korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
-
Upload
ksenija-sente-albijanic -
Category
Documents
-
view
277 -
download
5
Transcript of korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 1/64
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 2/64od 801
P R I R U ^ N
I K
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 3/642 od 80
Sadr`aj
Ekonomsko osna`ivanje ̀ ena - kako i za{to 3 str
Vizija biznisa 7 str
Marketing za biznis 17 str
Pravni aspekti biznisa 29 str
Poreski propisi 35 str
Finansije za biznis 39 str
Pisanje biznis plana 43 str
OVAJ PRIRU^NIK KREIRAN JE U CENTRU ZA PREDUZE]E,
PREDUZETNI[TVO I MENAD@MENT U NOVOM SADU A
KORISTI SE U PROJEKTU "AKADEMIJA @ENSKOG
PREDUZETNI[TVA".
Na teritoriji severnog Banata i Potisja, tokom 2005. i 2006,
projekat partnerski sprovode Regionalna privredna komora Kikinda,
kao nosilac i Centar za podr{ku `enama (Kikinda) i Asocijacijaposlovnih `ena (Novi Sad), kao partneri.
Regionalni fond dru{tveno-ekonomskog razvoja koji finansira Evropska Unija, a
realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju, odobrio je implementaciju projekta
"Akademija `enskog preduzetni{tva" sa ciljem da pove}a broj `ena preduzetnica
na teritoriji severnog Banata i Potisja.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 4/64od 803
Ekonomskoosna`ivanje`ena
- za{to i kako?
Fuada Stankovi}, Novi Sad
(Iz knjige: @ene u Srbiji - preduzetni~ki izazovi)
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 5/644 od 80
Ve} nekoliko decenija preduzetni{tvo se smatra jednim od
osnovnih faktora proizvodnje pored kapitala, rada i prirodnih
resursa. Danas se u svetu smatra da je podsticanje preduzetni-
~kih aktivnosti klju~ ekonomskog razvoja. Preduzetni{tvo je zas-
tupljeno u svim oblastima ljudskih aktivnosti od privrede do
kulture, obrazovanja, sporta. Ono je va`no za velike kompanije
(interno, korporativno preduzetni{tvo), ali se posebno vezuje uz
privatna, manja preduze}a. Mala i srednja preduze}a (MSP)
obezbe|uju najve}i broj novih radnih mesta u svim privredama,
i razvijenim i nerazvijenim. Ona su nosioci inovacija i zahvalju-
ju}i svojoj fleksibilnosti najbolje i najbr`e odgovaraju na stalne
izazove tr`i{ta. Privatni biznisi obezbe|uju zadovoljavaju}i na~in
`ivota njihovim vlasnicima, ali i doprinose br`em razvoju svoje
sredine. Nasuprot starom shvatanju da samo velike kompanije
mogu da uspeju na me|unarodnom tr`i{tu, mnogi pozitivni
primeri su ve} u poslednjim decenijama pro{log veka opovrgli
taj stereotip.
Pored ekonomskih prednosti, MSP imaju mnogo {irih socijalnih
prednosti: pru`aju ve}e zadovoljstvo zaposlenima, podsti~u
razvoj preduzetni~kog duha u {iroj zajednici, razvijaju bolje
odnose sa partnerima u poslovnom lancu, doprinose razvoju
naju`e lokalne zajednice, zapo{ljavanju posebnih kategorija
(doma}ice, penzioneri, dodatni posao ve} zaposlenih, itd.).
U Srbiji u poslednjoj deceniji stalno raste udeo MSP u ukupnom
broju firmi. Taj udeo je ve} 2000. godine prelazio 90%. Jedina
nova radna mesta u poslednjih dvadesetak godina su otvarana u
malim preduze}ima. U njima je zaposleno i mnogo ljudi koji
nemaju stalno radno mesto, a veliki je i broj onih koji rade na
crno. Stvaranje jakih asocijacija biznisa poma`e teku}im struktu-
ralnim reformama u pravcu decentralizacije {to je svetski trend.
Sve ankete pokazuju da veliki procenat stanovni{tva u Srbiji `eli
da se bavi privatnim biznisom, ali mnogi isti~u da nemaju
potrebna znanja o vo|enju soptvenog biznisa. Tako|e, veliki broj
o~ekuje finansijsku pomo} dr`ave za pokretanje privatne
firme.
Svedoci smo da se danas u Srbiji sve vi{e nude krediti za
otpo~injanje vlastitog biznisa. Naj~e{}e su oni jo{ uvek nepo-
voljni. Me|utim, ~ini se da je najve}a prepreka za br`e osniva-
nje jo{ ve}eg broja malih firmi nedostatak preduzetni~ke kulture
i strah od rizika. Jo{ uvek dominira mentalitet ~ekanja da se pri-
vatni problem re{i "odozgo", umesto da se vlastiti `ivot uzme u
svoje ruke.
Kakav je to `enski pogled na biznis, odnosno, kakvo mesto
`ene danas imaju u biznisu i kakve su njihove perspektive?
Kada `ene otpo~nu vlastiti biznis tipi~no je da one, kako to `ene
same ka`u, to ne do`ivljavaju samo i pre svega kao stvaranje
posebnog ekonomskog entiteta. Za njih je to ne{to mnogo vi{e.
One }e na to gledati kao na svoju vlastitu "integraciju" u novi
globalni sistem odnosa u biznisu unose}i kao svoja osnovna
sredstva, pored novca, i svoju intuiciju, instinkt, senzibilnost i
vrednosti. Istra`ivanja su pokazala da globalno tr`i{te na poziti-
van na~in reaguje na kvalitete koje `ene preduzetnice unose u
globalnu biznis arenu. Karakteristike koje se pripisuju `enama
su njihova sposobnost u gra|enju i odr`avanju dugoro~nih
odnosa i mre`a, u efikasnim komunikacionim ve{tinama,
osetljivosti na kulturne razlike, organizacionim sposobnostima i
u pridavanju va`nosti neagresivnom pona{anju li{enom pretnji.
Istra`ivanja, me|utim, defini{u i osnovne barijere na koje `ene
nailaze u biznisu. Neke od njih su stvarne, neke su vidljive,
neke su samouvedene od strane `ena preduzetnica.
Na podru~ju me|unarodnog biznisa prepreke su slede}e:
ograni~eno iskustvo u internacionalnom biznisu, neadekvatno
obrazovanje u biznisu i nemogu}nost pristupa me|unarodnim
mre`ama. Dru{tveni, kulturni i religiozni stavovi tako|e ometaju
`ene u biznisu. Ostali izazovi sa kojima se susre}u sva pre-
duze}a su: finansije, globalizacija dru{tvenog i ekonomskog
okru`enja, marketing i menad`ment. U privredama u tranziciji
treba uklju~iti i prepreke kao {to su: neadekvatan bankarski sis-
tem, legalni aspekti, politi~ki kontakti, carinske tarife, birokratija
koja svakodnevno izmi{lja nove mehanizme za najosnovnije pro-
cedure, kao i mito i korupcija.
EKONOMSKO OSNA@IVANJE @ENA - ZA[TO I KAKO?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 6/64od 805
U ameri~kim istra`ivanjima o `enama u biznisu pokazalo se da
su `ene veoma motivisane, inicijativne, da imaju visok nivo
unutra{nje kontrole i sklonost ka visokim dostignu}ima. Proces
odlu~ivanja za `ene je li~ni, subjektivni proces. Studije pokazuju
da `ene imaju mnogobrojne individualne karakteristike koje pro-
movi{u njihovu kreativnost i generi{u nove ideje i na~ine obav-ljanja poslova. Pokazalo se da `ene karakteri{e sklonost ka
riziku i visok nivo energije.
U Americi `ene u biznisu su naj~e{}e udate i prvo su dete u
porodici. Ve}ina njih je imala oca koji je sam sebe zaposlio.
Snala`ljive su u dru{tvenim komunikacijama, kompetentne za
finansije, poseduju op{te menad`ment ve{tine.
Krajem pro{log veka od svaka tri biznisa jedan je bio u
vlasni{tvu `ena. Biznisi ~ije su `ene vlasnici zapo{ljavale su
skoro 24 miliona ljudi {to je vi{e nego {to zapo{ljava 500
najuspe{nijih velikih kompanija u Americi.
U ve}ini zemalja u tranziciji se de{ava da se smanjuje `enska
radna snaga u ukupnom broju zaposlenih (u Ma|arskoj se
smanjila za 1/3, u Latviji za 1/4). Slovenija je bila izuzetak -
smanjivanje mu{ke i `enske radne snage je bilo proporcionalno.
Tako|e je zapa`ena tendencija podsticanja da `ene ostaju kod
ku}e. U ^e{koj i Poljskoj se nudilo ranije penzionisanje `ena, u
Belorusiji i Ukrajini je do{lo do smanjenja brige o deci, a istovre-
meno su se uvodile povlastice za ra|anje dece. Rast neza-
poslenosti `ena u privredama u tranziciji jo{ vi{e potencira
potrebu podsticanja `enskog preduzetni{tva.
Dugo se na Zapadu vodila diskusija o tome da li bi `ene trebalo
da se u~lanjuju u razli~ite biznis organizacije u kojima dominira-
ju mu{karci, kao {to su trgovinske asocijacije, privredne komore
i sl. Mnogi smatraju da su veoma korisne `enske biznis asoci-
jacije kakvih je sve vi{e u svetu. U skoro svim dru{tvima `enski
pristup vode}im organizacijama i uticajnim liderskim pozicijama
je ograni~en. Osnivanje i porast broja `enskih nevladinih organi-
zacija u poslednje vreme ({to se desilo i u Srbiji u devedesetim
godinama pro{log veka) predstavlja izja{njavanje o slobodi i
pragmati~nom pravcu akcije za podr{ku `enama u probijanju
ekonomskih, politi~kih i kulturnih barijera. @enske biznis asoci-
jacije nude takvu vrstu liderstva koja je `enama potrebna u nji-
hovim preduzetni~kim poduhvatima da bi pre`ivele i bile
uspe{ne. Iskustva `enskih poslovnih organizacija su pokazala da
one mogu da imaju veoma va`nu podsticajnu ulogu u pristupu:
liderstvu, tehnologijama, me|unarodnom biznis treningu, identi-fikaciji tr`i{ta, industrijskim informacijama, trendovima, ni{ama,
kontaktima sa izvorima kreditiranja, mentorstvu, konsaltingu i
savetima, razvoju ve{tina u vo|enju biznisa, marketingu i
menad`mentu, javnom zagovaranju i pritisku u pravcu legalnih
procedura.
Zajednice koje `ele da podstaknu preduzetni~ki rast ne ostavlja-
ju `ene vlasnice biznisa u izolaciji i odvojenosti. One uspostav-
ljaju mehanizme za podr{ku, ohrabrivanje i trening.
Koji su to sistemi podr{ke preduzetni{tvu?
Pored uobi~ajenog institucionalnog okvira za podr{ku pre-
duzetni{tvu, kao {to su inkubatori, trening centri, agencije za
podr{ku MSP i preduzetni{tvu, itd., specifi~nu ulogu imaju
`enske poslovne asocijacije (@PA). @PA mogu da predstavljaju
vitalnu vezu izme|u preduzetnica i osnovnih resursa i omogu}e
njihovo povezivanje sa me|unarodnim tr`i{tem. One mogu da
budu mesto sa kojeg }e se predlagati nove pravne, poreske,
ra~unovodstvene, bankarske strukture za podsticanje razvoja
biznisa, ali i predlagati pojednostavljenje procedura, odnosno
deregulacija. @PA mogu da vode medijsku kampanju putem
televizije, radija, novina i magazina izve{tavaju}i o ~injenicama
vezanim za biznise ~ije su vlasnice `ene i kako one doprinose
ekonomskom razvoju. @PA mogu da nude re{enja i organizuju
infrastrukturu za pomo} `enama u vo|enju biznisa i istovremeno
re{avanju problema kao {to je, na primer, obezbe|ivanje ~uva-
nja dece.
Javno zagovaranje vezano za ekonomsko osna`ivanje `ena,
posebno u privredama u tranziciji obi~no se usmerava na
slede}a podru~ja:
a) da dr`ava kontinuirano donosi i usavr{ava mere za razvoj
MSP {to }e se posebno podsticati na lokalnom nivou;
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 7/646 od 80
b) da se smanjuju administrativne prepreke i pojednostavljuju
procedure za MSP koje uvode vlasti na svim nivoima;
c) da se pru`aju finansijske usluge novim MSP, kao {to je finan-
siranje novih poslovnih ideja, lizing, rizi~ni kapital i finansiranje
investicija putem dugoro~nijih kredita, sni`avanje kamatnih
stopa imaju}i u vidu specifi~nost potreba mikro, malih i srednjih
preduze}a;
d) da se vodi pouzdana rodno specificirana statistika MSP koja}e sadr`avati podatke ne samo o preduzetnicama i preduzetnici-
ma nego i kopreduzetnicama/cima jer su `ene mnogo ~e{}e u
ovoj drugoj ulozi kada je u pitanju porodi~ni biznis;
e) da lokalne vlasti i kompanije vode politiku razvijanja pri-
jateljskog okru`enja u odnosu na porodicu kao {to su fleksibilno
radno vreme, rad do polovine vremena, itd.;
f) da se promovi{e politi~ko priznavanje `ena preduzetnica i
kopreduzetnica i socijalna za{tita razvedenih `ena i udovica;
g) da vlada i banke otvaraju posebne kreditne linije za `ene pre-
duzetnice;
h) da se shvati va`nost mikro preduze}a za re{avanje neza-
poslenosti i olak{ava uklju~ivanje `ena u ekonomske aktivnosti
putem pru`anja informacija, treninga, konsaltinga koji }e biti
besplatni ili uz nisku nadoknadu;
i) da se, pored treninga, edukacija {iri na mlade u {kolama i
univerzitetu radi podsticanja preduzetni~kog duha i stvaranja
preduzetni~ke klime u dru{tvu;
j) da javne i privatne institucije za trening organizuju posebne
obuke za preduzetnice;
k) da se obu~avaju finansijski stru~njaci koji }e biti sposobni da
vode nove mikrokreditne institucije;
l) da se razvijaju i poma`u `enske mre`e za uzajamnu podr{ku;
m) da NVO imaju aktivniju ulogu u kreiranju i razvoju MSP s
obzirom na njihovu klju~nu ulogu u odr`ivom razvoju;
n) da NVO ohrabruju `ene da krenu u biznis, sti~u samopouz-
danje u vlastite potencijale, i suzbijaju strah od neuspeha i da
postaju svesne `enske ekonomske uloge u dru{tvu;o) da NVO preuzmu va`nu ulogu u iskorenjivanju siroma{tva
kroz razvoj mikrokreditnih shema i podr`avaju nezaposlene `ene
da se samozapo{ljavaju.
Veoma izra`en razvoj nevladinog sektora, posebno mnogobrojnih
`enskih grupa i udru`enja, u vreme ratova, izolacije i
ekonomske stagnacije, predstavlja dragocen resurs za razvijanje
aktivnosti na podru~ju podsticanja preduzetni{tva.
Na `alost, iako su posle promena 2000-te godine osnovane
dr`avne institucije za podr{ku MSP i preduzetni{tvu, one uop{te
ne ostvaruju svoju ulogu - ulogu mesta gde }e svi gra|ani brzo,
lako i besplatno dobijati sve neophodne informacije da bi osno-
vali preduze}e i uspe{no poslovali. Na lokalnom nivou, tako|e
nema kancelarija za pomo} u osnivanju i razvoju biznisa. Za
o~ekivati je da }e se osnivati privatne institucije za podr{ku pre-
duzetnicima, koje }e naravno, napla}ivati svoje usluge {to je
tako|e nu`an deo sistema podr{ke u tr`i{nim privredama.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 8/64od 807
CENTAR ZA PREDUZE]E,PREDUZETNI[TVO I MENAD@MENTNOVI SAD
Vizijabiznisa
2005. godina
Trenerski tim: Gordana Francuski,Slobodanka Brankov, Teodora Vlahovi},Jadranka Gulan i Ivanka Ko{ari}
Priru~nik je napravljen kori{}enjem bro{ura"Pet koraka do va{eg biznis plana" autorkidr Fuade Stankovi}, dr Enike Wegh iLaurence Hovde
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 9/648 od 80
Pretvaranje va{ih snova u realnost po~inje jasnomVIZIJOM.
- Razvijanje vizije biznisa poma`e da se dr`ite svog CILJA.
- Ako svoju VIZIJU stavite na papir, to }e vam pomo}i daprona|ete STRATEGIJE za ostvarivanje va{ih ciljeva.
Zatvorite o~i na trenutak i zamislite svoju budu}nost u biznisu.
Razmislite o velikim stvarima, na primer, o vrednostima koje
}ete ostvarivati u va{oj firmi. Razmislite i o malim stvarima kao
{to su: miris ili izgled ambijenta u kome }ete raditi, ili koliko }e
ljudi biti oko vas kao klijenti ili kao zaposleni.
FORMALNI ILI NEFORMALNI BIZNIS
"Neformalni" biznis: radite kod ku}e, va{e tr`i{te je va{a okoli-na, nemate formalnu dozvolu za rad, ne pla}ate porez
"Formalni" biznis: imate dozvolu za rad, pla}ate porez, dobili ste
finansijsku podr{ku, marketing strategija je {ira
Pogledajte navedene liste. Ako ste ve} u biznisu, da li je va{ biz-
nis formalan ili neformalan? Napraviti skok sa neformalnog na
formalan va`an je korak u razvoju va{eg biznisa. Mo`da se
pitate: Za{to ga u~initi formalnim?
[TA JA TO PRODAJEM?
Koriste}i {to manje re~i opi{ite: [ta vi prodajete? Drugim
re~ima, kakav je va{ proizvod ili usluga?
Ja prodajem
_______________________________________________________
Na primer: Prodajem nakit
Nudim usluge ~uvanja dece
Prodajem ru~no pravljene ven~anice
Nudim usluge masa`e
KOJOJ GRANI PRIPADA MOJ BIZNIS?
