KINEZIOLOGIJA RADAunicro.santini-media.com/wp-content/uploads/2019/03/...najvažnijih krivaca za...

KINEZIOLOGIJA RADA

OSNOVE PRAVILNIH NAČINA RADA I

RUKOVANJA TERETIMA U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI

Autorica: doc. dr. sc. Josipa Nakić

NAKLADNIK: Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske

AUTOR: doc. dr. sc. Josipa Nakić

RECENZENTI:

doc.dr.sc. Cvita Gregov, Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

doc.dr.sc. Erol Kovačević, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

doc.dr.sc. Saša Vuk, Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

UGOVORNO TIJELO: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije, Petračićeva 4 www.hzz.hr/dfc

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr

TISAK: Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb

Zagreb, 2019.

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001019605.

ISBN 978-953-98299-3-1

Bolesti mišićno-koštanog sustava, posebice kralježnice, breme su modernog društva. Mnogi naši članovi trpe ozbiljne tegobe zbog oboljenja mišićno-koštanog sustava, izostaju s posla, smanjuje im se radna sposobnost. To se negativno reflektira i na poslodavca, koji nedostatak izostalih radnika često prenosi povećanjem zadataka na preostale, a što pak može dovesti i do njihovog oboljenja i zatvaranja sve užeg začaranog kruga.

Na radnom mjestu provedemo najveći dio naših života. Stoga nije beznačajno obavljamo li radnje koje ponavljamo stotinama i tisućama puta na (ne)pravilan način, bilo da se radi o manipulaciji teretom, radom za strojem ili sjedenju pred kompjuterom. Ovi rizici podmuklo tinjaju, mjesecima i godinama te neprimjetno, ali sigurno, nagrizaju naše zdravlje. Tek osviješteni možemo djelovati preventivno.

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske izdaje ovaj priručnik u okviru Projekta „Dijalog i znanje napredak grade“, koji u trajanju od 18 mjeseci provodi od 29. ožujka 2018. godine, sredstvima iz Europskog socijalnog fonda – Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali – Jačanje socijalnog dijaloga. Vodilja cijelog Projekta jest dodatno obrazovati predstavnike radnika znanjem i uputiti ih na mnoge teme o kojima mogu voditi dijalog, te ih paralelno osposobiti vještinama kvalitetnog vođenja dijaloga.

Znanje o pitanima iz radnog odnosa želi se prenijeti i na što veći broj radnika. Dio toga je i ovaj priručnik. Kako navodi autorica priručnika doc. dr. sc. Josipa Nakić: „Namjera priručnika je ukazati na važnost pravilnih načina kretanja i rada u grafičkoj i nakladničkoj industriji i povezanim djelatnostima u prevenciji mišićno-koštanih poremećaja s naglaskom na čuvanje zdravlja kralježnice. U priručniku su prikazani najčešći mehanizmi ozljeđivanja mišićno-koštanog sustava koji se događaju u grafičkoj i nakladničkoj industriji. Prikazane su i jasne razlike između pravilnih i nepravilnih načina rada sa stajališta držanja tijela. Iako strojevi odrađuju najveći dio posla, ne može se zanemariti udio fizičkih poslova koje radnici obavljaju kako bi strojevi mogli raditi.“

Prije svega, zahvaljujemo autorici doc. dr. sc. Josipi Nakić, koju se usuđujemo nazvati pionirom Kineziologije rada, područja čiji se značaj tek treba prepoznati. Njezine upute i lik će vas voditi na jednostavan način i, nadamo se, poboljšati pristup vašem zdravlju na radnom mjestu i u svakodnevnom životu.

Zahvaljujemo voditeljici Projekta Marini Kasunić Peris, univ. spec. eu. i koordinatorici Projekta Matei Mikić, mag. iur., koje su ne samo koordinirale izradu ovog priručnika, već upravo zahvaljujući njima realiziramo cijeli Projekt „Dijalog i znanje napredak grade“.

