„Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“

Europska prometna politikaPrometni resursi

Intermodalna sfera

Marijan Banelli ing.prom.

Plan za prijevoz – glavni izazovi / ciljevi

Putokaz do jedinstvene europskog prometnog prostora:Prema konkurentnom i štedljivom prometnom sustavu

Konkurentnost Održivi promet

Resursi učinkovitosti

Učinkovitost

Unutarnje tržište /tržno natjecanja

Važnost sektora prometa za svekoliko gospodarstvo

• zapošljava 10 mil. ljudi / 5% BDP-a• neophodan stup u cjelini za industriju i

poljoprivredu (30% BDP-a)• Razlozi važnosti prometnog sektora :

gospodarski rast, globalizacija i povećana konkurencija, outsourcing, specijalizirane tvrtke, potrošačka potražnja, ekologija,

10 ciljeva prijevoza u EU za razdoblje 2030/2050Nova i održiva goriva i pogonski sustavi

• Gradski prijevoz: prepoloviti konvencionalna vozila do 2030 i ukinuti ih do 2050

• - 60% stakleničkih plinova u sektoru kopnenog prijevoza- 40% s niskim udjelom ugljika održivog goriva u zrakoplovstvu- 40% emisija do 2050 more

• punu primjenu principa "korisnik plaća" i "zagađivač plaća"

• Prelazak 30% cestovnog teretnog prijevoza na relacijama više od 300 km na druge načine prijevoza do 2030, a više od 50% do 2050

• Utrostručiti duljinu brzih željezničkih mreža

• Potpuno funkcionalna multi-modalna TEN-T 'jezgrena mreža “širom EU-a do 2030

10 ciljeva prijevoza u EU za razdoblje do 2030/2050

• Do 2050, spojiti sve zračne luke sa željezničkom mrežom; i sve sustave željezničkog teretnog prometa sa sustavom unutarnjih plovnih putova

• Povećanje učinkovitosti prometa i prometne infrastrukture korištenjeminformacijskih sustava i tržišnih poticaja

• inteligentni sustavi upravljanja: raspoređivanje SESAR do 2020, ERTMS,ITS

do 2020, utvrditi okvir za europski multimodalni promet informacije, upravljanje i sustava

plaćanja• 2050, gotovo nula smrtnih

slučajeva u cestovnom prometu

Kako to postići?

• Unutarnje tržište: stvaranje jedinstvenog europskog tržišta eliminira sve preostale barijere između načina prijevoza i nacionalnih sustava

• Infrastruktura: nova infrastruktura financiranja putem internalizacijevanjskih troškova

• Inovacija: integrirani pristup za istraživanje, inovacije i razvoj

• Međunarodni: otvaranje tržišta za 3. zemlje, osiguranje konkurentnosti

• Jedinstveno europsko nebo (SES): realizacija sa 58 zemalja do 2020

• Jedinstveni europski željeznički prostor: otvoreno tržno natjecanja, strukturne razdvajanje upravljanja infrastrukturom i pružanja usluga, usklađivanje procedura izdavanja dozvola za vozila

• Cestovni teretni prijevoz: socijalni zakon za mobilne radnike cestovnog prijevoza i manje ograničenja za cestovni priobalni prijevoz

• E-Maritime: inicijativu bez papira i inteligentna dostava

Kako to postići?

• Internalizacija eksternih troškova: Smjernice za osobna vozila (2012.) U drugoj fazi, okvir za internalizacije troškova svih cestovnih vozila

• Strateški plan transportne tehnologije (2011) koji okuplja infrastrukture i regulatorne zahtjeve,

• Očistite sustav transportne strategije (2012), posebne mjere kako bi se olakšalo uvođenje čistih vozila (npr. pravila o interoperabilnosti infrastrukture za punjenje, smjernice istandarde za gorivom infrastrukture)

• Urbane mobilnosti planova - Postupci i financijsku pomoć

• Zajednički standardima EU za emisiju CO2 - uvesti “kalkulatore”

• Proširivanje internih pravila tržišta kroz rad u međunarodnim organizacijama (ICAO, IMO, itd.); gdje je to relevantno moguće postići punopravnim članstvom u EU

• Dobrosusjedska politika: Ponuditi EU transportnu i infrastrukturnu politiku našim

prvim susjedima, uključujući i im izradu planova kontinuiteta mobilnosti

Što su potrebe industrije: logistički plan za Europu

Usredotočiti se na povećanje učinkovitosti u sektoru prometa kroz:

• Natjecanje: Pogon jedinstvenog europskog transportnog tržišta,

• Intermodalni pristup

logistički operatori moraju odabrati najbolju kombinaciju načina zadovoljenja potrošačke potražnje,

• Logistička središta: Poboljšanje povezivanja logističkih središta, poslovnih središta i aglomeracija

Što dovodi do povećanja učinkovitosti, manje troškove i GHG-smanjenja:

• Usklađivanje procedure licenciranja za željeznička vozila:nedostatak transparentnosti, tehničke i administrativne barijere dovode do kašnjenja i velike dodatne troškove u milijunima

• Kabotaža: liberalizacija cestovnog teretnog prijevoza ,više konkurencije, bolje usluge prijevoza uz manje troškove, učinkovitost resursa-friendly korištenje kapaciteta prijevoznika

Europska Infrastruktura - arterije za EU mobilnost

Javna potrošnja (EU i države

članice moraju zadovoljiti

financijske potrebe:  - oko 500 milijardi eura

potrebnih za TEN-T   - od 1 trilijun eura, ¼ za

infrastrukturu,platne sustave i

za čista vozila do cilja

smanjenja CO2

Prilagodbe EU proračuna i

strukturnih fondova za EU

prioritete

Osigurati Europi konkurentnosti

Troškovi i koristi u omjeru klimatskih mjera i zaštita

Međunarodno rješenje potrebno za zaštitu klime i okoliša

Pravila u trgovanja emisijama CO2

Međunarodni sigurnosni standardi na temelju učinkovite i povezane kontrole

II HRVATSKI PROMETNI RESURSI

Vrsta vozila Količina Udio

Osobna vozila 1.502.751 79,41%

Laka gosp. vozila (uk. dopuštena masa do 3.5t)

130.300 6,89%

Teška gosp. vozila (uk. dopuštena masa > 3.5t)

43.681 2,31%

Autobusi 4.833 0,26%

Motocikli i motorkotači 177.279 9,37%

Prikolice i poluprikolice 33.469 1,77%

Ukupno 1.892.313 100%

Struktura voznog parka u Hrvatskoj na 01.01.2012. godine

Vozni park gospodarskih vozila po županijama (>3,5%): 01.01.2012.

Rng Županija Količina %

1 Zagreb i Zagrebačka ž. 12.267 28,10%

2 Splitsko-dalmatinska 4.872 11,20%

3 Primorsko-goranska 3.108 7,10%

4 Osječko-baranjska 2.727 6,20%

5 Varaždinska 2.370 5,40%

6 Istarska 2.345 5,40%

7 Zadarska 1.730 4,00%

8 Karlovačka 1.368 3,10%9 Dubrovačko-neretvanska 1.355 3,10%

10 Međimurska 1.286 2,90%11 Krapinsko-zagorska 1.271 2,90%12 Bjelovarsko-bilogorska 1.230 2,80%13 Sisačko-moslavačka 1.217 2,80%14 Brodsko-posavska 1.197 2,70%15 Koprivn.-križevačka 1.194 2,70%16 Vukovarsko-srijemska 1.152 2,60%17 Šibensko-kninska 907 2,10%18 Ličko-senjska 721 1,70%19 Požeško-slavonska 714 1,60%

20 Virovitičko-podravska 650 1,50%

Ukupno 43.681 100%

REGIONALNI PRIJEVOZNIČKI RESURSI

Županija Količina %

Osječko-baranjska 2.727 6,20%

Virovitičko-podravska 650 1,50%

Vukovarsko-srijemska 1.152 2,60%

Požeško-slavonska 714 1,60%

Sisačko-moslavačka 1.217 2,80%

Bjelovarsko-bilogorska 1.230 2,80%

Krapinsko-zagorska 1.271 2,90%

Varaždinska 2.370 5,40%Međimurska 1.286 2,90%

UKUPNO 12.617 28,70%

SJEVERNA REGIJAJUŽNA REGIJA

Županija Količina %

Zagreb i Zagrebačka ž. 12.267 28,10%

Karlovačka 1.368 3,10%

UKUPNO 13.635 31,20%

Županija Količina %

Splitsko-dalmatinska 4.872 11,20%Zadarska 1.730 4,00%Dubrovačko-neretvanska 1.355 3,10%Primorsko-goranska 3.108 7,10%Istarska 2.345 5,40%

UKUPNO 13.410 30,80%

SREDIŠNJA REGIJA

ZNAČAJ PRIJEVOZA

• Ostvaren promet od 15,76 milijardi kuna (2003 g.)