[to vi{e saznate o grani kojoj pripada va{ biznis, sazna}ete vi{e
o onome {to vi prodajete.
U KOJOJ GRANI JE VA[ BIZNIS?
Osnovne vrste biznisa: proizvodnja, li~ne usluge, usluge drugim
biznisima, veleprodaja, maloprodaja
Proizvodnja: zanati, ode}a, nakit, name{taj, igra~ke, hrana
Usluge biznisima: kancelarijski materijal, ra~unarski softver,vo|enje knjiga, in`enjering...
Li~ne usluge: frizer, masa`a, automehani~ar, ~uvanje dece,
strani jezici...
Maloprodaja: prodavnica poklona, opreme za kompjutere, pro-
davnice ode}e, hrane...
PROIZVOD ILI USLUGA - Karakteristike i prednosti - O svom
biznisu treba razmi{ljati iz ugla mu{terija, o~ima mogu}ih
kupaca na{eg proizvoda ili usluge. Kako oni gledaju na va{
proizvod, kakvu korisnost o~ekuju, kakve su njihove potrebe i`elje?
Korisnost proizvoda ili usluge - ono {to je potrebno va{im
mu{terijama ili ono {to `ele
Karakteristike proizvoda ili usluga - onakve kakve mu{terije
o~ekuju
Neke prednosti zavise od nekoliko karakteristika. Neke karak-
teristike donose nekoliko korisnosti. Va{e mu{terije pla}aju
korisnost, a ne karakteristike.
TIPI^NE PREDNOSTI MANE
Neformalni
biznismanje administracije
napla}ivanje previ{e ilipremalo, problemi finansir-anja, nedovoljno kapitala,nedostaje profesionalniimid`, ne ~uva se arhiva
Formalni
biznis
legalno poslovanje,poreske olak{ice natro{kove biznisa / inve-stiranje, pojavljivanje natr`i{tu je profesionalno,bolja arhiva i sistemplaniranja
tro{kovi za dozvole, mo`epuno da ko{ta, pla}a seporez
VIZIJA POSLA
[TA JA PRODAJEM? KOJOJ GRANI PRIPADA MOJBIZNIS?
- Prodajem nakit Nakit + Moda
- Usluge masa`e Li~ne usluge + Zdravstvo
- Ru~no pravljene ven~anice Moda + Usluge za svadbe
- ̂ uvanje dece ^uvanje dece + Li~ne usluge
- Imam kafeteriju. Prodajemkafu i peciva
Restorani + Kafa +Veleprodaja
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 10/64od 809
VE@BA: Izaberite poseban proizvod ili uslugu iz va{e ponude i navedite 3 koristi za va{e mu{terije.
Proizvod ili usluga
korisnost 1Kako mogu da ponudim ovu korisnost? (karakteristike proizvoda ili usluge)
korisnost 2
Kako mogu da ponudim ovu korisnost? (karakteristike proizvoda ili usluge)
korisnost 3
Kako mogu da ponudim ovu korisnost? (karakteristike proizvoda ili usluge)
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 11/6410 od 80
OPIS PROIZVODA ILI USLUGE
Ako ste u biznisu ili tek zapo~injete svoj biznis, ljudi }e vas ~esto pitati da opi{ete svoj biznis sa {to manje re~i.
ZADATAK: Opi{ite u 30 re~i svoj biznis. Klju~ za efektivan opis proizvoda ili usluge je da vama bude sasvim jasno kakav je va{
proizvod/usluga. Budite kratki i jasni, naglasak stavite na prednosti va{eg proizvoda ili usluge.
Upamtite! Ljudi kupuju korisnosti da bi re{ili svoje probleme ili zadovoljili svoje `elje ili potrebe.
Kako opisati proizvod ili uslugu?Korak 1
Opi{ite proizvod na pola strane. Sada ne morate da brinete o tome da li vam je sve jasno i da li ste koncizni. Zabavite se i opustite!
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 12/64od 8011
Korak 2
Sada pro~itajte {ta ste napisali i zaokru`ite klju~ne prednosti koje ste opisali. Podvucite fraze koje najbolje opisuju va{ proizvod ili
uslugu. Pove`ite fraze i klju~ne prednosti u 30 re~i.
Primer opisa proizvoda/usluge
Korak 1
"Slatka iznena|enja " je prodavnica kola~a u oblasti San Franciska. Po~ela je da nudi mu{terijama (koji imaju svest o zdravlju) zadovoljava- ju}i desert koji u sebi sadr`i malo masti i holesterola. "Slatka iznena|enja" ima recepte koji ne uklju~uju dodatne masti uop{te i koriste
samo prirodne sastojke kao {to su: jabuke, banane, pire od suvih {ljiva i mle~ne proizvode bez masno}a. Na{ proizvod }e napraviti sna`an
iskorak iz male prodavnice u velike {oping centre. Na{ proizvod }e ponuditi mu{terijama desert koji }e zadovoljiti njihovu potrebu za slatkim
bez kalorija (masti).
Korak 2
"Slatka iznena|enja" je prodavnica kola~a koja se nalazi u San Francisku. Na{ proizod nudi mu{terijama desert koji zadovoljava potrebu za
slatkim bez kalorija.
ZADATAK: Biznis ideja - oceniti svoje sposobnosti i prednosti uz pomo} SWOT analize, koriste}i {to vi{e ~inilaca u svakoj tabeli:
Snage (Strenghts) Slabosti (Weaknesses)
Mogu}nosti (Opportunities) Pretnje (Threats)
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 13/6412 od 80
Vizija va{eg biznisa - godinu, tri, pet godina od osnivanja (odgovorite na pitanja kolika }e biti godi{nja prodaja i prihod, koje }e biti
ciljno tr`i{te, koliko vrsta proizvoda/usluga }u prodavati, kakvu }u uloga ja imati, koji su moji poslovi, ko su zaposleni).
Godinu dana od sada
Napravite istu tabelu za: Tri godine od sada i pet godina od sada.
Tri godine
Pet godina
Kolika }e biti godi{nja prodaja?
Koje }e biti moje ciljno tr`i{te?
[ta }e se nalaziti na prodajnoj/uslu`noj liniji?Koliko vrsta proizvoda/usluga?
Kakvu }u ulogu imati u mom biznisu?
Moji poslovi:
Ko su mi zaposleni? Ko }e raditi za mene?
Kolika }e biti godi{nja prodaja?
Koje }e biti moje ciljno tr`i{te?
[ta }e se nalaziti na prodajnoj/uslu`noj liniji?Koliko vrsta proizvoda/usluga?
Kakvu }u ulogu imati u mom biznisu?
Moji poslovi:
Ko su mi zaposleni? Ko }e raditi za mene?
Kolika }e biti godi{nja prodaja?
Koje }e biti moje ciljno tr`i{te?
[ta }e se nalaziti na prodajnoj/uslu`noj liniji?Koliko vrsta proizvoda/usluga?
Kakvu }u ulogu imati u mom biznisu?Moji poslovi:
Ko su mi zaposleni? Ko }e raditi za mene?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 14/64od 8013
@IVOTNI CIKLUS BIZNISA
Svaki biznis se razvija na sopstveni na~in, ali mnogi biznisi
imaju tipi~an `ivotni ciklus kada po~inju da se uve}avaju (da
rastu).
NEFORMALNI BIZNISI
Generalni opis. Radi se kod ku}e, tr`i{te je ograni~eno na bli`u
okolinu, nema formalnih dozvola
Neki razlozi propadanja ovih biznisa: Proizvodi i usluge su pot-
cenjeni ili precenjeni, nedovoljno kapitala za razvoj i rast
FORMALNI BIZNISI
Generalni opis: imate odgovaraju}e dozvole, pla}ate porez na
poslovanje, mogu}nost finansiranja spolja, strategije marketinga
dose`u i van va{e naju`e okoline
Neki razlozi propadanja: tr`i{te se ne materijalizuje prema o~eki-
vanjima, cene ne pokrivaju tro{kove, formalni biznis na kraju
bude preskup ili prete`ak
EKSPANZIJA
Generalni opis: vlasnici sve vi{e preuzimaju ulogu upravljanja,
porast je brz u po~etku kada biznis "iza|e" na tr`i{te
Neki razlozi propadanja: nedostatak sposobnosti za upravljanje,
nedostatak informacija, lo{ odabir savetnika, nedostatak kapitala
za razvoj
STABILIZACIJA
Generalni opis: razvoj (rast) je slabiji zbog pove}anja konkuren-
cije, stabilan biznis zbog reputacije, novi proizvodi i usluge
odr`avaju biznis stabilnim, pobolj{ane su operacije, bolji sistem
za informisanje
Neki razlozi propadanja: nedostatak sposobnosti za upravljanje,
nedostatak informacija, prevelika konkurencija, vlasniku biznisa
je dosadio posao, vlasnik ne uvodi promene u odnosu na tr`i{te,
konkurenciju, tro{kove itd.
TR@I[TEIzbor imena za biznis, odnosno firmu 1. Zamislite da ste vi
mu{terija (ime treba da odra`ava su{tinu biznisa) 2. Izaberite
kratko ime 3. Izaberite ime lako za izgovor 4. Proverite da li ime
ve} postoji.
[TA VA[E MU[TERIJE @ELE?
KAKO TO UTI^E NA VA[ BIZNIS?
Kroz rast va{eg biznisa bi}e potrebno da dizajnirate i menjate
va{e proizvode/usluge prema potrebama i o~ekivanjima mu{teri-
ja, {to zna~i da }ete morati da ih prilago|avate da biste iza{li u
susret o~ekivanjima va{ih kupaca. Mora}ete tako|e da komuni-cirate sa kupcima da biste ih obavestili koliko dobro mo`ete
ispuniti njihova o~ekivanja.
CILJNO TR@I[TE
Generalno tr`i{te - svako ko mo`e biti zainteresovan/sve mu{ter-
ije
Ciljno tr`i{te - va{e najbolje mu{terije, oni koji }e najverovatnije
kupiti va{e proizvode
Sekundarno ciljno tr`i{te - potencijalne mu{terije, oni koji }e
verovatno jednom kupovati
Model ciljnog tr`i{ta - primer za ve`bu
PRIMER: KAKO PRODATI PROIZVOD?
(ciljno tr`i{te, ciljna grupa)
Mi }emo prodavati hranu. Servira}emo doru~ak, ru~ak i ve~eru i
raditi 6 dana u nedelji. Radno vreme bi}e od 7:00 do 20:00, a
ve}ina na{ih mu{terija bi}e oni koji `ive u ............................
delu Novog Sada (oko 40.000 ljudi). Lokalno stanovni{tvo ~ine
ljudi malih, srednjih i visokih primanja, bra~nih parova i
samaca, penzionisanih i dece i omladine {kolskog uzrasta. U
razgovoru sa mnogima od njih izrazili su potrebu za lokalnim,
pristupa~nim restoranom. Svi, pa i mladi, `ele mesto gde }e
mo}i da jedu doma}e supe, salate i drugu ukusnu hranu, blizu
mesta stanovanja. I Centar za brigu o deci, {kole i rekreacioni
centri podr`avaju na{e planove da otvorimo restoran, mnogi `ele
druga~ije mesto od Mekdonaldsa. Lokalni privatnici tako|e, jer
ne}e morati da idu daleko da bi dobili dobar i ukusan ru~ak.
Deca iz na{eg kraja su uzbu|ena, jer }e imati mesto blizu ku}e
gde }e mo}i da kupe hot-dog i sladoled, a susedi su ponudili
volonetrske usluge i pomo} u organizovanju zabave, distribuciji
letaka i reklama. Mnoge aktivnosti se odvijaju u kraju: fudbal,
tenis, ko{arka i ljudi uklju~eni u njih podr`avaju otvaranje
lokalnog restorana. Organizovali smo degustaciju hrane: interna-
cionalni hot-dog, sendvi~, ukusni kola~i. Mi }emo na{im mu{ter-
ijama ponuditi na{e glavne adute: brza i ukusna jela,
pristupa~ne cene, prijatnu atmosferu, ~istu i pogodnu lokaciju.
KONKURENCIJANa istom ciljnom tr`i{tu prodaje sli~an kvalitet proizvoda/usluga
po sli~nim konkurentnim cenama
Indirektna konkurencija - prodaje sli~ne proizvode/usluge
razli~itim tr`i{tima, prodaje na va{em tr`i{tu, mogli bi biti zame-
na za va{e proizvode/usluge
ZADATAK: Nabrojte va{e direktne konkurente, one koji prodaju
na istom ciljnom tr`i{tu, sli~an kvalitet proizvoda/usluga po
sli~nim konkurentnim cenama!
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 15/6414 od 80
Prou~ite svoje direktne konkurente i razmislite ko uti~e na vas indirektnom konkurencijom!
Napi{ite o va{oj indirektnoj konkurenciji ili po vrstama ili kao o specifi~nim biznisima (onako kako najvi{e odgovara situaciji u kojoj
se vi i va{ biznis nalazite).
[ta treba da znate o svom tr`i{tu? - ko su najbolje mu{terije, koliko ih potencijalno ima, koliko ~esto kupuju, koju cenu su spremni
da plate, koja je va{a konkurencija, {ta se de{ava u oblasti u kojoj je va{ biznis.
Kako da istra`ujete va{e ciljno tr`i{te?
Kao vlasnik malog biznisa ima}ete potrebu da budete kreativniji u tome kako da saznate vi{e o va{em ciljnom tr`i{tu. Nekoliko
na~ina za istra`ivanje koje mo`ete koristiti da nau~ite ne{to vi{e o svom ciljnom tr`i{tu (pomo} u saznavanju stavova, verovanja,
navika, te`nji i iskustava mu{terija)
Istra`ujete va{e ciljno tr`i{te:
1. Iz prve ruke - idete direktno do izvora informacija. Postavljate im pitanja, a mo`ete da pitate i ljude koji znaju va{u ciljnu grupu.
2. Istra`ivanja mu{terija - ako `elite da saznate neke specifi~ne informacije o va{oj ciljnoj grupi (primanja, godi{te, potro{a~ke
navike, `elje, potrebe, vrednosti) mo`ete napraviti istra`ivanje postavljaju}i im pitanja.
3. Posmatranje ciljne grupe - mo`ete o svojoj ciljnoj grupi dosta saznati posmatraju}i ih. Posmatrate ljude dok "pose}uju" biznise
sli~ne va{em (ili onom koji `elite da zapo~nete) kako oni kupuju? Koji su sati "{pica"?
Na primer: Ako `elite da otvorite kafe, posetite kafeteriju u susedstvu u koju odlaze ljudi sli~ni va{oj ciljnoj grupi. Mogli biste da
pravite bele{ke za razli~ito vreme u toku dana. Koliko su ljudi zauzeti? [ta naru~uju obi~no? Odakle dolaze (iz drugih radnji ili
obli`njih poslovnih zgrada)?
4. Test tr`i{ta va{eg proizvoda/usluge (poku{ajte da prodate malo proizvoda/usluga). Razgovarajte s ljudima u va{oj delatnosti - oni
ve} dosta znaju o va{oj ciljnoj grupi.
5. Istra`ivanje drugih ljudi posmatranjem " sekundarno tr`i{te"
Mnoga preduze}a ili istra`iva~ke grupe su ve} prikupili dosta vama potrebnih informacija. Gde mo`ete na}i te informacije: bibliote-
ka, komora, gransko udru`enje i novine)
PROFIL va{e "najbolje mu{terije"
Rod - mu{karci i `ene ~esto imaju veoma razli~ite navike kupovine, tako da je va`na analiza koliko mu{karaca i `ena ima na va{em
tr`i{tu
Godi{te - razli~ite grupe godi{ta imaju razli~ite navike i interese. Godi{ta su obi~no grupisana u rasponima (18-35, 35 -55, 55 god-
ina i stariji)
Prihod - visina prihoda vam mo`e dati dobru ideju o tome koliko neko mo`e da potro{i novca na va{e proizvode ili usluge, posebno
ako nudite luksuzne ili usluge koje nisu "osnovne"
Zanimanje - zanimanje vam mo`e ukazati na prihod i obrazovanje. Mo`e vam dati ideju o tome gde ljudi rade ili o njihovim stilovi-
ma `ivota (sezonci, rad od ku}e, profesionalci, umetnici)
Lokacija - koliko blizu va{e firme `ivi va{a ciljna grupa? Gde su oni koncentrisani? Poneki delovi i regije imaju neobi~ne stilove
`ivota i karakteristike.
Porodi~ni status - potrebe i `elje mu{terija mogu biti veoma razli~ite u zavisnosti da li su one u braku (imaju partnera) ili ne ili su
razvedene. Zavisi isto tako da li `ive s decom (koliko su ona stara) ili ne.
Etni~ko poreklo - ljudi razli~itih kultura ~esto imaju specifi~ne vrednosti i potrebe koje uti~u na njihove navike.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 16/64od 8015
Profil va{ih najboljih mu{terija: vlasnici biznisa
KO SU ONI CILJANO TR@I[TE 1
starost (raspon)
visina primanja (raspon)
zanimanje
mesto (susedstvo, grad...)
porodi~ni status (ko je u doma}instvu)
etni~ko poreklo
`ivotni stil i kupovne navike
gde kupuju - diskont, buvlja pijaca, prodavnice
kada kupuju - pre/po podne, vikend, praznik
za{to kupuju
{ta je za njih va`no
{ta rade u slobodno vreme
koje novine i ~asopise ~itaju
ostalo
KO SU ONI CILJANO TR@I[TE 1
vrsta biznisa (veleprodaja/maloprodaja, uslu`na firma, neprofit-
na organizacija)proizvod/usluga biznisa kome prodajete svoje proizvode/usluge
koji je njihov polo`aj na tr`i{tu
veli~ina (broj zaposlenih, prodaja bud`et)
godine u biznisu
lokacija (susedstvo, grad, dr`ava, nacionalni, internacionalni)
kako odlu~uju {ta da kupe
kako }e kupovati dobra/usluge koje vi nudite (uz pomo} uzora-ka, na sajmovima, direktnim marketingom, na licitaciji...)
u kojim razmacima kupuju (dnevno, sedmi~no, sezonski, premapotrebi)
na~in kupovine (narud`bina, direktno pla}anje, konsignacija...)
