Kierkegaard i Skrb

8/15/2019 Kierkegaard i Skrb

http://slidepdf.com/reader/full/kierkegaard-i-skrb 1/10

Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuFilozofski fakultet

2. godina preddiplomskog studijaHrvatskog jezika i književnost i filozofije

arko Sičani!a

Kierkegaard i egzistencijalistički pristup poimanju skrbi

Seminarski rad"olegij# $tika Skr%i

Osijek& 2'()

SAŽETAK



U ovom radu bavit ću se etičkom sastavnicom opusa Sørena Kierkegaarda, stavljajući u prvi

plan njegov nauk o ljubavi prema drugom u djelu Djela Ljubavi. Ukratko ću prikazati

ivotopis Sørena Kierkegaarda, i temeljne odrednice njegove !ilozo!ije koje su va ne za

daljnje razumijevanje ovog rada. "ako#er ću dati uvid u egzistencijalnu misao Sørena

Kierkegaarda te prikazati egzistencijalnu problematiku pitanja o odnosima prema drugom.

Ključne riječi # S*ren "ierkegaard& egzisten!ijalna filozofija& etika& Djela Ljubavi

SADRŽAJ

2



(. +vod ,2. S*ren "ierkegaard i egzisten!ijalizam -. $tički stadij kod "ierkegaarda /

,. Skr% za drugog u djelu Djela Ljubavi 0-. 1aključak). 3opis literature ('

1 !"od



S*ren "ierkegaard danski je filozof ro4en u "open5agenu -.6.(0( .& a umro je u"open5agenu ((. 78. (0--.& studirao je teologiju i filozofiju u "open5agenu& doktorirao(0,(.& a zatim otišao u 9erlin na studij filozofije kod F.:. S!5ellinga.( Smatran je prvimegzisten!ijalističkim misliteljem& zarana zaokupljen %esmislom postojanja z%og religioznogaosje;aja krivnje u vjerskom odgoju.2 3oput Sokrata na javnim mjestima učio ljude istini ietičkomu životu. <rkveni dostojanstveni!i proklinjali su ga& a malogra4ansko javno mišljenjeoptuživalo. =asuprot Hegelovoj ra!ionalističkoj filozofiji "ierkegaard je držao da spoznajanije najviši domet čovjekovi5 nastojanja. >ovjek je osamljeni pojedina!& njegova je istinasu%jektivna& a konačna grani!a smrt. O%jektivno mišljenje ravnodušno je prema su%jektu.?ivot prolazi kroz tri razdo%lja& a me4uso%ni prijelaz nije razvojan& ve; skokovit., 3rvi jestupanj estetski @mašta& ponavljanje igreA& drugi je stupanj etički @z%ilja koja je %ila u ide ponavlja se i u činuA& tre;i je stupanj religiozni @život u odnosu prema apsolutu odriče se svojesu%jektivnostiA.- 3rijelaz prema apsolutnomu znači promjenu !jelokupnoga života."ierkegaard suprotstavlja egzisten!iju B%itiC jer je ona predodre4ena @predestiniranaA& čovjek je B%olestan na smrtC& optere;en %rigom za svoju opstojnost i nezainteresiran za z%ilju.)

"ierkegaardova filozofija temeljno je odre4ena tjesko%om i utemeljuje se na podvojenostičovjekove %iti @kao sumnja i nada u spasA& kao pri5va;anje vlastite konačnosti& ona je svijestodre4ena protustajalištem& alternativom BiliDiliC čovjekova opstanka./ + tom paradoksu spas

pojedin!a jedini je z%iljski imperativ& jer su%jektivnost je istina i stvarnost& egzisten!ija jeuvijek pojedinačna. Solipsističkim otklonom @vjera je individualnaA odre4ena je"ierkegaardova kritika krš;anstva kao !rkvene doktrine.0 =jegova filozofija protivi se svakojra!ionalnoj medita!iji& jednostrana u naglašavanju neponovljivosti pojedin!a& svojevrstan jeo%rat od idealističke sistematike njem. klasične filozofije. B"ierkegaard gradi metafiziku