Posebno zahvaljujemo upravama, predstavnicima poslodavaca te radnicima: Lane Karlovačke tiskare d.d. iz Karlovca, Bakrotiska d.d. iz Garešnice, Istragrafike d.d. iz Kanfanara, Agencije za komercijalnu djelatnost d.o.o. iz Zagreba, Radin printa d.o.o. iz Svete Nedelje, Vjesnika d.d. iz Zagreba i Tiska d.d. iz Zagreba. Otvaranjem proizvodnih prostora i aktivnom suradnjom oni su omogućili provođenje terenskog istraživanja na temelju kojeg je ovaj priručnik sačinjen. Već ovim primjerom pokazali su da dijalog između poslodavca i radnika napredak gradi.

Želimo da ovaj priručnik bude zoran, kratak i jezgrovit, pa neka mu takav ostane i predgovor.

Držite se dobro! (mislim doslovno)

Darije Hanzalek, predsjednik

PREDGOVOR

4

SADRŽAJ

UVOD 5

MEHANIZMI OZLJEĐIVANJA I ČUVANJA ZDRAVLJA 8

2.1. Savijanje leđa 9

2.2. Rotacija donjeg dijela leđa 10

2.3. Savijanje i rotacija donjeg dijela leđa 11

2.4. Čučanj na prstima 12

PRIMJERI PRAVILNIH I NEPRAVILNIH NAČINA DRŽANJA TIJELA PRILIKOM

OBAVLJANJA RADNIH ZADATAKA U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI I POVEZANIM DJELATNOSTIMA 13

3.1. Sjedenje 14

3.2. Naginjanje trupa prema naprijed iz pozicije sjedenja 15

3.3. Rotacije tijela iz pozicije sjedenja 16

3.4. Čučanj 17

3.5. Rukovanje teretima čučnjem 18

3.6. Mrtvo dizanje 20

3.7. Spuštanja do poda 22

3.8. Bočna premještanja tereta 23

3.9. Naginjanje trupa prema naprijed iz pozicije stajanja 24

3.10. Rukovanje teretima iznad razine glave 25

3.11. Rukovanje viličarom 26

3.12. Stajanje i hodanje 27

ZAKLJUČAK 28

5

UVOD

Tri su primarna cilja priručnika Osnove pravilnih načina rukovanja teretima u grafičkoj industriji i povezanim djelatnostima:

1 1 Prvi cilj je podizanje razine svijesti i poslodavaca i radnika o važnosti pravilnog kretanja i rada na radnim mjestima u grafičkoj i nakladničkoj djelatnosti.

1 2 Drugi cilj je učenje osnova pravilnih pokreta kroz jednostavne slikovite prikaze.

1 3 Treći cilj je, kroz ostvarivanje prva dva cilja, preventivno djelovati na nastanak i progresiju mišićno-koštanih poremećaja s naglaskom na probleme s kralježnicom, tj. s leđima radnika koji rade u grafičkoj industriji i povezanim djelatnostima.

1

6

UVOD

Kvaliteta rada se odnosi na način držanja tijela prilikom obavljanja svakodnevnih radnih zadataka, primjerice, pri dizanju tereta. Način držanja tijela, tj. položaji i pokreti, mogu biti pravilni i nepravilni. Nepravilni položaji i pokreti uzrokuju mehanička oštećenja kostiju, zglobova, mišića itd., a koji mogu dovesti do pojave bolova. Pravilni položaji i pokreti prilikom rukovanja teretima se mogu promatrati kao jedan od najvažnijih načina čuvanja zdravlja kralježnice i leđa.

Bolovi u leđima postali su suvremeni problem današnjice. Gotovo da nema odrasle radno aktivne osobe koja u svom životu nije imala epizodu križobolje.

Problemi s leđima se javljaju kod radnika u velikom broju zanimanja, od administrativnih do fizičkih. Zanimljivo je da se glavni uzrok bolova u leđima najčešće traži u vrsti i količini posla kojim se ljudi bave. Nekim zanimanjima nedostaje tjelesne aktivnosti, a neke druge

vrste zanimanja često imaju i previše kretanja i rada. Primjećuje se kako im količina fizičkog rada nije zajednička, ali bolovi u leđima jesu.

