Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

39
PMF Split Konstruktivizam

Transcript of Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

Page 1: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Konstruktivizam

Page 2: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Što je konstruktivizam?

Ideja:

Pojedinac znanje ne prima pasivno iz okoline, već aktivno konstruira svoje znanje.

Konstruktivizam je epistemiologija.

Page 3: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Što sve obuhvaća?

Nastao je kao teorija učenja, no kasnije se ideja proširila.

Možemo prepoznati više aspekata konstruktivizma, a postoji i više tipova koji imaju svoje definicije pojma konstruktivizma.

Page 4: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Aspekti

M.R. Matthews u svojem radu Constructivism in Science and Mathematics Education (2000) prepoznaje nekoliko odvojenih dimenzija:teorija učenja, podučavanja, edukacije, kognicije, osobnog znanja, znanstvenog znanja, edukacijske etike i politike te pogled na svijet

Page 5: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Tipovi konstruktivizma

Osnovni tipovi:

1) edukacijski2) filozofski3) sociološki

Page 6: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Edukacijski konstruktivizam

Unutar njega imamo daljnju podjelu! Osnovna je na osobni (iz Piagetovih ideja) i socijalni (iz Vygotskyevih ideja).

Matthews u svojem radu navodi cijeli niz podtipova – problem sa definiranjem konstruktivizma?

Page 7: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Edukacijski konstruktivizam

Martin Dougiamas u tekstu A journey into Constructivism (1998) elaborira ideje nekoliko osnovnih podtipova:

Trivijalni, radikalni, socijalni, kulturalni i kritički.

Page 8: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Trivijalni konstruktivizam

Naziv koji je Ernst von Glasersfeld dao osnovnim Piagetovim idejama:

Pojedinac znanje ne prima pasivno iz okoline, već aktivno konstruira svoje znanje.

Temelji se na konceptima asimilacije i akomodacije.

Page 9: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Radikalni konstruktivizam

Definirao ga je Ernst von Glasersfeld. Radi se o konkretnijoj definiciji koja je imala dosta utjecaja na ostale teoretičare u području.

Matthews je iz originalnog Glasersfeldovog članka izveo nekoliko zaključaka, te sažeo radikalni konstruktivizam u 9 točaka.

Page 10: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Radikalni konstruktivizam

1) znanje se ne odnosi na objektivni svijet (neovisan o promatraču)

2) znanje ne opisuje takav svijet

3) znanje stvaraju pojedinci u njihovom povjesnom i kulturnom kontekstu

4) znanje se odnosi na osobno iskustvo

Page 11: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Radikalni konstruktivizam

5) znanje se sastoji od zasebnih konceptualnih struktura6) konceptualne strukture postaju dio znanja kada ih osoba smatra održivima (smislenima) u odnosu na njihova iskustva7) ne postoji epistemička sturktura koja bi bila bolja od neke druge8) znanje je adekvatan opis iskustvene stvarnosti9) ne postoji realnost kojoj bi racionalno mogli pristupiti van naših osjeta

Page 12: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Socijalni konstruktivizam

Dodatno se koncentrira na sociološku okolinu učenika.

Ideja: um se ne nalazi samo u pojedinoj osobi već i u socijalnim akcijama.Učenje se ne dešava samo pojedincima, već i socijalnim entitetima (obitelj, razred, nogometni klub itd.)

Page 13: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Socijalni konstruktivizam

Salomon i Perkins (1998) su u svojem članku modelirali socijalni entitet kao "učenika" te uspoređivali učenje jednog takvog entiteta sa učenjem pojedinca u socijalnoj okolini.

Zaključili su da postoji 3 vrste interakcija...

Page 14: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Socijalni konstruktivizam

1) učenje pojedinca može biti više ili manje socijalno uvjetovano učenje2) pojedinci mogu sudjelovati u učenju skupine, s time da je ponekad to što je naučeno raspodjeljeno kroz cijelu skupinu više nego što se nalazi u umovima pojedinaca3) individualni i socijalni aspekti učenja mogu kroz vrijeme interreagirati na takav način da se osnažuju u reciprocitetnoj spiralnoj vezi

Page 15: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Kulturalni konstruktivizam

Sagledavanje konstruktivističkih ideja u kontekstu kulturnog i biološkog nasljeđa, običaja, religije i alata (u općem smislu).

