Kineziološka analiza hoda
-
Upload
student-alliance-of-faculty-of-medicine-novi-sad -
Category
Health & Medicine
-
view
393 -
download
7
Transcript of Kineziološka analiza hoda
autor: Nataša Igić
Lokomotorni aparat
Lokomocija
Funkcionalna nezavisnost
Normalni hod Patološki hod
PNS
CNS
-Moždano stablo
-Bazalne ganglije
-Cerebelum
-Korteks
Složena prirodna ciklična aktivnost
Čine ga ciklusi pokreta koji se naizmenično smenjuju
Hod započinje destabilizacijim ležernog stojećeg stava tj. uspostavljanjem kretanja u napred.
Omogućava premeštanje tela sa jednog na drugo mesto
Obrazac hoda jedinstven je za svaku osobu i predstavlja rešenje za problem kako preći određeno rastojanje sa minimalnim naporom, odgovarajućom stabilnošću i prihvatljivim načinom
Ciklus hoda – period između dva uspostavljanja kontakta pete sa podlogom iste noge
FAZA OSLONCA - potporna faza
Kontakt stopala sa podlogom, 60% ciklusa hoda◦ 40 % oslonca na jednoj nozi
◦ po 10% oslonca na obe noge
FAZA NjIHANjA – faza oslonca na jednoj nozi
Odsustvo kontakta stopala sa podlogom
40% ciklusa hoda Noseća noga – ona koji nosi težinu tela
Klateća nogu – ona koja se kao klatno prebacuje napred
Udar petom – početak faze oslonca, momenat kada peta dodirnepodlogu, inicijalni kontakt
Ravno stopalo – sledi iza inicijalnog kontakta, plantarna stranastopala dodiruje podlogu
Sredina faze oslonca – težina tela preneta na noseću nogu
Odizanje pete – momenat kada klateća noga dodirne podlogu
Odizanje prstiju – nadovezuje se na odizanje pete, prethodi početkufaze njihanja
Uzlazna faza – početak klaćenja od momenta kada prsti noseće noge napuste podlogu do tačke kada je klateći ekstremitet najviše podignut od podloge
Sredina faze - deo faze kada klateći ekstremitet prolazi direktno ispreed tela
Silazna faza – klaceća noga se spušta i priprema za oslonac petom, inicijalni kontakt.
Šema hoda u normalnim okolnostima
Poznavanje terminologije hoda
Normalne vrednosti amlitude pokreta u zglobovima pri hodu
Normalne vrednosti pomeranja značajnih segmenata tela
Posturalna prilagođavanja
Pri započinjanju iskoraka aktivnošću fleksora kuka prisutra je abdukcija i spolja rotacija u zglobu kuka sve do momenta oslonca petom
Pri inicijalnom kontaktu dolazi do addukcije i unutrašnje rotacije u kuku koji traju za vreme opterećenja
Addukcija je rezultat spuštanja karlice sa strane suprotno osloncu
U fazi oslonca karlica je u neutrallnom položaju, kuk rotiran unutra, trup počinje da se pomera kako bi pomogao u prenošenju težine na suprotnu stranu
Skočni zglob oko neutralnog položaja
Koleno 40-60° flex
Kuk 20-30° flex
Skočni zglob: 15° DF, 20° PF
Koleno: 30-40° flex, puna ext
Kuk: 30° flex, 15° ext
1. Rotacija karlice2. Naginjanje karlice3. Lateralno pomeranje karlice4. Fleksija kuka5. Pokreti stopala6. Pokreti kolena
Ovi pokreti omogućavaju normalan hod i minimiziraju pomeranje centra gravitacije koji se pomera gore, dole, levo i desno sa svakim napravljenim korakom.
Predstavljaju praćenje/merenje kontakta stopala u prostoru za vreme hoda:◦ Dužina koraka – step lenght, longitudinalno rastojanje izmedju dva koraka◦ Dužina dvostrukog koraka – stride lenght, rastojanje od jednog inicijalnog kontakta do ponovnog inicijalnog kontakta istog stopala◦ Kadenca – broj koraka u minuti◦ Širina baze oslonca – 5-10 cm◦ Ugao progresije stopala - 15°
Odnose se na vremenski sled u ciklusu hoda, uključuju:
- vreme oslonca jednog DE
- vreme duplog oslonca
- vreme njihanja
- vreme iskoraka i koraka
- ritam
- brzina Svaka promenjiva može biti pod uticajem faktora kao što je starost, pol, veličina i oblik kostiju, raspodela mase u segmentima tela, mobilnost zglobova, jačina mišića, tip obuće i odeće, navike i psihološki status.
Kombinacija vremenskih i prostornih parametara dozvoljava izračunavanje brzine hoda koja utiče na kinematiku.
Spori hod 70 koraka u minuti Srednje brzi hod 70-90 koraka u minuti Brzi hod oko 120 koraka u minuti Najjekonomičniji hod 5 km/h Prijatna brzina hoda - potrošnja E
minimalna, 80 koraka u minuti Kod poremećaja hoda , povećava se utrošak
energije koji se kompenzuje sporijim hodom.
