PRIPREMA 1 : ODGOVORI

VRIJEME I KLIMA1) NAVEDI TRI ZADATKA KLIMATOLOGIJE U GEOGRAFIJI?

Zašto postoje klimatske razlike između različitih dijelova geografskog prostora?Kolike su te razlike?Kakve su i kolike posljedice utjecaja klime?

2) ŠTO JE KLIMA? Klima je prosječno stanje atmosfere nad određenim prostorom u određenom razdoblju, uzimajući u obzir prosječna i ekstremna odstupanja.

3) ŠTO JE VRIJEME? Trenutačno stanje atmosfere nad određenim prostorom.

4) NAVEDITE PET KLIMATSKIH MODIFIKATORA? Geografska širina,odnos kopna i mora, Zemljina rotacija, Zemljina revolucija,atmosfera,nadmorska visina,morske struje, kontinentalnost, maritimnost, utjecaj jezera, reljef, vrste tala i biljnog pokrova, rad čovjeka.

5) NAVEDITE PET KLIMATSKIH ELEMENATA? Insolacija,naoblaka, padaline, brzina i smjer vjetra, tlak zraka, temperatura zraka,snježni pokrivač, radijacija, vlaga zraka i evaporacija,

6) ŠTO SU ASTRONOMSKI FAKTORI KLIME? Sfernost Zemlje, nagib Zeml jine osi, rotacija i revolucija.

7) ŠTO SU KLIMATSKI FAKTORI? Klimatski faktori su stalni. Oni pojačavaju ili smanjuju intenzitet klimatskih elemenata, to jest utječu na njih.

8) ŠTO JE STANDARDNI PERIOD I ČEMU SLUŽI? Period od 25 do 35 godina motrenja potreban za utvrđivanje reprezentativnih klimatskih normi nekog prostora (npr. Razdoblje od 1901.- 1931.).

9) ŠTO JE WMO? Međunarodna meteorološka organizacija( World Meteorological Organization) osnovana 1935. Godine u Warszawi.

10) ZAŠTO SU EKSTREMI SASTAVNI DIJELOVI KLIME? Kako bi uvidjeli kolika su odstupanja od prosječnih klimatskih vrijednosti i kakvu to posljedicu može nositi.

11) ŠTO SU PERIODIČKE PROMJENE VREMENA? Promjene vremena koje slijede hod vremena.

12) ŠTO SU NEPERIODIČKE PROMJENE VREMENA? Promjene meteoroloških elemenata koje su različite od dnevnog hoda. U vezi su s naglom smjenom zračnih masa,ciklona i anticiklona. Važne u umjerenim geografskim širinama.

13) ŠTO JE STANJE ATMOSFERE? Skup njenih fizičkih osobina.

14) U ČEMU JE SPECIFIČNOST KLIMATOLOGIJE ZA GEOGRAFE?

U tome što geografe toliko ne zanimaju sami fizički procesi u atmosferi, već ih više zanimaju posljedice tih procesa.

15) ŠTO JE SOLARNA KLIMA? Klima koja bi postojala kada bi Zemlja i atmosfera bile homogene sredine, te bi tada klima ovisila samo o kutu upada Sunčevih zraka.

16) ZAŠTO JE Φ(GEOGRFAFSKA ŠIRINA) KLIMATSKI FAKTOR , A λ(GEOGFRAFSKA DUŽINA) NIJE? Zato što se promjenom geografske širine mijenja kut upada Sunčevih zraka, koji utječe na klimu.

17) ŠTO JE KLIMATOLOGIJA? Znanost o klimi?

18) KAKO SE DIJELI KLIMATOLOGIJA? Na fizičku klimatologiju(istražuje fizičke osnove stanja atmosfere) i klimatografiju (prikazuje klimu pojedine postaje ili kraja).

19) ŠTO JE PRIZEMNI POREMEĆENI SLOJ? Sloj oko 1.5 do 2 metra visok, ili do krošanja stabala u šumi koji se bitno razlikuje od troposfere iznad njega. U njemu postoje golemi gradijenti temperature i vlage, velike razlike brzine vjetra, turbulencije itd. – klima tog sloja MIKROKLIMA, znanost MIKROKLIMATOLOGIJA.