{ta tra`e od prodavca (konkurentnu cenu, dobru uslugu,vremeisporuke, popust...)
ostalo
ZADATAK:
Napravite profil va{ih najboljih mu{terija: pojedinci
Napravite profil va{eg najboljeg i najsna`nijeg tr`i{ta
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 17/6416 od 80
Tri koraka u istra`ivanju mu{terija
Jedan od na~ina kako da saznate {ta va{e mu{terije tra`e je da
pitate upravo njih. Istra`ivanja vam mogu pomo}i da saznate
vi{e o stavovima, verovanjima, navikama, prioritetima i dosa-
da{njim iskustvima va{ih mu{terija.
Imajte na umu: Ovakvo istra`ivanje nije jedini na~in istra`ivanja
tr`i{ta
1. Razmislite kakve informacije su vam potrebne i za{to.
Uvek sakupljajte informacije u tu svrhu. Kakvu god informaciju
dobijete, ona }e direktno u~estvovati u dono{enju odluka o
va{em biznisu.
Prvo treba da razjasnite KAKVU odluku treba da donesete.
Zatim, razmislite o tome [TA treba da znate da biste takvu
odluku doneli.
Na primer: Ako `elite da prona|ete dobru lokaciju za va{ biznis,
trebalo bi da saznate da li je va{im mu{terijama potreban park-
ing ili oni koriste javni prevoz, da li kupuju va{e
proizvode/usluge kada obavljaju neke druge kupovine (poslove),
ako je tako koju vrstu posla ili kupovine, gde i koliko daleko su
oni spremni da putuju da bi kupili va{ proizvod ili uslugu.
Koju odluku treba da donesete sada, kakvo istra`ivanje bi vam
pomoglo da dobijete va`nu informaciju?
2. Odlu~ite koji je najbolji na~in da postavljate pitanja
Neka pitanja zahtevaju da ljudi izaberu ({ta je za vas najva`nije
- cena, kvalitet, zadovoljstvo, garancija)
Ovakva vrsta pitanja vam omogu}ava da odredite koliko ljudi
razmi{lja na odre|en (isti) na~in.
Uve`bajte kako }ete postavljati pitanja i kako }ete dobiti odgo-
vore.
Mo`ete zaustaviti ljude na ulici i pitati ih da odgovore na va{a
pitanja. Mo`ete pitati mu{terije da ispune va{ upitnik. Mo`ete
upitnik poslati po{tom ili postavljati pitanja telefonom. Ho}ete li
na}i ljude kao {to je va{a "ciljna grupa"? Ho}ete li postavljati
pitanja drugim vlasnicima biznisa o va{oj "ciljnoj grupi"? Koga
}ete jo{ ispitivati?
Od metoda koji izaberete zavisi kako }ete sastaviti listu pitanja.
A mo`ete "istra`ivati" pona{anje va{ih mu{terija posmatarju}i {ta
rade.
SAVETI ZA USPE[NO ISTRA@IVANJE
• Postavljajte jednostavna i direktna pitanja
• Grupi{ite pitanja po temama - napravite logi~an tok
• Osetljivija i izazovnija pitanja ostavite na kraju
• Uklju~ite podsticaje: kupone, lutrije, nagrade...
• Koristite velika slova i ostavite dosta prostora
• Ako vam ne trebaju informacije, ne pitajte• Pitajte {to vi{e ljudi mo`ete - 50 je dobar broj
• Napravite pitanja zanimljivim: Pitajte za mi{ljenje u po~etku
• Testirajte svoj upitnik pre nego {to izvr{ite puno istra`ivanje,
budite spremni da ga izmenite, ako je potrebno
• Manje je bolje, neka bude kratko (jedna strana)
• Predstavite svoj biznis (prilika da ljude obavestite o va{em
poslu)
• Zahvalite se.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 18/64od 8017
CENTAR ZA PREDUZE]E, PRE-DUZETNI[TVO I MENAD@MENTNOVI SAD
Marketing za biznis
2005. godina
Trenerski tim: Gordana Francuski,Slobodanka Markov, Teodora Vlahovi},Jadranka Gulan i Ivanka Ko{ari}
Priru~nik je napravljen kori{}enjem bro{ura"Pet koraka do va{eg biznis plana" autorkidr Fuade Stankovi}, dr Enike Wegh iLaurence Hovde
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 19/6418 od 80
Marketingom se nazivaju sve aktivnosti firmi koje su vezane za
prodaju i distribuciju proizvoda/usluga. U naj{irem smislu u
marketing spadaju prodaja, promocija, reklama, istra`ivanje
tr`i{ta - sve aktivnosti na promociji i organizaciji prodaje
proizvoda krajnjim kupcima.
Preduzetnice/ci obi~no najbolje poznaju, bolje re}i, treba da poz-
naju onaj segment tr`i{ta na kome }e prodavati svoje
proizvode/usluge. To u nastavku zovemo ciljnim tr`i{tem. Za
preduzetnike je va`no da poznaju do izvesne mere i tr`i{te u
celini.
Prvo }emo se pozabaviti ciljnim tr`i{tem.
Ne ispu{tajte iz vida va{e ciljno tr`i{te! Jedna od klju~nih stvari je da dobro poznajete va{e ciljno tr`i{te i kome u stvari proda-
jete. Na koliko tr`i{ta ciljate? Prvo morate da shvatite koliko
ciljnih grupa ima na va{em budu}em tr`i{tu. Proverite to odgo-
varaju}i na slede}a pitanja:
stavite krsti} ako to va`i i za vas
1. Prodajem direktno mu{terijama koje koriste moj
proizvod ili uslugu
2. Prodajem pojedincima ili poslovnim ljudima koji
}e posle prodavati moj proizvod /uslugu drugim korisnicima
3. Prodajem pojedincima ili biznismenima koji }e zatimdati moj proizvod/uslugu korisnicima-mu{terijama
4. Prodajem privatnim licima
5. Prodajem drugim biznisima
6. Prodajem samo jednom segmentu tr`i{ta (ima samo jedno
ciljno tr`i{te)
7. Prodajem svoje proizvode/usluge na vi{e segmenata tr`i{ta
(imam vi{e od jednog ciljnog tr`i{ta)
8. Imam planove da pro{irim ili promenim svoje ciljno tr`i{te
Prethodnih osam pitanja pomo}i }e vam da vidite koliko je, ustvari, komplikovana va{a strategija.
Najjednostavnije je kada postoji samo jedno ciljno tr`i{te i pro-
dajete direktno njemu.
Komplikovanije je ako sve prodajete trgovcima na malo koji,
zatim prodaju krajnjim korisnicima, a ako uz to prodajete i
direktno svojim mu{terijama - imate dva ili vi{e ciljnih tr`i{ta.
Nema mnogo razlike u tome ako je va{ slu~aj komplikovaniji ili
jednostavniji.
Kome prodajete?
(Napravite listu segmenata tr`i{ta na koje ciljate)
Osnovni podaci o va{em segmentu tr`i{ta
Va{ segment tr`i{ta (va{e ciljno tr`i{te) sastavljeno je od va{ihnajboljih mu{terija.
Ko su oni?
Neophodni su osnovni podaci o va{em segmentu tr`i{ta i
~injenice o va{em ciljnom tr`i{tu (ko su najbolje mu{terije, za{to
ste izabrali ba{ njih, koliko potencijalno "najboljih" kupaca
imate, koliko ~esto kupuju, {ta im je va`no kad kupuju, koju
cenu su spremni da plate, ko vam je konkurencija).
Dokazi - ~injenice o va{em ciljnom tr`i{tu
Potrebno je da va{e prethodne stavove o va{em ciljnom tr`i{tu
potkrepite ~injenicama.
Slede}a tabela }e vam pomo}i da se podsetite podataka koje ste
prikupili:
MARKETING
Moj biznis > Moje ciljno tr`i{te
Moj biznis > Prodavac na malo ..... Ciljno tr`i{te 1..... Ciljno tr`i{te 2
Prodajem: Prioritetno ciljno tr`i{te 1ciljno tr`i{te 2
ciljno tr`i{te 3
Prodavci na malo ili bilo koja druga vrsta posrednika tip 1
tip 2
Neko drugi?
Bilo koji potencijalni segment tr`i{ta (neko u budu}nosti)?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 20/64od 8019
IZVOR INFORMACIJE Podaci
novine ili ~asopisi (navedite datum, naslov i autora)
materijali privredne komore
drugi tekstovi (knjige, vodi~i, popis stanovni{tva i sl.)
eksperti iz grane ili drugi vlasnici biznisa
snabdeva~i, prodavci
mu{terije
potencijalne mu{terije
vlasnici drugih biznisa koji imaju isto ciljno tr`i{te
posmatranje
ostalo
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 21/6420 od 80
Tr`i{te
Preduzetnice/ci obi~no najbolje poznaju onaj segment tr`i{ta na
kome prodaju svoj proizvod/uslugu - tzv. ciljno tr`i{te. Oni treba
da u izvesnoj meri poznaju osnovne karakteristike tr`i{ta u celi-
ni.
Tr`i{te u celini ~ine svi ljudi koji kupuju sli~ne proizvode i
usluge onima koje vi prodajete
Treba da pribavite slede}e informacije o tr`i{tu u celini:
Ko ~ini tr`i{te? (kratak opis)
Koliko ih ima u zemlji ili regionu?
Da li se tr`i{te pove}ava ili smanjuje?
(ili menja na neki drugi na~in)
Kao {to treba da pribavite informacije o va{em ciljnom tr`i{tu
treba tako|e da ih imate i za tr`i{te u celini. Izvore podataka
mo`ete navesti u fusnotama va{eg Marketing plana.
Koje izvore informacija koristite da biste do{li do podataka o
tr`i{tu u celini?
Treba znati kako se va{e ciljno tr`i{te uklapa u tr`i{te u celini.
Drugim re~ima, izabrali ste jedan segment tr`i{ta i treba da
budete u stanju da objasnite kako ste do{li upravo do tog seg-
menta, odnosno, va{eg ciljnog tr`i{ta (da li ste segmentirali
tr`i{te prema lokaciji, dohotku, polu i sl?)
Kakav je va{ segment tr`i{ta u odnosu na tr`i{te u celini?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 22/64od 8021
Konkurencija
Ako `elite da uspete u biznisu vi morate:
• otkriti i utvrditi va{u konkurenciju
• prou~iti va{u konkurenciju
Informacije koje dobijete prilikom posmatranja va{e konkurencije
mogu vam pomo}i kod dono{enja va`nih odluka o svom biznisu.
Ove informacije vam tako|e mogu pomo}i kod dono{enja odluka
o cenama, lokaciji i marketingu.
[ta je konkurencija?
Konkurencija zna~i borbu za dinar va{eg kupca. Va{a konkuren-
cija su svi biznisi koji nude proizvod/uslugu koji predstavlja alter-
nativu, odnosno, dobru zamenu za va{ proizvod/uslugu iz ugla
va{eg klijenta.
Konkurentski proizvod/usluga ne moraju da budu potpuno kao
va{i, ali neke mu{terije mogu da ih izaberu kao zamenu za va{
proizvod bez obzira na to.
Postoje dva osnovna tipa konkurencije o kojima treba da
razmi{ljate:
1. Direktna konkurencija - prodaje savr{enu zamenu za va{
proizvod/uslugu
2. Indirektna konkurencija - prodaje proizvode/usluge koji nisu
savr{ena zamena, ali kupci ih mogu kupovati;
- biznis koji prodaje savr{enu zamenu, ali ne na va{em tr`i{tu,
ili to prodaje na druga~iji na~in.
[ta je potrebno da znate: ko je va{ konkurent, po ~emu se va{
proizvod/usluga razlikuju od konkurentskog, kako posluju va{i
konkurenti, gde posluju, da li ste spremni za konkurentsku
borbu, koje su jake strane, a koje slabosti va{e konkurencije, {ta
mo`ete da nau~ite od va{ih konkurenata?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 23/6422 od 80
Analiza konkurencije
Klju~ za utvr|ivanje va{e tr`i{ne ni{e (segmenta) je da se
uporedite sa konkurencijom. Poku{ajte da sebe stavite na mesto
va{eg klijenta kada se on odlu~uje izme|u vas i va{eg
konkurenta. Koje su prednosti iz njene/njegove prespektive? Koje
stvari treba da popravite da biste dobili posao? Na {ta stavljaju
naglasak va{i konkurenti? Evo nekoliko podru~ja koja treba da
istra`ite kod va{ih konkurenata:
Procena va{e pozicije na tr`i{tu
Gde ste pozicionirani na tr`i{tu?
ZADATAK: Prika`ite gde je va{ biznis pozicioniran na tr`i{tu
Procenite va{u poziciju na tr`i{tu imaju}i u vidu:
- Opi{ite va{u poziciju na tr`i{tu:
- proizvodU kojoj meri proizvod/usluga zadovoljavajupotrebe klijenta? [ta va{i konkurenti isti~ukao prednosti svojih proizvoda/usluga?
- cenaKolika je njihova cena za proizvod/uslugu?[ta ta cena govori o tom proizvodu/usluzi?
- kvalitet
Koliko su kvalitetno izra|eni njihovi proizvo-di ili izvedene usluge? Da li va{i konkurentistavljaju naglasak na kvalitet, koli~inu ilicenu?
- kvalitet usluga
U kojoj meri konkurencija zadovoljavapotrebe klijenata u smislu poklanjanjapa`nje, vremena, davanja dovoljno informa-cija, stru~ne pomo}i i sposobnosti da re{iprobleme? Kakva im je politika u odnosu naklijente?
- imid`/ugledKoliko su kompanija, njeni proizvodi/uslugepoznati? Kakav imid` imaju na va{empodru~ju?
- lokacijaU kojoj meri pristupa~nost, mesto za parki-ranje i uo~ljivost zadovoljavaju potrebe klije-nata?
- trajnost/stabilnostDa li biznis postoji dovoljno dugo da bipotvrdio svoju snagu?Koliko su dugo u biznisu?
- reklamaKoliko ~esto i koliko efikasno koriste rekla-mu? Gde se reklamiraju?
Najvi{i nivo
^esto su va{i proizvodi/usluge visokogkvaliteta, skuplji od ostalih i nude vi{eneopipljivih prednosti (imid`, dokaz o `ivot-nom stilu, statusni simbol)
Srednji nivo^esto imate srednju cenu na tr`i{tu. Va{iproizvodi/usluge su dobrog kvaliteta, aimaju razumnu cenu. Mogu da imaju neopi-pljive prednosti.
Ni`i nivoNiska ili najni`a cena na tr`i{tu. Naglasak
je na niskim tro{kovima. Tako|e se isti~uopipljive prednosti proizvoda/usluge.
1. Va{e ciljno tr`i{te:[ta je za njih najva`nije? (cena, imid`,kvalitet, vrednost)
2. Va{e konkurente:Gde je pozicionirana konkurencija ikakav im je imid`?
3. Cene:[ta va{a cena govori o va{oj poziciji natr`i{tu?
visoko srednje nisko
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 24/64od 8023
- Navedite svoje najdirektnije konkurente. To su oni koji prodaju na istom ciljnom tr`i{tu proizvode/usluge sli~nog kvaliteta i po pri-
bli`no istoj ceni:
Direktni konkurent 1
U odnosu na moj biznis ima slede}e prednosti:
U odnosu na mene njegova ja~a strana je u:
Kako }u se ja tome suprotstaviti:
Direktni konkurent 2
U odnosu na moj biznis ima slede}e prednosti:
U odnosu na mene njegova ja~a strana je u:
Kako }u se ja tome suprotstaviti:
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 25/6424 od 80
Marketin{ka strategija
Slede}a stvar koju morate da uradite je da napravite plan kako da komunicirate s va{im ciljnim tr`i{tem, kako da ih informi{ete oprednostima va{eg proizvoda ili usluge, kako da ih privu~ete i ubedite da kupe va{ proizvod/uslugu.
To je va{a marketin{ka strategija.
Za svaku strategiju koju nameravate da upotrebite treba da odgovorite na slede}a pitanja:
[ta }ete ta~no raditi? (leci putem po{te, odlazak na skupove gde dolazi puno ljudi...)
Koliko ~esto? (svake 2 sedmice, 3 puta godi{nje, jednom...)
Kada }ete to raditi? (osmog marta, u novembru, svakog prvog u mesecu)
Gde }ete to raditi? (u listu "Dnevnik","Politika", "Kikindske", u lokalnim radnjama, telefonom)
Koli~ina? (200 dopisnica, 1 oglas, 3 telefonska poziva...)
Za{to mislite da }e to unaprediti prodaju? (dalo je rezultate u pro{losti, to je standardno u biznisu...)
Direktni konkurent 3
U odnosu na moj biznis ima slede}e prednosti:
U odnosu na mene njegova ja~a strana je u:
Kako }u se ja tome suprotstaviti:
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 26/64od 8025
Marketing plan
ZADATAK: Skicirajte va{e marketni{ke strategije prema upitniku:
Marketing strategija 1
[ta ta~no uklju~uje, koliko i gde?
Kada i kako ~esto?
Za{to mislite da }e to privu}i mu{terije?
Marketing strategija 2
[ta ta~no uklju~uje, koliko i gde?
Kada i kako ~esto?
Za{to mislite da }e to privu}i mu{terije?
Marketing strategija 3
[ta ta~no uklju~uje, koliko i gde?
Kada i kako ~esto?
Za{to mislite da }e to privu}i mu{terije?
Marketing strategija 4
[ta ta~no uklju~uje, koliko i gde?
Kada i kako ~esto?
Za{to mislite da }e to privu}i mu{terije?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 27/6426 od 80
CENE su element va{e marketing strategije.