( $n!iklopedija Eeksikografskog zavoda iroslav "rleža& pod natukni!om B"ierkegaard&S*ren C

2 isto

isto

, isto

- isto

) isto

/ isto

0 isto

isto

,



slo%ode& promišljanje koje je utemeljeno na ideji da se tjesko%ni su%jekt spašava iz %esmislasvjesnim iz%orom 9oga.C(' =jegova glavna djela su Stra5 i dr5tanje @Frygt og % ven& (0, A&8liGili @$ntenGeler& (0, A& 3ojam stra5a @9egre%et angest& (0,,A& Filozofske mrvi@Filosop5iske smuler& (0,,A& Stadiji na životnom putu @Stadier paa livets vej& (0,-A&"rš;anski razgovori @<5ristelige taler& (0,0A& 9olest na smrt @Sygdommen til d*den& (0, A.((

"ierkegaard je svoja djela potpisivao raznim pseudonimima. B6i!tor $remita& Jo5annes desilentio& <onstantin <onstantius& 6igilius Haufniensis& Jo5annes <lima!us& :illiam f5am@suda!A& Frater Ia!iturnus& neki su od pseudonima kojima potpisuje svoja poglavita djela@neka i pod više nji5AC(2 Ovaj napor "ierkegaarda za %ijeg od sama se%e ima razlog ti što seon o%ra;a pojedin!u i zaziv njegovi5 vlastiti5 mo;i u mišljenju vlastite egzisten!ije.(

2. S*ren "ierkegaard i egzisten!ijalizam

$gzisten!ija je jedan od ključni5 pojmova u "ierkegaardovoj filozofiji. asprava oegzisten!iji& inspirirana je "ierkegaardovim dvoj%ama vezanim uz vlastito egzistiranje.(, 9itčovjeka ili njegova esen!ija odavno je poznata& a ono što "ierkegaard pokušava naglasiti jevažnost pojedinačne egzisten!ije i oso%itost oda%ira načina egzistiranja.(- 3rema "ierkegaardusvakome se& tre%a pristupiti pojedinačno i svatko tre%a do%iti priliku za jedinstvenimostvarenjem.() =ačini ostvarenja mogu se razlikovati od čovjeka do čovjeka jer uvelike oviseo odlukama koje se u odre4enom trenutku donesu& no %itno je naglasiti da nitko u tome nemože zamijeniti drugoga.(/ Situa!ija u kojoj se čovjek može na;i često predstavlja odlučuju;ifaktor. Ovisno o situa!iji& pojedina! se u odre4enim okolnostima odlučuje za poduzimanje

(' isto(( isto

(2 Ozren ?une!& BSuvremena filozofija 8C& @1agre%& Kkolska knjiga ( ).A str. (-)

( 8sto (-).

(, leksandra Lolu%ovi;& B+vod u "ierkegaardovu antropologijuC& @ ijeka& Filozofskifakultet u ije!i& 2'( .A str. (-

(- 8sto (-

() 8sto (-

(/ 8sto (-

-



odre4eni5 koraka što možda ne %i %io slučaj da je situa!ija drugačija.(0 B=a putu k vlastitomostvarenju uvijek iznova mora promišljati daljnje korake koji ;e ga dovesti do željenog !ilja.1%og toga su "ierkegaarda njegovi nasljedni!i prozvali& ne samo o!em egzisten!ijalizmanego i filozofom situa!ije.C( >ovjek je& promatran u svojim op;im !rtama& sačinjen od dvatemeljna elementa# egzisten!ije i esen!ije. Ova dva pojma su možda najvažniji kon!epti koji su se pojavili u povijesti filozofije. B+vijek se pitamo o načinu na koji su stvari prisutne u svijetu& onačinu na koji egzistiraju ili& da %udemo još pre!izniji& o tome zašto uop;e postoje stvari& čovjek&svijet itd. 8zme4u ostalog& zanima nas upravo pojam čovjekove egzisten!ije. $gzisten!ija je takoja se odnosi na konkretan svakodnevni život.C2' >ovjekova je egzisten!ija& prema"ierkegaardu& ona koja se može mijenjati& dok %i esen!ija tre%ala ostati uvijek ista. "ada čovjek slo%odno odluči promijeniti način života& egzisten!ija je ta koja se mijenja& dok esen!ija i dalje