Utjecaj alata:1) redistrubiraju kognitivno operećenje između osobe i alata koji se trenutačno koristi2) korištenje utječe na um promjenom vještina, percepcija i načina reprezentiranja svijeta

Page 16: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Kulturalni konstruktivizam

Dvije kompetitivne ekologije:1) interni mentalni svijet učenika2) okolina

Imaju natjecateljski odnos, što daje važnost kontekstima obaju “ekologija”.

Page 17: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Kritički konstruktivizam

Taylor (1996) opisuje kritički konstruktivizam kao socijalnu epistemiologiju koja adresira socijalno-kulturni kontekst konstrukcije znanja i služi kao referentna točka za kulturalnu reformu.

Kako? Kroz preispitivanje kulturalnih mitova ...

Page 18: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Kritički konstruktivizam

2 glavna kulturalna mita u današnjem sustavu obrazovanja:

1) mit hladnog razuma

2) mit čvrste kontrole

Page 19: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Utjecaj i značenje

Promjena dosadašnjih uloga učenika i učitelja.

Stvaranje novih principa poučavanja i kurikulumske promjene.

Utjecaj na znanost, ali i društvo općenito.

Page 20: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Utjecaj na učenika

Svaki učenik je unikatan sa svojim iskustvima, kulturnom pozadinom i sl.

Učenik bi sam trebao doći do svoje verzije istine.

Većina odgovornosti za učenje leži na učeniku!

Page 21: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Primjer: Socratic Electronics

Page 22: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Primjer 2: Sudbury Valley School

Page 23: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Utjecaj na učenika

Ako je učenik sam odgovoran za učenje motivacija je od ključne važnosti.

Održavanje motivacije za učenjem jako je povezano sa učenikovim samopuozdanjem u osobni potencijal za učenjem.

Page 24: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Uloga učitelja

Učitelj više ne bi trebao imati ulogu osobe koja primarno prenosi/daje znanje učenicima, već osobe koja pomaže učenicima da sami dođu do svojeg znanja.

Page 25: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Novi pristupi učenju i poučavanju

Iako je konstruktivizam u osnovi teorija kako se dešava učenje uz njega se veže i cijeli niz metoda poučavanja koje bi takvo učenje trebale pospješiti.

Page 26: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Primjeri

Učenje otkrivanjem (discovery based l.)Problemski bazirano učenje (problem based l.)Učenje bazirano na propitivanju (inquiry based l.)Kognitivno “šegrtovanje” (cognitive apprenticeship)Učenje putem podučavanja (Learning by Teaching)...

Page 27: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Kritike

Dobro pitanje je da li se takvim pristupom išta postiže?

Na konstruktivizam ima raznih kritika ... od propitivanja da li je njegova filozofska baza smislena do kritika da metode učenja i poučavanja koje proponiraju konstruktivizam ne rade.

Page 28: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Izvori

Matthews, M.R., Constructivism in Science and Mathematics Education (2000) , D.C. Phillips (ed.), National Society for the Study of Education, 99th Yearbook, Chicago, University of Chicago Press, pp. 161-192.

Mayer, R., Should There Be a Three-Strikes Rule Against Pure Discovery Learning? (2004), American Psychologist, 59(1), 14–19

Kirschner, P. A., Sweller, J., and Clark, R. E., Why minimal guidance during instruction does not work: an analysis of the failure of constructivist, discovery, problem-based, experiential, and inquiry-based teaching (2006), Educational Psychologist 41 (2) 75-86

Page 29: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Matthews...

On tvrdi da konstruktivizam nema smisla ni na jednoj razini, te se vrlo kritički odnosi prema velikom utjecaju koji konstruktivizam ima na edukaciju.