20) PODJELA KLIME PREMA OBUHVATU PROSTORA? Regionalna,subregionalna i lokalna klima.

21) KOJI JE SLOJ ATMOSFERE NAJVAŽNIJI ZA VRIJEME I KLIMU? Troposfera.

ATMOSFERA

22) KAKO NASTAJU KISELE KIŠE? Procesima izgaranja nastaju oksidi sumpora ili dušika koji nizom kemijskih reakcija u atmosferi prelaze u sumpornu ili dušičnu kiselinu. Do Zemljine površine dospijevaju otopljeni u kapljicama kiše ili kao kiseli talog. Ako kiseli talog dođe u kontakt s kišom,rosom, maglom ili snijegom, uzrokuje njihovu kiselost. Kisele kiše su sve padaline koje imaju pH vrijednost manju od 5.6.+

23) ŠTO JE AEROSOL? Sve krute čestice koje su raspoređene u atmosferi. +

24) KAKO NASTAJE SUHA MUTNOĆA? Nastaje naglim povećanjem koncentracije krutih tvari u atmosferi; npr. nakon šumskih i stepskih požara, za vrijeme jakog vjetra u pustinji, erupcije vulkana koji ispušta velike količine pepela, u gradovima i industrijskim zonama.+

25) U KOJOJ SE MJERNOJ JEDINICI MJERI KOLIČINA UGLJIKOVA DIOKSIDA U ATMOSFERI? Dijelovi na milijun (ppm) – parts per million.+

26) KOLIKA JE DOZVOLJENA KOLIČINA UGLJIKOVA MONOKSIDA U ATMOSFERI? Manje od 1 ppm.+

27) ŠTO SU PRIMJESE U ATMOSFERI? Vodena para, te sve krute i tekuće čestice.+

28) KAKO NASTAJE SMOG?

Za vrijeme naglog pada temperature, nastaje smog miješanjem magle, dima i raznih plinova.+29) ŠTO JE GLAVNI IZVOR UGLJIČNOG MONOKSIDA?

Motori s unutrašnjim izgaranjem tj. automobili.+30) KAKO BRZINA VJETRA UTJEČE NA ONEČIŠĆENOST ATMOSFERE?

Što je brzina vjetra veća, to je manja onečišćenost atmosfere.+31) KAKO NASTAJE ČAĐA?

Čađa je čisti ugljik koji nastaje izgaranjem organskih tvari bogatih ugljikom pri nedovoljnom pristupu zraka. +

32) O ČEMU OVISI UDIO VODENE PARE U ATMOSFERI? O temperaturi, te o udaljenosti izvora vlage.+

33) SASTAVNI DIJELOVI ATMOSFERE SE GRUPIRAJU U? U permanentne sastavne dijelove i primjese.+

34) KOJI SU PERMANENTNI SASTAVNI DIJELOVI ATMOSFERE? Dušik, kisik,plemeniti plinovi,vodik, ugljikov dioksid.+

35) SLOJEVI ATMOSFERE I PREMA ČEMU SE GRUPIRAJU? Troposfera,stratosfera,mezosfera, termosfera; prema razlici u temperaturi.+

36) ŠTO JE IONOSFERA I NJENO ZNAČENJE? Ionosfera je sloj atmosfere iznad 80 km, nakon mezopauze koji ima visok stupanj ionizacije.O njoj ovisi efikasnost telekomuniciranja.+

37) ČIME SU UGROŽENE ŠUME GORSKOG KOTARA? Kiselim kišama, onečišćenje donose vjetrovi sa sjevera Italije.+

38) U KOJEM SLOJU LETE PUTNIČKI MLAZNI AVIONI I ZAŠTO? U tropopauzi, kako bi izbjegli sve neugodnosti koje se najčešće javljaju za vrijeme leta u troposferi.+

39) ŠTO JE ATMOSFERA? Plinski omotač oko Zemlje,koji zajedno s njom sudjeluje u gibanjima.+