ostaje ista2 i kao takva je statična. "roz povijest se& prema "ierkegaardovom mišljenju& razvilastatična slika čovjeka prema kojoj postoji unaprijed za!rtan plan čovjekova ostvarenja."ierkegaard se s time ne slaže& on sumnja da postoji unaprijed zadani plan ostvarenja. Stoga& predlaže dinamičnu sliku čovjeka prema kojoj ;e upravo pojedina egzisten!ija do;i do izražaja igdje ;e sam pojedina! tražiti svoj put do naj%oljeg ostvarenja.2( B e4utim& smatramo da"ierkegaardovegzistencijalizam nije toliko jaka pozi!ija kao što na prvi pogled izgleda. ogli %ismo ga eventualno definirati kao slabog egzistencijalistu .C22 Mu%lje analiziranje njegovi5 promišljanja o čovjeku vodi do zaključka da i on pretpostavlja postojanje nekakve op;e s5emečovjekova ostvarenja @za!rtan put mogu;eg potpunog ostvarenja& što ne znači da nužno tre%a %itiostvaren od strane svakog pojedin!aAN no& %udu;i je svaki čovjek pojedinačna neponovljiva jedinka& ne postoji samo jedan način ili put ostvarenja& tj. postoje nijanse konkretnog ostvarenjakoje ovise prvenstveno o slo%odnoj čovjekovoj odlu!i za neki spe!ifični način egzistiranja.2 Onošto "ierkegaard smatra odre4enim u pogledu egzistiranja jest konačni !ilj& a to je& premanjegovom mišljenju& 9og. Ostalo u najve;oj mjeri ovisi o tome što pojedina! smatra naj%oljim zase%e. "ierkegaard se u taj dio ne želi miješati jer svatko tre%a prona;i svoj put. Makle& čovjek se

sastoji od onog što ve; jest i onog što tek može ili tre%a postati. BSmatramo da je "ierkegaardovstav sljede;i# postoji konačni !ilj @najviši je prema njegovom mišljenju 9ogA kojem svatko teži& ali

(0 8sto (-

( 8sto (-

2' 8sto (-

2( 8sto (-

22 8sto ()

2 8sto ()

)



stvar je oso%ne slo%ode i odluke 5o;e li se u konkretnom slučaju taj !ilj i ostvariti. =a tom putu k ostvarenju pojedina! se može zaustaviti %ilo gdje i %ilo kada D to je tako4er pitanje njegoveslo%odne odluke.C2, 3ostoji& dakle& !ilj do kojega se može do;i& ali nije nužno za!rtan načinostvarenja tog !ilja i upravo zato čovjeka tre%a osvijestiti i ukazati mu na činjeni!u da prvenstveno o njemu sve ovisi. "ierkegaard apelira na potre%u uspostavljanja novog čovjeka koji;e preuzeti odgovornost za vlastito ostvarenje i kojemu ;e vr5una! egzistiranja predstavljatiupravo religiozno egzistiranje. + tom je smislu opravdano njegovo nastojanje za uspostavomsvojevrsnogreligioznog egzistencijalizma .2- "ierkegaard unutar religioznog egzisten!ijalizma vidimogu;nost čovjekovog potpunog ostvarenja i to u uspostavi religioznog& tj.apsolutnog $a @što jemogu;e upravo u religijskom stadijuA.2)

