..............................................................................................................66

14. K o r a k p o k o r a k . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 9

14.1. Svrha............................................................................................................................................69

14.2. Cilj...............................................................................................................................................69

14.3. Osobni zahtjevi.............................................................................................................................69

14.4. metoda.........................................................................................................................................69

14.5. Nužan materijal............................................................................................................................70

15. Zahtjevi voditeljima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 1

15.1. Sudjelovanje na seminaru za uvježbavanje....................................................................................71

15.2. Procjena osobnih kvalifikacija......................................................................................................71

4

RIJEč PRIZNANJA - DRUGIMA I VAMA

Želim zahvaliti i odati priznanje gospodinu Dr. Irving Jensenu za njegovu neprocjenjivupomoć i srdačno ohrabrenje. Njegova knjiga "Independent Bible Study" je bila prva kojumi je Bog dao u ruke kao novopečenoj biblijskoj učiteljici. Slavim Boga za taj čvrsti temelj,koji mi je dao kroz Irvinga Jensena. Ta je knjiga značila početak tečaja "Korak po korak". Zato ću vječno biti zahvalna.

Moja najdublja zahvalnost pripada Dr. Robertson McQuilkinu, našem vjernom prijatelju ipartneru u službi. Njegovo prijateljstvo i podrška mnogo su mi značili kao učiteljici Riječi.Bog je uvelike iskoristio njegovu knjigu "Understanding and Applying the Bible". Ja jesmatram jednom od najvažnijih i najznačajnijih knjiga našeg vremena.

U godinama kada su tečajevi "Korak po korak" tek počeli Bog mi je zaÊsavjetnike i osloncedao Raya i Elaine Stedman. Kako sam zahvalna našem Ocu za Rayovu podršku u svojojtežnji da budem dobra upraviteljica dara poučavanja, koji mi je On dao po svojoj milosti iisključivo za Njegovo proslavljanje.

Moj popis ne bi bio potpun kada bih zaboravila spomenuti podršku svojih suradnika u"Precept Ministries" i svakog vjernika u čitavom svijetu koji je kroz "Korak po korak" učioBožju Riječ. Naši suradnici su mi pravi Božji poklon. Isto tako želim zahvaliti svojemmužu Jacku koji me ohrabruje na svakom koraku koji me potiče i podržava ... i našem sinuDavidu, svojem partneru.

Osim toga postoji još jedna grupa hrabrih ratnika koji su se neumorno i bez naknade boriliu prvim linijama. Riječi nisu dovoljne da bih izrazila svoju ljubav i zahvalnost našimtrenerima, kordinatorima i voditeljima tečajeva "Korak po korak".

Ali rpije svega zahvaljujem svojem Bogu i Ocu koji svima koji su Njegova prava djecadaje glad i žeđ za pravednošću. Ta glad i žeđ su me pokretali pa naučim proučavatiNjegovu Riječ. Bog me u Svojoj milosti poučio, proučavati korak po korak, malo po malo,malo ovdje malo tamo (Izaija 28,10). Kako sam zahvalna svojem Ocu da blaga NjegoveRiječi nisu sačuvana samo za teologe i studente teologije, već za svakoga tko ih revno traži.

Sve čemu me poučio predajem vama, ako sada počnete proučavati Božju Riječ "da Kriststanuje u vašim srcima po vjeri; da u ljubavi uvriježeni i utemeljeni budete sposobnishvatiti zajedno sa svima svetima koja je tu širina, duljina, visina i dubina, i upoznatiljubav Kristovu koja nadilazi spoznaju; da budete ispunjeni do sve punine koja dolazi odBoga." (Efežanima 3,17-19)

5

PREDGOVOR

Postoje nebrojena blaga koja se u Božjoj riječi nalaze spremna da ih otkrijete. Ali kako ihmožete otkriti? Iz svog iskustva znamo da je najkorisnije principjelno, temeljitoproučavanje Biblije. Zato vam izdanja "Korak po korak - tečajevi za proučavanje Bibliježele pomoći da korak po korak upoznate svoju Bibliju. Metoda je pri tome bavljenjeuglavnom primarnom literaturom, Božjom Riječju, a ne toliko sekundarnom literaturom,djelima i komentarima Biblije. Ova je knjiga napisana s namjerom da uz pomoć vodstvaSvetog Duha možete početi otkrivati i iskopavati blaga u Božjoj Riječi.

Ali prije nego šro počnete jako je važno da znate da se duhovne istine zapažaju duhovno.Prirodni čovjek ne može od sebe razumjeti Božje stvari, već nam ih sam Bog pomoćuSvojeg Duha mora rastumačiti (1. Korinćanima 2,9-16). Prirodni čovjek - to je čovjek kojijoš nije prihvatio Gopodina Isusa u svoje srce - ne zapaža Božje stvarnosti pa ih niti nerazumije. Zato je glvni preduvjet za svako proučavanje Biblije Božje prisustvo kroz SvetogDuha, koji je naš učitelj (Ivan 16,13-15; 1. Ivanova 2,27)

Osim toga ne smijemo zaboraviti da nas Biblija poučava da vjerno i ustrajno istražujemobožanske mudrosti. Usputnim čitanjem ona nam neće biti objavljena (Izreke 2,1-7). Bog želida se potrudimo da bismo se pred Njim pokazali kao besprijekorni i iskreni radnici "kojiispravno reže riječ istine" (2. Timoteju 2,15)Kako se na pravi način postupa s BožjomRiječju? Najprije moramo znato što ona kaže . Zatim moramo spoznati što to znači , jersamo tada to možemo ispravno primijeniti u svojem životu.

6

"PRECEPT MINISTRIES"

"Precept Ministries of Reach Out, Inc." je služba koju je Bog pozvao u život. Njen jedini ciljje utemeljiti kršćane u Božjoj Riječi, koja u čitateljima potiče strah Gospodnji. "PreceptMinistries" služi kao produžena ruka zajednice bilo koje vjeroispovjesti.

Bog nam je stavio na srce da svoju službu vršimo nadkonfesionalno, ali da pri tome neulazimo ni u kakve kompromise što se tiče sadržaja nepogrešive Božje Riječi.

Mi vjerujemo da je Sveto Pismo doslovno nadahnuto i da je time ljudima dano sve što imje potrebno pod Božjim autoritetom, da bi postali zreli i opremljeni za svako dobro djelo usvojem životu.

Nije nam stalo do toga da drugima nametnemo svoje mišljenje o nauci. Puno prije vamželimo ukazati na pravog Učitelja, koji ih želi voditi Svojim Duhom i koji vas može uvestiu sistematsko proučavanje Njegove Riječi.

"Precept Ministries" nudi tečajeve različitih oblika da bi tako pomogla ljudima u njihovimživotnim situacijama. Tako se tjedno provode tečajevi u našem konferencijskom centru uTennesseeju, ali i u drugim državama SAD-a i svijeta.

"Precept Ministries" blisko surađuje sa mnogim misijskim društvima i izučava misionarena godišnjem odmoru u domovini, kako mogu proučavati svoju Bibliju metodom "Korakpo korak". Tako je misionarima na raspolaganju trajni program za proučavanje Biblije, kojiim pomaže u rastu u milosti i spoznaji svojeg Gospodina Isusa Krista.

"Korak po korak" je do sada preveden na španjolski, portugalski, rumunjski, korejski,njemački i sada na hrvatski jezik.

Sjednice se održavaju mjesečno u dobro dosežnom sjedištu i konferencijskom centru"Precept Ministries"-a. Oni se nalaze na lijepom i građevinski dobro iskorištenom zemljištuu Chattanoog-i, Tennessee, SAD.

O sljedećim područjima rada možete se rado informirati:

1. Tečajevi "Korak po korak" u vašoj okolici,2. rad sa svojim materijalom za školovanje "Precept Ministries"-a,3. seminarima za školovanje, da biste postali voditelj tečaja "Korak po korak",4. izobrazba za vođenje seminara za školovanje,5. audio i video kasete,6. intenzivni programi za školovanje u Chattanoog-i,7. mjesečne konferencije,8. ostali ogranci "Precept Ministries"-a.

7

„PRECEPT MINISTRIES“ - NAčELA VJEROVANJA

Načela vjerovanja „Precept Ministries“-a sažimaju biblijske izjave koje smatramopovijesno i teološki nužnima za kršćansku vjeru. Svaki voditelj ovog tečaja trebao bi seslagati s tim načelima.

SVETO PISMO: Vjerujemo (a) u doslovno nadahnuće cijele Božje Riječi, (b) da su Stari iNovi zavjet u svojim prvotnim rukopisima nepogrešivi, i da predstavljaju najviši ikonačni autoritet vjere i života.

BOŽANSTVO: Vjerujemo da se Božanstvo sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Svetog Duha. Tetri osobe su JEDAN Bog i imaju isto biće, iste osobine i istu savršenost.

ISUS KRIST: Vjerujemo u (a) Njegovo vječno postojanje kao Boga, (b) Njegovoutjelovljenje i djevičansko rođenje, (c) Njegovu smrt na križu kao zastupničke žrtvepomirnice za grijeh, (d) Njegovo doslovno, tjelesno uskrsnuće od mrtvih, (e) Njegovutrenutnu službu Zastupnika u nebu i (f) Njegov predstojeći osobni povratak na zemlju.

SVETI DUH: Vjerujemo da je Sveti Duh treća osoba Božanstva, koja ljude presvjedočuje ogrijehu, potiče novorođenje, krštava vjernika, stanuje u vjerniku, zapečaćuje ga i odvaja zasveti život, da želi vjernika poučavati Božjoj Riječi i voditi ga u svakodnevnom životu.

ČOVJEK: Vjerujemo da (a) je čovjek stvoren nevin i čist i (b) da je Adam pao zbog grijehaneposluha. (c) Zato se duh, duša i tijelo svih ljudi nalaze u palom stanju i (d) svi ljuditrebaju otkupljenje.

SPASENJE: Vjerujemo da (a) je spasenje po milosti i da je ono čisti Božji dar i da nijeovisno o ljudskim djelima, (b) je za spasenje potrebno pokajanje, okret od vlastitog putaprema Božjem putu; (c) se spasenje događa po osobnoj vjeri u Isusa Krista, (d) svi kojiprihvate Isusa Krista, bivaju novorođeni od Svetog Duha i da će (e) se pravo pokajanjepokazati promijenjenim životom.

BUDUĆNOST: Vjerujemo u (a) osobni, vidljivi i tjelesni povratak Isusa Krista na zemlju,(b) tjelesno uskrsnuće pravednika na vječni život u Božjoj slavnoj prisutnosti i (c) tjelesnouskrsnuće nepravednih na sud i vječnu kaznu u ognjenom jezeru.

8

1. INDUKTIVNO PROUčA VANJE BIBLIJE

1.1. DEFINICIJA

Induktivno proučavanje Biblije počinje direktno s Božjom Riječi, a ne s knjigama o njoj;one se koriste tek nakon temeljnog bavljenja Svetim Pismom.

Induktivno proučavanje Biblije sastoji se od promatranja, tumačenja (interpretacije) iprimjene.

A. Promatrati znači otkriti što autor kaže;B. Tumačiti znači razumjeti što on misli;C. Primijeniti znači primijeniti spoznatu istinu u vlastitom životu.

Pažljiva interpretacija i ispravna primjena počivaju na točnosti Vašeg promatranja. Zato jetako važno da naučite pravo promatranje. U početku to može biti teško, naporno i možeoduzimati mnogo vremena. ali ponavljanjem ovog postupka razvit ćete vrijednu navikukoja će Vam omogućiti dublje duhovne uvide.

1.2. CILJ

Cilj induktivnog proučavanja Biblije je onome koji proučava Pismo ukazati na njegovsadržaj, da bi on 1) mogao temeljiti svoju vjeru na razumijevanju Pisma dobivenommolitvom i na tumačenju Pisma prema njegovom tekstu i 2) praktično primijeniodobiveno blago u vjeri.

„Precept Ministries“ naučava ovu metodu jer onaj koji proučava time:1. biva opremljen da samostalno proučava Božju Riječ,2. nije više ovisan o drugim tumačenjima,3. sve bolje upoznaje Boga i Njegove putove.4. biva ojačan u svojoj osobnoj vjeri,5. otkriva autoritet Božje nepogrešive riječi u svojem životu i6. sve više postaje svjestan toga što znači biti u Kristu.

9

2. PRO MATRANJE - KAKO SE TO RADI?

2.1. DOBITI PREGLED

2.1.1. Cilj

Naš cilj, stvaranje pregleda nad nekom određenom biblijskom knjigom - temeljni iodlučujući korak kod induktivnog proučavanja Biblije - ima tri razloga:

1. dobiti opći dojam, zašto je autor napisao knjigu2. prepoznati ustrojstvo knjige i tako zaključiti kako je autor rasporedio gradivo da bi

postigao svoj sakriveni cilj.3. dobiti čvrst temelj za vjerno tumačenje teksta i pravilnu primjenu

Cilj je, dakle, otkriti zašto je pisac pisao; koja je glavna tema ili koje su glavne točke nekeknjige i kako je ona ustrojena, u kakvoj su međusobnoj vezi pojedini stihovi i poglavlja i sobzirom na cijelu knjigu.

Pregled se dobiva:

a) pregledno čitanje knjigeb) sastavljanje tablice knjige

2.1.2. Postupak

1. Najprije molitva. Molite Boga da vas Svojim Duhom uvede u svu istinu i da vamotvori oči za čudesa Svoje Riječi.

2. Opetovano čitanje knjige. Što ćete češće pročitati neku knjigu, toliko ćete je boljepoznavati. Molite i za vrijeme čitanja knjige Svetog Duha da vam dade „Duhamudrosti i otkrivenja da ga spoznate“. Ne postoji zamjena za Božju Riječ te molitvu irazmišljanje o njoj.

3. Vježbajte se da pri čitanju knjige pazite na sljedeće točke:

a) Cilj autora

Ponekad autor jasno govori o razlogu zbog kojeg piše, kao npr. u Ivan 20,30.31.Ako ta namjera nije jasno izrečena, ona se može naknadno otkriti tako da seodgovori na jedno ili na sva slijedeća pitanja:

1) Kojim glavnim temama se autor bavi?

10

2) Kojim problemima se autor bavi odn. na koje probleme ukazuje?

3) Koje opomene piše primateljima?

Na temelju ovih kriterija često možemo naknadno razlog zbog kojeg je autorpisao.

b) Ponovljene ključne riječi i rečenice

1) Ključna riječ je bitna, neophodna riječ u tekstu. To može biti imenicapridjev ili glagol. Ako iz nekog odlomka odstranimo ključnu riječ, on gubisvoj smisao. Pomoći će vam ako ćete pri opetovanom čitanju označavatiključne riječi. „Bog“, „Isus Krist“ i „Sveti Duh“ su uvijek ključne riječi.Uvjerite se da ste označili i sve osobne zamjenice (kao npr. on, ona, ono, ti,ja, mi, njima) i sinonime, koji se odnose na neku od osoba Trojstva ili nekudrugu važnu osobu.

2) Primjeri za neke ključne riječi iz 1. Solunjanima:

a) „Bog“: koristi se 36 puta u poslanici

b) „Evanđelje“: pojavljuje se 12 puta, posebno u 2. poglavlju

c) „Braća“: pojavljuje se 19 puta ravomjerno raspoređeno po poslanici

3) Primjeri ključnih rečenica u 1. Solunjanima:

a) „u Kristu“: koristi se 9 puta

b) „o dolasku Gospodina“: koristi se 4 puta

4) Otkrivanje ključnih riječi i rečenica pomoći će vam da otkrijete namjeruautora i glavnu temu knjige.

c) Promjena misli ili teme

1) Biblija nije samo skup nepovezanih „stihova“ (podjelu Božje Riječi nastihove izveli su ljudi). Puno prije je Biblija izraz istine, koja se iskazuje umnogim pojedinačnim izjavama. Zato je za nas bitno spoznati u kavojmeđusobnoj vezi stoje pojedini stihovi, i kada započinje nova misao odn.tema.

2) Primjer prijelaza na novu misao nalazimo i 1. Solunjanima 4. Stihovi 3-8bave se spolnom čistoćom. Stih 9 govori o ljubavi prema braći i sestrama. U13. stihu tema se mijenja na dolazak Gospodina.

11

3) U nekoj kratkoj poslanici promjena teme može biti manje zamjetljiva imalobrojnija nego npr. u 1. Korinćanima, gdje Pavao govori o mnogimproblemima.

d) 6 glavnih pitanja

1) TKO je pisao? O kome? Kome se piše?

2) ŠTO su glavni događaji? Glavne misli? Glavne nauke?

3) KADA je napisano? Je li se taj događaj već dogodio? Kada će se dogoditi?