Odrediti pravu cenu je ve{tina. Nije lako odlu~iti koliku }ete
cenu tra`iti od va{ih mu{terija za va{ proizvod/uslugu. Treba da
uzmete u obzir dosta razli~itih ~inilaca kada o tome odlu~ujete.
Potrebno je odgovoriti na pitanja:
1.Koji su vam direktni tro{kovi? Cena treba najmanje da pokrije
va{e direktne tro{kove i da vam preko toga preostane za
pla}anje re`ijskih tro{kova i plate.
2. Kolika je cena va{ih konkurenata?
Cena va{ih konkurenata je orijentir
Koja je najni`a, a koja najvi{a cena za sli~an proizvod/uslugu?
Koja je prose~na cena?
3. Kakav imid` `elite da ostvarite uz pomo} cene? Cene su kao
ode}a koju nosi va{ proizvod ili usluga. [ta vam se ~ini, da li je
bolje da va{ proizvod/usluga nosi d`ins ili elegantan kostim?
Niske cene mogu da stvore imid` dobrog posla, ali mogu i da
zabrinu potencijalnog kupca da je proizvod mo`da "jeftin" ili da
nije dobrog kvaliteta. Neke mu{terije misle da visoke cene
ukazuju na visok kvalitet i visok status u dru{tvu. Prou~ite kako
va{e ciljno tr`i{te reaguje na imid` koji daju razli~ite cene.
Neka osnovna pitanja kod odre|ivanja cena
Odakle da po~nete?
Odre|ivanje cena
Strategija zasnovana na tro{kovima - po~e}ete sa va{im direkt-
nim tro{kovima i odrediti cenu tako {to }ete na njih dodati
planirani profit
Strategija zasnovana na tra`nji - po~injete sa cenom (zasno-
vanom na istra`ivanju tr`i{ta) i oblikujete svoj proizvod ili uslugu
tako da va{i direktni tro{kovi budu dovoljno niski da ostavljaju
prostor za razliku izme|u tro{kova i cene
Standardni putokaz - koliko }e kupci biti spremni da plate?
Ako prodajete va{ proizvod posredstvom trgovca na malo ili
nekog drugog posrednika, treba da znate koliko }e on dodati na
va{u cenu. Kod nekih vrsta biznisa oni mogu udvostru~iti ili
utrostru~iti cenu na veliko. Ovo morate imati u vidu kada
poredite svoju cenu sa konkurentima.
Pla}anje za va{ rad - koji je va{ kapacitet - ako ste u oblasti
usluga, one se napla}uju na sat, pa }ete morati imati ideju
koliko }ete "naplativih" sati (sati koliko stvarno radite) imati
svakog meseca. Cena va{eg sata }e zavisiti od ciljnog tr`i{ta,
raspona cena va{ih konkurenata, va{e pozicije na tr`i{tu, kao i
~asova rada koji vi mislite da treba platiti.
Nemojte odre|ivati cene na osnovu straha ili preterane
odmerenosti!
Mnogi ljudi koji tek po~inju sopstveni biznis (posebno `ene) se
pla{e da odrede previsoku cenu za svoj proizvod ili uslugu.Nemojte upasti u zamku da treba da se borite sa konkurencijom
niskim cenama. Izabrati cenu koja je negde na nivou postoje}ih
cena.
Dobro je za po~etak. Umesto da poku{ate da budete jeftina
opcija, pomislite na druge prednosti koje nudite i kako da to
stavite u odnos prema vrednosti koju nudite mu{terijama.
Nemojte sebe potceniti zato {to se pla{ite da tra`ite vi{e. Ako
krenete sa niskom cenom mo`e da se desi da ne mo`ete da
izdr`ite, pa }ete morati da pove}ate cenu.
Cene kao element marketing strategije
Va{u cenu }ete formirati tako {to }ete uzeti u obzir
• va{e tro{kove
• ciljeve va{eg biznisa
• raspon cena na tr`i{tu za sli~ne proizvode i usluge
• poruke koje `elite da po{aljete svom ciljnom tr`i{tu o va{em
kvalitetu i imdi`u
• kvalitet proizvoda ili usluge koju nudite
ZADATAK:
Napi{ite nekoliko re~enica kojima }ete objasniti kako ste formi-
rali cene. Da li su va{e cene vi{e ili ni`e od cena va{ih konkure-
nata? [ta va{e cene ka`u o va{em biznisu?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 28/64od 8027
Marketing plan
ZADATAK:
Opi{ite va{ marketing plan. Objasnite kako }ete do}i do novih
mu{terija i kako }ete zadr`ati stare. Objasnite za{to mislite da
}e va{a strategija uspeti. Uklju~ite i va{u cenovnu strategiju i
objasnite kako se uklapa u imid` va{eg biznisa. Za neke biznise
dobro je da se uvrsti i lista novih klijenata koji se `ele privu}i (i
lista postoje}ih)
Reklama
Mo`da imate vrlo po`eljan proizvod/uslugu, po odli~noj ceni, ali
ako niko o tome ne zna, va{ biznis }e propasti.
Postoji mnogo sredstava za reklamiranje, a cilj je da se po{alje
poruka potencijalnom kupcu proizvoda/usluge.
Pre nego {to po~nete da se reklamirate u novinama, magazini-
ma, telefonoteci ili elektronskim medijima, pogledajte da li sesli~ne firme ve} reklamiraju. Ako to ne ~ine mo`da to nije dobro
mesto ni za va{u reklamu.
Ljudi ~esto pogre{no misle da je veliki oglas na polovini strane u
lokalnim novinama dovoljan da svako sazna o tom biznisu. To je
pogre{no. Ljudi zaboravljaju oglase skoro istovremeno kad su ih
pro~itali, osim ako u tom trenutku imaju potrebu za
proizvodom/uslugom koji se reklamiraju. Zato se treba reklami-
rati redovno.
Davanje oglasa - raspitajte se o vrstama oglasa, njihovim cena-
ma, najboljim danima za reklamiranje, da li mo`da neki novinar
mo`e da napi{e ~lanak o va{em biznisu. Pobrinite se o dizajni-
ranju oglasa i posavetujte sa stru~njacima. Osnovna funkcija
oglasa je da skrene pa`nju specifi~nog kruga ~italaca i da ih
ohrabri da preduzmu slede}i korak - da vas posete.
Oblikovanje (dizajniranje) letka ~ija je svrha da {alje stalnu
poruku. Oglas u novinama traje koliko i novine, a leci mogu da
sadr`e mnogo du`e poruke nego oglas u novinama. Mislite o
veli~ini letka, boji, materijalu na koji se {tampa, informaciji koju
donosi. Letak se ~ita kao pismo, pobrinite se o dizajnu i dis-
tribuciji letka.
Promocija
Prodaja
Mnogi ~inioci uti~u na rezultate va{e prodajne strategije. Prodaja
u velikoj meri zavisi od karakteristika va{eg proizvoda i biznisa,
a klju~ne uloge imaju: cena, kvalitet, izgled i dizajn, pakovanje,
veli~ina, osetljivost, servisiranje, na~in upotrebe.
Neka obele`ja va{eg biznisa tako|e su va`na: lokacija i prostori-
je, ugled, metodi prodaje, radno vreme i isporuka, uslovi krediti-
ranja, reklama i promocija, raznovrsnost ponude, nastup,
sposobnost osoblja.
I jo{ ne{to: vreme, sezona, stanje u ekonomiji (recesija, kriza,
bum), prodajne tehnike (licem u lice, telefonom, u prodavnici...)
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 29/6428 od 80
Prodajne tehnike
Kupci kupuju korisnosti, a ne robe i usluge! To se mo`e ilus-
trovati na slede}em primeru: Ako neko kupi video rikorder, on
ga `eli zbog toga {to ho}e da ima korist koja se sastoji u
mogu}nosti da snimi omiljene utakmice, ili iznajmljene filmove.
Ako bi postojao drugi na~in, on ne bi kupovao rikorder. Drugim
re~ima on ne `eli video rikorder, nego kupuje njegovu korisnost(upotrebnu vrednost).
Zapamtite (podsetite i zaposlene) da va{ prihod i plate zavise od
mu{terija - zato neka se mu{terije ose}aju va`nim - jer one to
zaista jesu.
Prodaja licem u lice (od vrata do vrata) - to zna~i direktan kon-
takt sa klijentom (telefonom bez sastanka i na sastanku). Za tu
priliku: obucite se lepo, ponesite reklamni i prodajni materijal,
pripremite cenovnik, budite ta~ni ako je re~ o sastanku (ako
kasnite, telefonirajte i nagovestite ka{njenje)
Prodajni materijal je klju~ni element ovakve prodaje (uzorci,
bro{ure, vizit karte, porud`benica, kalkulator, fotografije va{ih
proizvoda i njihov opis, sertifikati, dozvole, diplome, ise~ci iz
novina...).
Prodaja telefonom - prednosti su: kontaktiranje velikog broja
ljudi u kratkom vremenu, ~esto se mo`e kontaktirati osoba koja
donosi odluku o kupovini, a nedostaci su: ne mo`ete pokazati
proizvod/uslugu, niti drugi prodajni materijal i ne mo`ete videti
reakcije potencijalnih kupaca.
Saveti za uspe{nu telefonsku prodaju:
1. Nastojte da sa~uvate osmeh na licu, iako se to ne vidi, ose}a
se u va{em glasu
2. Dr`ite informacije o prodaji ispred vas
3. Zapamtite da }e mu{terija misliti "{ta tu ima ze mene"
4. Zavr{ite razgovor zakazivanjem sastanka
5. Po{to nemate ni{ta napismeno, uvek rezimirajte {ta ste se
dogovorili
6. Kada zavr{ite razgovor, pri~ekajte dok druga strana prva
spusti slu{alicu
7. Vodite evidenciju va{ih telefonskih razgovora
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 30/64od 8029
CENTAR ZA PREDUZE]E,PREDUZETNI[TVO I MENAD@MENTNOVI SAD
Pravniaspekti
biznisa2005. godina
Trenerski tim: Gordana Francuski,Slobodanka Brankov, Teodora Vlahovi},Jadranka Gulan i Ivanka Ko{ari}
Priru~nik je napravljen kori{}enjem bro{ura"Pet koraka do va{eg biznis plana" autorkidr Fuade Stankovi}, dr Enike Wegh iLaurence Hovde
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 31/6430 od 80
UVOD
U procesu dono{enja odluke o eventualnom pokretanju privat-
nog preduzetni{tva, kao i u realizaciji takve odluke, neophodnesu pored ostalih, informacije o pravnim propisima koji ure|uju
osnivanje i pravni status pojedinih oblika preduze}a, odnosno,
uslove i na~in otpo~injanja i obavljanja li~nog rada u obliku pre-
duzetni{tva, kao i o propisima koji ure|uju poreske i druge fina-
nsijske obaveze preduze}a i preduzetnika, nosilaca li~nog rada.
Zakon koji ure|uje osnivanje privrednih dru{tava i preduzetnika,
upravljanje dru{tvima, prava i obaveze osniva~a, ortaka, ~lanova
i akcionara, povezivanje i reorganizacija, prestanak preduzetnika
i likvidacija privrednih dru{tava je Zakon o privrednim dru{tvima(Sl.glasnik 125/04) koji je stupio na snagu 30.11.2004.
Pored ovog mati~nog zakona na snazi je i primenjuje se i Zakon
o privatnim preduzetnicima koji je zajedno sa odredbama iz
Zakona o privrednim dru{tvima krucijalan u oblasti li~nog rada.
Ova dva zakona nisu jedina koja su neophodna za otpo~injanje
nekog biznisa. Da bi se otpo~eo odre|eni biznis potrebno je da
budu ispunjeni uslovi za bavljenje tom vrstom biznisa, a u zavis-
nosti od toga o kojoj se oblasti radi (trgovini, obrazovanju,zdravstvenoj za{titi) potrebno je konsultovati i propise iz te
oblasti i to i zakone i podzakonske akte.
Jedan od vrlo zna~ajnih zakona, bez obzira o kojoj vrsti delat-
nosti se radi je Zakon o klasifikaciji delatnosti i o registru jedini-
ca razvrstavanja, kao i Zakon o registraciji privrednih subjekata.
Tako|e velik broj propisa je iz oblasti poreskih obaveza, dopri-
nosa i drugih finansijaskih obaveza.
Poreske obaveze su ure|ene slede}im zakonima:
1. Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl.
glasnik RS" br. 80/2002, 70/2003, 50/2004 i 61/2005)
2. Zakon o porezu na dobit preduze}a ("Sl. glasnik RS" br.
25/2001, 80/2002, 43/2003 i 84/2004)
3. Zakon o porezu na dohodak gra|ana ("Sl. glasnik RS" br.
24/2001, 80/2002 i 135/2004)
4. Zakon o porezima na imovinu ("Sl. glasnik RS" br. 26/2001,
80/2002 i 135/2004)
5. Zakon o akcizama ("Sl. glasnik RS" br. 22/2001, 73/2001,
80/2002, 43/2003, 72/2003, 43/2004, 55/2004, 135/2004 i
46/2005)
6. Zakon o porezu na dodatnu vrednost ("Sl. glasnik RS" br.
84/2004 i 61/2005)
Doprinosi su ure|eni slede}im zakonima
Doprinosi za socijalno osiguranje:
1. Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl.
glasnik RS" br. 84/2004 i 61/2005)
2. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik
RS" br. 34/2003 i 101/2005)3. Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Sl. glasnik RS" br.
107/2005)
4. Zakon o zapo{ljavanju i osiguranju za slu~aj nezaposlenosti
("Sl. glasnik RS" br 71/2003)
OBLICI PREDUZE]A I USLOVI ZA OSNIVANJE
Prema Zakonu o privrednim dru{tvima, privredno dru{tvo je
pravno lice koje osnivaju osniva~kim aktom pravna i/ili fizi~kalica radi obavljanja delatnosti u cilju sticanja dobiti, a pre-
duzetnik je fizi~ko lice koje je registrovano i koje, radi sticanja
dobiti u vidu zanimanja obavlja sve zakonom dozvoljene delat-
nosti, uklju~uju}i umetni~ke i stare zanate i poslove doma}e
radinosti.
Pravne forme privrednih dru{tava su orta~ko dru{tvo, komandit-
no dru{tvo, dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u i akcionarsko
dru{tvo (otvoreno i zatvoreno). Od toga su dru{tva lica: orta~ko i
komandintno, dok je dru{tvo kapitala dru{tvo sa ograni~enomodgovorno{}u (mada ono ima elemente dru{tva lica) i
akcionarsko dru{tvo.
Najpogodniji, i u praksi naj~e{}e osnivani oblici preduze}a, su
orta~ko i dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u. Iz tog razloga je
u Priru~niku, u delu koji se odnosi na oblike preduze}a, dat
pregled osnovnih zakonskih odredbi upravo ove vrste dru{tava.
PRAVNI ASPEKTI PREDUZETNI[TVA
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 32/64od 8031
ORTA^AKO DRU[TVO
Pojam
Orta~ko dru{tvo jeste privredno dru{tvo koje osnivaju dva ili vi{e
fizi~kih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka dru{tva radi obavljanja
odre|ene delatnosti pod zajedni~kim poslovnim imenom.
Odgovornost za obaveze
Orta~ko dru{tvo odgovara za svoje obaveze celokupnom imovi-
nom. Ortaci su odgovorni solidarno za sve obaveze dru{tva
celokupnom svojom imovinom, ako sa poveriocima nije
druga~ije ugovoreno.
Osniva~ki akt
Orta~ko dru{tvo osniva se osniva~kim aktom koji naro~ito sadr`i:
1) puno ime i prebivali{te svih fizi~kih lica ortaka i poslovno ime
i sedi{te pravnog lica svakog ortaka;
2) poslovno ime i sedi{te dru{tva;
3) delatnost;
4) ozna~enje vrste i vrednosti uloga ortaka.
Pored ovih elemenata, osniva~ki akt orta~kog dru{tva mo`e da
sadr`i i druge elemente od zna~aja za dru{tvo i ortake dru{tva.
Izmene i dopune osniva~kog akta orta~kog dru{tva vr{e se uz
saglasnost svih ortaka dru{tva, ako tim aktom nije druk~ije
odre|eno.
Pored osniva~kog akta ortaci svoje me|usobne odnose mogu da
ure|uju i ugovorom kojim se naro~ito ure|uje poslovanje i
upravljanje.
Dono{enje odluka
Odluke ortaka o pitanjima koja predstavljaju redovnu delatnost
orta~kog dru{tva donose se ve}inom od ukupnog broja glasova
ortaka. Saglasnost svih ortaka potrebna je za odluke o pitanjima
koja su izvan redovne delatnosti dru{tva, kao i za odluke o prije-
mu novog ortaka dru{tva.
Ortak ima pravo i istovremeno obavezu da vodi poslove dru{tva,
ali se vo|enje poslova mo`e preneti na jednog ili vi{e ortaka. U
tom slu~aju ostali ortaci nemaju pravo na poslovo|enje.
Ulog
Ulog ortaka u orta~ko dru{tvo mo`e biti u novcu, stvarima i
pravima, kao i u radu ili uslugama, koji su izvr{eni ili treba da
budu izvr{eni.
Ortaci orta~kog dru{tva ula`u uloge jednake vrednosti.
Prenos udela me|u ortacima orta~kog dru{tva je slobodan.
Raspodela dobiti
Na kraju poslovne godine ortaci usvajaju finansijski izve{taj koji
predstavlja osnovu za raspodelu dobiti koja se deli na jednake
delove me|u ortacima, kao i gubitak, osim ako nije druga~ije
odre|eno osniva~kim aktom ili ugovorom ortaka.
Ortak mo`e svoj udeo prenositi tre}im licima samo uz saglasnot
ostalih ortaka.