Page 30: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

...

Osnovni problemi konstruktivizma:- razilaženje sa tradicijom u znanosti- u kontradikciji sa samim sobom- stvara barijeru između teorije i dokaza- štetan po društvo- ne funkcionira

Page 31: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Kritike na metode poučavanja

Mayer je u svojem radu prošao neka istraživanja koja su pokazala da čisto učenje putem otkrivanja (engl. unguided discovery) ne funkcionira.

Također je ustvrdio da metoda koja funkcionira najbolje je podučavanje putem vođenog otkrivanja.

Page 32: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Kirschner, Sweller, Clark

Novije istraživanje Kirschner, P. A., Sweller, J., and Clark, R. E. (2006) je tvrdnje iz Mayerovog članka poopćilo na praktički sve konstruktivističke metode.

U osnovi okarakterizirali su sve te metode kao oblike nevođenog poučavanja, a kao bolju opciju predlažu vođeno podučavanje (npr. worked examples).

Page 33: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

...

Učenje karakteriziraju kao uspješno ako se dešava promjena u dugoročnom pamćenju. Smatraju da nevođeni pristup edukaciji nije u skladu sa kognitivnim modelom (radno-dugoročno pamćenje).

Navode istraživanja koja pokazuju da problemski bazirana nastava nije efikasna, a pogotovo ne za početnike koji još nemaju dovoljno znanja da bi sami mogli upravljati svojim procesom učenja.

Page 34: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Odgovori na kritike

Mnogo odgovora je došlo upravo na rad Kirschnera et al. ...Scaffolding and Achievement in Problem-Based and Inquiry Learning: A Response to Kirschner, Sweller, and Clark (2006) Hmelo-Silver, Duncan, & Chinn. (2007). Educational Psychologist, 42(2), 99–107

Objašnava zašto sve konstruktivističke metode nisu nevođene i navodi niz istraživanja koja pokazuju da problem based i inquiry based metode jesu efikasne.

Page 35: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

...

Is Direct Instruction an Answer to the Right Question?, Deanna Kuhn (2007), Educational Psychologist, 42(2), 109–113

Argumentira da se podučavanje ne može gledati van konteksta onog što se poučava kao što su to učinili Kirschner et al. tvrdeći da je direktno poučavanje (uvijek) najefikasnije.

Page 36: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

...

Problem-Based Learning is Compatible with Human Cognitive Architecture: Commentary on Kirschner, Sweller, and Clark (2006), Schmidt, Van Gog, Paas (2007), Educational Psychologist, 42(2), 91–97

Argumentiraju da se općeniti zaključak Kirschnera et. al. ne može primjeniti na PBL.

Page 37: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

...

Stephen Downes (2007) u svojem predavanju: Response to Kirshner obrazlaže i neke druge promašaje koje su Kirschnera et al. napravili u svojem radu. Na svojem blogu je napravio i diseminaciju samog članka, te savio niz drugih reakcija na originalni članak.

Page 38: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Opći problemi u raspravi

Hake, R.R. 2007. “Cognitive Science and Physics Education Research: What We’ve Got Here Is Failure to Communicate” (2007) Journal of Learning Sciences obrazlaže neke općenite probleme u ovakvim člancima poput nedefiniranosti samih metoda podučavanja i nepostojanja komunikacija među različitim strukama (u ovom primjeru kognitivni zanstvenici i istraživači u nastavi fizike).

Page 39: Konstruktivizam u Prirodoslovnom i Matematickom ObrazovanjuMatthews

PMF Split

Primjer nevođenog otkrivanja u CSE – “Hole in the Wall”

Australasian Journal of Educational Technology2005, 21(3), 407-426.Acquisition of computing literacy on shared public computers: Children and the "hole in the wall"Sugata Mitra, Ritu Dangwal, Shiffon Chatterjee, Swati Jha, Ravinder S. Bisht and Preeti KapurInfo: Sugata Mitra: Can kids teach themselves?