. $tički stadij kod "ierkegaarda

"ierkegaard smatra kako je čovjek u etičkom stadiju samom se%i !ilj. Iek kada govorimo oetičaru& možemo govoriti o z%iljski osviještenom pojedin!u. 3rema "ierkegaardovojinterpreta!iji& etičar je onaj pojedina! koji se oso%no %rine za vlastito @kvalitativnoAsamoostvarenje.2/ $tičar je& dakle& oso%a koja je preuzela %rigu o izgradnji vlastite oso%nosti ikoja odlučuje o tome kakva ;e postati. e4utim& egzistirati u estetičkom ili etičkom stadiju nemora označavati konačnu odluku. "ierkegaard smatra da se esteta uvijek može odlučiti i prije;i u etički stadij egzistiranja& kao što se etičar može odlučiti i prije;i u religijski.20 Onošto nekog čovjeka čini etičnim je njegov iz%or. Ma %i čovjek mogao slo%odno živjetiodre4enim načinom života& tre%a iza%rati. Smatramo da pri samom činu iz%ora čovjekov Ja postaje autentičan @%arem u odre4enoj mjeriA.2 8z%or čini oso%u prisutnom ovdje i sada @čini je konkretnomA. 8z stanja mogu;nosti čovjek pomo;u iz%ora prelazi u stanje z%iljnosti. =o&

iz%or samoga se%e ne determinira u potpunosti oso%u s o%zirom na to da polazimo od pretpostavke& tj. činjeni!e da onaj kojemu polazište nije 9og ne može u potpunosti ostvariti

2, 8sto ()

2- 8sto ()

2) 8sto ()

2/ 8sto /,

20 8sto /,

2 8sto /,

/



vlastitu oso%u. 8z%or& u ovom smislu& predstavlja mogu;nost koja ima za !ilj da na neki načinnanovo stvori čovjeka& učini da on ponovno zado%ije samoga se%e i to na kvalitativno višinačin.' "ierkegaard ističe važnost etičke sfere i poziva nas da u4emo u vlastitu unutrašnjost& jer upravo u vlastitoj unutrašnjosti možemo prona;i su%jektivne razloge z%og koji5 seodlučujemo za odre4eni način egzistiranja. +;i u vlastitu unutrašnjost znači iza%rati se%esamoga i %iti svjestan tog iz%ora D %iti i postati odgovoran za vlastito egzistiranje @tj.ostvarenjeA.( e;i da je čovjek su%jektivan za "ierkegaarda znači da je prvi zainteresiran zavlastitu egzisten!iju i prvi koji se uop;e %rine o njoj. "ierkegaard& čini se& pod etičkomegzisten!ijom u pozitivnom smislu podrazumijeva onu koja je usredotočena sama na se%e i ukojoj čovjek& jedino iza%iru;i samoga se%e& može izvršiti apsolutan iz%or.2 Ona o%u5va;adimenziju čovjekove konačnosti koju tre%amo s5vatiti kao negativni pol @tipA egzisten!ije& tj.kao onu egzisten!iju koja ostaje zatvorena unutar vremenski5 ograničenja i društveno zadani5zakona& normi i pravila. Mimenziju %eskonačnosti& s druge strane& s5va;amo kao pozitivni pol@tipA egzisten!ije koja ukazuje na %rigu pojedin!a oko vlastitog naj%oljeg ostvarenja koje pak uključuje @podrazumijevaA odazivanje 9ogu kao jam!u tog potpunog ostvarenja.

,. Skr% za drugog u djelu Djela Ljubavi

+ svom djelu Djela ljubavi "ierkegaard govori o tome kako je krš;anska lju%av most izme4uone vječne i temporalne lju%avi. Lovori o važnosti %ezuvjetnog slušanja krš;anskog zakonakoji kaže B ou S5all Eove your =eig5%ourC, taj zakon olakšava pojedin!u da prevladakonačnost i usmjeri se prema svom vječnom odnosu prema 9ogu. "ierkegaard smatra kako jelju%av prema drugom %ezuvjetna za ostvarenje vječne slo%ode. Iu "ierkegaard postavlja pitanje kako je mogu;a slo%oda uop;e ako se postavljaju %ezuvjetni zakoni. "ierkegaard ovoo%jašnjava govore;i o postojanju lju%avi koja nije krš;anska lju%avi poput one prijateljske ierotične& lju%av koja se oslanja na preferen!ije individualne oso%e i %ožje lju%avi koja nalaže