Prestanak orta~kog dru{tva
Orta~ko dru{tvo prestaje:
1) istekom vremena na koje je osnovano ili ispunjenjem cilja
osnivanja;
2) odlukom ortaka o prestanku;
3) ste~ajem dru{tva;
4) neobavljanjem poslova neprekidno u periodu od dve godine;
5) sudskom odlukom o prestanku;
6) nastupanjem bilo kojeg drugog doga|aja odre|enog
osniva~kim aktom ili ugovorom ortaka dru{tva koji ima za
posledicu prestanak dru{tva.
Ako osniva~kim aktom ili ugovorom ortaka dru{tva nije druk~ije
odre|eno, svojstvo ortaka u orta~kom dru{tvu prestaje u slu~aju:
1) smrti ortaka;
2) otvaranja ste~aja nad nekim od ortaka;
3) otkaza nekog ortaka;
4) dono{enja odluke ortaka u skladu sa osniva~kim aktom,
ugovorom ortaka dru{tva i ovim zakonom.
Izlazak ortaka iz dru{tva
Ortak orta~kog dru{tva mo`e da se povu~e dobrovoljno iz
dru{tva, podno{enjem pisanog otkaza o povla~enju. Pisani otkaz
podnosi se najmanje {est meseci pre isteka poslovne godine,
osim ako je osniva~kim aktom druk~ije odre|eno.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 33/6432 od 80
DRU[TVO SA OGRANI^ENOM ODGOVORNO[]U
Pojam
Dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u je privredno dru{tvo koje
radi obavljanje odre|ene delatnosti osniva jedno ili vi{e pravnih
i/ili fizi~kih lica u svojstvu ~lanova dru{tva i koji za svoje
obaveze odgovaraju samo do visine uloga, dok dru{tvo odgovora
sa celokupnom svojom imovinom.
Osnivanje dru{tva i osniva~ki akt
Dru{tvo mo`e osnovati jedno ili vi{e lica, a najvi{e 50. Ukoliko
se broj pove}a iznad 50, ali ne vi{e od 100 ~lanova i ako se taj
broj odr`i du`e od godinu dana dru{tvo menja formu u formu
zatvorenog akcionarskog dru{tva.
DOO se osniva odlukom o osnivanju, ako je osniva~ jedan,
odnosno ugovorom o osnivanju ako je vi{e osniva~a.
Osniva~ki akt naro~ito sadr`i:
1) puno ime i prebivali{te svakog fizi~kog lica i poslovno ime i
sedi{te svakog pravnog lica ~lana dru{tva
2) poslovno ime i sedi{te dru{tva;
3) delatnost;
4) iznos osnovnog kapitala i iznos, vrstu i vrednost uloga svakog
osniva~a i opis vrste vrednosti nenov~anog uloga;
5) na~in i vreme uno{enja nenov~anih uloga, odnosno vreme
uplate nov~anih uloga;
6) ukupan iznos tro{kova osnivanja, odnosno procenjeni iznos
svih tro{kova pla}enih od dru{tva ili zara~unatih dru{tvu u vezi
sa osnivanjem, a po potrebi i tro{kove pre nego {to je utvr|eno
da dru{tvo ispunjava uslove za po~etak poslovanja;
7) odobrene posebne pogodnosti bilo kom licu koje je u~estvo-
valo u osnivanju dru{tva ili u poslovima pre osnivanja dru{tva ili
utvr|ivanja ispunjenosti uslova za po~etak poslovanja.
Pored osniva~kog akta ~lanovi dru{tva mogu u pismenoj formi
da zaklju~e ugovor ~lanova dru{tva kojima se naro~ito ure|uje
poslovanje dru{tva i upravljanje. Ovaj ugovor se ne dostavlja uz
prijavu za registraciju. U slu~aju neuskla|enosti izme|u osni-
va~kog akta i ugovora ~lanova dru{tva primenjuje se osniva~ki
akt dru{tva.
Ulog
Ulog u dru{tvo mo`e biti nov~ani ili nenov~ani, uklju~uju}i i
izvr{eni rad i pru`ene usluge u dru{tvu. Ulozi ne moraju biti jed-
nake vrednosti. Nov~ani deo osnovnog kapitala na dan uplate
iznosi najmanje 500 EUR u dinarskoj protivvrednosti po sred-
njem kursu, od ~ega se najmanje polovina upla}uje na privre-meni ra~un, a ostatak se upla}uje na ra~un dru{tva u roku od
dve godine od registracije.
Prava ~lanova dru{tva
Osnovna prava ~lanova dru{tva:
1. Pravo raspolaganja udelom. Razli~it je re`im u zavisnosti od
toga kome se prenosi udeo.
Ukoliko su to lica koja su van dru{tva ili koja nisu u rodbin-
skoj vezi sa ~lanom dru{tva (bra~ni drug, brat, sestra, potomak)
~lan je ograni~en utoliko {to je prvo du`an da udeo ponudi
dru{tvu, pa potom ~lanovima dru{tva, pa tek u slu~aju ako nikone pristane mo`e slobodno otu|iti udeo.
2. Pravo isplate dobiti. Isplata se vr{i na osnovu godi{njih
finanijskih izve{taja i izve{taja o poslovanju. Isplata se mo`e
vr{iti u bilo koje vreme, osim u slu~ajevima propisanim
zakonom.
Organi dru{tva
Organi dru{tva: Skup{tina (koju sa~injavaju ~lanovi dru{tva, a
ukoliko je doo samo sa jednim ~lanom ovla{}enje skup{tine vr{i
taj ~lan ili ovla{}eno lice), direktor ili upravni odbor (osniva~kim
aktom se odre|uje koji organ }e postojati, dakle, ne mora kao u
ranijem zakonu da kumulativno postoje oba organa).
Obaveze dru{tva
Obaveze dru{tva: Dru{tvo za svoje obaveze odgovara celokup-
nom svojom imovinom.
Prestanak dru{tva
Prestanak dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u:
1) istekom vremena odre|enog u osniva~kom aktu;
2) odlukom skup{tine ~lanova;
3) statusnim promenama koje vode prestanku dru{tva;
4) ste~ajem (bankrotstvom);
5) pravnosna`nom odlukom kojom se utvr|uje da je registracija
dru{tva bila ni{tava i odre|uje brisanje dru{tva;
6) nastupanjem doga|aja odre|enog osniva~kim aktom ili
ugovorom ~lanova dru{tva.
Jedno~lano dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u prestaje u
slu~aju ste~aja ili likvidacije nad jedinim ~lanom koji nema
pravnog sledbenika, odnosno smr}u ~lana koji nema naslednika.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 34/64od 8033
PREDUZETNIK
Pojam
Kao {to je ve} re~eno prema Zakonu o privrednim dru{tvima
preduzetnik je fizi~ko lice koje je registrovano i koje radi sticanja
dobiti u vidu zanimanja obavlja sve zakonom dozvoljene delat-
nosti, uklju~uju}i umetni~ke i stare zanate i poslove doma}e
radinosti. Za obavljanje samostalne delatnosti, preduzetnik osni-
va radnju, odnosno odgovaraju}i oblik poslovanja: radionica,
kancelarija, biro, servis, agencija, studio, pansion, apoteka, ordi-
nacija i sl. koje sve imaju pravni status radnje.
Osniva~ mo`e osnovati samo jednu radnju, s tim {to delatnost
mo`e obavljati i u vi{e posebnih prostora na teritoriji iste ili vi{e
op{tina. Osniva~ upravlja svojom radnjom i zastupa i predstavlja
radnju.
Registracija
Preduzetnik se registruje u skladu sa zakonom kojim se ure|uje
registracija privrednih subjekata kod Agencije za privredne reg-
istre.
Odgovornost preduzetnika
Preduzetnik odgovara za sve obaveze iz obavljanja delatnosti
celokupnom imovinom.
Ime pod kojim se obavlja delatnost
Preduzetnik obavlja delatnost pod svojim li~nim imenom,
imenom nekog drugog lica ili pod nekim posebnim poslovnim
imenom, u skladu sa zakonom.
Ime preduzetnika se registruje uz dodatak naziva "preduzetnik"
ili skra}enice "pr".
Osniva~ki ulog i uslovi za osnivanje
Za osnivanje radnje nije propisan obavezan nov~ani ulog.
Fizi~ko lice mo`e osnovati radnju, ako ispunjava slede}e uslove:
1) Da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;
2) Da ima osnovno obrazovanje, ako zakonom nije druga~ije
ure|eno;
3) Da je poslovno sposoban;
4) Da mu pravosna`nom sudskom presudom nije zabranjeno
obavljanje delatnosti;
5) Da ima opremu i kadrove koji su propisani za obavljanje te
delatnosti.
Ispunjenost uslova (opremljenost i kadrovi) ceni nadle`na
inspekcija u svojoj redovnoj kontroli za najve}i broj delatnosti
nakon otvaranja radnje, a samo za pojedine delatnosti nalaz i
mi{ljenje inspekcije osniva~ je du`an da prilo`i uz zahtev za
upis radnje u registar kod Agencije za privredne registre, na
primer: proizvodnja hrane.
Radnja se mo`e osnovati na odre|eno i neodre|eno vreme. U
prijavi za osnivanje radnje mora biti ozna~eno kojom }e sedelatno{}u radnja baviti, prema Zakonu o klasifikaciji delatnosti.
Prestanak rada
Radnja prestaje odjavom kod organa koji je radnju registrovao.
Rad radnje se mo`e staviti u mirovanje, npr. zbog bolesti.
Prestanak rada preduzetnika
Preduzetnik se bri{e iz registra u slu~aju:
1) odjave;
2) smrti ili gubitka poslovne sposobnosti;
3) neobavljanja delatnosti neprekidno jednu godinu;
4) isteka vremena ako je obavljanje delatnosti registrovano na
odre|eno vreme;
5) obavljanja delatnosti u vreme privremenog prekida rada po
odluci nadle`nog organa;
6) ka`njavanja, vi{e od tri puta, za obavljanje delatnosti za koje
ne ispunjava propisane uslove;
7) izre~ene mere zabrane obavljanja delatnosti zbog neispunja-
vanja uslova za obavljanje te delatnosti, a u roku odre|enom u
izre~enoj meri ne ispuni te uslove odnosno ne promeni delat-
nost;
8) promene pravne forme u pravnu formu privrednog dru{tva, u
skladu sa zakonom;
9) ste~aja i likvidacije.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 35/6434 od 80
ZADRUGA
Osnivanje i organizacija zadruga je ure|eno zakonima o
zadrugama ("Sl. List SRJ", br. 41/96 i 12/98, kao i "Sl. Glasnik
SRS", br. 57/89 i "Sl. Glasnik RS", br.46/95).
Zadruga je oblik organizovanja fizi~kih lica (zadrugara) u kojoj se
posluje na zadru`nim principima i u kojoj se ostvaruju ekonoms-
ki, socijalni i kulturni interesi.
Zadruga ima status pravnog lica. Ima vi{e vrsta zadruga (zemljo-
radni~ka, zanatska, proizvodna, uslu`na, omladinska,
studentska i druge).
Zadrugu osniva grupa od najmanje deset zadrugara. Zakonom je
odre|eno za koju vrstu zadruge je potrebno vi{e zadrugara.
Osniva~ki akt zadruge je ugovor o osnivanju koji zaklju~uju
zadrugari.
Osniva~ki akt sa~injava se u pismenom obliku i potpisuju ga
osniva~i.
Ugovor o osnivanju sadr`i odredbe o:
1) firmi i sedi{tu zadruge;
2) imenima, zanimanju i adresi osniva~a;
3) imenu lica koje }e obavljati poslove privremenog poslovodnog
organa;
4) delatnosti zadruge;
5) iznosu sredstava potrebnih za osnivanje zadruge i na~inu
obezbe|enja tih sredstava;
6) iznosu i obliku udela pojedinog osniva~a ili iznosu sredstava
pojedinog osniva~a za zadrugu koja se osniva i posluje bez
udela;
7) odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge;
8) na~inu i roku uplate, odnosno uno{enja udela osniva~a ili
na~inu i roku uplate, odnosno uno{enja sredstava osniva~a za
zadrugu koja se osniva i posluje bez udela;
9) na~inu sazivanja i roku u kome su osniva~i obavezni da
sazovu osniva~ku skup{tinu, kao i na~inu dono{enja odluka;
10) drugim pitanjima zna~ajnim za osnivanje zadruge.
Zadruga mo`e da se osniva sa udelima ili bez udela.
U pravnom prometu sa tre}im licima zadruga istupa:
- u svoje ime i za svoj ra~un,- u svoje ime i za ra~un zadrugara i
- u ime i za ra~un zadrugara.
U pravnom prometu zadruga za svoje obaveze odgovara
celokupnom svojom imovinom, a zadrugari solidarno odgovaraju
do visine svog udela, ako ugovorom o osnivanju nije predvi|eno
da odgovaraju ve}im iznosom.
Zadrugom upravljaju zadrugari po principu jedan zadrugar jedan
glas. Organi zadruge su:
- skup{tina,- upravni odbor,
- nadzorni odbor,
- direktor.
Sva pitanja organizacije i rada zadruge ure|uju se zadru`nim
pravilima koja zadrugari donose na skup{tini ve}inom glasova
zadrugara.
Zadru`na pravila sadr`e odredbe o:
1) firmi i sedi{tu zadruge;
2) delatnosti zadruge;
3) statusnim promenama i prestanku zadruge;
4) zastupanju i predstavljanju zadruge;
5) uslovima i na~inu sticanja statusa zadrugara;
6) uslovima i na~inu prestanka statusa zadrugara;
7) obliku i iznosu udela koje upisuju zadrugari i roku uplate
udela;
8) na~inu i roku uplate, odnosno uno{enja sredstava osniva~a i
roku za vra}anje sredstava osniva~a za zadruge koje se osnivaju
i posluju bez udela;
9) odgovornosti zadrugara za obaveze zadruge;
10) ostalim pravima i obavezama zadrugara;
11) raspodeli dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima i
pokrivanju gubitaka, odnosno manjaka u poslovanju;
12) delu dobiti, odnosno vi{ka prihoda nad rashodima koji se
raspore|uje u obavezni rezervni fond;
13) izboru, opozivu i delokrugu organa zadruge;
14) na~inu odlu~ivanja skup{tine zadruge, izboru, opozivu i
pravima i obavezama predstavnika zadrugara, ako skup{tinu
~ine predstavnici zadrugara;
15) povra}aju udela;
16) zadru`noj knjizi;
17) zadru`noj reviziji;
18) obave{tavanju zadrugara i poslovnoj tajni;
19) me|uzadru`noj saradnji i zadru`nom obrazovanju zadru-
gara;
20) op{tim aktima zadruge i na~inu njihovog dono{enja;
21) drugim pitanjima zna~ajnim za poslovanje zadruge.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 36/64od 8035
Prestanak rada zadruge:
- mera zabrane obavljanja delatnosti,
- spajanjem, pripajanjem, podelom,
- istekom vremena na koje je osnovana,
- ako prestanu da postoje prirodni i drugi uslovi za obavljanje
delatnosti,
- ako se utvrdi ni{tavnost upisa u registar,
- odlukom skup{tine zadrugara,
- ako se broj zadruga smanji ispod broja koji je zakonom
utvr|en kao nu`an za osnivanje,
- ako du`e od dve godine ne obavlja delatnost,
- ste~ajem.
PORESKI PROPISI
1. Porez na dobit preduze}a
Preduze}a organizovana u obliku akcionarskog dru{tva, dru{tva
sa ograni~enom odgovorno{}u, orta~kog dru{tva, komanditnog
dru{tva, dru{tvenog preduze}a ili javnog preduze}a pla}aju
porez na dobit preduze}a.
Zadruge i druga pravna lica ako ostvaruju prihode prodajom
proizvoda na tr`i{tu ili vr{enjem usluga uz naknadu, pla}ajuporez na dobit preduze}a.
Stopa poreza na dobit preduze}a je proporcionalna i jednoobraz-
na i iznosi 10%. Osnovica ovog poreza ~ini dobit utvr|ena
poreskim bilansom. Oporeziva dobit se utvr|uje uskla|ivanjem
dobiti iskazane u bilansu uspeha na na~in predvi|en Zakonom o
porezu na dobit preduze}a.
Poreski podsticaji
Radi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike u pogledu stim-
ulisanja privrednog rasta, razvoja malih preduze}a, koncesionih
ulaganja, zapo{ljavanja radnika i pobolj{anja ekolo{ke situacije
Zakonom su predvi|eni slede}i podsticaji:
a) Ubrzana amortizacija
Poreski obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih
sredstava po stopama koje mogu biti do 25% vi{e od
propisanih, a slu`e za:
• spre~avanje zaga|ivanja vazduha, vode i zemlji{ta,
ubla`avanja buke, u{tede energije, po{umljavanje, prikupljanje i
kori{}enje otpadaka kao industrijskih sirovina ili energetskih
goriva;
• nau~no istra`iva~ki rad;• {kolovanje i obuku kadrova;
• pravo na ubrzanu amortizaciju ima i u odnosu na ra~unarsku
opremu.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 37/6436 od 80
b) Poreska osloba|anja
1. Nedobitne organizacije se osloba|aju poreza na dobit ako u
poslovnoj godini ne ostvare vi{ak prihoda nad rashodima ve}i od
300.000,00 dinara pod slede}im uslovima:
• da ne raspodeljuje tako ostvareni vi{ak svojim osniva~ima,
~lanovima, direktorima, zaposlenima ili sa njima povezanim lici-
ma,• da li~na primanja ne prelaze iznos dvostrukog proseka za
delatnost u kojoj je nedobitna organizacija razvrstana,
• da ne raspodeljuje imovinu u korist svojih osniva~a, ~lanova,
direktora, zaposlenih ili sa njima povezanih lica. Pravo na oslo-
ba|anje nema nedobitna organizacija koja ima monopolski
polo`aj na tr`i{tu.
Nedobitna organizacija je du`na da u poreskom bilansu iska`e
posebno prihode ostvarene na tr`i{tu i sa njima povezane
rashode.