40) KOJI ELEMENTI UPIJAJU DUGOVALNU RADIJACIJU? Ugljikov dioksid i vodena para.+

41) ZAŠTO JE KOLIČINA VODENE PARE U ATMOSFERI VEĆA LJETI NEGO ZIMI? Zbog porasta temperature i evaporacije.+

42) ŠTO SU AEROPOLUTANTI I O ČEMU OVISI NJIHOVA KONCENTRACIJA? Aeropolutanti su razni plinovi i krute čestice koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva i prilično se nejednoliko raspoređuju po atmosferi, pa postoje područja s velikom količinom aeropolutanata te oni izazivaju zagađenje atmosfere; bitno ovisi o smjeru i brzini vjetra. +

43) ŠTO JE AEROPOLUCIJA? Proces zagađenja atmosfere aeropolutantima koji su rezultat fosilnih izgaranja.+

44) OBJASNI PRIRODNO VENTILIRANJE? Da bi vjetar izdignuo aeropolutante s razine ulice, mora biti brzinu 5 m/s ili veću.+

45) ŠTO JE SUHI ZRAK? Atmosfera koja bi se sastojala samo od permanentnih sastavnih dijelova tj. plinova bez ikakvih primjesa.+

46) ŠTO JE SEDIMENT? Atmosferska prašina i kišom istaložene ili otopljene čestice.+

47) ŠTO JE DIMNA KAPA ?Smjesa dima i plinova, zove se dimna kapa jer dim vidimo, a plin ne.+

48) ŠTO SU IZOLINIJE ?Skupni naziv za linije koje povezuju mjesta jednakih vrijednosti razmatranih veličina, npr.izobare, izohipse itd.+

49) ŠTO JE PLANETARNI GRANIČNI SLOJ? Sloj troposfere od 1-2m do 0.5-1.5 km; tu je bitno turbulentno trenje; iznad se nalazi slobodna atmosfera, a ispod poremećeni prizemni sloj.

RADIJACIJA

50) ŠTO JE OPTIČKA MASA ATMOSFERE? Broj koji pokazuje koliko puta deblji sloj atmosfere moraju proći Sunčeve zrake kad padaju koso nego kad padaju okomito na površinu Zemlje.+

51) ŠTO JE ALBEDO? Broj koji pokazuje moć reflektiranja Sunčeve radijacije s tijela koje samo ne svijetli. Zbog jednostavnosti često se prikazuje u obliku postotka. Ovisi o vlažnosti podloge i visini Sunca.+

52) ZAŠTO DOLAZI DO ENERGETSKIH PROMJENA U ATMOSFERI? Zbog Sunčeve energije.+

53) ZAŠTO DOLAZI DO PROMJENE VREMENA? Zbog izmjene energije u atmosferi.+

54) KAKO SE DIJELI SUNČEVA RADIJACIJA?Ultraljubičasti dio spektra,vidljivi dio spektra i infracrvena radijacija.+

55) ZAŠTO JE ZEMLJINA RADIJACIJA DUGOVALNA?Naziv je dobila po veličini elektromagnetskih valova koje emitira; a oni su 15 do 20 puta veći nego kod Sunčeve radijacije. Radijacija je dugovalna kada se misli na veličinu vala.+

56) ŠTO JE SUNČEVA RADIJACIJA/SUNČEV0 ZRAČENJE? Ukupna elektromagnetska radijacija koju emitira Sunce.+

57) ŠTO JE EKSTRATERESTRIČKA RADIJACIJA? Onaj dio Sunčeve radijacije koji dospije do gornje granice atmosfere.+

58) KAKO DOLAZI DO DIFUZNE REFLEKSIJE? Kada Sunčeva radijacija padne na čestice znatno veće od valne duljine zraka, javlja se difuzna refleksija i zrake svih valnih duljina se podjednako reflektiraju na sve strane po zakonu refleksije u kojemu je kut upada jednak kutu odraza. Kod difuzne refleksije mijenja se samo smjer, ne i valna duljina. +