Što je onda uzrok problema s leđima kod radnika? Daljnji tekst će razjasniti jednog od najvažnijih krivaca za bolove u leđima, ali i drugim dijelovima sustava za kretanje, a to je obrazac pokreta.

Kvantiteta rada se odnosi na masu tereta kojom radnik rukuje, broj ponavljanja nekog radnog zadatka, brzinu kojom radnik radi, amplitudu pokreta te vrijeme zadržavanja nekog položaja tijela. Što su sastavnice kvantitete rada veće to je i važnost kvalitete rada sa stajališta držanja tijela veća. Kvantiteta rada može biti uzrokom nastanka nekog oblika ozljeda, a time i bolova. Međutim, da bi se moglo kazati kako radnici imaju bolove u leđima zbog, primjerice, velikog broja ponavljanja dizanja tereta na radnom mjestu, prvo treba biti siguran da radnik te pokrete dizanja izvodi na pravilan način. Ako radnik ne diže i ne spušta terete na pravilan način, kvantiteta rada se ne može tretirati kao glavni i jedini krivac.

Na pojavu i progresiju bolova u leđima, uz prirodni

proces fiziološkog starenja, utječe omjer dvaju glavnih

čimbenika opterećenja na radnom mjestu1 To su

kvantiteta i kvaliteta rada.

7

Ê Što je veća masa tereta, broj ponavljanja, brzina rada, amplituda pokreta i vrijeme zadržavanja neke pozicije, to je veća važnost pravilnog rada sa stajališta držanja tijela.

Što je masa tereta veća, to je važnost pravilnog rukovanja teretima veća.

Što je broj ponavljanja veći, to je važnost pravilnog rukovanja teretima veća.

Što je brzina rada veća, to je važnost pravilnog rukovanja teretima veća.

Što je amplituda pokreta veća, to je važnost pravilnog rukovanja teretima veća.

Što je vrijeme zadržavanja neke pozicije dulje, to je veća važnost pravilnog položaja tijela.

KVANTITETA

NEPRAVILAN RAD PRAVILAN RAD

KVALITETA

8

2MEHANIZMI OZLJEĐIVANJA

I ČUVANJA ZDRAVLJA

Mehanizmi ozljeđivanja se odnose na nepravilne položaje i pokrete uslijed čijih kontinuiranih primjena dolazi do mehaničkih oštećenja mišića, tetiva, ligamenata, međukralježničkih diskova, živčanih struktura, hrskavica pa čak i kostiju.

Kad tijelo ili neki dio tijela radi položaje i pokrete za koje nije primarno stvoreno, onda se govori o mehanizmima ozljeđivanja.

Nasuprot mehanizmima ozljeđivanja su mehanizmi čuvanja zdravlja mišićno-koštanog sustava. Svaki dio tijela ima svoju funkciju i svaki dio tijela treba raditi onu funkciju za koju je stvoreno.

Kad tijelo ili neki dio tijela radi položaje i pokrete za koje je primarno stvoreno, onda se govori o mehanizmima čuvanja zdravlja kostiju, zglobova, mišića itd.

9

2.1. SAVIJANJE LEĐA

MEHANIZAM ČUVANJA ZDRAVLJA

RAVNA LEĐA

Prilikom dizanja i spuštanja tereta različitim tehnikama leđa trebaju biti ravna, tj. zdjelica i kralježnica trebaju biti u istoj ravnini. Na ovaj način se čuva zdravlje kralježnice i leđa od trenutnih mehaničkih oštećenja i „trošenja“ koja bi nastala s vremenom.

Pokret spuštanja trupa se radi iz zglobova kukova.

MEHANIZAM OZLJEĐIVANJA

SAVIJANJE LEĐA

Savijanje leđa je mehanizam ozljeđivanja koji se često događa prilikom podizanja i spuštanja tereta različitim tehnikama. Kad se leđa svakodnevno savijaju postoji velika opasnost od trenutne mehaničke ozljede i „trošenja“ kralježnice i leđa koje nastaje s vremenom.

Pokret spuštanja trupa se ne smije raditi savijanjem kralježnice.