4) GDJE je to napravljeno? Rečeno? Gdje će se dogoditi?

5) ZAŠTO je to napisano? Spomenuto? Nije spomenuto? Zašto se tolikomnogo/malo prostora posvećuje tom događaju‘toj nauci?

6) KAKO se to predstavlja? Kako se predočava ta istina?

4. Ispunite preglednu tabelu.

a) Još jednom bez prekida u jednom dahu pročitajte knjigu, koju želite pobližeupoznati. Pri tome nemojte pokušavati odgonetnuti što autor govori, već jejednostavno čitajte kao i svaku drugu knjigu.

b) Na komad papira napišite odgovore na pitanja koja slijede; ako koristite tečajKorak po korak upišite ih u tabelu:

1) Koji su vaši prvi dojmovi i misli o knjizi?

2) Što saznajete o autoru?

3) Tko su namjeravani primatelji? Vjernici ili nevjernici, Židovi ili druginarodi? Koje su njihove životne okolnosti?

4) Kakvu atmosferu isijava knjiga? To znači, kakve osjećaje izaziva autorsvojim riječima ili izvješćem o određenim događajima? Atmosfera možebiti određena ljubavlju, mržnjom, radošću, očekivanjem, mirom,zbunjenošću ili patnjom.

5) Kojoj književnoj vrsti pripada knjiga?

Jedna od sljedećih ili kombinacija više njih?

a) Povijest: Djela apostolska

12

b) Biografija: Luka

c) Lirika: Psalmi

d) Proročka: Otkrivenje

e) Didaktika: Rimljanima

f) Poslanica: 2. Timoteju

6) Koje ključne riječi sadrži knjiga?

7) Koje se teme u knjizi obrađuju?

8) Koje povijesne, religijske i/ili kulturne utjecaje možete prepoznati?

9) Koja je namjera odn. težište autora? Postoji li stih o tome?

10) Koju glavnu temu/glavne teme sadrži knjiga?

11) Što vam je pri čitanju do ovog trenutka osobno postalo važno? Imate lipitanja o tekstu?

5. Skicirajte ustrojstvo knjige

ZAPAMTI: Skiciranje knjige pružit će vam pregled nad knjigom kao cjelinom i pomoći ćevam da rekonstruirate ustrojstvo knjige. Uvidjet ćete u kakvom su odnosu pojediniodlomci prema cijelom tekstu (Vidi donje primjere).

a) Prvi korak u skiciranju neku knjigu, sastoji se u tome da sastavite tabelu tema ipodnaslova.

1) Napravite tabelu po uzoru na Dijagram A, sa onoliko podjela, koliko knjigaima poglavlja. Ako koristite tečaj Korak po korak, upotrijebite tabelu koja jeveć napravljena u tu svrhu.

2) Čitajte odjednom samo po jedno poglavlje.

3) Pri tome pazite na izraze koji se ponavljaju i koji vam prenose opći utisakglavne želje knjige.

4) Izrazite tu temu vlastitim riječima i upišite je u red s odgovarajućim brojempoglavlja. (Ako neko poglavlje naizgled ima dvije glavne teme, zabilježiteonu koja vam je važnija ili - što je kraće moguće - obje).

13

5) Kada smatrate da ste otkrili temu svakog poglavlja, počinje potraga zaodgovarajućim podnaslovom. Podnaslov je tema sažeta na ono bitno,izjava u kojoj se sadržaj poglavlja sažima što je to jasnije moguće. Prisastavljanju podnaslova treba paziti na slijedeća pravila:

a) Nemojte odabrati više od četiri riječi.

b) Upotrijebite neku ključnu riječ iz teksta.

c) Potražite poseban podnaslov koji se uzdiže iznad ostalih.

d) Neka u podnaslovu bude odgovarajuće predočen sadržaj poglavlja.

b) Kao sljedeće treba sastaviti tebelu knjige

1) Nacrtajte pregled knjige kao na Dijagramu B ili ispunite u tečaju Korak pokorak tabelu koja je za to predviđena.

2) S obzirom na gore navedene kriterije razmislite o naslovu za cijelu knjigu.On bi prema vašem mišljenju trebao sažimati glavnu izjavu knjige.Pretražite podnaslove poglavlja i pronađite jednu zajedničku, glavnumisao, ili se možda u njima ogledava središnja izjava. (Možete početi i snaslovom knjige i tek tada prijeći na podnaslove poglavlja).

3) Prenesite podnaslove poglavlja iz Pregledne tabele u Tabelu knjige.Razmišljajte o svojim podnaslovima tako dugo dok se oni neće gramatički ilogički poklapati. (Ispunjen primjer Tabele knjige 1. Solunjanima naći ćetena kraju ovog odlomka [Dijagram C]).

4) Zapišite koji ste ključni stih otkrili. On treba ogledavati sadržaj vašegnaslova knjige odn. treba mu biti temelj. Ako ste odgovorili i na ostalapitanja iz Pregledne tabele, kao na primjer autora i njegovu namjeru, sadaih možete zapisati.

5) Zamjećujete li još koju sadržajnu podjelu, kada pogledate Tabelu knjige spodnaslovima poglavlja? To nazivamo „Podjela po odlomcima“.Prepoznajete li možda neku općenitiju ili grublju podjelu knjige? Možete linekako spojiti te odlomke? Na primjer u Poslanici Rimljanima prvihjedanaest poglavlja bavi se pitanjima nauke, a ostalih pet pitanjima prakse.Ovdje postaje jasno što mislimo pod pojmom „Podjela po odlomcima“.

a) U mnogo slučajeva autorova namjera odražava se i na podjelunjegove knjige. Tako nam je autorova namjera pomoćno sredstvo pripodjeli teksta na odlomke. Jasan primjer za to je Ivanovo evanđelje. Upoglavlju 20,30.31 Ivan navodi razlog svog pisanja: „Isus je pred

14

svojim učenicima učinio i mnoga druga znamenja koja nisu zapisanau ovoj knjizi. A ova su zapisana da vjerujete: Isus je Krist, Sin Božji, ida vjerujući imate život u imenu njegovu.“ Ivan izvješćuje o nizuodabranih znakova koje je Isus učinio u prisutnosti svojih učenika, da1) vjerujemo, da je Isus Krist, Božji Sin i 2) vjerujući imamo život unjegovom imenu.

Ako želite provjeriti kako se Ivanova namjera odražava na ustrojstvoknjige, pogledajte odlomke na Dijagramu D.

b) Broj i vrsta podjela prema odlomcima razlikovat će se u ovisnosti oknjiževnom obliku i obujmu knjige. Knjiga se može podijeliti prema:

(1) Vremenskim periodima(2) Mjestu događaja(3) Temama(4) Naukama(5) Vremenu vladanja pojedinih kraljeva(6) Glavnim likovima i/ili(7) Glavnim događajima

c) Podjela na odlomke zahtijeva vježbanje i vrijeme. Primjetit ćete dauviđate više mogućnosti za podjelu, nakon što ste se neko vrijemebavili knjigom. Podjela knjige na odlomke u vašoj tabeli knjige bit ćevam utoliko lakša, koliko ćete bolje poznavati knjigu (vidi Tabeluknjige Ivanovog evanđelja [Dijagram D]).

d) Odlomke knjige napišite na vodoravnu liniju ispod odgovarajućepodjele na poglavlja.

15

16

17

18

19

2.2. OTKRITI POPRIŠTE KNJIGE

2.2.1. Cilj

Otkrivanje poprišta knjige treba nam pomoći u tome da razumijemo njenu poruku nama injeno značenje za nas uzimajući u obzir njenu povijesnu pozadinu.

Svaki tekst odražava nešto od svojeg autora - njegovu povijesnu pozadinu, njegovaiskustva i životnu filozofiju. Budući da je tekst sastavljen unutar određenog vremena, onnosi i njegove karakteristike. Politički, socijalni, filozofski pa čak i religijski vremenskitokovi imaju utjecaj na to što će netko nanijeti na papir. Dakle, ako želimo razumjeti nekuknjigu u svoj nejnoj cjelovitosti, moramo uzeti u obzir sve te čimbenike. Pri tome će nekagledišta biti relevantna, a druga neće, ovisno o književnom obliku i namjeri autora. Zaopsežno razumijevanje je ipak od pomoći razumijevanje svakog pojedinog od ovihčimbenika. (Iako je konačni autor Biblije Bog, On je koristio i oblikovao ljude, koji su pisaliBibliju, kao i njihove okolnosti, da bi rekao upravo ono što je htio podijeliti s ljudima).

2.2.2. Postupak

1. Istražiti povijesnu pozadinu autora

Za pravilno razumijevanje knjige u pravilu je nužno poznavati povijesnu pozadinuautora. U kojoj životnoj fazi je to napisao? Kakve su bile njegove životne okolnosti, kada jepočeo pisati? Odgovori na ova pitanja često bacaju posve novo svjetlo na razumijevanjeneke knjige i čak mogu imati presudnu ulogu u ispravnom i pogrešnom tumačenju. Alikako ćete pronaći odgovore na ova pitanja i kako ćete odrediti njihovu vrijednost uispravnom razumijevanju knjige? Za to postoje tri mogućnosti:

a) Provedite proučavanje karaktera (daljnje informacije o tome u poglavlju„Proučavanje karaktera“)

b) Pročitajte različite komentare knjige koju upravo proučavate. Obično tamomožete pronaći uvod s važnim informacijama o autoru, povijesnoj pozadini,vremenu nastanka i ustrojstvu knjige. Pročitajte samo ono najnužnije, da si nebiste pokvarili radost samostalnog otkrivanja istine.

c) Pročitajte knjigu vjerodostojnog pisca o odgovarajućem biblijskom autoru,njeovom životu i djelu.

2. Istražiti povijesnu pozadinu knjige

a) Pri prvom čitanju knjige zapišite u Preglednu tabelu sve geografske podatke,povijesne događaje, osobe i običaje. Ti podaci sadrže ključ za razumijevanjepovijesne pozadine.

20

b) Ako se u vašoj Bibliji nalaze karte, na njima možete potražiti navedena mjesta.

c) Spominjanje povijesnih događaja jasno vas upućuje na vrijeme u kojem jeknjiga napisana (iznimka: proročke knjige). Obično se o vremenu nastnka govorii u uvodnom dijelu određenog komentara.

d) Biblijski priručnici i leksikoni velika su pomoć u daljnjem razumijevanjuknjige. Ako naprimjer proučavate Poslanicu Solunjanima, pogledajte u nekomleksikonu pod pojmom „Solun“. Tamo ćete saznati mnogo o povijesti, trgovini ikulturi tog grada. Druge uvide u život biblijskih osoba možete dobiti i traženjemparalelnih stihova u vašoj Bibliji, ili ako potražite mjesta koja ste pronašli ukonkordanciji. Ako, na primjer, želite dobiti više informacija o Ivanu Marku,koji je bio uzrok svađe između Pavla i Barnabe, možete u svojoj konkordancijipogledati pod „Ivan“ ili „Marko“. Vidjet ćete da se spominje u Djelima 12,12.25;13,13; 15,37 i u 2. Timoteju 4,11.

e) Tadašnji običaji bacaju mnogo svjetla na ono što nam Bog govori. Oni će često bitiuzrok ispravnog odn. pogrešnog tumačenja. U pravilu se običaji proučavaju unaprednom stupnju proučavanja knjige. I za njih postoji niz vrlo informativnihpomagala. I iz vaših komentara se mogu izvući neke informacije o životnimobičajima tadašnjeg vremena.

2.3. IZRADITI RADNI LIST

2.3.1. Cilj

U radnom listu ćete dobiti pomoćno sredstvo, da biste točno vidjeli što se kaže u tekstu.

Temelj ispravnog tumačenja i ispravne primjene je dobro promatranje. Ako se u zajednicišire lažne nauke i proturiječne praktike, to dolazi od toga je prije tumačenja i primjenenedostajalo točno promatranje. Budući da nije bio postavljen čvrst temelj, trese se zgrada.

Jedno od njadjelotvornijih sredstava za promatranje leži u izradi radnog lista. Radni listovisu biblijska poglavlja utipkana s dvostrukim proredom. Pronaći ćete ga u tečaju Korak pokorak ili možete koristiti Bibliju u koju možete pisati, ili bilježnicu za bilješke. Radni list jejedno od najvrednijih sredstava induktivnog proučavanja Biblije.

Pri ispunjavanju radnog lista imate mogućnost obraditi jedno biblijsko poglavlje - kao štoznanstvenik sa svih strana pregledava i istražuje rijedak nalaz. Čeka vas mnoštvootkrivačke radosti! Pri učenju ovih sposobnosti bit ćete oduševljeni, jer ćete možda otkritinešto, što je sakriveno i teološki obrazovanim ljudima.

2.3.2. Postupak

21

1. Započnite molitvom. Molite Gospodina da vam otvori oči (1 Korinćanima 1,9-16;Efežanima 1,15-18; Psalam 119,18). ZAPAMTI: Najbolje je radni list izrađivati nekolikodana. Tako će vaši dojmovi ostati svježi i imat ćete više vremena za razmišljanje otekstu.

2. Pročitajte cijeli tekst. Pri čitanju ćete imati pitanja u vezi tumačenja teksta. Zapišite ihna komad papira. Nemojte pokušavati pronaći odgovore, prije nego što ste temeljitoistražili tekst.

3. Pročitajte sada svoj radni list i potražite ključne riječi i rečenice. Ključna riječ je riječkoju autor svjesno ponavlja; bez te riječi tekst nema smisla. Označite svoja otkriča (utome vam mogu pomoći olovke u bojama). Možda ste još na početku, dok ste pokušalidobiti pregled, naišli na neke ključne riječi; ipak, mogu postojati i još neke druge kojesu vam izmakle.

Imate dvije mogućnosti za označavanje ključnih riječi:

a) označiti riječ i njene sinonime istom bojom

b) nacrtati određeni simbol oko te riječi da biste je istakli od drugih (ako pri rucinemate bojice. Didi doljnje primjere).

ostati grijeh svjetlo

Osim toga označite svako spominjanje Boga, Isusa Krista, Svetog Duha . Sjetite se pritome i svake osobne zamjenice koja se odnosi na Trojstvo ili neku drugu ključnuriječ.

4. Sada treba potražiti liste riječi, rečenica ili povezanih misli. To je jako važan korak imože za vas biti odlučujuć. Najbolje je početi s onime što se kaže o nekoj osobi ilistvari ili načinom na koji je opisana neka ključna riječ. Ali pođimo po redu. Postoje trivrste liste:

a) Najlakše je pronaći jednostavnu listu, kao na primjer u 1. Solunjanima 1. Pavaoovdje nabraja razloge zbog kojih zahvaljuje Bogu za Solunjane.

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim

molitvama spominjući se vaše djelotvorne 1vjere, zauzete 2ljubavi i postojane3nade u Gospodinu našem Isusu Kristu“ (1. Solunjanima 1,2.3)

22

Numerirajte jednostavnu listu na vašem radnom listu kao u gornjem primjeruili je napišite na rub papira. (Vidi donji primjer [Dijagram E]; zapazitejednostavne liste iz stihova 1,9.10).

b) Osim toga možemo navesti tematsku listu. To je skup materijala o nekojodređenoj temi iz teksta. Ključne riječi i⁄ili rečenice često grade temelj tematskeliste. Na primjer u 1. Solunjanima se često govori o evanđelju ili o Božjoj Riječi.Napravite pri proučavanju tog poglavlja listu svega onog što možete naučiti oevanđelju. (Pojam „Riječ“ u poglavlju 1,6.8 treba smatrati sinonimom pojma„evanđelje“.) Tu listu napišite na desni rub svojeg radnog lista. Tako uvijekmožete posegnuti za njom.

Pokraj 1. Solunjanima 1,5-8 biste mogli napisati slijedeću tematsku listu:

EVANĐELJE1) došlo je u riječi (st. 5)2) došlo je u snazi (st. 5)3) došlo je u Duhu Svetomu (st. 5)4) došlo je u sigurnom i dubokom uvjerenju (st. 5)5) došlo je u uzornom vladanju (st. 5)6) primljeno je u velikoj nevolji (st. 6)7) primljeno je s radošću koju daje Sveti Duh (st. 6)8) odjeknulo je u Makedoniji

Ahaji isvagdje (st. 8)

(Vidi Dijagram E)

c) Analitička lista je treća po redu. On je slična tematskoj listi po tome što isto takosakuplja podatke o jednoj temi iz jednog poglavlja. To je jednostavno analizaizjava jednog poglavlja sastavljena vlastitim riječima.

Analitičke liste je u pravilu nešto teže sastaviti, zato što njihov sadržaj nije takoočigledan kao kod tematskih lista. One se i sastavljaju drugačije. U vezi togaobratite pažnju na dolje navedene primjere.