59) KAKO DOLAZI DO DIFUZNOG RASPRŠIVANJA? Kada Sunčeva radijacija padne na vrlo sitne čestice primjesa ili molekule plinova u atmosferi, onda ona tu molekulu pobudi na osciliranje; tj, postaje izvor elektromagnetske radijacije (elektromagnetski oscilator). Svu primljenu radijacijsku energiju pobuđeni izvor šalje u svim smjerovima u okolni prostor. Jedan dio sve vraća natrag u svemir pa je izgubljen za procese u atmosferi. Kod raspršivanja ili difuznog raspršivanja mijenja se smjer i valna duljina zrake.+

60) ŠTO JE DIFUZNA RADIJACIJA I KAKO SE JOŠ NAZIVA? Sunčeva radijacija koja na Zemljinu površinu ne dolazi direktno; nego joj se na putu kroz atmosferu difuznom refleksijom ili raspršivanjem mijenja smjer ili spektralni sastav; još se zove nebesko zračenje. +

61) KAKO GRAD UTJEČE NA DIFUZNU RADIJACU? Veliki broj polutanata smanjuje direktnu, a povećava difuznu radijaciju.+

62) ŠTO JE DIREKTNA RADIJACIJA? Dio Sunčeve radijacije koja neometano dolazi na Zemljinu površinu.+

63) ŠTO JE PROTUZRAČENJE ATMOSFERE?

Proces u kojem ugrijani sastavni dijelovi atmosfere zrače infracrvene zrake. Dio te infracrvene radijacije „gubi“ se u svemiru, a dio se vraća na Zemlju i dalje je zagrijava. Taj proces postoji neprekidno danju i noću, ljeti i zimi.+

64) KAKO SE NAJVEĆIM DIJELOM ZAGRIJAVA ATMOSFERA? Odozdo, zagrijavanjem Zemljine površine.+

65) KOJI JE DRUGI NAZIV ZA EFEKTIVNU RADIJACIJU? Bilanca dugovalne radijacije na površini Zemlje; razlika između terestričke radijacije površine Zemlje i apsorbiranog protuzračenja atmosfere na površini Zemlje. +

66) OD ČEGA SE SASTOJI GLOBALNA RADIJACIJA? Od direktne i difuzne radijacije.+

67) OBJASNITE EFEKT STAKLENIKA! Kratkovalna radijacija sa Sunca gotovo neometano prolazi kroz staklo staklenika (atmosferu) jer je većim dijelom dijatermno i pada na tlo koje će dijelom apsorbirati tu radijaciju, a dijelom reflektirati dugovalnom radijacijom, koja ne prolazi kroz staklo staklenika (atmosferu) jer je ono za nju adijatermno ili pak tu radijaciju upija vodena para u stakleniku. Zahvaljujući efektu staklenika temperatura Zemlje je puna veća, nego što bi bila da nema efekta staklenika. Također su manje temperaturne razlike između dana i noći te ljeta i zime. Viša temperatura je i zbog toga što ne postoji miješanje hladnog zraka izvan staklenika+.

68) ŠTO PRIKAZUJU IZOPLETE? Linije koje spajaju mjesta iste rasprostranjenosti neke pojave u prirodi.+

69) KAKO BILJNI POKROV UTJEČE NA INSOLACIJU? Biljni pokrov slabi insolaciju; radijacija se apsorbira i reflektira na lišću i grančicama. +

70) ŠTO JE RASVJETA I ČIME SE MJERI? Količina toka svjetlosti na jedinicu površine; mjeri se luksima. +

71) KOJI PLINOVI APSORBIRAJU DIO SUNČEVE RADIJACIJE NA PUTU KROZ ATMOSFERU? Ozon,kisik i ugljikov dioksid. +

72) ZAŠTO TEMPERATURA OPADA PORASTOM? Plinovi CO2, O2 i ozon apsorbiraju relativno malu količinu Sunčeve radijacije, pa najčešće ona prolazi kroz atmosferu tek malo oslabljena te zbog toga temperatura opada s visinom.+

73) ZAŠTO NA OBRATNICAMA POSTOJI SAMO JEDAN MAKSIMUM INSOLACIJE? Zato jer je na obratnicama Sunce u zenitu samo jedan dan u godini.+