' 8sto /-

( 8sto /-

2 8sto /-

8sto /-

, S*ren "ierkegaard& B:orks of love& some !5ristian refle!tions in t5e form of dis!oursesC&translated %y HoPard and $dna Hong @Eondon# HarperG<ollins& ( )2.A str. -0

0



da lju%imo svoje %ližnje.- 1a razliku od prijateljske i erotske lju%avi& "ierkegaard govori otome kako krš;anski imperativ%ou S&all Love 'our (eig&bor uklanja mogu;nost toga daljuav %ude narušena jer imperativ za5tjeva da ja volim svako %i;e %ezuvjetno. "ierkegaardsmatra kako krš;anska lju%av prema drugom trans!endira mogu;nosti prijateljske i erotičnelju%avi. "ierkegaard je smatrao kako je ta lju%av prema drugom vječna i kako ona nije podložna promjenama za razliku od individualne lju%avi. B=o !5ange& 5oPever& !an take t5eneig5%or from you& %e!ause it is not t5e neig5%or P5o 5olds you fast& %ut it is your love t5at5olds t5e neig5%or fast...Meat5 !annot deprive you of t5e neig5%or& for if it takes one& lifeimmediately gives you anot5erC.) "ierkegaard je smatrao kako svatko tko čita ovaj njegovspis mora %iti spreman poštivati i živjeti prema ovom imperativu. "ierkegaardu je %ilo odvelike važnosti skr%iti za druge lju%avlju koja nije prijateljska lju%av ili erotična lju%av& telju%avi su podložne promjenama i one su na individualnoj razini& "ierkegaard se z%og togazalagao da skr%imo za svoje %ližnje lju%avlju koja je puno više od te zemaljske lju%avi& a to jeona %ožja lju%av. "ierkegaard je govorio# BSvr5a života je u tome da se do4e do najve;egga4enja nad životom. Iko je dotle došao prošao je u krš;anskom smislu ispit života i zreo jeza vječnost.C/ 6o4en krš;anskim idealima on je postavio svoju etiku koja naglašava skr% zadrugog kao onu vječnu i onu koja nam može pomo;i iza;i iz %esmislenosti života.

-. 1aključak

"ierkegaard je kao mislila! zalagao teoriju u kojoj je čovjekova egzisten!ija važnija odnjegove egzisten!ije. Lovorio je o tome kako čovjek živi u vječnom očaju i kako prolazi kroztri faze toga očaja. Iako4er je govorio o tri razine kroz koje čovjek prolazi& a to su estetička&

etička i ona kojoj svi tre%amo težiti religijska. Svoju etiku on je postavio tako da govori oimperativu %ezuvjetne lju%avi prema %ližnjem koju je preuzeo iz krš;anske maksima kojakaže%ou s&all love 'our neig&bour. 1alagao se za to da lju%av prema %ližnjem prevlada našuoso%nu individualnu lju%av prema drugima koja ima dva modusa& prijateljska lju%av i erotskalju%av. Samo %ožja lju%av je ona vječna i onoj kojoj svi moramo težiti. 8ako je sam uvidio da postavljanjem imperativa koji nalaže skr% prema drugom negira slo%odu pojedin!a& on je- 8sto -

) 8sto )'

/ Ozren ?une!&Suvremena !ilozo!ija ), str. (



rekao kako je ova lju%av nešto puno ve;e od slo%ode pojedin!a i kako je skr% za drugog onovječno jer je u %ogu.

). 3opis literature

(. $n!iklopedija Eeksikografskog zavoda iroslav "rleža& pod natukni!omB"ierkegaard& S*ren C

2. leksandra Lolu%ovi;& B+vod u "ierkegaardovu antropologijuC& @ ijeka& Filozofskifakultet u ije!i& 2'( .A

. Ozren ?une!& BSuvremena filozofija 8C& @1agre%& Kkolska knjiga ( ).A,. S*ren "ierkegaard& B:orks of love& some !5ristian refle!tions in t5e form of dis!oursesC& translated %y HoPard and $dna Hong @Eondon# HarperG<ollins& ( )2.A

('

Kierkegaard i Skrb

Documents

Transcript of Kierkegaard i Skrb