• Udio u strukturi BDP-a 8,8% Osjetan pad nakon 2008

• Međunarodni cestovni prijevoz - udio od 10,1% bruto deviznog priljeva u RH

• 98.105 zaposlenih u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (7% od ukupnog broja zaposlenih u RH)

• 4.676 KN prosječna isplaćena neto plaća u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (16% više od prosjeka u RH)

• 40.149 zaposlenih u djelatnosti cestovnog prijevoza,

• Prosječna netto plaća u cestovnom prijevozu manja 9% od neto plaće u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza

PRIJEVOZ ROBE

CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE 2012 (‘000 t) Prevezena roba – ukupno  65 439

      Unutarnji prijevoz  57 971

      Otišlo u strane zemlje  3 118

      Došlo iz stranih zemalja  3 438

      Prijevoz u inozemstvu   912

Cestovni javni prijevoz robe  

Prevezena roba  31 694

      Unutarnji prijevoz  24 900

      Otišlo u strane zemlje  2 825

      Došlo iz stranih zemalja  3 057

      Prijevoz u inozemstvu   912

Cestovni prijevoz robe za vlastite potrebe

‘000 tPrevezena roba  33 745

Tržišni udjeli po pojedinim oblicima prijevoza u RH i zemljama EU-a

Tržišni udjeli u RH Tržišni udjeli u EU-u

Željeznički prijevoz;

9,51%

Cestovni prijevoz; 58,45%

Pomorski i obalni

prijevoz; 24,91%

Prijevoz unutrašnjim

vodenim putovima;

0,16%

Cjevovodni transport ;

6,97%

Prijevoz unutrašnjim

vodenim putovima;

3,70%

Željeznički prijevoz; 47,30%

Pomorski i obalni

prijevoz; 11,20%

Cestovni prijevoz; 37,80%

III INTERMODALNA PROMETNA POVEZANOST

Ulazni, izlazni i tranzitni robni tijekovi u

RH prolaze kroz niz različitih transformacija

koje utječu na njihova obilježja. Glavnina

transformacije robnih tijekova odvijati će se u

robno-transportnim centrima, lukama i

logističkim centrima. Upoznavanje

zakonitosti i obilježja robnih tijekova i

njihova transformacija stvara uvijete za

pravovremeno planiranje, projektiranje i

Upravljanje robno-transportnim centrima i

logističkim centrima.Robni tijekovi su osnova

transportnih i logističkih sustava istovremeno

robni tijek se ne može realizirati bez

logističkog sustava i logističkih lanaca.

Trendovi u proizvodnji i distribuciji

proizvoda idu u pravcu približavanja

finalizacije proizvoda krajnjem

korisniku. Takav pristup

podrazumijeva da se određene

aktivnosti na pripremi proizvoda,

odnosno usluge pridodavanja

vrijednosti proizvodu (eng. value

added services) prostorno premjeste

prema korisniku i realiziraju u robno-

transportnim centrima i logističkim

centrima koji su često udaljeni od

mjesta proizvodnje.

SISAK OSIJEK

SL.BROD

VUKOVAR

RIJEKA

PLOČE

ŽELJEZNIČKE , VODNE I POMORSKE KOMPONETE INTERMODALNOG SUSTAVA

Planovi izgradnje multimodalne infrastrukture Terminali kombiniranog prometa u Hrvatskoj

neposredno uz autocestu i prugu te 12 km od Luke Rijeka površina 24 km2 (izgrađeno 9 km2 skladišnog i uredskog prostora te cargo terminal

vagon-kamion) u izgradnji terminal za rasute terete

Logistički centar Rijeka – Kukuljanovo

Cargo Centar Zagreb

povezanost sa Zračnom lukom Zagreb i riječnom lukom u Sisku suhi nastavak Luke Rijeka

inicijativa (na križanju koridora Vb i X) vrijednost projekta je 1.875 milijuna kuna (250,0 milijuna eura)

(na vratima koridora Vc)

- vrijednost projekta 232 milijuna kuna (31,0 milijuna eura)

površina 6,4 ha lociran u Luci Ploče, uz autocestu Zagreb-Split-Dubrovnik na jadransko-jonskome

koridoru i uz buduću autocestu Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta

Logistički centar – Ploče

lociran uz željezničku prugu na X. koridoru, uz autocestu Ljubljana-Zagreb-Beograd, uz plovni put rijeke Save te uz Jadranski naftovod

površina je 3,5 ha HŽ Cargo dobio 25 godišnju koncesiju za obavljanje prijevozne i logističke djelatnosti potrebno je izgraditi kontejnerski terminal, RO/LA terminal, industrijske kolosijeke i

industrijsku cestu te terminal za derivate →tromodalni objekt željeznica-voda-cesta

(uz sjecište koridora Vc i X)

- vrijednost projekta 110 milijuna kuna (14,7 milijuna eura)

Logistički centar– Slavonski Brod

LDC VUKOVAR

• Skladišna manipulacija • Organizacija transporta i dostave robe ,• Carinsko posredovanje (smještaj robe,tranzit,carinjenje) • Kontejnerski terminal

Vrijednost ukupne investicije:

150.000.000,00 kn 

Planirano novo zapošljavanje :

cca 100 ljudi neposredno i 1000 ljudi posredno

KRAPINSKI PRIKLJUČAKZagreb-Krapina-Maribor-Graz

• Postojeće stanje izgrađenosti željezničke pruge na Koridoru Xa Graz-Maribor-Krapina-Zagreb je slijedeće: željeznička pruga Graz-Maribor-Zagreb dužine je oko 240 km, i to kroz Austriju 53 km, kroz Sloveniju 160 km i kroz Hrvatsku 27 km. Do Zagreba se dolazi zaobilazno preko Zidanog Mosta.

Izgradnjom nove dionice pruge, dužine oko 30 km, između Krapine-državna granica-Pragerskog (Maribor) kojom će biti omogućena izravna veza Maribora i Krapine. Od 30 km nove pruge između Krapine i Maribora, na prostoru Slovenije je oko 18 km a u Hrvatskoj oko 13 km. Ovom dionicom će udaljenost između Zagreba i Maribora biti smanjena za 60-70 km, u odnosu na postojeću udaljenost od 170 km preko Zidanog Mosta.

LOGISTIKA

Logistika je vrlo vitalno tržište budućnosti, rasta koji brzo postiže visoke stope razvoja. Nadležnosti lokalne logistike je odlučujući čimbenik za hrvatsku konkurentnosti kao logističke lokacije, kako iskoristiti učinkovitost svojih prijevoznih sredstava i način na koji ih se povezuje , a to su cestovni, željeznički, vodni, zračni i pomorski promet u kombinaciji sa logističko distributivnim središtima, aerodromima, morskim lukama i lukama unutarnjih voda. Takva sinergija može pomoći izgraditi učinkovitu Intremodalnu prijevoznu mrežu.Razvoj infrastrukture mora držati korak s potrebom europskih prometnih tijekova. To je ključni cilj prometne politike integriranog prijevoza - koristiti infrastruktura na sigurniji, inteligentniji i učinkovitiji način. Organizirano povezivanjem infrastrukture i informacija je preduvjet za Hrvatsku da savlada izazove globalizacije s jedne strane i prigrliti mogućnosti koje pruža brzorastući prijevozu tereta na svjetskim tržištima.

PROMET

Područje sektora prometa je svakako jedan od gospodarskih subjekata koji ovisi o rastu svekolikog gospodarstva. Ono je nezaobilazni čimbenik svih gospodarskih kretanja, a posebno u proizvodnji, trgovini i uslugama. Prometni sustavi, a posebno sa aspekta intermodalnosti prijevoza sastavni su dio svih gospodarskih zbivanja. Oni zadiru u sve pore gospodarskih i društvenih zbivanja i krvotok su gospodarstva svake države. Kao strateška komponenta prelaze državne granice i kompatibilno se uklapaju u sve regionalne i paneuropske prometne i logističke mreže i sustave. Dobar dio kompetencija proizašao iz ovog sustava isprepliće se sa svim ostalim gospodarskim sektorima. Dakle ovaj sektor je činjenično apostrofiran i u svim političkim planovima i opcijama kao propulzivni. Stoga treba poraditi na tome da sa obrazovanjem potencijalnih kadrova u prometu i logistici ne zaostajemo za europskim i svjetskim trendovima.

HVALA NA POZORNOSTI!