74) ŠTO JE SOLARNA KONSTANTA? Količina radijacijske energije što je primi Zemlja u jednoj minuti na 1 cm2

na gornjoj granici atmosfere pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca i okomito na Sunčeve zrake.+

75) KAKO SE IZRAČUNAVA BILANCA UKUPNE RADIJACIJE? Bu (bilanca ukupne radijacije)=Rgl↓(1-a(albedo podloge))-Bd(bilanca dugovalne radijacije) +

76) ZAŠTO SE BILANCA UKUPNE RADIJACIJE NAGLO PROMIJENI S PRELAZA KOPNA NA MORE? Bilanca ukupne radijacije je veća nad morem nego nad kopnom. To je posljedica jednake promjene albeda i efektivne radijacije.+

77) ŠTO JE APSORBIRANA GLOBALNA RADIJACIJA/(Bilanca kratkovalne radijacije)? Onaj dio globalne radijacije koji se apsorbira u podlozi, na površini Zemlje.+

78) ZAŠTO JE APSORBIRANA GLOBALNA RADIJACIJA MALA NAD SNJEŽNIM POKRIVAČEM? Zato jer snijeg ima vrlo visok albedo, pa se većina globalne radijacije reflektira ili gubi, a samo manji udio se apsorbira.+

79) ŠTO SU APSORPCIJSKE VRPCE? Apsorpcijske vrpce su određene valne duljine unutar kojih se upija dugovalna radijacija.+

80) NAVEDITE MJERNU JEDINICU U KOJOJ SE MOŽE IZRAŽAVATI KOLIČINA APSORBIRANE GLOBALNE RADIJACIJE NA POVRŠINI ZEMLJE?Kcal cm-2 mjesec-1

81) ZAŠTO U NISKIM GEOGRAFSKIM ŠIRINAMA POSTOJE SAMO MALE RAZLIKE U APSORBIRANOJ GLOBALNOJ RADIJACIJI?Jer se tijekom godine u nižim geografskim širinama visina Sunca ne mijenja tako jako kao u višim geografskim širinama.+

82) ŠTO JE PLANETARNI ALBEDO? Kratkovalna radijacija koja se sa Zemljine površine, s oblaka reflektira natrag u svemir i ne sudjeluje u energetskim procesima na Zemlji. Ta je energija izgubljena za Zemlju.

83) O ČEMU OVISI PLANETARNI ALBEDO? O raspodjeli kopna i mora, naoblaci, snježnom pokrivaču,zaleđenom moru, ledenom pokrovu.+

84) ZAŠTO JE PLANETARNI ALBEDO MNOGO VEĆI NA ANTARKTIKU NEGO NA ARKTIKU? Jer se na Arktiku ljeti površina zaleđenog mora(leda) intenzivno otapa, pa to veoma smanjuje albedo u ljetnim mjesecima, za razliku od Antarktika gdje se snijeg i led ne tope ni ljeti, pa je albedo stalno visok.+

85) OBJASNI KAKO HLADNE MORSKE STRUJE UTJEČU NA PLANETARNI ALBEDO ?Hladne morske struje povećavaju planetarni albedo, uz to je vezana pojava magle. Obala Južne Amerike na Pacifiku i JZ obala Afrike.+

86) O ČEMU GOVORI STEFAN-BOLTZMANNOV ZAKON? Energija zračenja nekog tijela proporcionalna je četvrtoj potenciji njegove apsolutne temperature. To znači da ono tijelo koje brže ugrije, brže će se i ohladiti, a hladnije tijelo će polaganije gubiti svoju temperaturu. Također, malo promjene temperature prouzročuju velike promjene intenziteta radijacije.+

87) O ČEMU OVISI VALNA DULJINA ELEKTROMAGNETSKIH VALOVA KOJU EMITIRA NEKO TIJELO? O temperaturi tog tijela koje zrači. +

88) ŠTO JE VIDLJIVA SVJETLOST/ SVJETLOST? Elektromagnetska radijacija koju opažamo očima. +