1) Analitička lista poseže za pitanjima o detaljima koji se nalaze unutar jednesmislene jedinice Svetog Pisma.

2) Analitička lista može sažeti, usporediti, logički povezati ili suprotstavitisljedeće točke:

a) Različite nauke u tekstu,

23

b) neku određenu misao ili temu,

c) niz događaja,

d) različite stavove ili načine ponašanja jedne osobe ili neke grupe,

e) iskustva ili karakteristične osobine ljudi.

Jasno je da analitičku listu možete prepoznati teka ako ste si uzeli mnogovremena za promatranje i osobno razmišljanje. One su izraz vaših osobnihspoznanja, ali ako su utemeljene na dobrom promatranju i drugi će ih smatratiispravnima.

Možda vam se analitičke liste sada još čine dosta nepreglednima, ali neka vas tone preopterećuje ili izbacuje iz koncepta. Tijekom vremena i s povećanjem vašegiskustva razvit ćete oko i za njih. Dakle, nemojte brinuti. Analitičke liste supomoćno sredstvo za napredne, pomoću kojih se otkrivaju duboko sakrivenabogatstva Božje Riječi. ONE SU UVIJEK PROIZVOLJNE.

Analitičke liste mogu se zabilježiti ili istaknuti na desnom rubu vašeg radnoglista na razne načine pomoću dijagrama ili boja; na taj se način mogu brzoponovno pronaći.

Primjer jednog logičnog niza:

1. Solunjanima 1,5 propovijedano evanđelje1. Solunjanima 1,6 primljeno evanđelje1. Solunjanima 1,8 prošireno evanđelje1. Solunjanima 1,9 evanđelje koje mijenja

(Vidi Dijagram E).

Primjer sažetka nauke jednog poglavlja:

1. Solunjanima 1,4 ODABIR1. Solunjanima 1,9 OBRAĆENJE1. Solunjanima 1,10 DOLAZAK

(Vidi Dijagram E).

U 1. Solunjanima možemo naći još jednu analitičku listu nauka:

1. Solunjanima 1,4 Božja suverenost1. Solunjanima 1,9 Odgovornost čovjeka

24

(Vidi Dijagram E).

Simboli na desnom rubu vašeg radnog lista učinit će vam brzo dostupnima istinekoje možete naučiti iz 1. Solunjanima 1.

5. Molimo vas da još jednom pročitate tekst i da pri tome pazite na slijedeće točke:

a) Suprotnosti. To je usporedba dviju stvari i suprotstavljanje njihovih nejednakihosobina, kao npr. svjetlo⁄tama. Zabilježite te suprotnost na desnom rubu svojegradnog lista. Riječ „ali“ često ukazuje na suprotnost, ali ne uvijek.

b) Usporedbe kao npr. „kao“ i „ili“. Pri tome označite ono uspoređeno. Jedanprimjer za to nalazi se u Ivan 3,14: „I kao što je Mojsije podigao zmiju u pustinji,tako ima biti podignut Sin Čovječji.“ Važno je označiti usporedbu jer nas Bogsuprotstavljanjem tih dvaju događaja želi poučiti nekoj temeljnoj istini. Akoželite ispravno razumjeti tu usporedbu, morat ćete dalje istraživati. Tek tadamožete otkriti puno značenje onoga, što Bog ovdje kaže.

c) Zaključci kao „zbog čega“, „zbog toga“ ili „dakle“. Potcrtajte ili označite te riječitako da odmah znate da se ovdje radi o zaključku. Provjerite zbog čega tamo stoji„zbog čega“! A kod „dakle“ provjerite kakav to zaključak autor izvlači.

d) Oznake vremena kao na primjer „tada“, „nakon toga“, „dok“ i „kada“. Dobro jeoznačiti ih budući da se tako mogu navesti vremenski razmaci ili nizovidogađaja. Molimo vas da zato posebne oznake vremena kao npr. „dan Isusovograspeća“ ili „Pasha“ na svojem radnom listu označite na poseban način.

6. Sjećate li se još onih 6 glavnih pitanja? Vježbajte svoj um tako da si uvijek kada čitateSveto Pismo postavljate ta pitanja. Vaše ključne riječi, liste, oznake vremena,podnaslovima poglavlja i odlomaka su odgovori na ta pitanja.

Ponekad ćete pomoću tih 6 pitanja dobiti tako duboko razumijevanje, da te pogledemožete zapisati na kraju svojeg radnog lista.

7. Pri izradi radnog lista za povijesne knjige Biblije, može vam biti od pomoći akozapišete slijedeće informacije:

a) Oznaku vremena i mjesta na početku poglavlja. (Te podatke možete zapisatiiznad prvog poglavlja.)

b) važne promjene mjesta i vremena unutar jednog poglavlja

c) glavne osobe, nauke i događaji jednog poglavlja. Te informacije ja običnonapišem na kraju svojeg radnog lista i podijelim ih ovako:

25

Glavne osobe Glavne nauke Glavni događaji

Sve ove točke pomoći će vam da točno obuhvatite i analizirate ono što piše u nekompoglavlju. Ako pri promatranju ostanete u molitvi voljni učiti, primijetit ćete kakoSveti Duh koristi sve da bi vam govorio i da bi vam otkrio dragocjena blaga istine.

8. Pronaći podnaslove poglavlja i odlomaka posljednji je korak u obradi vašeg radnoglista. Za neke je to i najteži dio. Kako god bilo, Bog će podnaslove poglavlja i odlomakaupotrijebiti da biste saželi glavne nauke jednog poglavlja. Na taj će se način sadržajodređenog poglavlja zadržati u vašem sjećanju, da biste ga se u nekom kasnijemvremenu opet mogli prisjetiti.

a) U potrazi za podnaslovom poglavlja obratite pažnju na glavnu temu odn. glavnuizjavu poglavlja. Tada potražite jedan stih koji na najbolji način odražava glavnutemu. To je ključni stih. (Stih koji najbolje odražava glavnu temu možetepotražiti i odmah na početku.)

b) Tada napišite podnaslov od četiri ili manje riječi. Broj riječi je ograničen da bipodnaslov bio što kraći, jasniji i da biste ga se lako mogli sjetiti. Ako bi vašpodnaslov time bio raskomadan ili biste vi bili frustrirani, možete dodati jošjednu riječ. Dok god ne prijeđete pet ili šest riječi, sve je u redu.

c) Vaš podnaslov bi trebao ispunjavati slijedeće preduvjete:

1) treba se sastojati od četiri ili manje riječi,

2) treba sadržavati bar jednu ključnu riječ iz teksta (nastojte koristiti što višeriječi iz teksta),

3) treba se isticati među ostalim podnaslovima poglavlja i odlomaka

4) treba opisivati temu poglavlja.

d) Sada podnaslov poglavlja i ključni stih zapišite na svoj radni list.

e) Sada su na redu podnaslovi odlomaka. U nekim prijevodima označeni suodlomci. (Ponekad teme i podnaslove odlomaka treba odrediti prije nego što seotkrije tema poglavlja).

f) Napišite podnaslove poglavlja prema gore navedenim kriterijima. Svakipodnaslov napisat ćete na lijevi rub svojeg radnog lista pored određenogodlomka. Lijevi rub namijenjen je tim podnaslovima i drugim mogućimpodjelama. U svojoj potrazi za podnaslovima odlomaka pazite da se onigramatički i logički što bolje slažu s naslovom poglavlja. Na primjer u 1.Solunjanima 1 koja se sastoji od dva odlomka mogli bismo to učiniti ovako:

26

ŠIRENJE EVANĐELJA (podnaslov poglavlja)1,1-5 Solunjanima (1. odlomak)1,6-10 Od Solunjana (2. odlomak)

(Vidi Dijagram E).

g) U potrazi za podnaslovima koristite olovku i papir po kojem možete šarati, svedok ne pronađete podnaslov, koji po vašem mišljenju najbolje odražava onočemu vas vaš predivni učitelj, Sveti Duh; želi poučiti. Možda to nije nikakavbiser, ali je zato plod pažljivog proučavanja Biblije; to je sve što Bog traži.Nemojte dozvoliti da vas strah, osjećaji nepotpunosti, obeshrabrenja iliusporedbe s drugima izbace iz takta. Nijedan od tih osjećaja ne dolazi od vašegnebeskog Oca, već od neprijatelja vaše duše; on vas želi ostaviti u nejasnoći uvezi istine, koja vas oslobađa (Iv 8,32) i posvećuje (Iv 17,17).

h) Napravite listu sa svim pitanjima na koja niste mogli odgovoriti za vrijemepromatranja. Nemojte posezati ni za kakvim komentarima ili drugimpomoćnim sredstvima, prije nego ste se detaljno pozabavili tekstom.

27

DIJAGRAM E

1. SOLUNJANIMA 1 - RADNI LIST

PODNASLOV POGLAVLJA:___________________________________________

K L J U Č N I S T I H : _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

1 Pavao, Silvan i Timotej solunskoj crkvi koja je u Bogu Ocu i

Gospodinu Isusu Kristu. Milost vam i mir.

2 Uvijek zahvaljujemo Bogu za sve vas kada vas se sjećamo u

svojim molitvama.

3 Bez prestanka se sjećamo pred Bogom, našim Ocem, vaše

djelotvorne vjere, požrtvovne ljubavi i postojane nade u

Gospodina našeg Isusa Krista.

4 Znamo, od Boga ljubljena braćo, da ste izabrani,

5 budući da naša radosna vijest nije došla k vama samo u

riječima, nego i u snazi, i u Duhu Svetom i u sigurnom i

dubokom uvjerenju. Uostalom, znate kako smo se vladali

među vama radi vas.

6 I vi ste, primajući riječ u velikoj nevolji s radošću koju daje

Duh Sveti, postali naši i Gospodinovi nasljedovatelji,

7 tako da ste postali uzor svim vjernicima u Makedoniji i Ahaji.

8 Od vas je uistinu riječ Gospodnja odjeknula ne samo u

Makedoniji i Ahaji nego se svagdje proširio glas o vašoj vjeri u

Boga, tako da nama o tome ne treba što govoriti.

9 Ljudi naime sami pričaju o nama na kakav smo doček naišli

kod vas i kako ste se obratili od idola k Bogu, da trajno služite

živom i pravom Bogu

10 i da čekate njegova Sina s nebesa, koga uskrisi od mrtvih -

Isusa, našeg osloboditelja od srdžbe koja će doći.

28

3. ISPRAVNO TUMAčENJ E - KAKO SE TO RADI?

3.1. CILJ

Cilj tumačenja je ispravno razumijevanje onoga što autor želi reći.

3.2. TEMELJ

3.2.1. Najprije temeljito promatranje

Preduvjet za ispravno tumačenje je točno promatranje. Zato za njega treba odvojitimnogo vremena i pažnje. Što više vremena upotrijebite za promatranje, to ćetemanje vremena trebati za tumačenje. Mnogi prebrzo prelaze na tumačenje, a da prijetoga nisu položili temelj detaljnom analizom teksta. Njihovo razumijevanje je tadapo utjecajem onoga „što oni misle...osjećaju...kako oni to vide...što su drugi rekli“.Zaista moramo paziti da „Pisma ne iskrivljujemo sebi na propast“, kako je to zapisanou 2. Petrovoj 3,16, a odnosi se na „neupućene i nepostojane“.

3.2.2. Oprez pred unaprijed stvorenim mišljenjima

Važno je da nam bude jasno da svatko od nas Svetom Pismu prilazi s unaprijedstvorenim mišljenjem. Jednako je važno da razumijemo i shvatimo što su našaunaprijed stvorena mišljenja. Zašto? Zato što religijski i teološki nazori čovjekaodlučuju o tome kako će tumačiti Božju Riječ.

3.2.3. Važno: otkriti cilj i konkretan povod autora

Tumačenje znači: otkriti što autor misli. Zapazite da kažem „autor“, jer mi moramoznati što autor misli, a ne , što mi mislimo, da on misli. Samo tada ćemo imati Božjegledište.

3.2.4. Biti spreman učiti

Samo ako ćete biti spremni učiti i priznati kada ste u krivu, moći ćete ispravnotumačiti. Tumačenje Svetog Pisma je zadatak koji izaziva strahopoštovanje i ne smijese uzeti olako. Kada netko nekome objašnjava Sveto Pismo, on preuzima uloguučitelja. Zato nas Bog upozorava: „Neka vas, braćomoja, ne bude mnogo učitelja! Taznate: bit ćemo strože suđeni.“ (Jakov 3,1)

29

3.2.5. Što je duže moguće ne koristiti komentare

Sjetite se toga da komentari nisu oslonac, već samo sredstvo (alat) da IH TREBAKONZULTIRATI TEK NAKON OSOBNOG PROMATRANJA.

3.3. NAčELA TUMAčENJA

3.3.1. Pismo si nikada neće proturiječiti

U Svetom Pismu ćete pronaći sve nauke koje ćete ikada trebati. Nauke pisma činejedinstveno mišljenje. Najbolje je kada Biblija tumači sama sebe. Biblija nikada nećeproturiječiti samoj sebi. Ako vam se ipak tako čini, tada je vaše tumačenje krivo!

3.3.2. Uvijek tražite potpun savjet iz Božje Riječi

Da bismo razumjeli ono što Bog kaže o određenoj temi moramo u obzir uzeti cijeluBibliju. To nazivamo tematsko proučavanje. Budući da mnofi kršćani ne poznajucijeli Božji naum, oni često prihvaćaju neku nauku jednostavno zato što su jepronašli na jednom ili dva mjesta u Bibliji. Problem je pri tome da su pojedinidijelovi iščupani iz konteksta, ali i to da se nekim odgovarajućim mjestima koja vodedo drugačijeg razumijevanja određene tematike ne poklanja pozornost. Zato jepotrebno da kršćani iscrpno i redovito čitaju Bibliju. Nasitite se Božjom Riječju,budući da je ona vaša jedina zaštita od lažnih nauka. (Vidi dalje informacije podtemom „Tematsko proučavanje - kako se to radi?“; „Raščlanjivanje teksta“)

3.3.3. Uvijek DOSLOVNO tumačenje Pisma

Sveto Pismo treba shvaćati doslovno. Ono nije nikakva mistična knjiga niti se smijemistificirati. Bog nam je kroz nju govorio da bismo upoznali istinu onakvu kakvaona jest. Zato prihvatite Božju Riječ posve prirodno s njenim prirodnim značenjem,kao što biste to učinili s drugim tekstovima. Prije nego počnete tražiti dubljesakriveno ili mistificirano značenje, koje uopće ne postoji, jednostavno otkrijte štoRiječ kaže.

Ako će ljudi izbjegavati doslovno tumačenje Božje Riječi, svatko će dati maha vlstitojduhovnoj akrobatici. Tko će tada još moći reći što je ispravno, a što neispravno?

Doslovno tumačenje znači da trebamo uzeti u obzir gramatička pravila i pravila oustrojstvu teksta. Alegorije, usporedbe i fraze treba tumačiti kao takve! (Vidi daljeinformacije pod „Jezična stilska sredstva“, „Usporedbe, alegorije, tipovi i simboli“ i„Načela ustrojstva teksta“). Simbole kakvi se pojavljuju u Danielu, Otkrivenju iliEzekielu treba prepoznati kao takve. Njihovo značenje mora se otkriti na temeljudefinicija u Pismu i/ili u različitim povijesnim, kulturnim ili drugim okolnostima.Dakle, ako zaista želite razumjeti Božju Riječ, tumačite je doslovno.

30

3.3.4. Budite svjesni da neke izjave u Božjoj Riječi mogu izgledatiparadoksalne.

One su samo naočigled proturječne i ne odgovaraju jedna drugoj. Često nam teškopada razumno uskladiti dvije izjave koje su očigledno proturječne. Jedan primjer togabio bi Božji suverenitet i čovjekova odgovornost. Ako u Bibliji naiđemo na dvije iliviše izjava koje se jasno naučavaju u Bibliji, ali nama izgledaju neusuglasive,moramo se sjetiti da je naš razum ograničen. Božji putovi nisu naši putovi! Njegoviputovi su puno viši; mi moramo spoznati i prihvatiti tu činjenicu, čak i ako nemožemo potpuno razumjeti kako treba međusobno oovezati te dvije izjave.

3.3.5. Nikada nemojte koristiti nejasno mjesto da biste proturječili jasnoj nauciBožje Riječi.

Kod nejasnog mjesta zančenje jednostavno nije očito. Takve izjave čak i uz jasnapravila tumačenja ostaju teško razumljiva. Zato ih nikada ne treba odabrazti za temeljneke nauke.

3.3.6. Obratite pozornost na književni oblik, koji imate pred sobom

Ne sadrži svaka biblijska knjiga iste književne vrste. Književno djelo može bitipovijesno, biografsko, poetsko, proročko i didaktičko, napisano u obliku izreka ilipisma.