Ê Ravna leđa su najvažniji mehanizam čuvanja zdravlja leđa.

Ê Savijanje leđa je najčešći mehanizam ozljeđivanja leđa.

10

2.2. ROTACIJA DONJEG DIJELA LEĐA


ROTACIJA DONJEG DIJELA LEĐA

Rotacija donjeg dijela leđa je posebno opasna za zdravlje leđa. Rotacijom donjeg dijela kralježnice leđa postaju nestabilna, a to je prvi preduvjet nastanka ozljeda i bolova u donjem dijelu leđa.


ROTIRANJE TIJELA IZ NOGU

Ovaj mehanizam čuvanja zdravlja leđa se odnosi na pravilo da se tijelo rotira iz nogu te da se rotira cijelo tijelo, a ne samo donji dio leđa. Tako donji dio leđa ostaje stabilan i čvrst.

Ê Svakodnevni mehanizam čuvanja zdravlja leđa. Ê Svakodnevni mehanizam nastanka ozljeda.

MEHANIZMI OZLJEĐIVANJA I ČUVANJA ZDRAVLJA

11

2.3. SAVIJANJE I ROTACIJA DONJEG DIJELA LEĐA


SAVIJANJE I ROTACIJA DONJEG DIJELA LEĐA

Istovremeno savijanje i rotacija donjeg dijela leđa je posebno opasan mehanizam ozljeđivanja te predstavlja kombinaciju prvog i trećeg mehanizma ozljeđivanja.


RAVNA LEĐA I ROTIRANJE TIJELA IZ NOGU

U situacijama kada radnik treba spustiti trup, uzeti teret, te ga premjestiti, ispravno je ravnih leđa podići teret, rotirati se iz nogu cijelim tijelom te ravnih leđa spustiti teret.

Ê Najopasniji mehanizam ozljeđivanja.

Ê Svakodnevni mehanizam čuvanja zdravlja leđa.

12

2.4. ČUČANJ NA PRSTIMA


ČUČANJ NA PRSTIMA

Čučanj pri kojem je težina tijela na prstima je iznimno opasan za zdravlje koljena. Primjenom ovakvog pokreta može doći do trenutne mehaničke ozljede, ali i „trošenja“ koljena koji nastaje s vremenom, a time i do bolova u koljenima.


ČUČANJ NA PUNOM STOPALU

Čučanj je pravilna tehnika rukovanja teretima, ali samo onda ako se pravilno izvodi.

Da bi se sačuvalo zdravlje koljena prilikom podizanja i spuštanja tereta čučnjem, važno je da je težina tijela na petama ili na punom stopalu.

Ê Tihi mehanizam ozljeđivanja koljena. Ê Tihi mehanizam čuvanja zdravlja koljena.

MEHANIZMI OZLJEĐIVANJA I ČUVANJA ZDRAVLJA

13

PRIMJERI PRAVILNIH I

NEPRAVILNIH NAČINA

DRŽANJA TIJELA PRILIKOM

OBAVLJANJA RADNIH

ZADATAKA U GRAFIČKOJ

INDUSTRIJI I POVEZANIM

DJELATNOSTIMA

U grafičkoj industriji i povezanim djelatnostima postoji čitav niz različitih radnih zadataka koji bi se mogli proučavati sa stajališta držanja tijela. U ovom priručniku izdvojeno je nekoliko najčešćih i potencijalno najopasnijih načina držanja tijela koja je potrebno izbjegavati s ciljem očuvanja zdravlja leđa, ali i drugih dijelova tijela.

3

14

3.1. SJEDENJE

NEPRAVILNO

Sjedenje savijenih leđa s vremenom dovodi do mehaničkih promjena na kralježnici. Posljedica savijenih leđa je i isturenost ramena, vrata i glave prema naprijed.

Kontinuiranom primjenom ovakvih nepravilnih načina sjedenja povećava se rizik od pojave umora, napetosti, trnaca i bolova u leđima, vratu i ramenima.