2. U slu~aju koncesionog ulaganja, koncesiono preduze}e,
odnosno koncesionar koji ima registrovano preduze}e za obavl-
janje koncesione delatnosti, osloba|a se poreza na dobit ost-
varenu po osnovu prihoda od predmeta koncesije na rok do pet
godina od dana ugovorenog zavr{etka koncesionog ulaganja u
celini.
Ukoliko koncesiono preduze}e, odnosno koncesionar ostvari
dobit pre zavr{etka koncesionog ulaganja, tako|e se osloba|a
poreza na dobit.
3. Osloba|a se pla}anja poreza na dobit preduze}a preduze}e
za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju i
zapo{ljavanje invalidnih lica, srazmerno u~e{}u tih lica u u
ukupnom broju zaposlenih.
c) Poreski kredit
1. Porez na dobit se umanjuje preduze}u koje je dobit ostvarilo
u novoosnovanoj poslovnoj jedinici u nedovoljno razvijenom
podru~ju u trajanju od dve godine, srazmerno u~e{}u tako
ostvarene dobiti u ukupnoj dobiti preduze}a pod uslovom da se
odvojeno evidentira poslovanje te jedinice.
2. Ako poreski obveznik ula`e u osnovna sredstva u sop-
stvenoj delatnosti, umanjuje mu se obra~unati porez na dobit
za 20% ulaganja izvr{enog u toj godini. Poreski kredit po ovom
osnovu ne mo`e biti ve}i od 50% obra~unatog poreza u godini
u kojoj je izvr{eno ulaganje, s tim da se neiskori{}eni poreski
kredit mo`e preneti na ra~un poreza na dobit iz narednih godi-
na, ali ne du`e od deset godina. Pravo na poreski kredit se
gubi ako se osnovna sredstva otu|e pre isteka roka od trigodine od dana nabavke.
Malom preduze}u pravo na poreski kredit se priznaje u visini od
40% izvr{enog ulaganja, s tim {to umanjenje obra~unatog
poreza u godini u kojoj je izvr{eno ulaganje ne mo`e biti ve}e od
70%.
Poreski kredit u visini od 80% od ulaganja izvr{enog u osnovna
sredstva za obavljanje delatnosti, pod uslovom da je, u skladu
sa zakonom kojim se ure|uje klasifikacija delatnosti i registar
jedinica razvrstavanja, obveznik razvrstan u Zakonom odre|ene
delatnosti kao {to su: poljoprivreda, ribarstvo, proizvodnja
tekstilnih prediva, tkanja, odevnih predmeta, recikla`a i dr.
3. Obvezniku koji na neodre|eno vreme zaposli nove radnike
obra~unati porez se umanjuje za iznos koji je jednak iznosu
koji ~ini 100% bruto zarada ispla}enim tim zaposlenima,
uve}ane za pripadaju}e javne prihode pla}ene na teret
poslodavca.
Svaki poreski obveznik je du`an da u roku od deset dana po
isteku roka propisanog za podno{enje godi{njih finansijskih
izve{taja, podnese poresku prijavu i poreski bilans poreskom
organu prema svom sedi{tu. Novoosnovano pravno lice podnosi
poresku prijavu poreskom organu u roku od 15 dana od dana
upisa u registar.
Porez na dobit se pla}a u skladu sa poreskom prijavom i to
mese~no u vidu akontacije u roku od 15 dana po isteku svakog
meseca za prethodni mesec, s tim {to se po isteku godine vr{i
kona~ni obra~un poreza.
Na poreze, koje poreski obveznik nije platio u propisanom roku,
pla}a se kamata propisana Zakonom o poreskom postupku i
poreskoj administraciji. Dospela poreska obaveza koja nije
namirena u utvr|enom roku napla}uje se od strane Poreske
uprave prinudnim putem.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 38/64od 8037
Porez na dohodak gra|ana
Preduzetnici na prihode od samostalne delatnosti pla}aju porez
na dohodak gra|ana.
Osnovica za ovaj porez je oporeziva dobit iskazana u bilansu
uspeha sa~injenom u skladu sa me|unarodnim ra~unovostvenim
standardima i propisima kojim se ure|uje ra~unovostvo ako
preduzetnik vodi dvojno knjigovodstvo, odnosno u skladu sa
odredbama Zakona o porezu na dohodak gra|ana ako pre-
duzetnik vodi prosto knjigovodstvo.
Preduzetnici podnose poresku prijava, bilans uspeha i poreski
bilans poreskom organu do 15. marta svake godine.
Sve ostalo navedeno u delu koji govori o porezu na dobit odnosi
se i na porez na dohodak od samostalne delatnosti, jer su
preduzetnicima izjedna~eni uslovi poslovanja sa pravnim licima
kada se radi o poreskoj politici.
Preduzetnik koji nije u stanju da vodi poslovne knjige, osim
poslovne knjige o ostvarenom prometu, ili mu njihovo vo|enje
ote`ava obavljanje delatnosti, ima pravo da podnese zahtev da
porez na prihode od samostalne delatnosti pla}a na pau{alno
utvr|en prihod. U tom slu~aju osnovica za obra~un poreza ne
zavisi od ostvarenog prihoda ve} se odre|uje na osnovu kriteri-
juma i elemenata propisanih Zakonom, kao i na osnovu uslova,
kriterijuma i elemenata koje propisuje Vlada Republike Srbije.
Pravo na pau{alno oporezivanje ne priznaje se preduzetniku:
• osniva~u orta~ke radnje,
• koji obavlja delatnost iz oblasti trgovine na veliko i trgovine
na malo, hotela i restorana, finansijskog posredovanja i
aktivnosti u vezi s nekretninama;
• u ~iju delatnost ula`u druga lica;
• ~iji je ukupan promet u prethodnoj godini ili ~iji je planirani
promet kada po~inje obavljanje delatnosti ve}i od
2.000.000,00 dinara;
• koji je obveznik poreza na dodatnu vrednost.
Zahtev za pau{alno oporezivanje se podnosi do 30. novembra
teku}e godine za narednu godinu, odnosno u roku od 15 dana
od dana upisa u preduzetnika u registar.
Ostali porezi
Osim prethodno navedenih poreza postoje i porezi na imovinu i
to: porez na imovinu, na nasle|e i poklon kao i porez na prenos
apsolutnih prava.
Porez na dodatnu vrednost (PDV) se obra~unava i pla}a na
isporuku dobara i pru`anja usluga u svim fazama proizvodnje i
prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara. Op{ta stopa
PDV iznosi 18% a posebna stopa iznosi 8%, a postoje i
Zakonom propisana poreska oslobo|enja.
Obveznik ima pravo na odbitak prethodnog poreza pod uslovi-
ma predvi|enim Zakonom.
Mali poreski obveznik ~iji promet dobara i usluga u prethodnih
12 meseci nije ve}i od 2.000.000,00 dinara, ne mora biti
obveznik ovog poreza te ne obra~unava PDV za izvr{en promet
dobra i usluga.
Poreski period za koji se obra~unava PDV, predaje poreska pri-
java i pla}a PDV je kalendarski mesec za obveznika koji je u
prethodnih 12 meseci ostvario promet ve}i od 20.000.000,00
dinara ili procenjuje da }e u narednih 12 meseci ostvariti u
tom iznosu promet, kao i za obveznika koji prvi put po~ne
obavljanje delatnosti u teku}oj i u narednoj kalendarskoj godi-
ni. Za ostale obveznike poreski period je kalendarsko
tromese~je.
Va`no je znati da se akcizom oporezuju slede}i proizvodi:
• derivati nafte;
• duvanskie prera|evine;
• alkoholna pi}a;
• kafa;
• uvozni proizvodi: osve`avaju}a bezalkoholna pi}a, kao i
sirupi i pra{kovi za njihovo pravljenje, zatim sve vrste vo}nih
sokova i vo}ni nektar.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 39/6438 od 80
Doprinosi i porezi na zarade
Velika stavka u strukturi tro{kova pravnih lica i preduzetnika su
doprinosi i porezi koji se obra~unavaju na zarade zaposlenih.
Osnovica za obra~un je bruto zarada. Iz bruto zarade na teret
radnika se pla}a porez na zaradu po stopi od 14%. Doprinosi za
socijalno osiguranje po zbirnoj stopi od 16,8% (doprinos za pen-
zijsko invalidsko osiguranje po stopi od 11,00%, doprinos za
zdrastveno osiguranje po stopi od 6,15% i doprinos za osiguran-
je od nezaposlenosti po stopi od 0,75%) pla}aju se i na teret
radnika i na teret poslodavca.
Zarada se obra~unava u skladu sa op{tim aktom i ugovorom o
radu, s tim da se u skladu sa zakonom odre|uje najni`a
mese~na osnovica za obra~un doprinosa. Iznos najni`e mese~ne
osnovice utvr|uje i objavljuje ministar nadle`an za poslove
finansija.
Va`no je znati da se i prilikom isplata koje se vr{e na osnovu
ugovora sa odre|enim licima za obavljanje odre|enih poslova
(ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ugovor o delu,
ugovor o autorstvu i drugi) tako|e pla}a porez na dohodak i
doprinosi u zavisnosti od vrste ugovora.
Porez i doprinosi na zarade kao i na ugovorene naknade
obra~unavaju se i upla}uju istovremeno sa isplatom zaradeodnosno naknade.
Preduzetnici kao i osniva~i odnosno ~lanovi privrednih dru{tava
koji nisu u radnom odnosu u privrednom dru{tvu ~iji je osniva~,
odnosno ~lan, pla}aju doprinose za obavezno socijalno osigura-
nje po re{enju Poreske uprave, a osnovica za obra~un je istovet-
na sa poreskom osnovicom. Poslodavac mese~nu akontaciju
doprinosa za sebe upla}uje u istim rokovima kao i porez na
dohodak od samostalne delatnosti ili porez na dobit.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 40/64od 8039
CENTAR ZA PREDUZE]E,PREDUZETNI[TVO I MENAD@MENTNOVI SAD
Finansijeza biznis
2005. godina
Trenerski tim: Gordana Francuski,Slobodanka Brankov, Teodora Vlahovi},Jadranka Gulan i Ivanka Ko{ari}
Priru~nik je dopunila Jadranka Gulan naosnovu bro{ura "Pet koraka do va{eg biznisplana" autorki dr Fuade Stankovi}, dr EnikeWegh i Laurence Hovde
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 41/6440 od 80
Pitanja u vezi sa novcem
Novac je nastao kada je jedna roba preuzela na sebe funkciju
op{teg ekvivalenta u razmeni roba, zato ka`emo da svaka roba
ima svoju nov~anu vrednost.
Baviti se finansijama zna~i u naju`em smislu re~i upravljati
novcem. Upravljati novcem zna~i sticati ga. Vi ste u biznisu zato
da biste stvarali novac. U najmanju ruku to je jedan od va{ih
ciljeva, ali istovremeno i uslov va{eg ulaska u biznis. Potrebno
je da sami razjasnite svoj stav prema novcu. To }e vam pomo}i
da od po~etka formirate va{ zdrav odnos prema biznisu, odnos-
no, prema novcu. Sigurno ste razmi{ljali o va{em stavu prema
novcu. Va{ odnos prema novcu sastoji se od vi{e stvari:
• strahova
• nade
• pitanja samopouzdanja
• va{ih navika
• li~ne ili porodi~ne tradicije
• religioznih ili duhovnih vrednosti
• ili mo`da ne~eg drugog.
Razmislite kakav bi bio va{ odnos prema novcu
• imati novac
• stvarati ga
• tra`iti ga od drugih
• gubiti novac
• nemati novac
• rizikovati da ga izgubite
• tro{iti
• {tedeti
• zavisiti od drugih u pogledu novca
• raspore|ivati ga• kriti ga
• ili mo`da ne{to drugo?
Evidencije o finansijama - poslovni ra~uni
Odlu~ili ste da se bavite biznisom kako biste stvarali novac.
Odakle krenuti?
Polazna osnova za ispravno upravljanje novcem jeste a`urna evi-
dencija o novcu. A`urna evidencija omogu}ava da u svakomtrenutku imate ta~an podatak o stanju i kretanju va{eg novca.
Poslovne finansije su nau~na disciplina koja se u naj{irem smis-
lu bavi izu~avanjem pribavljanja i optimalnom alokacijom finan-
sijskih sredstava.
Ciljevi finansijskog upravljanja mogu se u naj{irem smislu
definisati kao maksimiziranje rentabilnosti uz odr`avanje
zadovoljavaju}eg nivoa likvidnosti.
Vo|enje i ~uvanje evidencije o finansijama - dobar sistem evi-
dencije omogu}uje da u svakom trenutku na|ete neophodne
informacije, da se vratite unazad i vidite {ta se de{avalo u
va{em poslu, da na|ete dokaz da ste ne{to platili, da finansij-
skim organima date svu neophodnu dokumentaciju. Evidencija
omogu}ava pra}enje uplata dospelih potra`ivanja.
Imati te informacije zna~i imati POSLOVNI RA^UN, na {ta nas
obavezuju i propisi o platnom prometu. Pravno lice (preduze}e)
ili preduzetnik (vlasnik radnje) obavezan je da otvori poslovni
ra~un (prema trenutno va`e}im zakonskim propisima pojedinac
mo`e otvoriti vi{e poslovnih ra~una) u poslovnoj banci.
Ako ste vlasnik preduze}a ili radnje koja vodi poslovne knjige
otvarate poslovni ra~un kod izabrane poslovne banke.
Kada ste otvorili poslovni ra~un vi preuzimate obaveze i pravaregulisana propisima o platnom prometu. Konkretno, to zna~i da
nosilac platnog prometa, poslovna banka, prema komitentu ima
slede}e obaveze:
• svakodnevno obave{tavanje putem IZVODA o stanju i prome-
nama na va{em poslovnom ra~unu
• obavlja sva pla}anja u korist i na teret va{eg ra~una prema
va{em nalogu
Istovremeno, komitent ima obaveze prema nosiocu platnog
prometa:• da u obavljanju platnog prometa koristi zakonom propisane
obrasce (instrumenti platnog prometa),
• da sva pla}anja obavlja preko poslovnog ra~una u skladu sa
Zakonom o propisima i platnom prometu.
Danom otvaranja poslovnog ra~una postajete sudionik u sistemu
platnog prometa {to vas obavezuje da koristite zakonski
propisane instrumenta platnog prometa, a to su:
1. instrumenti gotovinskog platnog prometa- nalog za uplatu
- nalog za isplatu
FINANSIJE
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 42/64od 8041
2. instrumente bezgotovinskog platnog prometa
- nalog za prenos
- nalog za naplatu
Sve {to je re~eno o poslovnom ra~unu odnosi se na `iro ra~un
dinarskih sredstava koji se koristi u unutra{njem prometu.
Ukoliko poslujete sa inostranstvom imate OBAVEZU otvaranja
DEVIZNOG ra~una kod poslovne banke ovla{}ene za poslovanje
sa inostranstvom.
PREDNOSTI DOBROG KNJIGOVODSTVA
Efikasno upravljati zna~i pravovremeno i pravilno donositi
odluke, a nema odluke bez pravog podatka i prave informacije.
Pravi podatak i pravu informaciju imamo zahvaljuju}i dobrom
knjigovodstvu.
Dobro knjigovodstvo obezbe|uje podatke za poreske organe
(uplate poreza), za poslovne partnere (poslovne banke i part-
neri), za vlasnike firme (o kupcima, o dobavlja~ima i sl.), za
zaposlene (zarade...). Kao u svakoj pravnoj dr`avi, tako i kod
nas, obaveza vo|enja poslovnih knjiga propisana je zakonom
(Zakon o porezu na dohodak gra|ana, Zakon o ra~unovodstvu i
reviziji, Zakon o registraciji privrednih subjekata, drugi propisi).
ANALIZA TRO[KOVA
Tro{kovi predstavljaju vrednosno izra`eno tro{enje ekonomskih
dobara, odnosno proizvodnih ~inilaca u cilju proizvodnje i proda-
je u~inaka preduze}a i ostvarivanja dobiti po tom osnovu.
Svaki tro{ak defini{emo kroz tri osnovne komponente:
1. koli~inska komponenta
2. uslovljenost u~incima
3. cenovna komponenta.
Postoje razne podele tro{kova kao {to su:
1. podela po vrstama tro{ka (tro{kovi materijala, nabavna vred-
nost robe, tro{kovi radne snage, tro{kovi goriva i energije, amor-
tizacija, tro{kovi zakupa, tro{kovi prevoza i dr.)
2. podela tro{kova po nastanku (u kom organizacionom delu su
nastali)
3. podela tro{kova po u~incima (u vezi s ~im su tro{kovi nastali)
4. podela tro{kova zavisno od obima proizvodnje (fiksni i varija-
bilni)
5. funkcionalna podela tro{kova (tro{kovi proizvodnje, tro{kovi
prodaje, tro{kovi razvoja, tro{kovi upravljanja i administracije i
dr.)
6. podela tro{kova na direktne i indirektne (prema proizvodima i
uslugama kao nosiocima tro{ka).
Pretpostavimo da }ete za vo|enje poslovnih knjiga anga`ovati
stru~nu osobu (radni odnos ili profesionalna agencija), va{
slede}i korak je prora~un koliko vas ko{ta planirani biznis.
Utvrdite va{e po~etne (osniva~ke) tro{kove. Budite {to precizniji
u definisanju osniva~kih tro{kova. Pitajte druge poslovne ljude
za njihove tro{kove, utvrdite tipi~ne tro{kove, posavetujte se sa
stru~nim osobama.
Proverite koliko }e iznositi osniva~ki tro{kovi, dozvole za rad,
takse, tro{kovi inspekcija, licence, osiguranja, prava zastupanja,zakup poslovnog prostora, ure|enje prostora (name{taj, poslovni
inventar, sredstva za rad), tro{kovi reklame i izlaska na tr`i{te.
Po~etni tro{kovi koje razlikujemo su:
• fiksni tro{kovi (ne zavise od obima poslovanja)
• varijabilni tro{kovi (zavise od obima i vrste poslovanja)
Tipi~ni fiksni tro{kovi koji se pojavljuju su: tro{kovi zakupa, tele-
fona, minimalni tro{kovi radnika.