Procena i analiza sila koje učestvuju u hodu
Spoljne sile: gravitacija, reakcija podloge, inercija
Unutrašnje sile: aktivnosti mišića koji se suprotstvljaju spoljnim silama
Energetski utrošak u hodu (gasne analize O2,
puls)
Kinetička analiza hoda i praćenje vitalnih parametara (PULS) dajeu neophodne informacije o kompletnoj proceni hoda
Inicira se fleksorima kuka koji podizu nogu na sledeci stepenik Stopalo prednje noge se postavlja celom tabanskom površinom na
gornji stepenik, potkolenica je flektirana prema natkolenici, natkolenica prema karlici, trup i karlica prema zadnjoj nozi. Zadnja noga uspravna.
Težište tela je nad stopalom prednje noge. Koncentrična kontrakcija m.triceps surae, zadnje noge, gura se telo
napred i uvis, kontrakcija m.quadricepsa prednje noge odize trup i zadnju nogu cime pocinje faza jednostrukog oslonca.
Prednja noga se ekstendira i trup sa njom, za to vreme, zadnja noga – klateća, flektira se u kuku i kolenu i priprema za postavljanje na sledeći, viši stepenik.
Minimalna aktivnost zgloba kuka Najveće opterećenje trpi
m.quadriceps femoris naizmenično jedne pa druge noge
Ovaj rad je zamorniji ukoliko je težina tela veća, ukoliko su stepenice strmije ili ako se nosi neki teret
Noseća noga –flektira se ekscentričnim kontrakcijama m.quadriceps femoris, klateća se pomera put napred i istovremeno ispruža, sve dok ne dodirne donji stepenik. Za to vreme, noseća noga povećava fleksiju i težinu tela nosi njen m.quadriceps femoris.
MEHANIČKI
• oštečenje skeletnih struktura-frakture, osteoporoza, bol
• slabost mišića DE
• smanjen obim pokreta u zglobovima
NEUROLOŠKI
• poremećaj mišićnog tonusa
• oštećenje posturalnih refleksa
• gubitak osećaja celine tela – hemipareze, kvadriplegija,
• odsustvo senzornog feedbacka-a sa stopala ili iz proprioceptora dubokih mišića i zglobova
Hod spor, koraci kratki
Redukovano prenošenje težine na zahvaćenu stranu
Kratak oslonac na zahvaćeni ekstremitet
Izbegava se inicijalni kontakt sa podlogom zbog pogoršanja tegoba
Unilateralan
Bilateralan – gegajući hod
Uzrok – slabost abduktora kuka, bol u kuku –radikulopatije
Lateralno naginjanje trupa prema nozi na koju se oslanja u toku potporne faze
Štap!
Kada se postavi prava indikacija, mogu:
Značajno povećati brzinu hoda
Smanjiti potrošnju energije
Omogućiti poboljšanje šeme hoda
Sprečiti ili odložiti pojavu deformiteta
Funkcija :
proširuje površinu oslonca
poboljšava balans
u suprotnu ruku od ugroženog ekstremiteta
prevenira se naginjanje karlice na suprotnu stranu
Vrste:
sa jednom ili više
tačaka oslonca
Upotreba:
normalan hod nemoguć,
noge se ne smeju opteretiti prelom (kalus, povrede mekih tkiva), pareze, paralize, amputacije
Upotrebom štaka:
olaksava se kretanje,
deo tereta se prenosi na njih
hod se izvodi snagom mišića (ruke, trup, rameni pojas)
Visoke pazušne štake ; podlakatne štake
m. triceps brachii – opterećeniji pri hodu sa podlakatnim štakama
m. pectoralis major, m. latissimus dorsi, m. trapezius – pars descendens :sprečavaju podizanje ramena
m. trapzius, m. rhomboidei - adduktori i unutrašnji rotatori lopatice
m. deltoideus pars clavicularis et pars acromialis- sprečavaju fleksiju, odnosno ekstenziju nadlakta zavisno da li je štaka ispred ili iza tela
Dvotaktni Trotaktni – slabije i nesigurne osobe Četvorotaktni (telo uvek ima tri tačke oslonca) Hod za rasterećenje jedne noge – vrše se
pokreti kao pri običnom hodu, štake seistovremeno i paralelno premeštaju napred,ali se uvek postavljaju ispred istog stopala ito istovremeno. Cilj ovog hoda je rasterećenjejedne noge, dok druga nosi puni teret(pareza, paraliza noge).
Očuvana mišična snaga/slabost mišića/kontrakture
Pacijenti bez stopala i dela potkolenice –nedostatak mišića pokretača stopala , nemogućnost amortizovanja udara pete protezom nadoknađuje se elastičnošću veštačkih zglobova.
Analiza hoda zauzima značajno mesto u evaluaciji pacijenata
Pomaže u postavljanju dijagnoze, odabiru adekvatne terapije kao i praćenju rezultata primenjene terapije.