PRAVILNO

Prilikom sjedenja pravilno je kad su zdjelica i kralježnica u istoj ravnini, tj. kad su leđa ravna, ramena u neutralnoj poziciji, kad lopatice teže spajanju, kad je vratna kralježnica u produžetku kralježnice, brada na prsima, a glava prema nazad.

Kontinuirana primjena pravilnih načina sjedenja važna je mjera sprječavanja pojave umora, napetosti, trnaca i bolova u leđima, vratu i ramenima.

PRIMJERI PRAVILNIH I NEPRAVILNIH NAČINA DRŽANJA TIJELA

15

3.2. NAGINJANJE TRUPA PREMA NAPRIJED IZ

POZICIJE SJEDENJA

PRAVILNO

Pokret naginjanja trupa prema naprijed iz pozicije sjedenja se radi ravnih leđa i iz zglobova kukova. Svakodnevnom primjenom ovakvih pokreta dugoročno se čuva zdravlje ne samo leđa nego i vrata. Vrat uvijek treba biti u produžetku grudnog dijela kralježnice.

NEPRAVILNO

Naginjanje tijela prema naprijed savijanjem kralježnice je nepravilan pokret. Takav nepravilan pokret je lakši, ali s vremenom dovodi do labavosti ligamenata kralježnice čime leđa postaju nestabilna i sklona ozljedama i bolovima u leđima i u vratu.

16

NEPRAVILNO

Bočno i dolje

Istovremeno savijanje i rotiranje donjeg dijela leđa je iznimno opasno jer može doći do trenutne ozljede kralježnice.

Kontinuirana rotiranja donjeg dijela leđa oko svoje osi su potencijalno vrlo opasni pokreti koje je potrebno izbjegavati. Donji dio kralježnice nije stvoren za rotacije oko svoje osi.

Pokret rotacije i izvijanja donjeg dijela leđa je nepravilan i može dovesti do mehaničkih oštećenja kralježnice i bolova u donjem dijelu leđa.

PRAVILNO

Pravilno je kad rotiranje tijela započinje nogama, kad su leđa ravna i kad se pokret spuštanja trupa odvija u zglobovima kukova.

Pravilno je kad se rotira cijelo tijelo, a ne samo donji dio leđa. Donji dio kralježnice treba ostati čvrst i stabilan.

Pravilno je kad u pokretu rotacije sudjeluje cijelo tijelo. Svakodnevna primjena pravilnih obrazaca pokreta učinkovita je mjera sprječavanja ozljeda i bolova u leđima.

3.3. ROTACIJE TIJELA IZ POZICIJE SJEDENJA


17

3.4. ČUČANJ

Iako postoji čitav niz tehnika i načina rukovanja teretima iz pozicije stajanja, dvije su osnovne: čučanj i mrtvo dizanje.

� Čučanj se koristi za teške terete i terete koji svojim gabaritima zahtijevaju čučanj kao tehniku rukovanja teretima.

� Ekonomičan je samo za mali broj ponavljanja, te se ne koristi za veliki broj ponavljanja.

TEHNIKA ČUČNJA:

DNoge se savijaju u koljenima.

DPotkoljenice se naginju prema naprijed.

DPokret spuštanja trupa se odvija u zglobovima kukova i koljena.

DOkomita projekcija koljena ne prelazi prste.

DTežina tijela je na peti ili na sredini stopala.

DLeđa su ravna (zdjelica i kralježnica su u istoj ravnini).

DVratna kralježnica je u produžetku grudnog dijela kralježnice.

18

NEPRAVILNO

Čučanj je tehnika rukovanja teretima koja može dovesti do problema s donjim dijelom leđa i koljenima ako se radi nepravilno.

Savijanje leđa je prva pogreška, a čučanj na prstima druga najčešća pogreška koja se događa prilikom čučnja.

Zašto se čučanj radi nepravilno?

Dva su osnovna razloga zašto se čučanj radi nepravilno:

1 1 Nepoznavanje pravilne tehnike. Čučanj je tehnika koja zahtijeva učenje i vježbanje s ispravljanjem pogreški.

1 2 Nedovoljna razina fleksibilnosti gležnja i kukova.