Zato je za tumačenje Svetog Pisma važno prepoznati i uzeti u obzir vrstu teksta kojiimate pred sobom. Književni ili lirski tekst neće biti u istom vremenskom redoslijedukao onaj koji se bavi povijesnim činjenicama, niti se logika u nekoj lirskoj pjesmirazvija jednako kao u nekom didaktičkom spisu. Kada biste proučavali neku lirskustarozavjetnu knjigu ili poetski dio neke druge knjige, mogli biste zamijetitipromijenjeni stil pisanja; to je čimbenik koji kod tumačenja treba uzeti u obzir.

Evo nekoliko vrsta književnosti:

1. Povijesna - Djela apostolska2. Biografska - Luka3. Poetska - Psalmi4. Oblik izreka - Izreke5. Proročk - Otkrivenje6. Didaktička - Rimljanima7. Pismo - 2. Timoteju

3.3.7. Sjetite se toga da je kod tumačenja uvijek odlučujuć kontekst.

Svoje tumačenje uvijek trebate promatrati u odnosu na slijedeće vrste konteksta:

31

1. neposredni kontekst - stihovi koji stoje ispred i iza. Važno: Pismo si neproturiječi.

2. dalji kontekst - tumačenje nekog stiha provodi se u svjetlu njegovog odnosaprema knjizi u kojoj on stoji, ako i prema cijeloj Bibliji.

3. gramatički kontekst - tjera nas da pažljivo razmotrimo gramatička pravila. Akopokušavate otkriti značenje nekoe rečenice ili stiha, koji su dio alegorije, onimoraju biti protumačeni u skladu s alegorijom. Isto vrijedi i za usporedbe,tipove, uspoređivanja i metafore. Naravno da pri tome morate paziti najednostavna gramatička pravila kod kojih se radi o subjektu, predikatu, objektu,pridjevu, prijedlogu i sl. Glagolska vremena i uvjetne rečenice (ako...) moguimati odlučujuću ulogu u razumijevanju nekog mjesta. Prije nego pobližeistražite neko mjesto, uvijek biste ga trebali shvatiti u njegovoj gramatičkojstrukturi. (Vidi dalje informacije pod „Vrijeme, rod i vid grčkih glagola“).

4. kulturni, socijalni i religijski kontekst - on bi nas trebao potaknuti na pitanje:„Traba li uzeti u obzir neku kulturnu, religijsku ili socijalnu tradiciju?“,„Ukazuje li to mjesto i izvan svog kulturnog okvira?“, „Ako da, kako?“, „Krije lise iza tog običaja neki biblijski princip, koji je i nama danas važan?“

5. povijesni kontekst - ovdje se postavlja pitanje: „Događa li se ili se ovaj događajdogodio unutar jednog određenog vremenskog okvira?“ Ako da, važno jeponovno oživjeti povijesnu pozadinu pred kojom se nešto dopgodilo ili će sedogoditi. Radi li se o vremenski bliskom ili dalekom proroštvu? ‚Daljeinformacije za tumačenje proročanstava u „Smjernice za tumačenjeproročanstava“). Odnosi li se ili se odnosio taj događaj na neko povijesnozbivanje ili blagdan? Koliko je važna povijesna pozadina, pjašnjava se naprimjeru iz Ivanovog evanđelja, kada se navode Ana i Kajfa. Ako vam je jasnokoji su položaj oni imali u društvu i kakav su stav imali prema Isusu, shvatitćete zašto su Isusa nakon uhićenja najprije doveli pred Anu (Ivan 18,13).

3.3.8. Uvijek pronađite osnovno značenje stiha.

Samo ako autor izričito ukazuje na neko drugo značenje svojih riječi, tumač možegovoriti o tome. Prirodna je stvar da samo autor može protumačiti prvotno značenjesvojih izjava. Želja da tekstu pridodamo još neko dodatno značenje je nadutost prikojoj sebe postavljamo na istu razinu s autorom ili čak i iznad njega!

Zato uvijek kada tumačite Sveto Pismo tražite namjeru autora.

32

3.4. POSTUPAK

3.4.1. Postavljajte pitanja

1. Pri istraživanju teksta na komad papira ste zapisali različita pitanja.

2. Još jednom prođite tekst, da biste si postavili još dodatna pitanja.

3. Dopišite ta pitanja k onima drugima.

Na primjer neka pitanja za 1. Solunjanima 4 mogla bi glasiti ovako: Što znači -a) st. 4 - „svoje tijelo posjedovati u svetosti i poštovanju“?

b) st. 6 - „ne prikraćivati i varati svoga brata“?

c) st. 14 - da će Bog „one koji usnuše u Isusu privesti zajedno s njime“?

d) st. 16 - „najprije će uskrsnuti mrtvi u Kristu“?

3.4.2. Potražite odgovore na svoja pitanja

1. Uvjerite se da je vaše tumačenje u okviru slijedećih vidova:

a) namjere autora i/ili povoda za glavnu temu knjige;

b) raznih konteksta

c) položaja teksta u određenom vremenu kao npr. u ukupnom povijesnomkontekstu

d) kulture tadašnjeg vremena

e) navedenih geografskih mjesta

f) atmosfere tog stiha.

2. Provesti nužna proučavanja riječi. Mislite na ono što je jednom rekao EugenNida, da riječi tek u kontekstu otkrivaju svoje značenje. Zato je izuzetno važnoda kao pomoć za proučavanje riječi proradite sljedeća poglavlja: „Proučavanjeriječi“, „Vrijeme, lik i vid grčkih glagola“.-

3. Pročitajte paralelna mjesta

a) Paralelno mjesto potcrtava, osvjetljava ili proširuje ono što upravo čitate.

33

b) Odlučujuća pomoć pri proučavanju Biblije je usporedno savjetovanjerazličitih stihova. Oni si nikada neće proturječiti; zato svaki puta provjeritesvoje tumačenje, ako se smisao dvaju stihova naočigled ne može uskladiti ,jer ste se negdje prevarili.

c) Kod traženja i uspoređivanja paralelnih mjesta isplati se pobliže istražitigrčko ili hebrejsko značenje, budući da naši prijevodi često za različite grčkeriječi koriste istu riječ u prijevodu. Proučavanje grčkih riječi može namprikazati različitosti u značenjuDakle, uspoređujte „iste“ riječi.

1) Koristite paralelna mjesta iz svoje Biblije pazeći na gore navedenekriterije, konkordanciju ili grčki rječnik Novog zavjeta, da bisteistražili pojedine stihove.

2) Pažljivo pročitajte kontekst paralelnih mjesta. Mislite na to da senijedan stih ne smije iščupati iz svojeg konteksta, da bi se tako dobilapotvrda za istinu; na taj se način određeni stih „iskrivljuje“.

3) Najbolje je da odmah na rubu svoje Biblije zabilježite paralelno mjestokoje odgovara vašem tekstu .

4. Čitajte druge vjerne prijevode

5. Pogledajte svojim komentarima

a) Postoje različite vrste komentara. Neki komentari namijenjeni suisključivo čitanju pa su vrlo opširni, ali jednako su važni komentari kojipomažu u promatranju i tumačenju, koji vam objašnjavaju zašto zastupajuneki određeni stav. Čitajte samo one komentare čiji su autori radili dobro itemeljito, i koji vjeruju da je Biblija Božja osobna Riječ, ljudi čiji je životogledavao njihovu teologiju i koje su priznavala druga značajna duhovnabraća. Mislite na to da nitko ne može iscrpsti cjelokupnu Božju istinu.Možda se u nekoj točci ne slažete s nekim, ali se zato slažete u nekoj drugoj;nemojte se odmah okrenuti od njega samo zato što on neke stvari vidi izdrugog kuta.

b) Komentari vas štite od vlastitih krivih tumačenja. Pazite kada netko otkrijenešto novo, što još nikada prije nije bilo spoznato. Sumnjam da je Boggotovo 2000 godina zasljepljivao vjerne muškarce i žene za neku istinu,samo zato da bi je sada objavio. Zato biste se odmah trebali posavjetovati sviše komentara; tako ćete dobiti pregled različitih tumačrnja.

34

6. Sažmite svoje zaključke i pazite da:

a) kontekst ostane očuvan. Kod tumačenja je kontekst uvijek odlučujuć. Tekstiščupan iz konteksta služi kao izgovor, da bi se sakrio neki drugi razlog.

b) da ne kolidiraju s glavnom temom knjige koju proučavate.

c) da se nalaze u istoj ravnini s ostalim stvarima koje je autor napisao.

d) ne stoje u suprotnosti s ostalim biblijskim istinama.

e) nisu pod utjecajem neke određene nauke ili teološkog mišljenja, budući dase time često potkopava vlastito tumačenje.

35

4. ISPRAVNA PRIMJENA - KAKO SE TO RADI?

4.1. CILJ

Cilj primjene je prenošenje istina koje ste razumjeli otkrivanjem i tumačenjem u vlastitiživot.

Primjena znači: otkriti što mi Riječ želi reći i s tom spoznajom nešto učiniti. Primjena ježivotno važna; bez nje Sveto Pismo je beskorisno. Upozoreni smo da ne budemo samoslušatelji Riječi, već i vršitelji (Jak 1,22-25). Promatranje i tumačenje su „slušanje“, aprimjena je „vršenje“. Još jednom: ispravna primjena temelji se na pravilnom tumačenju,koje opet počiva na točnom promatranju.

Svaka duhovna istina se može praktično primijeniti. Ako ste učitelj, vi nikada nepoučavate bez primjenjivog primjera. Promatrajte Božju Riječ i molite Svetog Duha davam objavi primjenu za svakodnevnicu. Učite sebe i druge tada toj primjeni. Dopustitemaču Duha da duboko prodre da bi mogao prepoznati misli i namjere srca. Božja Riječ jedanas aktualna. Pokažite drugima kako je važeća Riječ i kako je praktičan kršćanski život.Doživjet ćete da se ljudi pred vašim očima mijenjaju. Nemojte se ispričavati zbog Riječi.Nemojte je razvodnjavati. Govorite s autoritetom i smjelošću našeg Gospodina.

4.2. TEMELJ

4.2.1. Temelj primjene nalazi se u 2 Timoteju 3,16.17:

„Svako je pismo od Boga nadahnuto i korisno za pouku, za karanje, za popravljanje iodgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude savršen - opremljen za svako djeloljubavi.“

1. Pismo je KORISNO za:

a) pouku: Božja Riječ vodi vas do svih pitanja važnih za život. Ta nauka - bezobzira na temu - je uvijek istinita. Sve što Bog u Bibliji kaže o bilo kojoj temi jeapsolutna istina.

Prvi korak u primjeni je to da pomoću točnog promatranja i tumačenja otkrijetešto Božja Riječ kaže. Ako se to dogodilo, pred Bogom ste obvezni prihvatiti iživjeti tu istinu. Preuzete krive načine razmišljanja ili nauke treba podreditiotkrivenoj istini.

Primjena nauke se sastoji u tome da se jednostavno pitate slažete li se sa svojimUčiteljem, Svetim Duhom u tome da je to istina.

36

1) Ako niste tog mišljenja pitajte Boga u molitvi i molite Ga da vam pokažešto nije u redu. Molite Ga da vam pokaže uzrok problema.

2) Ako dijelite to mišljenje, recite Bogu da želite preuzeti tu istinu i da želitepokušati živjeti po njoj.

b) Karanje: Božja Riječ izvodi na svjetlo ono što je krivo u vašem razmišljanju iponašanju. Ona izvodi na svjetlo dana one stvari koje ste zakopali da bi vas vašasavjest ostavila na miru. Božja Riječ vodi vas u sobu u koju bacate sve krivestvari i dopušta vam da bacite sve te stare stvari koje ste skupili pogrešnimponašanjem. Ona sa vama prolazi kroz vrt vaših misli u kojem ste sijali svemoguće vrste misli i pokazuje vam korov, koji guši istinu i moli vas da gapočupate. Karanje znači: otkriti gdje ste krivo mislili ili se grešno ponašali.Primjena toga je da prihvatite to karanje i da se složite s Bogom tako da priznategdje ste u mislima ili djelima bili u krivu.

c) Popravljanje: slijedeći korak u primjeni je ispravljanje; to je ponekad najtežikorak. Mi često prepoznamo što je krivo, ali ne poduzimamo nikakve korake dase to promijeni. Bog vas nije ostavio same i bez odgovora čak ni kod tog teškogkoraka ispravljanja onoga što je krivo. Ponekad je teško pronaći odgovor, alibudite mirni: on postoji. Svakom Božjem djetetu koje se želi svidjeti svojemOcu, Sveti Duh će pokazati kako se to radi.

Često pomoć dolazi jednostavno priznavanjem i okretanjem od lošeg. U drugimslučajevima Bog nam pokazuje sasvim konkretne korake prema našembližnjem. Primjer za to nalazimo u Matej 18,15... , gdje nam Bog govori kako setrebamo odnositi prema bratu kada on sagriješi. U drugim se slučajevima koraciprema ispravljanju mogu vidjeti iz određenih životnih primjera biblijskihličnosti.

Primijeniti Božju Riječ znači ispraviti pogrešno! Primijeniti znači proučavatiodlomak i paziti ima li Bog neki poseban način postupanja kako bi se situacijamogla popraviti ili bi se s njom moglo ophoditi. Primjeniti znači ispravitivlastito ponašanje, da biste živjeli na Božji način koji je uvijek ispravan.

d) Odgajanje u pravednosti: iako je Božja Riječ korisna za otkrivanje krivice i zapopravljanje, Bog nam ju je prije dao kao priručnik pun životnih pouka. Njen jecilj temeljito opremiti Božju djecu tako da se u svakoj situaciji mogu odnositionako kako to treba - i to uz pomoć:

Pouka,zapovjedi,ohrabrenja/opomena,upozorenja i/ili

37

primjera biblijskih životopisa i Božjeg ophođenja s čovjekom.

Poučavanje primjerom dobro se predočuje u 1. Korinćanima 10,11, gdje čitamo:„Sve se to, kao pralik, događalo njima, a napisano je za upozorenje nama, koje suzapala posljednja vremena.“ A u Rimljanima 15,4 čujemo: „Što je nekoćnapisano, nama je za pouku napisano da po postojanosti i utjesi Pisama imamonadu.“ Zato, kada proučavate biografske ili povijesne izvještaje zapisane u Biblijikroz njih možete upoznati biblijska načela odnosa s Bogom i primijeniti ih usvojem životu. Očito je da najveći dio naših problema potječe od nepoznavanjaBožje Riječi, koja nam je dana za odgajanje u pravednosti.

2. Pismo ima sve, što vam je potrebno za savladavanje svake životne situacije, da„čovjek Božji bude savršen (grč. „artios“ potpun, odgovarajuć), opremljen za SVAKODJELO LJUBAVI (grč. „exartizo“ upravo dobar, opremljen)“.

4.2.2. Kada je sve rečeno i učinjeno,

ne postoji djelotvornija primjena od toga da padnemo pred Boga i s Njimrazgovaramo o stvarima, koje sam pročitao, proučio, čuo i vidio. Klečeći predNjim, mogu mu reći sve što mi je na srcu i čime se bave moje misli; nakon togastrpljivo čekam da On govori i da mi stavi na srce ono što želi podijeliti samnom.

4.3. POSTUPAK

(Ne zaboraviti: primjena uvijek slijedi otkrivanje i razumijevanje.)

4.3.1. Od pomoći za primjenu je

izlistati teme koje se nalaze u tekstu i postaviti sljedeća pitanja

1. Što se naučava u ovom odlomku? Pri tome treba

a) uzeti u obzir nacionalnu pozadinu: Odnosi li se to na neki određeni narod?Viđenje iz Ezekiela 37 o suhim kostima ukazuje na ponovno uspostavljanjeIzraela.

b) prepoznati kulturni okvir: Je li to povezano s nekim kulturnim problemom togvremena? Postoji li taj problem još i danas? Na primjer žene u 1. Korinćanima 11nose pokrivalo za glavu. Prije nego što primijenite to mjesto, treba otkriti načeloiza te nauke. Važnije je da na vaše djelovanje utječe temeljno načelo nego nekiobičaj tadašnjeg vremena. Načelo u 1. Korinćanima 11 je podložnost.