Varijabilni tro{kovi koji se pojavljuju su: tro{kovi reklame,
reprezentacije, materijala, robe, transporta, proizvodnih i
neproizvodnih usluga i drugi sli~ni tro{kovi neophodni za stalno
obavljanje delatnosti.
Varijabilni tro{kovi mogu biti:
• direktni ili osnovni (ulaze u supstancu proizvoda i mogu se
normirati kao osnovni i pomo}ni materijal, proizvodna radna
snaga, energija)
• indirektni ili pomo}ni (prate}i tro{kovi vezani za odvijanje
proizvodnje i plasman proizvoda kao {to su ambala`a, re`ijska
radna snaga, transport)
Analiza tro{kova - koliko va{e poslovanje zaista ko{ta
Projekcija i testiranje toka gotovine
Projekcija toka gotovine predstavlja va{u najbolju prognozu kada
i kako }ete dobijati novac, i kako i kada }ete ga tro{iti. Kreiranje
i kori{}enje ove projekcije je jedno od najmo}nijih sredstava
upravljanja od strane vlasnika biznisa. Projekcija toka gotovine
(plan likvidnosti) ima dve osnovne odrednice: priliv i odliv
novca.
Po~etni tro{kovi Teku}i tro{kovi Direktni tro{kovidozvole, osiguranje,
zakup
zakupnina, ra~uni rad, materijal,
pakovanjename{taj, oprema,zalihe
telefoni, struja, kan-celarijski materijal
transport, plate,porezi
reklama, pakovanje putni tro{kovi,vozila
knjigovodstveno-konsultantskebankarske usluge
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 43/6442 od 80
Priliv - novac koji ulazi u va{ biznis. Najve}i deo priliva obi~no
predstavlja prihod od prodaje proizvoda, robe ili obavljanja uslu-
ga.
Odliv - novac koji izlazi iz va{eg biznisa za razli~ite namene.
Projekcija se pravi za svaki mesec, a najmanje za {est meseci
unapred. Neto vi{ak priliva nad odlivom je raspolo`ivi iznos kojidobijate kad od ukupnog priliva novca odbijete ukupan odliv.
Termin "bruto" zna~i ukupnu sumu novca koja je ulo`ena u biz-
nis pre nego {to se odbiju svi tro{kovi vezani za taj posao.
Termin "neto" - predstavlja sumu koja je ostala nakon odbitka
neophodnih tro{kova.
ZAPAMTITE da je projekcija toka gotovine vodi~ za vo|enje i
upravljanje va{im biznisom. Ako ne znate da su va{e projekcije
nerealne ne}ete biti u stanju da upravlajte va{im finansijama u
skladu sa projekcijom. Zbog toga budite {to realniji u izradi va{e
projekcije, jer ona je kostur va{eg upravljanja biznisom. Kada
ste napravili prvi nacrt projekcije gotovine, postavite sebi
slede}a pitanja:
• da li moja godi{nja projekcija proizvodi pozitivan ili negativan
tok gotovine
• da li projekcija odra`ava moj proizvodni ciklus
• da li imam dovoljan proizvodni kapacitet da ostvarim projekci-
ju
• {ta }u raditi u mesecima kada je projektovan negativan tok
gotovine
• da li verujem u svoje projekcije
• koliko su rizi~ne moje projekcije
• da li su moje projekcije prodaje optimisti~ke ili pesimisti~ke
PROJEKCIJA TOKA GOTOVINE ZAHTEVA PUNO RADA, ALI JE
TO MO]NO SREDSTVO U VO\ENJU VA[EG BIZNISA.
Projekcija toka gotovine vam poma`e da:
• planirate va{ biznis u datom periodu
• izrazite u dinarskim vrednostima ciljeve va{eg biznisa i da
demonstrirate znanje o va{em proizvodu/usluzi va{im klijentima
• kontroli{ete va{e finansije i funkcionisanje biznisa
• vrednujete va{ biznis u odnosu na ono kako mislite da bi biz-
nis trebalo da funkcioni{e
• Stalnim vrednovanjem va{eg biznisa bi}ete u stanju da
donosite bolje odluke i stupite u akciju pre nego {to problem
postane suvi{e ozbiljan
• nau~ite kako novac ulazi i izlazi iz va{eg biznisa
Testiranje - da li godi{nja projekcija proizvodi pozitivan ili nega-
tivan tok gotovoine, da li odra`ava proizvodni ciklus, kapacitet...
Prag rentabilnosti
Da bi se rentabilno poslovalo, neophodno je stalno pratiti
tro{kove i izra~unavati koliki je promet nu`an da bi se pokrili
tro{kovi. To se naziva MRTVOM ta~kom ili GRANICOM rentabil-nosti, jer se tek posle te ta~ke ostvaruje PROFIT.
Od svake prodaje - deo za pokri}e direktnih i teku}ih tro{kova,
ostatak je profit.
PROFIT zavisi od obima prometa, prodajne cene i tro{kova.
Analizom granice rentabilnosti bi}ete u mogu}nosti da procenite
kako bi se promena nekog od gornjih faktora odrazila na profit.
Va`no je zapamtiti da pove}anje prihoda od prodaje ne zna~i
nu`no i pove}anje dobiti.
Puno preduze}a je propalo zbog zanemarivanja praga rentabil-
nosti ili ta~ke pokri}a, posebno u slu~ajevima kada su se, kako
je obim prodaje rastao, varijabilni tro{kovi (nabavne cene pro-
date robe) oteli kontroli.
Ta~ka pokri}a se mo`e izra~unati jednostavno (za preduze}e
koje prodaje samo jedan proizvod) ili vrlo slo`eno (za preduze}e
s vi{e proizvoda). Bez obzira koliko to bilo slo`eno, osnovna
tehnika izra~unavanja je ista. Neke se brojke pritom moraju
proceniti. Pri procenjivanju je dobro biti oprezan, te prihode iz
prodaje i mar`e proceniti malo ni`e, a tro{kove ne{to vi{e.
Osnovna formula za izra~unavanje ta~ke pokri}a je:
S = FC + VC
S = prihod iz prodaje izra`en u novcu
FC = fiksni tro{kovi izra`eni u novcu
VC = varijabilni tro{kovi izra`eni u novcu
Fiksni tr{kovi su nepromenjeni bez obzira na obim prodaje. To
su tro{kovi koji postoje i kada nema nikakvog prihoda od proda-
je. Obuhvataju, na primer, zakup poslovnog prostora, kancela-
rijski materijal, fiksni deo plata, kamate i amortizaciju.
Varijabilni tro{kovi su povezani sa obimom prodaje i uklju~uju
nabavnu cenu prodate robe, varijabilni deo plata, provizije za
prodaju i tako dalje.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 44/64od 8043
CENTAR ZA PREDUZE]E,PREDUZETNI[TVO I MENAD@MENTNOVI SAD
Pisanjebiznisplana2005. godina
Trenerski tim: Gordana Francuski,Slobodanka Brankov, Teodora Vlahovi},Jadranka Gulan i Ivanka Ko{ari}
Priru~nik je napravljen kori{}enjem bro{ura"Pet koraka do va{eg biznis plana" autorkidr Fuade Stankovi}, dr Enike Vegh iLaurence Hovde
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 45/6444 od 80
Poslovni plan je detaljan program za postizanje uspeha u
biznisu. On je ogledalo va{e firme za svakog onog ko `eli da se
sa njom upozna.
Za{to je va`an biznis plan?
Uspeh va{eg biznisa u velikoj meri zavisi od odluka koje
donosite. Biznis plan usmerava va{a sredstva i meri rezultate
va{ih aktivnosti poma`u}i vam da postavite realisti~ne ciljeve i
donosite dobre odluke.
Mogli biste se zapitati: za{to da tro{im vreme i energiju pi{u}i
biznis plan? Zapamtite da zbog nedostatka planiranja ne}ete biti
pripremljeni za predvi|anje budu}ih odluka i postupaka koji }e
biti neophodni za uspe{no vo|enje va{eg biznisa.
Uloga poslovnog plana:
- Provera realisti~nosti. U procesu sastavljanja biznis plana vi
ste naterani da dobro razmislite pre nego {to po~nete da pi{ete,
naterani ste da svoj biznis posmatrate objektivno, kriti~ki i
racionalno.
- Provera uspe{nosti. Va{ pisani biznis plan je operativno sred-
stvo. Ako se na odgovaraju}i na~in koristi, poma`e u vo|enju
va{eg biznisa u pravcu efikasnog poslovanja i uspeha. Poslovni
plan }e vam omogu}iti da postavite realisti~ne ciljeve u va{em
poslovanju. Ako ih dostignete ima}ete osnovu za vrednovanje i
kontrolisanje uspeha va{eg preduze}a u budu}nosti.
- Nosilac poruke. Zaokru`en poslovni plan predstavlja sredstvo
komunikacije izme|u ideja firme i zaposlenih, spoljnih saradni-
ka, kreditora i potencijalnih investitora. Biznis plan vam
omogu}uje da to radite na organizovan na~in. U toj komunikaciji
vi }ete proceniti i realisti~nost va{eg plana, kao i na~ine za nje-
govo ostvarivanje.
- Motivaciono sredstvo. Rade}i na poslovnom planu vi }ete
proveriti koliko stvarno razumete va{ biznis pi{u}i viziju va{eg
biznisa. Plan koji stavite na papir omogu}i}e da svi zaposlenipro~itaju njegove odgovaraju}e delove i iz toga dobiju podstrek i
energiju za timski rad. Nemogu}e je motivisati ljude ukoliko im
ne poka`ete kuda idu i kojim ciljevima te`i firma.
- Unapre|enje rukovo|enja firmom. Pravljenje va{eg biznis
plana }e vam pomo}i da se razvijete kao menad`er, jer }ete
razmi{ljati o problemima konkurentskih uslova, mogu}nostima
promocije i situacijama koje mogu biti povoljne ili nepovoljne za
va{ biznis.
- Vodi~. Kada je zavr{en, va{ poslovni plan }e vama i zaposleni-
ma slu`iti kao vodi~ kroz dobra i lo{a vremena u poslovanju.
Sadr`aj biznis plana
1. Naslovna strana
2. Rezime (1 strana)
Misija
Strategija
Istorija i razvoj posla
Organizacija i zaposleni
Finansijski ciljevi
Pravni oblik i lokacija
3. Misija, vizija, ciljevi (ovaj deo plana je obra|en u priru~niku
"Vizija va{eg biznisa")
4. Upravljanje - menad`ment
5. Opis proizvoda/usluga
6. Analiza tr̀ i{ta
Klijenti
Konkurencija (ovaj deo plana je obra|en u priru~niku
"Marketing")
7. Marketin{ka strategija
Cene
Marketing i prodaja
Promocija i imid` firme (ovaj deo plana je obra|en u
priru~niku "Marketing")
8. Operativni plan
9. Finansije
Projekcija bud`eta za 12 meseci
Dugoro~ni plan
Prag rentabilnosti
Izvori i upotreba sredstava
Finansijska sredstva potrebna za po~etak rada (obra|eno u
priru~niku "Finansije")
10.Zaklju~ci
11.Prilozi
[TA JE BIZNIS PLAN (POSLOVNI PLAN)?
Dobar biznis plan predstavlja:• strate{ku viziju va{e firme
• va{e najva`nije sredstvo komunikacije
• dokument neophodan za investicije i dobijanje kredita
• sredstvo planiranja, kontrole i unapre|enja poslovanja
• osnovu za dono{enje va`nih odluka
• sredstvo za motivisanje zaposlenih
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 46/64od 8045
REZIME BIZNIS PLANA
M i s i j a
Mo`da je najbolje po~eti biznis plan i sam posao tako {to }ete
kratko napisati misiju.
U priru~niku "Vizija va{eg biznisa" detaljno smo se bavili vizijom.
Misija je u stvari kratak rezime va{e vizije koja se pi{e na
po~etku, u kratkom uvodu.
Misija va{eg biznisa treba da odgovori na pitanje za{to ste u
biznisu i {ta `elite da postignete.
Nekoliko saveta:
• Neka misija bude kratka (najvi{e jedna do dve re~enice)
• Neka bude realisti~na (to treba da bude vizija koju je mogu}e
ostvariti)
• Neka bude jasna (da li je va{ fokus na profitu, vra}anju duga,
zadovoljstvu potro{a~a, doprinosu {iroj zajednici)
Predstavljanje va{eg biznisa
Po{to }e se ~italac va{eg biznis plana prvi put sresti sa va{im
biznisom kada bude ~itao/~itala prvi paragraf poslovnog plana,
vi odmah u tom prvom paragrafu treba da ga predstavite. To
predstavljanje treba da sadr`i slede}e informacije.
Ime biznisa (firme):
Osnovna funkcija posla (proizvodnja, trgovina, usluga i td.):
Lokacija:
Koliko ste dugo u biznisu:
[ta prodajete:
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 47/6446 od 80
Kome prodajete:
Za{to }e oni to kupovati:
Istorija biznisa
Da li je to sasvim novi posao?
Kada }ete po~eti?
Koliko ste dugo radili na razvijanju ideje za va{ novi posao?
Ako niste novi biznis, {ta se u va{em poslu menjalo?
Sve ove informacije treba da stanu u 2 - 5 re~enica.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 48/64
Da li se prodaja pove}avala ili smanjivala?
Koja ste iskustva stekli o va{im tr`i{tima i va{em proizvodu?
Da li planirate da se {irite?
Napi{ite nekoliko re~enica u koje }ete uklju~iti odgovore na prethodna
pitanja.
od 8047
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 49/64
Jake strane va{eg biznisa
Va{em ~itaocu `elite da "prodate" ideju da }e va{ biznis uspeti.
Gde je izvor va{e snage?
Imam iskustvo i znanje u ovoj vrsti posla ili u ovoj grani.
Dobar sam i iskusan menad`er.
Poznajem svoje ciljno tr`i{te: znam ko su oni, {ta `ele, kakoda doprem do njih.
Imam pogodnu lokaciju.
Moje promocije su ubedljive.
Konkurencija je trenutno slaba, tako da }u to iskoristiti da
u~vrstim svoju poziciju.
Imam strategiju za odr`avanje tro{kova na niskom nivou
efikasnim poslovanjem.
Moj proizvod/usluga imaju neka specifi~na obele`ja koja
kupci tra`e.
Na~in na koji obavljam svoj posao se razlikuje od drugih. To
se dopada klijentima.
Imam razvijene odnose sa svojim klijentima.
Grana se razvija i ja sam u dobroj poziciji da iskoristim pred
nosti tog rasta.
Imam razvijene odnose sa ostalim ljudima u grani koji }e mi
pomo}i na razne na~ine.
[ta jo{?
UPRAVLJANJE - MENAD@MENT
U ve}ini slu~ajeva vi ste menad`er. Va`no je da ~itaocu va{eg
poslovnog plana sebe predstavite, opi{ete svoje kvalifikacije,
iskustvo, motivisanost i znanje - to je najve}a vrednost va{eg
biznisa.
Slede}a pitanja }e vam pomo}i u razmi{ljanju o tome {ta da
stavite u menad`ment plan.
Za{to po~injete (ili za{to ste po~eli) taj posao?
Za {ta }ete vi odgovarati u poslu? (Za sve ili }ete imati zapos-
lene, savetnike, partnera... koji }e odgovarati za pojedine stvari).
Obrazovanje koje ste stekli i koje }e vam pomo}i da obavljate
poslove?
48 od 80
U nastavku teksta obradi}emo detaljnije samo dva dela biznis
plana: Upravljanje - menad`ment i Operativni plan, po{to su
ostali delovi obra|eni na ~etiri prethodne radionice.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 50/64od 8049
Koje }e va{e li~ne osobine doprineti uspehu biznisa?
Da li i kakvu podr{ku imate od porodice, kolega, lokalne zajed-
nice?
Da li ste ~lan neke profesionalne organizacije?
Savetnici
Dobro je da se u odeljku o menad`mentu uklju~i i lista
stru~njaka i organizacija ~ije }ete usluge koristiti u va{em poslu.
U taj spisak treba eventualno uklju~iti:
• pravnika
• ra~unovo|u ili knjigovo|u
• banku• poslovnog konsultanta
Napi{ite njihova imena i adrese.
Plan osoblja
Ako je potrebno da zaposlite radnike za stalno ili po ugovoru, to
treba da obrazlo`ite u poslovnom planu.
• koji su poslovi za koje ih treba zaposliti
• koliko je to ljudi
• koliko sati }e oni raditi
• kada }ete ih zaposliti (odmah ili kasnije)
• ko }e ih nadgledati
• koliko }ete ih pla}ati (uklju~uju}i i sve povlastice uz platu)
• koje kvalifikacije i sposobnosti treba da imaju
• plan njihovog obu~avanja
Ako ve} imate ljude koji su kod vas zaposleni, dobro je da nji-
hove biografije uklju~ite u priloge Poslovnog plana.
OPERATIVNI PLAN
Funkcionisanje va{eg biznisa obuhvata vi{e razli~itih delova.
Nesmetano odvijanje aktivnosti iz dana u dan je najbitnije za
va{u proizvodnju ili pru`anje usluga.
1. Lokacija
• Adresa
• Dozvole
• Potrebne adaptacije
• Tro{kovi
Kod odlu~ivanja o tome gde }ete smestiti va{ biznis imajte u
vidu prirodu va{eg posla, va{e finansijske mogu}nosti, potreban
prostor i va{e ciljno tr`i{te. Mnoge trgova~ke radnje izlaze iz
posla jer su na mestima na koja kupci te{ko dolaze.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 51/6450 od 80
Iznajmljivanje prostora ili kupovina
Upitnik koji }e vam pomo}i da donesete odluku:
Da li da kupite ili iznajmite prostor?
Kolika je zakupnina? Da li to mo`ete platiti?
Da li je zakupnina (ili cena poslovnog prostora razumna u
pore|enju s drugim lokacijama)?
Koji su uslovi zakupa?