Prvi i drugi razlog su u uzročno-posljedičnoj vezi. Što je osoba manje fleksibilna, to će više griješiti u izvedbi čučnja. Vrijedi i obrnuto, što osoba više griješi u izvedbi čučnja, to će posljedično biti manje fleksibilna.

3.5. RUKOVANJE TERETIMA ČUČNJEM

,Čučanj je tehnika koja se treba izbjegavati ako se ne radi pravilno jer s vremenom može doći do ozljeda i bolova u koljenima, leđima i vratu i to bez obzira na masu tereta.


19

PRAVILNO

Kod pravilnog čučnja leđa su ravna, a težina tijela je na petama ili na punom stopalu, što je prvi preduvjet za čuvanje zdravlja koljena.

Čučanj je tehnika koja se u radu s teretima najčešće treba primjenjivati?

Najčešća greška i mit je da se svi tereti u svim situacija dižu i spuštaju čučnjem. To je potpuno pogrešno. Čučanj je tehnika koja se primjenjuje prema potrebi. Najčešće se primjenjuje za rukovanje gabaritnim teretima, teretima veće mase i za manji broj ponavljanja.

Čučanj je također tehnika rukovanja teretima koja, bez obzira na poznavanje tehnike i razinu fleksibilnosti, ne odgovara radnicima s dugim rukama i nogama i kraćim trupom. Čučanj više odgovara osobama koje imaju kraće ruke i noge, a duži trup. Takvih su proporcija dijelova tijela mala djeca.

Zaključuje se kako je čučanj pravilna tehnika rukovanja teretima veće mase i manjeg broja ponavljanja pod uvjetom da se radi pravilno. Za veliki broj ponavljanja čučanj nije ekonomična tehnika čak ni kad se pravilno radi.

DČučanj je pravilna tehnika rukovanja teretima koja pridonosi zdravlju radnika, ali samo pod uvjetom da se radi pravilno.

20

3.6. MRTVO DIZANJE

�Mrtvo dizanje je tehnika koja se koristi za rukovanje i teškim i laganim teretima.

�Mrtvo dizanje je idealna tehnika za veliki broj ponavljanja.

NEPRAVILNO

Nepravilno rukovanje teretima mrtvim dizanjem se prije svega odnosi na savijanje leđa. Svakodnevno savijanje kralježnice neminovno vodi ozljedama i bolovima koji mogu nastati trenutno ili postupno.

Kad se radi savijanjem leđa onda se opasnost od ozljeda i bolova u leđima povećava proporcionalno broju ponavljanja, masi tereta, brzini i amplitudi pokreta.

Što to konkretno znači? To znači da mladi radnik vjerojatno neće imati bolove u leđima prvih (primjerice) 10 godina rada. Međutim, nakon 15 ili 20 godina rada na nepravilan način, postoji vrlo velika opasnost od pojave bolova u kralježnici i leđima. Kod nekih se bolovi dogode i ranije. Nepravilan rad dovodi do „trošenja“ kostiju, zglobova, mišića itd., a posljedica su bolovi.

PRAVILNO

Pravilno rukovanje teretima mrtvim dizanjem karakteriziraju ravna leđa. Pokret spuštanja trupa se radi iz zglobova kukova. Svakodnevnom primjenom ovakvih pokreta dugoročno se čuva zdravlje kralježnice i leđa.

Bez obzira na masu tereta, broj ponavljanja brzinu i amplitudu pokreta vjerojatnost ozljeđivanja je vrlo mala kad se pokret radi na pravilan način sa stajališta držanja tijela.

Poznato je kako vježbanje pozitivno utječe na čovjekovo zdravlje. Dizanje i spuštanje tereta, hodanje, naginjanje, prenošenje tereta na radnom mjestu itd., nije ništa drugo do oblik vježbanja. Ljudi su stvoreni za kretanje i rad. Osoba koja se kreće i radi je u boljoj poziciji od osobe koja se ne kreće, a jedini preduvjet je da pokrete radi na pravilan način. Pravilan rad ne samo da čuva zdravlje kostiju, zglobova, mišića itd., nego ih i unapređuje.