38

c) uzeti u obzir odnos s poviješću: odnosi li se to na neki određeni povijesni periodili na neku povijesnu situaciju? Matej 24,40 npr. mnogi tumače tako da se tomjesto odnosi na uzdignuće Crkve prije velike nevolje, dok se ovdje u stvarnostiradi o Gospodinovom dolasku. Nakon točnog istraživanja poglavlja, to mjestoviše nećete moći vidjeti izolirano iz konteksta.

d) provjeriti mjesto unutar Biblije: Je li ovaj tekst zamijenila neka opširna nauka?Na primjer Židovima u Starom zavjetu nije bilo dozvoljeno jesti određena jelaili odijevati određene materijale. Vrijedi li to i za Crkvu?

e) Pokušajte otkriti koje načelo koje stoji iza toga treba naučavati: načelo je temeljnovjersko uvjerenje, pravilo ponašanja ili postupak. Pročitajte npr. Matej 5,41:danas ljudi jedni druge više ne prisiljavaju da idu s njima još jednu milju - alikoje načelo nam Krist na taj način želi prenijeti? To načelo treba primijeniti.

2. Gdje me taj stih popravlja?

Vidjeli smo da jedna funkcija Božje Riječi da zablude iznese na vidjelo. Sljedećapitanja nam pomažu primijeniti Riječ u našem životu:

a) Otkriva li tekst neku zabludu u mojem životu?

b) Postoji li neka zapovijed koju nisam slijedio?

c) Postoje li u mojem životu neki pogrešni savovi ili motivi, koje ovo mjestorazotkriva?

3. Kako mogu ispraviti pogrešno?

a) Kada upadnemo u zbrku, Bog nam pokazuje kako možemo izaći? Što mi ovoposebno mjesto kaže o onome što trebam učiniti? Ponekad treba učiniti samojednu stvar, a ponekad čitav niz.

b) Primjer: u Filipljanima 4,6 nam se kaže, da se za neku stvar ne smijemo čak nibrinuti. Ali, vi i ja smo brinuli i Riječ nas je ispravila. Kako ćetmo vi i japromijeniti tu brigu? Filipljanima 4,6 navodi svaki pojedini korak u tome:

1) prošnja: posve općenita molitva, koja Boga priznaje kao Onoga tko On jest ida On može izići na kraj s ovom situacijom.

2) molitva: konkretna molitva za konkretne stvari. Recite Bogu kako vi viditesituaciju koja u vama izaziva strah. Rasprostrite pred Njim svoje potrebe.

3) zahvaljivanje: zahvalite mu da On prihvaća tu stvar. Ovce nisu teglećeživotinje. On je njihov Pasti r i ništa im neće nedostajati.

39

4) tako ste „iznijeli svoje potrebe“ pred Bogom.

c) Primjer: neki kršćanin vam je nešto skrivio. U Mateju 18,15-20 pokazuju vam sejasni koraci, kako se ta situacija može popraviti. Primijeniti znači, učiniti ono štoBog od vas želi.

4) Što mi Bog kao svojem djetetu želi pokazati?

a) Neku dosad još nepozantu istinu?

b) neku još neotkrivenu zapovijed?

c) neki dublji uvid da bih razmislio o njemu i tada tako živio?

4.3.2. Budite svjesni

toga da kod primjene Pisma ne sadrži svako poglavlje pouku, karanje,popravljanje i uputstvo. Primijenite samo ono što tamo i piše.

4.3.3. Kod primjene izbjegavajte sljedeće:

1. kulturna umjesto biblijskih mjerila.

2. Pokušaje da vrijednu istinu podupreš nekorektnim tumačenjem.

3. Primjenu Pisma iz unaprijed izgrađenog mišljenja na koje su utjecali ranija naobrazbaili vlastito ja (koje ne želi priznati pogrešku) ili neka određena vjeroispovijest.

4. Primjenu Pisma bez obuhvaćene cjelokupne nauke iz Božje Riječi u cijelom Pismu.

5. Znanje bez promjene ponašanja; jer na kraju krajeva će vam vaše znanje biti sudac

40

5. TEMATSKO PROUČAVANJ E

5.1. CILJ

Kod tematskog proučavanja se provjerava što nam Božja Riječ kaže o nekom određenompitanju. Postupa se slično kao kod proučvanja riječi, ali mnogo iscrpnije. Prednost obradeneke teme leži u tome da nam ona pruža cjelovitu sliku biblijskog shvaćanja.

Ako želite ispravno provesti tematsko proučavanje, to zahtijeva visoku mjeru priprema ipoštenog ophođenja s izvornim materijalom.

5.2. POSTUPAK

5.2.1. Pogledati pojedina paralelna mjesta i stihove koji su povezani s tomtemom.

Pošteno ophođenje s vašom temom zanči da ćete potražiti svako paralelno mjesto i daćete ga pokušati razumjeti u njegovom kontekstu.

1. Koristite konkordanciju , ali i paralelna mjesta u svojoj Bibliji.

2. Potražite sve izraze koji su srodni po smislu. Ako na primjer želite proučavatimolitvu, pogledajte i pod: moliti (molba), prošnja (prositi), zaziv, tražiti.

3. Otkriti najvažniji tekst za tu temu i potražiti mjesto na kojem se to pitanje spominjeprvi put. Proučite ta mjesta temeljito i marljivo.

4. Potražite tekstove koji se sadržajno nadopunjavaju. Ako radite temu "Božjisuverenitet", trebate potražiti i ona mjesta koja govore o odgovornosti čovjeka i otome da će on morati položiti račun. Ako ćete ovako tražiti nadopunjavajuće tekstove,vaša će teologija ostati uravnotežena i poštedjet će vas raznoraznih izama.

5. Novozavjetnim tekstovima o toj temi poklanjajte veće značenje, nego onima izStarog zavjeta. Novi zavjet je vremenski posljednji, a i u svojoj je objavi opširniji.

5.2.2. Sažmite informacije.

Kod svake obrade zabilježite ključne stihove i ono što oni kažu.

1. Temeljito proučite svaki tekst da biste otkrili što autor želi reći.

2. Pažljivo obratite pozornost na kontekst.

41

3. Otkrijte glavnu izjavu teksta.

4. Zabilježite svoja promatranje i nove spoznaje:

a) Koji su stihovi lako, a koji teško razumljivi? Nijedno učenje nemojte temeljitina nečem nejasnom.

b) Koliko se puta ponavlja neka nauka? Onoj koja se češće pojavljuje treba pridati iveću pozornost.

c) Svoj temelj nemojte nikada graditi na zaključcima, tradicijama ili vanbiblijskimizvorima. Biblija svaku temu pokrivaonoliko temeljito koliko je to potrebno.

5.2.3. Zapažanja sažmite u pregledu.

(Vidi pod "Stvaranje pregleda). Uvjerite se da ste

1. dovoljno i potpuno pokrili temu.

2. postavili težište tamo gdje ga i Bog postavlja.

5.2.4. Primjena.

Razmislite o tome, kako sve što ste naučili može postati djelotvorno u vašem životu.

42

6. RAŠČLANJIVANJE TE KSTA

6.1. CILJ

Cilj podjele je dobivanje logičnog slijeda glavnih misli. U njemu se skup materijala dovodiu logičan oblik. Podjela je poput kostura, bez mesa i krvi. To je kratak prikaz bitnih točaka ičinjenica.

Ovo poglavlje smo dodali u " Korak po korak - Načela proučavanja Biblije " zato što nekedomaće zadaće zahtijevaju analizu poglavlja ili detaljno bavljenje komentarima. Da bisteuštedjeli mnogo vremena i piskaranja molimo vas da podijelite informacije, umjesto da ihzapisujete u obliku sastavka.

6.2. POSTUPAK

6.2.1. Ovako možete napraviti podjelu:

1. Glavne teme sadrže glavne misli. One trebaju biti jasno i kratko opisane i neprebrojne. Označavaju se rimskim brojevima: I, II, III, ...

2. Podteme pojašnjavaju glavne teme i prikazuju se velikim slovima: A, B, C, ...

3. Daljnje podtčke pojašnjavaju izjave podtema. Označavamo ih arapskim brojevima: 1,2, 3, ...Ako su potrebne i daljnje podjele one se donose ovim redoslijedom:a.

1)a)

(1)

6.2.2. Pazite da podjela

1. Pojašnjava

2. Klasificira

3. Definira

4. Služi kao primjer

5. Prikazuje pojedinosti i/ili

6. Služi predočavanju

43

6.3. IZRADA PODJELE

I. Glavna temaA. PodtemaB. Podtema

1. Podtočka2. Podtočka

II. Glavna temaA. Podtema

1. Podtočkaa. Podtočkab. Podtočka

1) Podtočka2) Podtočka

a) Podtočkab) Podtočka

(1) Podtočka(2) Podtočka

2. PodtočkaB. Podtema

III. Glavna temaIV. Glavna tema

44

7. JEZIčNA STILSKA S REDSTVA

Jezično stilsko sredstvo može biti riječ, rečenica ili izraz i češće se koristi u prenesenomnego u doslovnom smislu. "Stilskim sredstvima jeziku se pridaje ljepota, živost iprodornost. Ako prepoznamo i shvatimo stilska sredstva u Bibliji, Božja nas Riječ možedosegnuti još vaćom snagom i jasnoćom. Njihovo razumijevanje može nam pomoći urazumijevanju mjesta koja su naočigled proturječna."

7.1. METAFORA

Implicirana usporedba dvaju različitih osoba ili stvari. Kod metafore se ne koriste čestice zauspoređivanje npr. "kao". Jedan primjer je Ivan 6,48. Tamo Isus kaže: "Ja sam kruh života."

7.2. POREDBA

Dvije različite osobe, stvari ili misli se dovode u međusobnu vezu pomoću "kao", "kao da",i/ili "tako... kao". U Otkrivenju 1,14b čitamo da su "Njegove oči bile kao ognjeni plamen".

Metafore i poredbe vrlo su slične. Za tumačenje teksta važno je moći raspoznati različitejezične funkcije. Na primjer kršćani se svađaju o Isusovim izjavama o kruhu kodposljednje večere: "Zatim uze kruh, zahvali i razlomi ga pa im ga dade govoreći: 'Ovo jetijelo moje koje se za vas daje...'" (Luka 22,19). Jedni vjeruju da kruh zaista postaje Njegovotijelo. To je nauka o transsubstanciji (preobrazbi). Drugi vjeruju da je Isus jednostavnoupotrijebio metaforu i da kruh predstavlja Njegovo tijelo.

7.3. HIPERBOLA

Namjerno preuveličavanje da bi se nešto naglasilo ili da bi se postiglo određeno djelovanje.Hiperbole nalazimo u svim jezicima, ali posebno kod pripadnika semitskih naroda: "Dušami gine u svako doba žudeći za tvojim odlukama." (Psalam 119,20) pojašnjava ovaj stav.

7.4. METONIMIJA

Ime neke osobe, stvari ili ideje umeće se za nešto što je povezano s njim - neka vrstaasocijacije. Metonimija se na primjer pojavljuje u rečenici: "K njemu je dolazila svaJudeja" (Marko 1,5). Ovdje je Judeja metonimija, koja označava ljude, a ne područje.Zapazite i hiperbolu "sva".

45

7.5. SINEGDOHA

Širi pojam objašnjava se pomoću nekog užeg (ili obrnuto), s kojim je povezan - opet nekavrsta asocijacije. Ovo stilsko sredstvo nalazimo češće kada se govori o "Zakonu", koji seodnosi ili na Petoknjižje (prvih pet knjiga Starog zavjeta), na Deset zapovjedi ili na čitavStari zavjet.

7.6. PERSONIFIKACIJA

Kada se o neosobnoj i neživoj stvari govori kao da je osoba. Kod personifikacije nekom sepredmetu pridaju ljudske crte i osobine. Primjer: "Gore će i brda klicati od radosti, i sva ćestabla u polju pljeskati." (Izaija 55,12b)

7.7. IRONIJA

Izjava koja misli suprotno od onoga što kaže. Koristi se za naglašavanje ili postizanjeodređenog djelovanja. Kada nije jasno je li neka izjava ironična vrijedi iskušati objemogućnosti. Najprije kao pravi zaključak: Ima li ona kao takva smisla u svojemkontekstu? Drugo kao slikovita ironija: Ako ona ima smisla i odgovarakontekstu, treba li jepromatrati kao ironiju ili kao istinu.

Dva primjera ironije:

1. 1. Kraljevima 22,15 (1-23): Pravi prorok priča kralju ono što on želi čuti - ali to je laž.Ovdje je posve jasno da se radi o ironiji jer krlaj nakon toga zaklinje proroka da mune govori ništa osim istine.

2. U 1. Korinćanima 4,8 Pavao piše Korinćanima: "Već ste zasićeni! Već se obogatiste! Beznas ste se domogli kraljevstva... Kamo sreće da ste se domogli kraljevstva, da bismo imi kraljevali s vama!" Iz konteksta (1 Kor 3,1-4) jasno se vidi da Korinćani niti nisuvladali samima sobom niti je Pavao mogao vladati njima.

Tri načela za ophođenje sa slikovitim jezikom:

1. Najprije vidjeti koristi li autor slikoviti jezik

2. Prepoznati stilsko sredstvo: poredba, metafora, hiperbola...

3. Slijediti smjernice tumačenja: što je autor htio postići upotrebom tog posebnog stilskogsredstva.

46

8. PARABOLE, ALEGORI JE, PRALIKOVI I SIMBOLI

8.1. PARABOLA

Priča s moralnom lekcijom ili istinom. Iako se parabola obično ne oslanja na činjenice, onaje ipak živopisna. Ona se priča da bi se izrekla neka središnja misao. Svaka pjedinostparabole potvrđuje tu glavnu misao; ali pri tome je nedopustivo svakoj pojedinostipridavati duhovno značenje i mogućnost primjene.

Riječ parabola sastavljena je od grčkih riječi "para = "pored, pokraj" i ""ballo" = "postaviti"pa time označava nešto što je postavljeno uz nešto drugo, nešto uspoređeno. Tipičnaparabola poseže za jednostavnim događajem iz svakodnevnog života da bi time naglasila ilipojasnila neku važnu duhovnu istinu.

Isus je u Svojem poučavanju često koristio parabole. Iz Njegovog korištenja parabolamožemo vidjeti da parabole uglavnom imaju dva cilja.

Prvi cilj parabole je bio objavljivanje istine vjernicima. To je fantastičan način da se nanezaboravan način objasni neka točka. Parabola pojašnjava ili potcrtava neku istinu na vrlouvjerljiv način.

Drugi cilj je bio sakriti istinu od onih koji je odbijaju ili otvrdnjuju svoje srce protiv nje.Kako se to jasno pokazuje na paraboli o sijaču (Matej 13,10-17 i Marko 4,10-12)!

Za pravilno tumačenje parabole nužno je:

1. ustanoviti situaciju u kojoj je parabola ispričana. Budući da je ona namijenjenaobjašnjavanju i isticanju neke istine, mora se otkriti zašto je ona ispričana i što je biopovod za to.

2. otkriti njeno namjeravano značenje.

a) Značenje se ponekad, kao u paraboli o sijaču, jasno izriče.

b) Neizrečeno značenje pojašnjava se njenom primjenom na slušaoce.

c) Tumačenje ne smije izlaziti iz okvira onoga što je govornik htio objasniti svojimslušaocima.

3. obuhvatiti njegovu glavnu misao. Svaka parabola ima neku osnovnu teme uli nekotežište. Upravo to mjesto naglaska je ono po čemu se parabola razlikuje od alegorije.Kod parabole se ne smije svaki dio gledati kao da ima duhovno značenje.

47

Pojedinostima se ne smije pridavati značenje koje je neovisno o glavnoj izjaviparabole.

4. nakon što ste otkrili glavnu misao:

a) prepoznati bitne pojedinosti. Bitna pojedinost će uvijek podržavati glavnumisao. Kako dobro Isus predočava to temeljno načelo tumačenja, nakon što jeispričao parabolu o sijaču te pitao svoje učenike: "Ne razumijete ove usporedbe?Kako ćete onda uopće usporedbe razumjeti?" (Marko 4,13) Tada počinje tumačitiparabolu, navodi bitne pojedinosti koje su sve povezane s glavnom mišlju: kakorazličiti ljudi prihvaćaju Božju Riječ.

Isto načelo može se primijetiti kod parabole o ljulju i pšenici.

b) prepoznati nebitne pojedinosti. Nisu sve pojedinosti parabole odlučujuće.Pridavati im značenje izvan konteksta i glavne misli značilo bi udaljavati se odnjihovog pravog značenja. Neku pojedinost treba zamijetiti samo ako onapodržava osnovnu misao parabole.