89) ZAŠTO SUNČEVE ZRAKE PADAJU NA ZEMLJU U PARALELNOM SNOPU? Zbog goleme udaljenosti Sunca, u praksi se uzima da zrake padaju na Zemlju u paralelnom snopu.+

90) IZ ČEGA PROIZLAZI GEOGRAFSKA ŠIRINA POLARNICE? Iz kuta kojega zatvara Zemljina os s ravninom ekliptike. Taj kut iznosi 66°33`.+

91) IZ ČEGA PROIZLAZI GEOGRAFSKA ŠIRINA OBRATNICE? Iz kuta kojega zatvara ravnina ekliptike s ekvatorom. Taj kut iznosi 23°27`.+

92) ŠTO JE EKVINOCIJ/RAVNODNEVNICA? Ekvinocij jest položaj Sunca kada Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator; odnosno kada Sunce postiže najmanju kutnu udaljenost prema ekvatoru.. Te tada dan i noć traju jednako dugo tj. 12 h u umjerenim geografskim širinama. Postoji proljetni(21.3.) i jesenski(23.9.) ekvinocij. Za vrijeme ekvinocija, na ekvatoru je maksimum insolacije. +

93) ŠTO JE SOLSTICIJ/SUNCOSTAJ? Solsticij je položaj Sunca kada Sunčeve zrake padaju okomito na sjevernu ili južnu obratnicu; odnosno kada Sunce dostiže svoju najveću kutnu udaljenost prema ekvator. Postoji ljetni

(21.6) i zimski (21.12) solsticij. 21.6. Sunčeve zrake padaju okomito na sjevernu obratnicu, te na sjevernoj hemisferi počinje ljeto, odnosno dan traje 16h, a noć 8h. +

94) ZAŠTO SE IZMJENUJU GODIŠNJA DOBA? Zbog nagiba Zemljine osi i Zemljine revolucije.+

95) TEORETSKI, U KOJEM BI SLUČAJU GEOGRAFSKA ŠIRINA OBRATNICE IZNOSILA 27°23`? (geog.širina obratnice= (β)kut između ekvatora i ravnine ekliptike;) β= 90° - α; (α je kut između Zemljine osi i ravnine ekliptike) 27°23`=90°-α » α=90°-27°23`=62°37`. +

96) ZAŠTO TEMPERATURA PADA S PORASTOM GEOGRAFSKE ŠIRINE? Zbog manjeg kuta upada Sunčevih zraka, pa slabi insolacija jer se zagrijava veća površina. +

97) ŠTO JE SUMRAČNICA? Linija koja odvaja osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Zemlje. +

98) U KAKVOM SU ODNOSU NA PLOŠNOM PRIKAZU EKVATOR I ZEMLJINA OS? Zatvaraju pravi kut (kut od 90°)+

99) POLOŽAJ ZEMLJE 21. PROSINCA? Zimski solsticij/suncostaj. +

100) POLOŽAJ ZEMLJE 23. RUJNA? Jesenski ekvinocij/ravnodnevnica.+

101) KOLIKI DIO SUNČEVE RADIJACIJE DOSPIJEVA DO ZEMLJE? 48 %. +

102) ŠTO JE PERIHEL, A ŠTO AFEL? Perihel je dan kada je Sunce najbliže Zemlji i to je 3.siječnja(varira od 2. do 5. S

iječnja). Afel je dan kad je Sunce najudaljenije od Zemlje i to je 4. srpnja (varira od 3- do 7. srpnja). +

103) ZAŠTO JE ZA VRIJEME PERIHELA NA SJEVERNOJ HEMISFERI ZIMA,IAKO JE SUNCE NAJBLIŽE ZEMLJI?Zbog trajanja insolacije, kuta upada Sunčevih zraka te o geografskoj raspodjeli kopna i mora. +

104) KAKO SFERNOST ZEMLJE UTJEČE NA KOLIČINU RADIJACIJSKE ENERGIJE KOJA DOLAZI SA SUNCA?Sfernost Zemlje smanjuje količinu radijacijske energije koja dolazi na Zemlju i zbog toga je u pravilu Zemlja relativno hladna. Da je Zemlja ravna ploha ta bi primljena radijacija bila puno veća.+