Tehnika mrtvog dizanja:

DNoge su lagano savijene u koljenima.

DPotkoljenice su okomite.

DPokret spuštanja trupa se odvija u u zglobovima kukova.

DTežina tijela je na peti ili na sredini stopala.

DKoljena ostaju u mjestu.

DLeđa su ravna (zdjelica i kralježnica su u istoj ravnini).

DVratna kralježnica je u produžetku grudnog dijela kralježnice.


22

NEPRAVILNO

Dvije su najčešće greške koje se događaju prilikom spuštanja do poda:

1 1 Savijanje leđa - nepotrebno savijanje leđa s vremenom može rezultirati bolovima u donjem dijelu leđa, a posljedično i u vratu.

1 2 Preopterećenje koljena čučnjem na prstima - kod čučnja na prstima dolazi do pritiska na anatomske strukture koljena uslijed čega se povećava vjerojatnost mehaničkih oštećenja koljena i pojava bolova.

3.7. SPUŠTANJA DO PODA

PRAVILNO

Pravilan način spuštanja do poda je jednonožni klek. Osnovne karakteristike ovog pokreta su:

1 1 Zdjelica i kralježnica su u istoj ravnini, tj. leđa su ravna.

1 2 Težina tijela je ravnomjerno raspoređena na petu ili puno stopala jedne, i koljena druge noge.

Jednonožni klek je tehnika koja se koristi za lagane terete, mali broj ponavljanja i za kraća zadržavanja u toj poziciji. Prema potrebi može se staviti nešto mekano ispod koljena.


23

3.8. BOČNA PREMJEŠTANJA TERETA

PRAVILNO

Pravilan način premještanja tereta podrazumijeva da su leđa ravna, da pokret rotacije počinje nogama i da se rotira cijelo tijelo, te da se pokret spuštanja trupa odvija u zglobovima kukova.

Važnost pravilnog načina bočnih premještanja tereta se povećava ne samo s masom tereta, već i s brojem ponavljanja. Što je veći broj ponavljanja, to je važnost pravilnih bočnih prenošenja veća.

NEPRAVILNO

Istovremeno savijanje i rotacija donjeg dijela leđa se često događa kod bočnih premještanja tereta. Ovo je možda najopasniji način rukovanja teretima.

Iako se ovakav način rada naizgled čini učinkovitijim i bržim, on je dugoročno gledajući neisplativ, jer je vjerojatnost trenutnog ili postupnog nastanka ozljeda vrlo velika.

24

3.9. NAGINJANJE TRUPA PREMA NAPRIJED

IZ POZICIJE STAJANJA

PRAVILNO

Pravilno je kad se naginjanje trupa prema naprijed iz pozicije stajanja radi iz zglobova kukova. Pokret iz zglobova kukova i ravna leđa su preduvjet pravilnog položaja vratne kralježnice. Vratna kralježnica za vrijeme naginjanja trupa prema naprijed treba biti u produžetku grudnog dijela kralježnice.

NEPRAVILNO

Naginjanje trupa prema naprijed iz pozicije stajanja je česta situacija za vrijeme rada. Savijanje leđa je trenutno lakši način izvođenja tog pokreta, ali dugoročno se on može promatrati kao jedan od glavnih uzroka bolova ne samo u donjem i srednjem dijelu leđa, već i u vratu.


25

3.10. RUKOVANJE TERETIMA IZNAD RAZINE GLAVE

NEPRAVILNO

Općenita je preporuka da je podizanje ili uzimanje tereta iznad glave opasno.

Razlog za to je taj što prilikom podizanja tereta iznad glave dolazi do izvijanja leđa, a to može biti opasno jer je takav položaj kralježnice nestabilan pa može doći do ozljede leđa.

PRAVILNO

Prilikom podizanja ili uzimanja tereta iznad razine glave najvažnije je da donji dio leđa ostane stabilan, tj. bez izvijanja.

Stabilnost donjeg dijela leđa je prvi preduvjet sigurnom podizanju tereta iznad glave. Ponekad je potrebno koristiti stepenice ili drugo povišenje.