Koliko tumačenja izgubljenog sina ste već čuli? Mnoge propovijedi koje sam čuona tu temu potpuno su promašile značenje i situaciju parabole, budući da supojedinostima te parabole pripisivali sva moguća značenja. Ta parabola bila jeispričana farizejima da bi im pokazala srce Oca, koji - za razliku od starijeg brata -oprašta grijehe. Isus je htio da oni spoznaju kakvo je bilo njihovo srce kada sumrmljali i govorili: "Ovaj prima grešnike i jede s njima." (Luka 15,2)

Obratite pažnju na situaciju u kojoj su jedna nakon druge ispričane te tri parabole- o izgubljenoj ovci, izgubljenoj drahmi i izgubljenom sinu. Pročitajte najprijestihove 1 i 2, a tada cijelo poglavlje. Pri tome zapazite ponavljanja: izgubiti, naći,grešnik (griješiti), radost (radovati se). Pogledajte koriste li se te riječi u sve triparabole. Primijenite upravo naučena načela i nakon toga otkrijte glavnu svrhuili misao parabole o izgubljenom sinu.

5) Parabole s povijesnim sadržajem treba tumačiti više s obzirom na biblijsku nego nadanašnju kulturu. Na primjer kod parabole o mudrim i ludim djevicama nekikomentatori misle da ulje simbolizira Svetog Duha. Time su jednoj nevažnojpojedinosti pridali značenje. Ali težište parabole je: "Bdijte, jer ne znate ni dana ničasa!" (matej 25,13) Ako bolje razumijemo istočne svadbene običaje, bolje ćemorazumjeti ovu parabolu, ai zašto su neke bile spremne, a neke nisu.

Poznavanje sličnosti pšenice i ljulja (trava visoka oko 80 cm, a raste između ljetnogžita) nam pomaže da bolje razumijemo usporedbu o ljulju među pšenicom (Matej 13)i Isusovo upozorenje da ga ne čupamo prije vremena (st. 26-29).

48

6) Nikada neku nauku ne treba graditi na temelju parabole. Parabole mogu utvrditipojedine nauke u našem razumijevanju, ali komentatori vjerni Bibliji se slažu utome da se "niti jedna nauka ne treba izgrađivati na paraboli kao prvom i jedinomizvoru. Njihov argument za to načelo je da uvijek treba nejasne odlomke Biblijetumačiti pomoću jasnih, a ne obratno. Prirodno je da je parabole teže razumjeti odtekstova s naukom. Nauka se zato treba uvijek razvijati od jasnih biblijskih tekstova, aparabole trebaju služiti njihovom potvrđivanju i pojašnjavanju."

8.2. ALEGORIJA

Slikovita priča s prikrivenim dubljim značenjem. Kod alegorije neka se stvar slikovitoprikazuje pomoću neke druge stvari. Alegorija može biti priča koja ideje i istine predstavljametaforama i slikama. Nazivali su je proširenom metaforom, dakle prikrivenomusporedbom dvaju različitih stvari. Za neke je Ivan 10 alegorija, a za neke parabola. Ivan 15se isto smatra alegorijom. Alegorija u Ivan 10 ima uglavnom oblik priče, dok ona u Ivan 15ima oblik opisa ili slike. Alegorija je realistična ili nerealistična priča stvorena zapoučavanje jednoj ili više (ne)povezanih istina.

Parabole i alegorije slične su po tome da su i jedna i druga priče koje prenose duhovneistine. Zato je dobro usporediti ih. Pomoću ovih uspoređenja nadamo se da ćemo vam datinekoliko karakterističnih razlika.

Parabola

1. ima samo jednu glavnu misao.2. poučava samo jednu istinu.3. svaka važna pojedinost podržava glavnu misao.4. nevažne pojedinosti mogu biti sadržane; ne moraju se identificirati svi dijelovi

parabole5. priča je najčešće neovisna o tumačenju i primjeni.6. Primjena često slijedi.

Alegorija

1. može imati više glavnih misli.2. može poučavati veći broj istina.3. može sadržavati mnogobrojne pojedinosti4. nevažne pojedinosti mogu biti sadržane; ne treba identificirati sve pojedinosti

alegorije.5. priča i značenje su isprepleteni.6. primjena se nalazi u alegoriji.

Pogled na alegoriju u Ivan 15: provjerite kako se poklapaju opisne karakteristike alegorije.

1. Ova se alegorija sastoji od tri težišta:

49

a. vinogradar - Otacb. trs - Isusc. mladica - vjernici

2. Iz ove alegorije možemo naučiti niz istinitih činjenica; one su ovisne o svakoj od triglavne teme.

3. Postoje mnoge različite pojedinosti posebice što se tiče mladica. Ovdje učimo što se snjima događa ako ostanu odn. ne ostanu. Učimo kako one donose plod: više i mnogoploda. Osim toga učimo kako se vinogradar odnosi prema trsu i zašto.

4. Nevažna pojedinost je na primjer kako vinogradar siječe mladice ili tko skupljaodrezane grane i spaljuje ih.

5. Priča i njeno značenje ovdje su vrlo isprepletene. Ne morate čekati kraj alegorije dabiste pronašli njenu svrhu.

6. Primjena se u ovoj alegoriji može pronaći na svim mjestima: što se tiče čišćenja,donošenja ploda, ostajanja itd.

Kod tumačenja alegorije treba obratiti pažnju na slijedeće stvari:

1. Nabrojite posebne osobine alegorije: trs, mladice, vinogradar.

2. Uzmite u obzir svakotumačenje tih osobina koje nalazite u tekstu.

3. Istražite ostala obilježja prema dobrim načelima biblijskog tumačenja. Naprimjer istražite kulturno - povijesnu pozadinu trsa i mladica.

a) Pripazite na ono što možete naučiti o trsu i o brizi za njega u biblijsko vrijeme.

b) Pretražite i paralelna mjesta. Ezekiel 15 je vrlo dobro mjs+esto u ovom slučaju.

c) Istražite alegoriju u svjetlu tekstualnog konteksta i pri tome si postavite 6glavnih pitanja.,

d) Nemojte proturiječiti jasnoj nauci Božje riječi, tako da nerazjašnjenu pojedinosttumačite suprotno nauci.

4. Ne pokušavajte identificirati sve osobitosti (npr. indirektno spomenute muškarce). UIvan 15 Isus ih ne obrađuje pobliže.

50

8.3. PRALIKOVI

Pralik ili tip je proročki simbol kojeg je smislio Bog. Ili točnije: "pralik je uputa kojuodređene osobe, događaji ili ustanove daju o određenim ljudima, događajima iliustanovama koje će postojati u nekom kasnijem veremenu."

Riječ tip dolazi od grčke riječi "typos". "Typos" je bila oznaka koja je nastala otiskom ipredstavljala neki broj ili simbol. Zato tip ili pralik pokazuje nekoga ili nešto, tko ili štotreba doći. Ono što se najavljuje se zove antitip (protulik).

Pralik je samo privremeni uzorak protulika iako mu on u mnogome može sličiti. Zoranprikaz toga je Šator sastanka, pralik spasenja ljudi. Ta osobina ukazivanja očituje se počevšiod bakrenog žrtvenika na kojem su se žrtvovale životinje - slika križa - pa sve do zavjese,koja je unaprijed predstavljala tijelo Isusa Krista (Hebrejima 10,20).

Da bismo mogli govoriti o praliku mora prema Virkleru i McQuilkinu postojati dokaz da jetaj pralik Bog odredio za to da predstavlja protulik. Taj se dokaz može pronaći i implicitnopomoću nekih činjenica koje je stvorio Bog. Treba obratiti pažnju i na sljedeće: "Ako Biblijanešto jasno ne naziva protulikom, ipak je dopušteno povlačiti paralele i tu osobu, stvar ilidogađaj upotrijebiti kao materijal za predočavanje; ipak u tom je slučaju naziv "pralik"upitan."Ovaj opravdani prigovor McQuilkin objašnjava ovako: Je li židovski narod svoju povijestvidio kao prototip osobnog puta u vjeri jednog bogobojaznog čovjeka koji pripadaučeničkom naraštaju? Je li pustinja simbol običnog kršćanskog života ili je ona simbolporažavajućeg kršćanskog života? Označava li Kanaan pobjedonosni život kršćanina ilinebo? Putovanje pustinjom može u svakom slučaju - osobito jer postoje mnoga objavljenatumačenja tih događaja i njihovog značenja - služiti za predočavanje različitih vidovakršćanina. U svakom slučaju ti se povijesni događaji ne mogu smatrati tipičnima na istinačin kao Pasha, različite žrtve i Šator sastanka. Posljednje su trebale su trebale unaprijedoslikavati pojedinačne događaje. Zato se prema prvim tumačenjima ne smijemo odnositikao da ona govore upravo ono što je autor htio reći. Kada bismo ih nazvali pralikovimapridavali bismo im namjerno ili od Boga objavljeno značenje, a time i obvezujućetumačenje.

Navest ćemo dva odgovarajuća primjera biblijske tipologije:

Jedan vrlo lijep primjer nalazimo u Ivan 3,14.15, gdje Isus uspoređuje svoju smrt na križu sMojsijevim podizanjem zmije u pustinji (Br 21). Djeca Izraelova su sagriješila i kaoposljedica toga umirali su od ugriza otrovnih zmija. Narod je nakon toga priznao svojukrivicu, Mojsije ih je kao posrednik zastupao i Bog mu je dao zadatak: "Napravi otrovnicui stavi je na stup: tko god bude ujeden, ostat će na životu ako je pogleda." (br 21,8)

Isus ovdje u Ivan 3 pokazuje da je ovaj povijesni događaj iz Starog zavjeta bio najavaNjegove smrti na križu. Kao što su ljudi bili spašeni od tjelesne smrti tako što su pogledalina mjedenu zmiju tako će biti spašeni od duhovne smrti ako budu vjerovali u Njega, jer

51

On je za vas i za mane bio učinjen grijehom i visio je na drvetu. Korak vjere pri kojempogledavate na Krista da bi vas On spasio od smrti koju ste kao grešnik zaslužili, poklanjavam vječni život. Jeste li pogledali na Njega?

Druga ilustracija tipologije nalazi se u Rimljanima 5,14. "Ali je smrt vladala od Adama doMojsija čak i nad onima koji sagriješiše prekršajem sličnim Adamovu. Adam je slika onogakoji je imao doći." Riječ prevedena sa "slika" je grčka riječ "typos". Na primjer Adam je biopredslika ili model Krista, koji je treba doći. U 1. Korinćanima 15,45 o Kristu se govori kao o"posljednjem Adamu".

8.4. SIMBOLI

Uz vlastito glavno značenje predstavlja se i neki drugi smisao. Biblija je puna simbola.Neki od njih su materijalne stvari koje označavaju materijalne stvari. Bakar je na primjersimbol suda. Drugi simboli su materijalni objekti koji označavaju vidljive stvari.Sedmerokraki svjećnjak na primjer predstavlja sedam crkava spomenutih u Otkrivenju1,20.

Kod bilježenja simbola treba paziti na sljedeće.

1. Simbol može imati različita značenja.

Kruh može simbolizirati Božju Riječ, Bibliju, ali i Isusa Krista (Ivan 6).

2. Simbol doduše može označavati mnogo toga, ali kada on nešto simbolizira onda je tosamo jedna stvar. Na primjer kruh u Ivan 6 označava Isusa Krista, a ne Bibliju.

3. Pri odgonetanju simbola tumač ima zadatak otkriti na što se taj simbol odnosi i to natemelju kulture koja je vladala u biblijskim vremenima, a ne na temelju osobnogiskustva ili kulturnog utjecaja.

4. Brojevi se u Svetom Pismu ponekad koriste simbolično. Četrdeset je broj iskušenja.Sedam je broj potpunosti ili uzornosti. To se vidi iz izvještaja o stvaranju. Ali ipakponekad "sedam" znači jednostavno "sedam".

5. Simboli su bezvremenski i mogu označavati nešto prošlo, sadašnje ili buduće.

52

9. NAčELA IZGRADNJE TEKSTA

Literarni sastavak je niz povezanih misli s ciljem da dadne određenu izjavu određenomčitatelju. Poznavanje nekih načela izgradnje teksta pomoći će vam da otkrijete što autorgovori.Sljedeća pravila za izgradnju teksta smišljena su kao pomoć pri vašem proučavanju Biblije.

9.1. POREDBA

Pokazuje sličnosti. Time se slične stvari dovode u međusobnu vezu.

9.2. SUPROTNOST

Uspoređivanje da bi se otkrile razlike. Time se razlike dovode u međusobnu vezu.

9.3. PONAVLJANJE

Isti pojam ili ista rečenica se koriste više puta.

9.4. RAZVOJ MISLI

Razvoj određene teme unutar određenog teksta. Autor pri tome često pobliže pojašnjavašto misli, ili tome dodaje nešto novo.

9.5. VRHUNAC RADNJE

Vrhunac napetostim koja teče od nebitnog prema bitnome. Pri tome se luk napetosti prirazvoju misli napreže tako dugo dok to više nije moguće pa se strelica mora ispustiti.

9.6. GLAVNA TOčKA I PREKRETNICA

Promjena ili preokret nakon kojeg se na određeni način okolnosti mijenjaju na obje strane.U Ivanovom evanđelju se glavna točka nalazi u 11,54, kada se Isus okreće od svoje uglednejavne službe prema svojim učenicima. (Molimo pročitati.) U Postanku su glavna točka iprekretnica u 12. poglavlju. Tamo se Mojsije okreće od svojeg izvještavanja o glavnimdogađajima da bi čitatelju pružio sudjelovanje u životima glavnih likova.

53

9.7. SREDI_NJA TOčKA

Središnja točka od koje i prema kojoj su usmjerene sve izjave. Primjer za to je 1Korinćanima 15. U tom poglavlju sve su misli usmjerene prema uskrsnuću.

9.8. PROMJENA TEME

Izmjenjuju se bar dvije glavne teme ili osobine. Najjasnije to do izražaja dolazi u Lukinomevanđelju. Luka počinje najavom rođenja Ivana Krstitelja, nakon koje slijedi najavaIsusovog rođenja. Tada opet govori o rođenju Krstitelja, a odmah nakon toga se vraćaIsusu.

9.9. OD OPćENITOG PREMA POSEBNOM (ILI OBRATNO)

Od udaljenog ili općenitog doći do određenog i posebnog. Prva dva poglavlja Biblije toplastično predočuju. Postanak 1 daje opći pregled stvaranja sve do konačnog stvaranja ljudi(muškog i ženskog) šestog dana. U Postanku 2 se vodi od općenitog prema posebnom patamo saznajemo pojedinosti o stvaranju žene.

9.10. UZROK I POSLJEDICA (I OBRATNO)

Krenuti od izvora prema posljedici. Primjer za to nalazimo u Ivan 11. Stih 4 zaključuje daje uzrok Lazarove smrti, Isusovog ljubljenog prijatelja, u tome da proslavi Božjeg Sina. Oposljedici čitamo u stihu 45: ljudi su vjerovali u Isusa nakon što su vidjeli Njegovu moćpri Lazarovom uskrsnuću. I u Ivan 12,17.18 jasna je ta posljedica - još jednom je proslavljenSin.

9.11. OBJA_NJENJE I ANALIZA

Objašnjava se prikazana misao ili događaj. Taj je postupak spretno proveo naš Gospodin uIvan 6, gdje je umnožio kruhove i ribe. Kratko vrijeme nakon toga održao je govor o tomeda je On kruh koji nam daje život.

9.12. PITANJA

Postavljenom pitanju u pravilu slijedi odgovor. Pavao majstorski vlada ovim umijećem.To prije svega vidimo u njegovoj Poslanici Rimljanima. On najprije uzima pitanja iliprigovore svojih čitatelja i oblači ih u oblik pitanja na koje nakon toga odgovara.Rimljanima 6 to posebno lijepo pokazuje.

54

9.13. PRIPREMA ILI UVOD

Prikaz pozadine da bi se čitatelj pripremio na ono što slijedi. Cilj Ivanovog evanđelja jepripremiti čitatelja za vjeru da je Isus Mesija, Sin Božji. U prvih osamnaest stihova Ivandaje temeljit uvod u svoju temu i tako priprema čitaoca na ono što ima dalje za reći.

9.14. SAŽIMANJE

Preformuliranje glavnih točaka, sažetak ili kratko opetovano navođenje pojedinačnihistina. Mojsije to primjenjuje u prva četiri poglavlja svoje pete knjige. On tamo predizraelskom djecom ponavlja događaje nakon izlaska iz Egipta. U Djelima apostolskim 7nalazimo isto veličanstven i sjajan sažetak povijesti Izraela iz Stjepanovih usta.

55

10. PROUčAVANJE KARA KTERA

10.1. CILJ

Bog nam je u Svojoj Rijči dao izvještaje o muškarcima i ženama koji su proživjeli pobjede,poraze, nove početke, unutrašnje borbe i depresije; ukratko, o muškarcima i ženama poputnas. On nam je otkrio njihoe životne priče da bismo se mogli poistovjetiti s njima i dabismo mogli uvidjeti da zakazivanje nije unaprijed programirano te da i najjači imajusvoje slabosti. Osim toga On nam je pokazao svoje miješanje u njihove živote da bi namprenio svijest o Svojoj svetosti i visočanstvu. Ako ćemo obratiti pažnju na to kako se Bogodnosio prema njima, moći ćemo otkriti načela Njegovog djelovanja s nama; u tome jevažnost proučavanja karaktera.