Da li mo`ete deo prostora dati u podzakup nekom drugom
biznisu?
Ko brine o osiguranju?
Da li }e se jo{ neko doseliti u tu zgradu?
[ta }e se desiti ako vlasnik prostora propadne? Da li }ete izgu-
biti prostor?
Kada se mo`ete preseliti?
Ako se bavite biznisom kod ku}e, da li imate odgovaraju}e
odobrenje vlasnika zgrade ili stanara?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 52/64od 8051
Da li }e biti selidbenih tro{kova?
Da li takav, kakav je prostor, potpuno odgovara va{im potreba-
ma ili ga treba prilagoditi?
Ko pla}a tro{kove adaptacije?
Koliko }e ko{tati da se prostor prilagodi va{im potrebama?
Da li je zgrada gra|ena prema propisima i kontrolisana od odgo-
varaju}ih inspekcija?
Ostalo?
Pored svakog odgovora napi{ite orijentacionu cenu.
2. Oprema
• Kancelarijski name{taj i oprema
• Proizvodna oprema
• Kompjuteri
• Budu}e potrebe za opremom
Proizvodnja
Kako proizvodite va{ proizvod ili pru`ate uslugu? Da li je potreb-
no jo{ istra`ivanja u vezi sa tim i da li }e za to biti dodatnih
tro{kova?
Koje su faze u proizvodnji?
[ta treba unapred da pripremite da biste uslu`ili klijenta? Da li
}e vam biti potrebne zalihe, ili }ete raditi po narud`bini?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 53/6452 od 80
Rad
Da li vam je potrebna pomo} za proizvodnju va{eg proizvoda ili
pru`anje usluge?
Koliko vam treba ljudi?
Kako }e se rukovoditi poslom?
Da li }e zaposleni biti u stalnom radnom odnosu ili pod ugov-
orom?Da li }ete koristiti podugovara~e za neke faze posla?
Produktivnost
Koliko vam treba da proizvedete svoj proizvod ili pru`ite uslugu?
Da li razmi{ljate o efikasnosti procesa? Da li ima nekih postupa-
ka koji su posebno te{ki ili zahtevaju vi{e vremena? Ima li uskih
grla? Da li mo`ete da pove}ate produktivnost, a da ne smanjite
kvalitet?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 54/64od 8053
Kapacitet
Koliko mo`e da se uradi sa postoje}im prostorom, radnom
snagom i opremom? Koliko mu{terija mo`ete da uslu`ite dnevno
(nedeljno ili mese~no)? Da li biste mogli da proizvodite vi{e
nego {to to ~inite trenutno? Mo`ete li se {iriti? Kako }ete
rukovoditi rastom firme?
Kontrola kvaliteta
Kako }ete biti sigurni da proizvodite kvalitetan proizvod ili
pru`ate kvalitetnu uslugu? Mo`ete li unaprediti kvalitet i kako?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 55/6454 od 80
Oprema
Koju opremu ve} imate u vlasni{tvu ili ste je uzeli u lizing?
Da li vam je u budu}nosti potrebno jo{ opreme i kada? Koliko bi
ta nova oprema unapredila va{ biznis? Gde }ete kupiti opremu
ili delove? Ko }e vam popraviti ili zameniti delove ako bude
potrebno? [ta jo{?
Gde god je mogu}e, pored odgovora stavite orijentacionu cenu.
3. Zalihe, materijali i sirovine
Ovo je vrlo va`an aspekt va{eg biznisa. Va{a oprema i materijali
imaju nov~anu vrednost i zato njome morate pa`ljivo rukovati.
Svaka suvi{na kutija sa materijalom predstavlja novac i ona vre-
menom gubi vrednost. S druge strane, ako nemate dovoljno
sirovina i materijala pri ruci, ne}ete mo}i da zadovoljavate
narud`be. Zato je vrlo va`no da dr`ite pod kontrolom zalihe
materijala.
• [ta }e vam biti potrebno?
• Koliko ~esto }ete morati da kupujete materijal?
• Koje }ete sirovine koristiti? (mo`ete uklju~iti listu ponu|a~a)
• Kako }ete sniziti tro{kove?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 56/64od 8055
Kontrola zaliha
Koliko treba da imate materijala pri ruci? Kako }ete do}i do te
koli~ine? Da li je bolje imati poludovr{enu ili potpuno dovr{enu
sirovinu? Od koga }ete nabaviti sirovine ili materijal? [ta i koliko
}ete kupiti od svakog snabdeva~a?
Gde i kako }ete dr`ati zalihe sirovina? Kako }ete se obezbediti
od kra|e?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 57/6456 od 80
Napravite listu firmi sa kojima }ete imati podugovore.
Kako }ete pla}ati snabdeva~ima? Ho}e li vam dati kredit? Koji
je najbolji na~in kupovine sirovina? Da li neki snabdeva~i
odre|uju najmanju koli~inu kod prodaje? Da li dajete popust ako
neko kupuje ve}e koli~ine?
Kako }ete voditi evidenciju zaliha? Da li }e biti potrebno da pro-
dajete vi{kove zaliha ili o{te}eni materijal, proizvode, ili
sezonske vi{kove po ni`oj ceni? Kada i kako }ete to raditi?
Ostalo?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 58/64od 8057
Narud`bine i usluge mu{terijama
Proizvodni ciklus ima svoje faze. Va{ posao nije zavr{en sve dok
niste sigurni da je kupac dobio proizvod/uslugu. Ako va{ klijent
nije zadovoljan, on ili ona ne}e ponovo do}i. Planiranje kako
}ete ispunjavati narud`bine je od najve}e va`nosti u praksi
va{eg biznisa.
Kako }ete napla}ivati va{e proizvode/usluge? Koliko }e biti
potrebno da stigne uplata? Kako }ete dopremiti va{ proizvod do
kupaca? Koliko }e ko{tati transport?
Da li vam je potreban materijal za pakovanje? Kako }ete
proveravati da li su mu{terije zadovoljne? Koje }ete informacije
davati va{im mu{terijama?
Prilo`ite sve informacije koje dajete mu{terijama u Priloge uz
biznis plan.
Da li }ete voditi evidenciju o va{im mu{terijama? Na koji na~in?
Ostalo?
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 59/6458 od 80
4. Pravne stvari i osiguranje
(videti Pravni priru~nik)
• Pravni oblik biznisa
• Koje su vam dozvole i licence potrebni i da li ih imate?
• Kakvo vam je osiguranje potrebno?
5. Ostala pitanja koja treba razmotriti:
• Proces proizvodnje ili usluga
• Kako kontroli{ete kavlitet
• Isporuka robe
• Proces razvijanja novih proizvoda
• Vo|enje knjigovodstva
• Kako obezbe|ujete sigurnost na radnom mestu
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 60/64od 8059
PRIMER BIZNIS PLANA
Poslovni plan
Agencije za pru`anje finansijskih usluga "Finans"
Vlasnik agencije: Marko Petrovi}
Agencija Finans pru`a usluge u oblasti ekonomije i finansija,
vo|enjem poslovnih knjiga i poma`e korisnicima u primeni
propisa koji ure|uju oblast materijalnog, finansijskog i deviznog
poslovanja.
Usluge su namenjene prvenstveno novoosnovanim pravnim lici-
ma, registrovanim za obavljanje veleprodaje i proizvodnje u
Novom Sadu i neposrednoj okolini, kao i pravnim licima koja
nemaju odgovaraju}e slu`be za obavljanje ovih poslova. Na tom
podru~ju postoje agencije za vo|enje knjigovodstvenih poslova,
ali ne pru`aju sveobuhvatnu uslugu.
Sedi{te agencije je u Poslovnom centru u Novom Sadu.
U prvoj godini rada ne predvi|a se zapo{ljavanje radnika, osim
vlasnika agencije. Kasnije zapo{ljavanje bi bilo uskla|eno sa
{irenjem kruga korisnika i njihovim zahtevima.
OPIS USLUGA
a) Trenutne mogu}nosti
• Pru`anje ra~unovodstvenih usluga, periodi~nih i godi{njih
izve{taja o poslovanju pravnih lica
• Pru`anje stru~ne pomo}i u pra}enju poreske politike
• Kreiranje dokumentacije i njenog toka u proizvodnim
firmama
• Pomo} u registraciji spoljno-trgovinskih poslova, kori{}enju
stranih kredita i pla}anju prema stranim partnerima
• Pomo} u tuma~enju propisa
• Konsultacije sa pravnim licima pre zapo~injanja aktivnosti
koje se odra`avaju na materijalno-finansijsko poslovanje
b) Plan razvoja
Nakon 2-3 godine predvi|am i slede}e:
• Saradnja sa revizorskim ku}ama
• Izrada ekonomskih elaborata za investiciona ulaganja
• Stru~na pravna pomo} korisnicima
TR@I[TE
Pru`anje nabrojanih usluga namenjeno je malim pravnim licima
na podru~ju Novog Sada. Na teritoriji grada postoji vi{e od
20.000 registrovanih firmi. Oko 50% se odnosi na pravna lica,
a preko 50% u okviru svog preduze}a ima organizovanu
ekonomsko-finansijsku slu`bu. Ostale firme koriste usluge van
svog preduze}a.Na tr`i{tu ima i mnogo agencija za knjigovodstvene usluge, kao
i lica koja po Ugovoru o delu vode poslovne knjige.
Cilj Agencije Finans je da ima mali krug korisnika (5-20), ali
dobro odabranih, jer taj broj mo`e dobro da uslu`i.
Na izradi ekonomskih elaborata radi mali broj firmi, a ~injenica
da su poslednjih godina investicije bile na niskom nivou uticala
je na to da su institucije koje su se bavile ovim poslom prestale
da rade.
Realna je pretpostavka da }e posle krize do}i do promena u
neposrednom poslovnom okru`enju i da }e to pozitivno uticati
na finansijska ulaganja - kredite za razvoj malih i srednjih pre-
duze}a koje }e u osnovi imati visok profit u kratkom roku, a za
koje }e biti potrebno podneti elaborat radi odobrenja kredita.
CENE
Imaju}i u vidu specifi~nost usluga, kao i realne mogu}nosti
budu}ih i trenutnih korisnika, cene se obrazuju prema svakom
korisniku posebno - direktnim dogovorom:
1. Vrsta delatnosti
• trgovina na veliko
• uvoz-izvoz
• proizvodnja
2. Obim posla:
• od frekvencije ulazne i izlazne dokumentacije
• od promena na `iro ra~unu
• ra~unovodstvo, finansijska operativa i likvidacija
dokumentacije
• dozvole za uvoz i izvoz, kompenzaciona re{enja
Prethodni kriterijumi su primarni, a sekundarni su ekonomska
snaga korisnika usluga i potrebe za u~estalo{}u neposrednih
kontakata sa korisnikom. Najni`a cena za mese~no opslu`ivanje
potreba korisnika je 9.000 dinara, a odnosi se na mala i srednja
preduze}a ~ija je delatnost veleprodaja na doma}em tr`i{tu.
Ukoliko se korisnik usluga istovremeno bavi proizvodnjom,
trgovinom, uvozom i izvozom, cena se kre}e od 15.000 do
30.000 dinara mese~no.
Izrada ekonomskih elaborata napla}uje se 2-5% od vrednosti
projekta, minimum je 90.000 dinara.
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 61/6460 od 80
MARKETING STRATEGIJA
S.W.O.T. ANALIZA
Na osnovu SWOT analize zaklju~ujem da postoje sve realne
pretpostavke za rad Agencije. Komitenti-korisnici ne}e se
privla~iti reklamom u {tampi i medijima, nego preporukom
samih korisnika, bankara, inspekcijskih organa.
MENAD@MENT I ORGANIZACIJA
U prve dve godine rada u Agenciji }e raditi jedna osoba, osniva~
Agencije koji ima 20 godina iskustva na rukovode}im, i opera-
tivnim poslovima u oblasti ekonomije i finansija.
Dok ne do|e do zna~ajnijeg pove}anja broja klijenata, u oblasti
pravnih usluga tra`i}e se saveti pravnika.
Nakon 2 godine rada planira se zapo{ljavanje radnika sa
slede}om kvalifikacionom strukturom:
FINANSIJSKI ASPEKTI POSLOVANJA
1. Finansijska ulaganja
Ukupno za osnivanje agencije: a + b = 69.000 din.
2. Teku}i tro{kovi
SNAGE SLABOSTI MOGU]NOSTI PRETNJE
· stru~nost· upornost
· snala`ljivost· korektanodnos· iskustvo· opremljenost· povoljnalokacija· fleksibilnost uvrsti usluga
· ka{njenje uregistaraciji
agencije· nepoznavanjesvetskih jezika· nedovoljanbroj korisnika
· preporukekorisnika
· o~ekivanjeobnoveprivrede· saradnja sasli~nim agenci-
jama· saradnja sarevizorskim fir-mama· saradnja safirmama kojese baveizradom biznisplanova, pro-grama, elebo-rata
· Nepovoljnadru{tvena
situacija· Nepovoljnaekonomskasituacija· Likvidnostkorisnika uslu-ga
Stru~nost Broj izvr{ilaca1. Diplomirani ekonomista sa 10 godinaradnog iskustva 1
2. Diplomirani ekonomista bez iskustva beziskustva sa znanjem engleskog jezika 1
3. Diplomirani pravnik sa 10 godina radnogiskustva u me|unarodnom trgovinskom pravui znanjem engleskog jezika
1
4. Ekonomski tehni~ar, IV stepen, pripravnik 1
a) Po~etni tro{kovi za opremu dinara
* ra~unar i {tampa~ 45.000
* ra~unovodstveni program 15.000Ukupno: 60.000
b) Po~etni osniva~ki tro{kovi dinara
* Takse i drugi tro{kovi registracije 4.500
* Zakup 4.500
Ukupno: 9.000
TRO[KOVImese~ni nivou prvoj godini
mese~ni nivou drugoj godini
a) Zakup poslovnog prostora 4.500 13.500
b) Telefon 900 3.000
c) Kancelarijski materijal 900 3.600
d) Stru~na literatura 600 3.600
e) Amortizacija 1.050 3.000
I Svega a+b+c+d+e 7.950 26.200
f) Porezi i doprinosi 3.900 39.000
g) Zarada 9.000 72.000
II Svega f+g 12.900 111.000
3. Ostali tro{kovi (stipendije,stimulacije) 0 48.000
Ukupni teku}i tro{kovi I+II+III 20.850 185.200
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 62/64od 8061
PROJEKCIJA TOKA GOTOVINE
Projekcija se radi na mese~nom nivou
RENTABILNOST
Pokazatelji finansijskog poslovanja ra|eni su na osnovu trenutne
op{te ekonomske situacije, tako da su svi tro{kovi, zarade i pri-
hodi odre|ivani na najni`em nivou i sa tog stanovi{ta se vr{i
ocena rentabilnosti.
Kod pru`anja ove vrste usluga tro{kovi su relativno niski, avreme naplate je 30-40 dana.
Za opstanak agencije potreban je minimalni mese~ni priliv i pri-
hod od 21.000 dinara. To zna~i da je potrebno obezbediti naj-
manje 2 korisnika u obimu i vrednosti usluga od
9.000+12.000 dinara. Za dve godine, po pove}anju broja rad-
nika, potrebno je obezbediti prihod od 185.700 dinara. Ovo
pokazuje da bi trebalo obezbediti u drugoj godini bar 15
korisnika, sa mogu}om strukturom prihoda:
8 korisnika x 9.000 = 72.000
6 korisnika x 15.000 = 90.000
1 korisnik x 24.000 = 24.000
UKUPNO 186.000
U prvoj godini poslovanja prihod od 21.000 dinara za ukupne
tro{kove sa porezima u visini od 20.850 dinara na mese~nom
niovu je PRAG RENTABILNOSTI.
Nakon dve godine rada, pri tro{kovima i porezima od 185.000
dinara na mese~nom nivou PRAG RENTABILNOSTI je 216.000
dinara. Treba napomenuti da je u ovom pragu rentabilnosti i deo
rezervi od 48.000 dinara.
Planirani profit u prve dve godine je izuzetno nizak (prihod na
mese~nom nivou od 24.000, ulaganja 19.800, pri ~emu je
profitna stopa 21,21%.
Nakon dve godine rada, na mese~nom nivou profit je 70.260
dinara, odnosno, na godi{njem nivou 843.300 dinara, pri ~emu
je profitna stopa 37,8%.
U slu~aju da se profitna stopa nakon dve godine ne ostvari,
nego da ostane na nivou 21,21%, tada bi godi{nji profit od
izvr{enih usluga iznosio 472.643,40 dinara.
1. PRILIV U prvoj godini U drugoj godini
a) redovne mese~ne usluge 24.000 345.000
b) povremeni poslovi (elaborati) 0 90.000
Ukupni priliv 24.000 435.000
2. ODLIV U prvoj godini U drugoj godini
a) zakup poslovnog prostora 4.500 13.500
b) telefon 900 3.000c) kancelarijski materijal 900 3.600
d) stru~na literatura 600 3.600
e) zarade 9.000 72.000
f) druge isplate 0 48.000
g) saradnja sa drugim firmama 0 60.000
Ukupni odliv 15.900 203.700
1. PRILIV 24.000 435.000
2. ODLIV 15.900 203.700
3. NETO gotovina poslovanja 8.100 231.300
4. Porezi i doprinosi 3.900 39.000
5. NETO gotovina posle poreza 4.200 192.300
6. Ostale isplate
a) povla~enje novca 3.000 60.000
b) ulaganja u razvoj 0 60.000
Svega ostale isplate 3.000 120.000
7. NETO GOTOVINA 5 -6 1.200 72.300
UKUPNA GOTOVINA
a) po~etni bilans gotovine 0 1.200
b) neto gotovina 1.200 72.300
Krajnji bilans gotovine a+b 1.200 73.500
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 63/6462 od 80
7/23/2019 korak po korak do vlastitog biznisa.pdf
http://slidepdf.com/reader/full/korak-po-korak-do-vlastitog-biznisapdf 64/64