105) NA KOJI DIO ZEMLJE SUNČEVE ZRAKE PADAJU OKOMITO? Na prostor između obratnica i to samo dvaput u godini, a na obratnicama jednom godišnje.+

106) KOLIKA JE UDALJENOST ZEMLJE OD SUNCA? 149.5 milijuna km.+

107) ŠTO JE INSOLACIJA? Trajanje sijanja Sunca; onaj dio Sunčeve radijacije koji dospije do gornje granice atmosfere.+

108) ROTACIJA ZEMLJE, S KOJE NA KOJU STRANU? Od zapada prema istoku. +

109) ŠTO SU POLARNE KALOTE? Prostor južno od južne polarnice i sjeverno od sjeverne polarnice. +

110) ČIME SE MJERI I REGISTRIRA DIFUZNA RADIJACIJA? Difuzometrom; difuzogramom. +

111) ČIME SE MJERI INTENZITET SVJETLOSTI? Fotometrom. +

112) ČIME SE MJERI INSOLACIJA? Heliografom. +

113) ŠTO SU IZOHELE? Linije koje spajaju mjesta istog trajanja Sunca u nekom razdoblju.+

114) ČIME SE MJERI I REGISTRIRA GLOBALNA RADIJACIJA? Piranometrom; piranografom.+

115) ŠTO JE PRISOJ, A ŠTO OSOJ? Prisoj je južna padina,koja je blaža i osunčanija te pogodnija za naseljavanje i agrarno iskorištavanje,a osoj je sjeverna i strmija te manje osunčanija padina. Na južnoj hemisferi su prisojne padine - sjeverne padine. +

116) ŠTO JE INSOLACIJSKA EKSPOZICIJA? Orijentacija padina i dolina prema stranama svijeta,odnosno prema Suncu. +

117) KOJA PADINA NA SJEVERNOJ HEMISFERI ZIMI NIJE OBASJANA SUNCEM? Sjeverna padina. +

118) KOJA PADINA NA JUŽNOJ HEMISFERI NIJE LJETI OBASJANA SUNCEM? Južna padina. +

119) ŠTO JE NEBESKI EKVATOR? Projekcija Nebeskog ekvatora na nebesku sferu.+

120) ŠTO JE RAVNINA EKLIPTIKE? Ravnina po kojoj se Zemlja giba oko Sunca.+

121) SA ČIME JE PROPORCIONALNA KOLIČINA RADIJACIJSKE ENERGIJE KOJA DOLAZI NA NEKU GEOGRAFSKU ŠIRINU?S udaljenošću Zemlje od Sunca. +

122) ŠTO JE EKSTINKCIJA/SLABLJENJE I ZAŠTO DO NJE DOLAZI? Ekstinkcija označava koliko Sunčeva radijacija oslabi na putu kroz atmosferu. Do nje dolazi zbog apsorpcije i raspršivanja Sunčevih zraka.+

123) ŠTO JE TRANSMISIJSKI KOEFICIJENT I KAKO SE JOŠ ZOVE? Pokazuje kolika količina Sunčeve radijacije koja dospije na gornju granicu atmosfere, dospije do Zemljine površine; još se zove KOEFICIJENT PROPUSTLJIVOSTI.+

124) ŠTO JE DIJATERMNOST? Svojstvo nekog tijela da propušta radijaciju.+

125) O ČEMU GOVORI LAMBERTOV ZAKON? Pokazuje kakav je odnos između intenziteta insolacije na površini Zemlje, solarne konstante, zenitnog položaja Sunca i koeficijenta ekstinkcije. +

126) ŠTO JE VIZUALNI ALBEDO? Albedo samo za vidljivi dio spektra.+

127) ŠTO JE TOTALNI ALBEDO? Albedo za ukupnu kratkovalnu Sunčevu radijaciju.+

128) ŠTO JE PARCIJALNI ALBEDO? Albedo samo za neke valne duljine.+