10.2. POSTUPAK

10.2.1. Odaberite neku ličnost

10.2.2. Sastavite listu s paralelnim mjestima

1. Pogledajte na primjer u Thompson Study Bible pod svojom temom odnosnotraženom osobom.

2. Koristite paralelna mjesta u svojim Biblijama. (Thompson Study Bible sa svojimtematskim lancima ovdje je opet vrlo korisna.)

3. Koristite konkordanciju.

10.2.3. Čitajte relevantne tekstove i zabilježite temeljne izjave

10.2.4. Istražite:

1. značenje imena (npr. "Mojsije" znači "izvuči iz vode"). To pod nekim okolnostimamože biti značajno.

2. porijeklo - otac, majka, preci, pleme.

3. naobrazba i obraćenje

4. proživljene godine, situacije, životna razdoblja (Mojsijev život je na primjerpodijeljen u tri dijela po 40 godina).

5. slabe i jake strane karaktera

56

6. duhovni život (to znači molitveni život, poslušnost, patnje, lekcije koje ga je Bogosobno naučio, stavovi, odgovori, reakcije)

7. moguće biblijske paralele koje pojašnjavaju duhovna načela (npr. Bog u svojemophođenju s vodećim ličnostima ne pokazuje nikakvu pristranost. Njega treba slušatii približiti Mu se na pravi način. Kada je Mojsije po drugi put udario stijenu, umjestoda joj progovori, Bog ga je kazneno ukorio (Br 20,2-12). Usporedite to s Davidom (2.Sam 6,1-8: 1. Ljet 13,1-14 i 15,1-3).

8. djelovanje njegovog ili njezinog života na druge

9. smrt, značenje njegovog/njezinog života.

10.2.5. Pogledajte u biblijskom rječniku pod osobom koju upravo proučavate

Učinite to molimo vas tek nakon što ste sami otkrili što je više moguće stvari.

10.2.6. Sastavite materijal

Glavne izjave možemo rasporediti na nekoliko načina, ovisno o težištu.

1. Kronološki: od rođenja do smrti

2. Prema glavnim događajima: (primjer - događaji u Mojsijevom životu mogu sepodijeliti u tri razdoblja po 40 godina: Egipat, izgnanstvo u pustinji, prolaz krozpustinju).

3. Prema načelima života i služenja:

a) Primjer za životno načelo: moramo odabrati kome ćemo služiti. Mojsije seodlučio trpjeti loš postupak zajedno s Božjim narodom, umjesto da se radovaoprolaznim slastima grijeha (Hebrejima 11,25). Usporedi Jošua 24,15-22.

b) Primjer za načelo služenja: Mojsije kao posrednik, Mojsije kao vođa.

10.2.7. Primjena u vlastitom životu

1. Napišite glavne izjave kojima vas je Bog poučio u prvom licu.

2. Primjer: "Ovo znam: da bi me Bog upotrijebio, On me mora poučiti kao i Mojsija.Možda se i ja žurim činiti Božja djela (Djela 7,23-35), ali Bog se ne nalazi pod stresom iima vremena. Najprije me mora opremiti i pripremiti, dok ne spoznam da samo Bogmože učiniti dobro djelo (Izl 3,11-12). Gospodine, objavi mi Svoju istinu u svoj njenojpunini!"

57

11. VRIJEME, LIK I N AčIN GRčKIH GLAGOLA

Budući da glagol izražava radnju, on je često najznačajniji sastavni dio neke misli. Zato je ikod proučavanja novozavjetnih riječi razumijevanje grčkog glagola često ključ za pravilnotumačenje i primjenu Pisma. (Kontekst je najvažniji ključ za pravilno tumačenje iprimjenu, budući da je značenje grčkih riječi ovisno o kontekstu.) Glavneosobine grčkihglagola su vrijeme, rod i način.

I. Vrijeme - izražava vid i opisuje vrijeme.II. Lik - izražava kako je subjekt povezan s radnjom.III. Način - izražava odnos radnje prema stvarnosti.

Jedan dio ljepote grčkog jezika sastoji se u tome da glagolski oblik jasno pokazuje tkodjeluje, je li neka izjava naredba ili prijedlog, izražava li taj odlomak stvarnost ilimogućnost i kada se radnja događa (je li se već dogodila ili se upravo odvija ili će se tekdogoditi).

Pri promatranju jednostavnih i sažetih objašnjenja vremena, lika i načina dobit ćete noveuvide. Mislite na to da su sljedeći prikazi pojednostavljeni i ne opsežni sažeci vrlo opsežneteme. Svrha ove informacije je da vam pomognu u boljem razumijevanju čestih izraza uznanstvenim komentarima.

11.1. VRIJEME

Izražava vid i vrijeme. Oblici grčkih vremena po vidu su slični hrvatskima, pri čemupodatak o vremenu igra sporednu ulogu.

11.1.1. Trajna radnja

1. Prezent - trajna radnja u sadašnjosti. Označava radnju ili stanje u sadašnjosti. Uprvom redu je trajan ili "linearan", budući da označava radnju koja traje.Primjeri:Ivan proučava Bibliju.Ivan 15,4b: "Kao što mladica ne može sama od sebe, ako ne ostane na trsu, roditi roda,tako ni vi ako ne ostanete u meni."Ivan 15,6: "Ako tko u meni ne ostane..."

2. Imperfekt - trajna radnja, uglavnom u prošlosti.Primjeri:Ivan proučavaše Bibliju. (Ivan je proučavao Bibliju.)Luka 2,52: "A Isus je napredovao u mudrosti, rastu i milosti pred Bogom i ljudima."

58

11.1.2. Svršena radnja

1. Perfekt -Êtrenutna radnja u prošlosti s posljedicama u sadašnjosti.Primjeri:Ivan se mijenja jer je proučavao Bibliju.Ivan 15,3: "Vi ste već čisti zbog riječi koju sam vam rekao."Ivan 15,10b: "...kao što sam i ja vršio zapovijedi Oca svoga te ostajem u njegovojljubavi."

2. Pluskvamperfekt - trenutna radnja u predprošlosti s posljedicama u prošlosti.Primjeri:Ivan se promijenio jer je bio proučavao Bibliju. (...jer bijaše proučavao Bibliju.)Ivan 9,22b: "...budući da Židovi već bijahu odlučili..."

11.1.3. Radnja kao rezultat

1. Aorist - trenutna radnja. Aorist smatra radnju svršenom bez obzira na njeno trajanje;to znači da on opisuje činjenicu neke radnje, a da ne obraća pažnju na njeno trajanje.U usporedbi s prezentom aorist nam predočava radnju poput fotografije, dok prezentprikazuje radnju kao u filmu koji se nastavlja.Primjeri:Ivan je proučio Bibliju.Ivan 15,4: "Ostanite u meni i ja ću ostati u vama."

2. Futur - radnja neodređenog trajanja u budućnosti. Pokazuje trajnu ili trenutnu radnjuu budućnosti. Futur je jedino vrijeme kod kojeg se u prvom planu nalazi vrijemeradnje.Primjeri:Ivan će proučavati Bibliju.Ivan 15,7: "...bit će vam."Ivan 15,8: "Otac moj proslavit će se time što ćete roditi mnogo roda i pokazati se mojiučenici."

11.2. LIK ILI VRSTA

Pokazuje u kakvom se odnosu nalaze subjekt i radnja.

11.2.1. Aktiv

Pokazuje da subjekt provodi radnju.Primjeri:Ivan je bacio loptu.Ivan 15,2: "...pročišćava svaku koja rađa rod..."

59

11.2.2. Pasiv

Pokazuje da je subjekt cilj radnje.Primjeri:Kuća je bila izgrađena .Ivan 15,8: "Ovime će biti proslavljen moj otac..."

11.2.3. Medij

Pokazuje da subjekt sudjeluje u rezultatu radnje.2 (Ovo stanje postoji samo u grčkom)Primjeri:Ivan se pere. Ivan 15,26: "...Duha istine koji izlazi od oca..."

Pri korištenju grčkih pomagala treba paziti na sljedeće: medij i pasiv imaju isti oblik, alikontekst pojašnjava vrši li se radnja na subjektu (pasiv) ili je subjekt prouzrokovao radnjui u njoj sudjeluje (medij).

Osim toga postoje deponentni glagoli ; to znači da njihov oblik u udžbeniku grčkog možetepronaći pod pasivom ili medijem, ali njihova funkcija je aktivna. U pravilu udžbenicigrčkog imaju popise s deponentnim glagolima.

11.3. NAčIN

Pokazuje kako se radnja sa govornikovog stajališta odnosi prema stvarnosti.

11.3.1. Indikativ

Izjavni način ili način sigurnosti. Radnja ili stanje se sa govornikovog stajalištapredsavljaju kao činjenica ili stvarnost.Primjeri:Proučavanje Biblije je promijenilo Ivanov život.Ivan 15,6: "... bacit će se kao mladica napolje, i osušit će se . Takve potom skupe i u oganj bace da gore ."

11.3.2. Imperativ

Naredba ili zahtjev (poziv). Imperativ je način volje (htijenja). U grčkom imperativzahtijeva od čitateljeve volje da posluša zapovijed. Koristi se da bi pokazao zabrane iautoritet.Primjeri:Ivane, napiši domaće zadaće.

1Pokazuje da se radnja vrši na subjektu. (op. pr.)2Pokazuje da subjekt vrši radnju na sebi. (op. pr.)

60

Ivan 15,4: " Ostanite u meni..."Ivan 15,7: "... tražite što god hoćete..."Ivan 15,9: " Ostanite u mojoj ljubavi."Ivan 15,20: " Sjetite se riječi koju vam rekoh..."

Za razumijevanje Božje Riječi može biti od pomoći ako prepoznat vezu prezenta izanijekane zapovijedi (zabrane). Zabrana u imperativu prezenta zahtijeva prestanak nekeradnje koja je već u tijeku.Primjeri:Ivan 20,17: "Isus joj reče: ' Nemoj me dulje držati ..." Drugim riječima Marija je većdotaknula Isusa, a sada joj je On zapovijedio da to prestane raditi i da odustane od toga.

11.3.3. Konjunktiv

Način mogućnosti. Izražava određene sumnje u stvarnost događaja. Izražava nesigurnostili opisuje događaj koji bi se mogao ili trebao dogoditi. Osim toga to je način koji se koristi uuvjetnim rečenicama, kao i u zahtjevima (pozivima) ili uljudnim zapovjedima.Primjeri:Ivan bi trebao napisati domaće zadaće.Ivan 15,2: "...da rodi više roda."Ivan 15,4: "Kao što mladica ne može sama od sebe, ako ne ostane na trsu, roditi roda, tako nivi, ako ne ostanete u meni."

Još jedna zanimljiva okolnost kod proučavanja Božje Riječi, a koja nam može biti odpomoći, je značenje kombinacije aorista i konjunktiva s negativnom naredbom(zabranom). Zapovijed u konjunktivu aorista je upozorenje da ne počnemo s nečim s čimejoš nismo počeli.Primjer:Ivan 13,8: "Ne, nikada mi ti nećeš prati noge." Drugim riječima Petar je zabranio Isusu damu opere noge. Isus s time još nije ni počeo.

11.3.4. Optativ

Način želje. Ovaj način ne izražava vjerojatnost nekog događaja, već izražava govornikovstav očekivanja. (Pojavljuje se rjeđe od ostalih načina.)Primjeri:Kada bi moj susjed došao na proučavanje Biblije Korak po korak.2. Solunjanima 3,5: "I neka Gospodin upravlja vaša srca prema Božjoj ljubavi..."

61

12. SMJERNICE ZA TUM AčENJE PROROčANSTAVA

12.1. Grčka riječ za proročanstvo je "propheteia".

Ona se sastoji od dvije riječi: "pro" = "pred" i "phemi" = "govoriti", pa ima značenjegovorenja Božjih misli i odluka unaprijed. Budući da je zapravo cijelo Sveo Pismo u tomsmislu proročanstvo, mi ćemo se baviti predskazujućim proročanstvima ; ona potiču odBoga i usmjerena su na njihovo ispunjenje u budućnosti. Postoje dva razloga zapredskazujuća proročanstva: glavni razlog je da se kroz njih djeluje na ponašanje slušatelja.Drugi razlog dolazi do izražaja tek nakon ispunjenja proročanstva. Pri tome se radi ojačanju vjere i buđenju povjerenja u Boga koji je na predivan način prorekao događaje(Ivan 13,19; 14,29; 16,4).

Neki tumači dijele predskazujuća proročanstva u izjavu i predskazanje. Izjava se odnosi naporuku za sadašnjost li neposrednu budućnost. (Često se tu nalazi poziv za božanski načinživota u svjetlupredstojećeg ispunjenja proročanstva.) Predskazanje je pak poruka koja seodnosi na budućnost, na ono što će Bog učiniti ili što će se dogoditi.

12.2. Kada je neki prorok govorio u ime Božje, proročanstvo je moglo bitiusmjereno na sljedeće:

1. trenutno ili neposredno predstojeće ispunjenje

2. buduće ispunjenje

3. dvostruko ispunjenje: u bliskoj, ali i daljoj budućnosti.

12.3. Za razumijevanje proročanstava od pomoći je prepoznavanje objektaproročanstva, to znači:

1. vrijeme proroka i/ili neko buduće vrijeme

2. zatočeništvo i/ili obnova Izraela i Jude

3. prvi Kristov dolazak i svaki događaj povezan s njim

4. drugi Kristov dolazak

5. posljednji dani odn. posljednje vrijeme

12.4. Za razumijevanje proročanstava je važno da starozavjetni proroci nisuuvijek navodili razdoblja između događaja, niti su svoja prorčanstvasastavljali kronološkim redom.

62

Neko proročanstvo u Starom zavjetu moglo je obuhvatiti prvi i drugi Kristov dolazak, a dapri tome ne spomene vrijeme koje se nalazi između njih. Primjer nedostatka kronološkogreda nalazi se u Izaiji 65,17-25. U tom proročanstvu Izaija govori o novom nebu i novojzemlji (gdje, kao što znamo, neće biti smrti); nekoliko stihova kasnije on govori o vremenuće stogodišnjak biti smatran dječakom i (nekoliko stihova kasnije) vuk i janje leže jednopored drugog.

12.5. Proročanstva najprije treba shvatiti doslovno (u njihovomjednostavnom, prvotnom značenju), osim ako se radi o sljedećimiznimakama:

1. gramatički kontekst ukazuje na slikovito izražavanje i to korištenjem:

a) poredbi

b) metafora

c) parabola

d) alegorija

e) simbola ili

f) pralikova

2. doslovno tumačenje se kosi sa zdravim ljudskim razumom, proturiječi onome štoautor općenito želi reći, ili se nalazi u proturječnosti s onime što Pismo naučava.

12.6. Ako se neki proročki odlomak ne može shvatiti doslovno, treba istražitišto autor želi prenijeti svojim slikovitim i simboličnim jezikom.

Odgovore na ova pitanja možete dobiti na sljedećim mjestima.

1. unutar konteksta odgovarajućeg stiha

2. u nekom drugom djelu posebnog autora i/ili

3. u svakom drugom proročkom spisu kojem je autor imao pristup, na primjer drugimproročkim knjigama ili stihovima u Božjoj Riječi.

12.7. Kada prorok govori o budućim događajima, on često ne kroisti futur.

63

12.8. Kod tumačenja Pisma treba uzeti u obzir povijesni kontekst, što znači daje Bog svoje proročanstvo poslao određenom narodu u jednomodređenom trenutku.

Naravno da se pri tome moglo raditi o budućem ispunjenju, ali ono je sastavljeno tako daje razumljivo ljudima, čak ako oni i ne razumiju sve pojedinosti, simbole i pravo značenje.Tako je na primjer jedan prorok govoreći o budućim ratovima govorio o "konjima", iakobi se današnje ispunjenje moglo nazvati "tenkovi". To ne znači da su konji simboliziralitenkove, već da je prorok koristio jezik koji su njegovi slušatelji mogli razumjeti.

Kod tumačenja predskazujućih proročanstava jako je važno detaljno istražiti povijesnu ikulturnu pozadinu. Istražite zato sve povijesne događaje i njiohovo značenje kao i osobnaimena i geografska mjesta prije nogo prijeđete na tumečenje teksta.

12.9. Značenje nekog proročanstva nisu uvijek jednako tumačili prorok injegovi suvremenici.

Na primjer Daniel nije mogao razumjeti što je napisao jer je to bilo zapečaćeno za vrijemekraja (Daniel 12,8.9).