26

PRAVILNO

Pravilan način držanja tijela prilikom rukovanja viličarom karakterizira dijagonalni hod ili hod iz poluprofila. Donji dio treba biti čvrst, stabilan i bez rotacija. Poštujući pravilan način držanja tijela prilikom rukovanja viličarom direktno se čuva zdravlje kralježnice. Pravilno je mijenjati ruke.

3.11. RUKOVANJE VILIČAROM

NEPRAVILNO

Nepravilan način držanja tijela prilikom rukovanja viličarom prvenstveno se odnosi na tzv. frontalni hod koji karakterizira rotacija u donjem dijelu leđa. Ovakav nepravilan pokret direktno utječe na nastanak mehaničkih oštećenja kralježnice. Nepravilno je viličar vući uvijek jednom te istom rukom.


27

3.12. STAJANJE I HODANJE

PRAVILNO

Pravilno držanje tijela za vrijeme stajanja i hodanja je od iznimne važnosti u prevenciji bolnih stanja kralježnice. Za vrijeme stajanja je potrebno:

1 1 Stajati aktivno, tj. uključiti mišiće cijelog tijela, odnosno truditi se biti što viši.

1 2 Ramena trebaju biti u poziciji vanjske rotacije, lopatice težiti spajanju, a dlanovi trebaju biti okrenuti prema tijelu.

1 3 Koljena uvijek trebaju biti u laganom pregibu.

NEPRAVILNO

Nekoliko je najčešćih pogrešaka koje se događaju za vrijeme stajanja i hodanja:

1 1 Greška je opušteno stajanje. Opušteno stajanje opterećuje i isteže ligamente te „troši“ zglobove i kosti.

1 2 Greška u položaju ramena i nadlanica. Nepravilno je kad su ramena u unutrašnjoj rotaciji, kad su lopatice značajnije razdvojene i kad se vide nadlanice.

1 3 Nepravilno je kad su koljena potpuno pružena.

28

ZAKLJUČAK

Ljudsko je tijelo stvoreno za kretanje i rad. Rad pridonosi zdravlju kralježnice i leđa, ali samo pod uvjetom da je tehnika kretanja i rukovanja teretima pravilna te da se izbjegavaju nepravilni položaji i pokreti, tj. mehanizmi ozljeđivanja.

U priručniku su prikazani neki od najučestalijih te potencijalno najopasnijih mehanizama ozljeđivanja kostiju, zglobova, mišića itd., koji se događaju u grafičkoj industriji i povezanim djelatnostima. Jednostavno i slikovito su prikazane osnovne razlike između nepravilnih i pravilnih načina kretanja i rada te rukovanja teretima.

Rukovanje teretima, prilikom obavljanja različitih radnih zadataka, ne predstavlja samo po sebi nešto štetno za zdravlje radnika. Njihov utjecaj je štetan onda kad se radni zadaci izvode na nepravilan način sa stajališta držanja tijela. Pridržavanjem preporuka iz ovog priručnika uvelike se sprječava nastanak i/ili progresija mehaničkih oštećenja kralježnice i drugih dijelova tijela, a time i bolova.

Pravilan rad sa stajališta držanja tijela je u interesu i radnika i poslodavaca. Zdravlje je prvi preduvjet zadovoljstva na radnom mjestu i prvi preduvjet učinkovitog obavljanja radnih zadataka i učinkovitog poslovanja tvrtke. Navedeno se odnosi na sve kategorije zaposlenika, od najmlađih do najstarijih, od pripravnika do direktora.

Najvažnije poruke autorice ovog priručnika:

D Rukovanje teretima ne uzrokuje bolove u leđima.

D Nepravilno rukovanje teretima uzrokuje bolove u leđima.

D Pravilno rukovanje teretima ne samo da čuva nego i unapređuje zdravlje leđa.

KINEZIOLOGIJA RADAunicro.santini-media.com/wp-content/uploads/2019/03/...najvažnijih krivaca za...

Documents

Transcript of KINEZIOLOGIJA RADAunicro.santini-media.com/wp-content/uploads/2019/03/...najvažnijih krivaca za...