12.10. Mnoga starozavjetna proročanstva postaju jasna:

1. povijesno potvrđenim ispunjenjem

2. ispunjenjem o kojem se izvještava iu Novom zavjetu

3. objašnjenjem u starzavjetnom ili novozavjetnom odlomku (na primjer Djela 4,24-28).

12.11. Mnoga novozavjetna proročanstva se sastoje od starozavjetnih citataili aluzija

Prema mišljenju znanstvenika samo u Otkrivenuju se nalazi između 348 do preko 400starozavjetnih citata i aluzija. Osim toga jezik te knjige je preplavljen jezikom jednogIzaije, Jeremije, Ezekiela, Daniela i malih proroka. Očito je autor Otkrivenja bio utemeljenu Starom zavjetu, budući da koristi starozavjetni način izražavanja. Za pravilno tumačenjenovozavjetnih proročanstava korisno je pročitati nihova paralelna mjesta iz< Starogzavjeta.

64

12.12. Pri proučavanju proročanstava tražite rečenice koje ukazuju na različitevremenske periode.

Potražite na primjer izraze "u posljednjim danima", "dan Gospodnji" i "na krajuvremena". Ako naiđete na takve izraze dobro pripazite na stvari koje se događaju u tomvremenskom razdoblju. Pitajte se ili potražite odgovore na sljedeća pitanja:

1. Jesu li se ti događaji dogodili ikada u prošlosti?

2. Poklapaju li se ti događaji s nekim vremenskim razdobljem u povijesti?

3. Odgovaraju li ovi događaji drugim prikazima događaja, koji se nalaze negdje drugdjeu Božjoj Riječi?

65

13. PROUčAVANJE RIJE čI

13.1. CILJ

Cilj proučavanja riječi je otkriti značenje pojedini riječi, da bi se na taj način još boljerazumjela poruka autora.

Novi zavjet napisan je na grčkom, a Stari zavjet na hebrejskom uz nekoliko mjesta koja sunapisana na aramejskom. Stari zavjet preveden je na grčki. Taj se prijevod nazivaSeptuaginta, skraćeno LXX.

Bog nam nije govorio u mislima, zamislima ili poopćenjima, već riječima: "...ne riječimakakve uči ljudska mudrost, nego riječima kakve uči Duh..." (1. Korinćanima 2,13) U Psalmu12,7 čujemo da su Božje riječi "srebro prokušano, od zemlje odvojeno, sedam putapročišćeno." Kako je onda važno da potpuno razumijemo Božju Riječ! One su tolikoinspirirane, "nadahnute" od Boga (2. Timoteju 3,16) i naš nebeski Otac ih je tako pažljivobirao da se neka grčka riječ u Novom zavjetu koristi samo jednom.

Prava biblijska teologija može postojati samo tamo gdje se oslanja na tumačenje vjernoBibliji. Biblijsko tumačenje može postojati samo ako se prije toga uložio temeljit rad nashvaćanju teksta i njegovog gramatičkog ustrojstva.

13.2. TEMELJ

13.2.1. Temeljito istraživanje

1. Etimologija : porijeklo riječi

a) Objašnjenje postanka i povijesti riječi

b) Bavljenje povijesnim i jezičnim promjenama neke riječi daje nam dubok uvid unjezino značenje i upotrebu

2. Upotreba: ako želimo dobro raz<umjeti značenje neke riječi korisno je vidjeti kako seona koristi. Značenje neke riječi postaje jasno tek u kontekstu.

a) Kako autor upravo pročitane knjige koristi neku posebnu riječ?

b) Kako se ta riječ koristi drugdje u Bibliji?

c) Kako se ta riječ koristila u drugim vanbiblijskim spisima?

66

3. Vrijeme, lik i način glagola: ako razumijemo vrijeme glagola često nam se otvarapravo značenje nekog odjeljka. Na primjer u Ivan 3 se opetovano koristi prezent(trajna i ponovljena radnja)POsebno u stihovima 9 i 10 to vrijeme dolazi do punogznačenja. Da pojasnimo: ako je vaš život trajno življen (prezent) u grijehu vi još nistenanovorođeni i još niste dijete Božje. (Vidi "Vrijeme, lik i način grčkih glagola".)

4. Sinonimi: još jedna mogućnost da se otkrije točno značenje neke riječi je njenouspoređivanje s njezinim sinonimima.

5. Prijevodi: kako je ta riječ prevedena u drugim izvornim tekstovima ili vjernimprijevodima?

13.3. NUŽNE POMOćNA SREDSTVA

13.3.1. Konkordancije:

Konkordancija nabraja sve biblijske riječi poput rječnika. Na hrvatskom jeziku postoje"Velika biblijska konkordancija" izdavača "Kršćanska sadašnjost" i "Priručna biblijskakonkordancija" izdavača "Dobra vest" iz Novog Sada. Na njemačkom jeziku postoje "Diegrosse Konkordanz zur Lutherbibel" i "Konkordanz zur Elberfelder Bibel". NA engleskomjeziku najpoznatija i najbolja konkordancija je "Strong's Comprehensive Concordance OfThe Bible".

Konkordancija vas obavještava o tome u kojim se stihovima koristi svaka riječ. Često setamo nalaze i kratke definicije i podaci o tome kakva je razlika između korištenja određeneriječi u Starom i Novom zavjetu.

13.3.2. Rječnici

1. Rječnik vam daje dodatneinformacije o nekoj riječi kao što su definicija, etimologija,upotreba, sinonimi kao i različite mogućnosti prevođenja.

2. Novozavjetni rječnici; grčki - hrvatski: Senc, -----------; grčki - njemački: Preuschen,Bauer/Aland, Menge, Gemoll.

3. Starozavjetni rječnici; hebrejski - njemački: Gesenius/Buhl; hebrejski - hrvatski: ------

Upotreba ovih rječnika sigurno će vam pomoći da bolje razumijete pojedine stihove.

13.3.3. Knjige za proučavanje riječi

1. One će vam u pravilu ponuditi opširne informacije o nekoj riječi, pomoći će vam daje bolje razumijete i prenijet će vam uvide koji su bitni za točnije tumačenje teksta.

67

2. Sljedeća djela i studije izuzetno su pogodne za dublje istraživanje Pisma:

Na njemačkom: Guillemette - Analyse des griechischen Neuen Testaments; Rienecker- Sprachlicher Schluessel zum Griechischen Neuen Testament; Heller - 200 BiblischeSymbole

Na engleskom jeziku: Zodhiates - The Complete Word Study New Testament,Zodhiates - The Complete Word Study Old Testament

3. Ako želite znati više o vremenu, liku ili načinu grčkih glagola potrebna su vamsljedeća pomagala:

a) Interlinearni prijevod Svetog Pisma (njemački, engleski ili dr.). On vampokazuje grčke riječi i njihov prijevod na određeni jezik te vas osposobljava daprepoznate grčki oblik svake riječi, uključujući i glagole.

b) Kada poznajete grčke glagole, možete se služiti gramatikom novozavjetnoggrčkog. Ovdje vam se navode vrijeme, lik i način svakog grčkog novozavjetnogglagola.

4. Leksikoni:

Leksikon je rječnik biblijskih riječi koji uključuje i uputstva o tome gdje možete pronaćipojedinu riječ i koje razlike u njenom značenju postoje unutar različitih kontekstova.Jedina poteškoća u tome je da se za to treba poznavati grčki i hebrejski alfabet. Sve riječi sunabrojene u originalnom jeziku i pismu.

5. Komentari

a) Komentar je knjiga o Bibliji, ljudsko tumačenje onoga što Biblija misli.Komentari često nude vrijedne uvide u tumačenje određenih ključnih riječi utekstu.

b) Postoji mnoštvo komentara, između njih

1) za osobno proučavanje

2) za egzegetski rad (objašnjavanje)

3) s povijesnog stajališta

c) Pri nabavljanju komentara pazite na to:

1) jesu li obrađene ključne riječi

68

2) je li Biblija na dobar način egzegetski pokrivena

3) prihvaća li se Biblija kao Božja Riječ bez ograničenja, to znači da komentarnije "historijski kritičan".

69

14. KORAK PO KORAK

14.1. SVRHA

Namjera ovog priručnik je uvesti pojedinca kršćanina u induktivno proučavanje Biblije dabi bio utemeljen u Božjoj Riječi. Induktivno proučavanje Biblije počinje s Biblijom kaoprimarnom literaturom. Za komentarima se poseže tek nakon detaljnog osobnogpromatranja.

14.2. CILJ

Cilj svakog priručnika "Korak po korak" je trostruk. Prvi i trajni cilj je dovesti kršćanina dodubljeg poznavanja Božjeg bića i Njegovih putova. Prorok Daniel je rekao: "...ali ljudi kojiljube Boga ostat će postojani i vršit će svoje." (Daniel 11,32b)Drugi cilj je kršćaninu prenijeti dovoljno spoznaja o knjizi ili temi koju obrađuje iopremiti ga da istine te knjige ili teme praktično primijeni u svojem životu.Treći cilj je pomoći kršćaninu da razvije induktivan način proučavanja koja će gaosposobiti da samostalno proučava svaku biblijsku knjigu.

14.3. OSOBNI ZAHTJEVI

Da biste proučavali neku biblijsku knjigu po metodi "Korak po korak" potrebno je da siodredite najmanje pet sati proučavanja tjedno. Ta će satnica varirati iz tjedna u tjedan. Aliako ćete vjerno ispunjavati svojih pet sati, nećete samo biti ukorijenjeni u toj materiji veććete primijetiti kako se obnavljate obnovom u svojem razmišljanju (Rimljanima 12,2).Ako proučavate "Korak po korak" u grupi i ako niste završili neku lekciju, molimo vas dau razgovoru o domaćim zadaćama sudjelujete samo onoliko koliko ste se uspjelipripremiti.

Prije nego šro pristupite tečaju "Korak po korak" morate znati da se od vas zahtijevaaktivnost. Ali čak i ako dovoljno dgo ustrajete u samo jednm telaju "Korak po korak" i pritome pažljivo ispunjavate domaće zadaće, pobrat ćete plodove koji će potpuno promijnitivaš život i koje će Bog upotrijebiti da bi i druge doveo do života. Primit ćete P.P.B. diplomu("prokušan pred Bogom") (2. Timoteju 2,15), budući da ste Njegovu Riječ smatralivrednijom od svakodnevnih potreba.

14.4. METODA

"Korak po korak" je jedan od najtemeljitijih tečajeva za proučavanje Biblije. Metoda tečajaje u prvom redu induktivno proučavanje Biblije; student kreće od Božje Riječi, umjesto dase najprije posluži drugim knjigama ili komentarima.

70

Domaća zadaća

Metoda tečaja uključuje minimalno pet sati domaćih zadaća plus jedan sat zajedničkogproučavanja Biblije tjedno. Student kupi radnu knjigu s tečajem za proučavanje u kojem senalazi jedan sat domaćih zadaća za pet dana u tjednu.

Zajedničko proučavanje (rasprava)

Sudionici tečaja sastaju se jednom tjedno na zajedničko proučavanje Biblije, koje sadržiraspravu o tjednim zadaćama. Vođenje rasprave preuzima izučeni, a time i priznativoditelj tečaja "Korak po korak". Cilj rasprave je primjena biblijske nauke usvakodnevnom životu.

14.5. NUŽAN MATERIJAL

Za provođenje svakog tečaja "Korak po korak" kao temelj trebate knjigu Key Arthur"Korak po korak - načela proučavanja Biblije". To jedinstveno ostvarenje možete naručitipreko "Precept Ministries". Osim toga vam najtoplije preporučamo jednu konkordanciju inovozavjetni rječnik. U svrhu uravnoteženog proučavanja preporučamo vam još i nekekomentare. Ali njihova kupnja nije obvezatna.

71

15. ZAHTJEVI VODITEL JIMA

15.1. SUDJELOVANJE NA SEMINARU ZA UVJEŽBAVANJE

Svrha seminara je upoznati moguće voditelje s načelnim smjernicama proučavanja ivođenja tečaja "Korak po korak".

15.2. PROCJENA OSOBNIH KVALIFIKACIJA

Da biste mogli uspješno voditi proučavanje Biblije morate pokazivati određenekvalifikacije. Molimo te da pažljivo pročitaš sljedeće zahtjeve i da ih procijeniš u molitvi usvjetlu pojedinih zahtjeva tvoje osobne kvalifikacije.

15.2.1. Isus Krist mora biti tvoj Gospodin i Spasitelj

"Gospodin" znači priznati da je Isus Krist Bog, jer On to jest i živjeti u podložnostiNjegovoj volji. "Spasitelj" znači da se spasenje može pronaći samo u Njemu. Svi susagriješili i samo osbna vjera u smrt i uskrsnuće Isusa Krista mogu nas oslobositi od kazne,moći i prisutnosti grijeha.

15.2.2. Vjerovanje u nepogrešivost Biblije

Zahtijevamo da svi voditelji tečaja "Korak po korak" vjeruju u nepogrešivost cijele Biblije,savršenost prvotnih rukopisa i njeno značenje kao glavnog i konačnog autoriteta za vjeru iživot. Isto tako zahtijevamo da svako voditelj vjeruje da je cijelo Pismo korisno za pouku,korenje, popravljanje i odgajanje u pravednosti tako da čovjek Božji bude savršen iopremljen za svako dobro djelo.

15.2.3. Božji poziv na vođenje

Duhovna služba treba biti odgovor na Božji poziv i ne treba je izvršavati iz osjećaja obveze.

15.2.4. Posjedovanje "dara govora"

Svaki vjernik pri nanovorođenju dobiva bar jedan duhovni dar koji mu dajevažnu uloguu Kristovom tijelu. Za vođenje proučavanja Biblije potrebno je imati bar jedan od četirinavedena dara (1. Petrova 4,11):

1. Pouka: bogomdana sposobnost tumačenja Božje Riječi na vrlo jasan i razumljiv način(Rimljanima 12,7).

72

2. Opominjanje: bogomdana sposobnost ohrabrivanja i motiviranja, jačanja te davanjautjehe i nade (Rimljanima 12,8).

3. Proročanstvo: bogomdana sposobnost prenošenja neke poruke iz Božje Riječi kojaosvjetljava nastale potrebe Kristovog tijela. Osoba s proročanskim darom imapravodobnu poruku za zajednicu i upotijebit će ga za izgradnju, opominjanje iliutjehu tijela (Rimljanima 12,6; 1. Korinćanima 14; Efežanima 4,11).

4. Vodstvo: bogomdana sposobnost pozivanja i poučavanja drugih tako da oni slijedeGospodina (Rimljanima 12,8).

5. Pastir-učitelj: bogomdana sposobnost brige za vjernike i njihovog poučavanja(Efežanima 4,11).

15.2.5. Obitelj mora biti na prvom mjestu

Božji prioritet za supružnike i roditelje je obitelj. Zadatak vođenja tečaja "Korak po korak"nikada ne treba predstavljati izvor napetosti u obitelji.

Udana žena treba imati dozvolu i podršku muža prije nego što preuzme vođenje tečaja(Efežanima 5,22.24).

Oženjeni muškarac treba imati potvrdu žene da je uloga voditelja za njega stvarno Božjavolja (Efežanima 5,21; 1. Timoteju 3,4.5).

15.2.6. Tjedne pripreme

Voditelj mora za sebe intenzivno proučavati Božju Riječ, ako u tome želi voditi druge.Svaki voditelj snosi odgovornost ne samo da sam proučava već i da bude spreman učiti oddrugih. Dobar voditelj bit će onaj koji stalno uči iz različitih izvora. Temeljita priprema datće voditelju sigurnost koja mu je potrebna da bi s ljubavljiu i autoritetom poučavao iprepoznavao jesu li studensti koji su mu povjereni razumjeli materijal lekcije.

15.2.7. Slijediti metodu

Voditelj bi trebao slijediti gore opisanu metodu tečajeva "Korak po korak" (induktivnoproučavanje, domaća zadaća, zajednička rasprava o proučavanju Biblije).

15.2.8. Ne novoobraćenik

Ovaj zahtjev ne treba sprečevati mlade kršćane da preuzimaju zadatke, već je prije svegaopomena za povezivanje ravnosti s mudrošću i spoznajom, prije preuzimanja voditeljskeuloge. Vrijeme za sazrijevanje u vjeri je dragocjen i nužan korak da biste postali dobarvoditelj (1. Timoteju 3,6).

73

15.2.9. Članstvo u nekoj konkretnoj Zajednici

Jedan od naših ciljeva je bolje opremiti vjernike za službu u Zajednici. Aktivnosudjelovanje u životu Zajednice nije samo važan korak poslušnosti od strane voditelja(Hebrejima 10,25), već i nužan preduvjet za uspjeh sudionika na nekom biblijskom tečaju.