Kakanjske novine [broj 202, 1.12.2012]

7/30/2019 Kakanjske novine [broj 202, 1.12.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/kakanjske-novine-broj-202-1122012 1/28

Inormativni list općine Kakanj · Godina IX, Broj 202 · 01.12.2012. · www.kakanjske.com · Cijena 1 KM

KAKANJSKENOVINE

NAJJEFTINIJI, DO KADA?

Nizom manifestacija obilježen 25. novembar, Dan državnosti BiH

ČUVATI, OČUVATI I JAČATIDRŽAVNOST BOSNE I HERCEGOVINE

Kakanjske odbojkašice

i rukometaši prikovaniza dno tabele

Kakanjspremno

dočekujesnježnepadavine

Hadži Abdulah Haračić, o svojim utiscimasa ovogodišnjeg putovanja na Hadž

KO IMA VOLJU DA IDE,NEKA IDE DOK JE MLAÐI

JP „Grijanje“ d.o.o. Kakanj



2 broj 202, 01.12.2012.

K A K A N J S K E N O V I N E

KAKANJSKE NOVINEInormativni list općine Kakanj

www.kakanjske.com

„Kakanjske novine“ su za veliki doprinosu njegovanju slobode govora i razvoju

štampanih medija na području općine Kakanj,kao i široj promociji općine Kakanj, 15. aprila2011. godine, na Dan općine Kakanj, dobile

općinsko priznanje “Plaketa sa diplomom”

Izdavač:Kakanjske novine doo KakanjDirektor:Fikret KadrićGlavni i odgovorni urednik:Faris Sikirić

Redakcija:Eldin OmeragićAzerin SalihbegovićEmerin AhmetaševićAmina KulovićAlma Kahvedžić

Saradnici:Ivica PekićAdib ZekićMaid GoralijaAlmir ImamovićSanela SmajićAbdurahman ZukanEmina DedićNađa KovačevićAhmed KovačMaja HodžićAlen ZečevićMirsad MujagićHamid HadžićIlma TopalovićAmila Durmić

List izlazi svakih 15 dana. Adresa redakcije:Šehida br. 5KakanjTeleon/ax:032 554-878E-mail:[email protected]:Redakcija

Grafčka obrada i DTP:“Labirint” d.o.o. Zenica

Štampa:“Labirint” d.o.o. Zenica([email protected])

Rukopisi, otografje i diskete se ne vraćaju.List je 08.07.2004. godine, u skladu sa Zako-nom o inormisanju, a na osnovu rješenjabroj 10-40-14367/04 upisan u evidenciju ja-vnih glasila Bosne i Hercegovine pod rednimbrojem 41.Na osnovu mišljenja Federalnog ministarstvaobrazovanja i nauke broj 05-15-2859/04 od02.07.2004. godine “Kakanjske novine” suproizvod na koji se ne plaća porez na prometproizvoda.

Žiro račun:134-020-0000083244 kod IK banke Zenica

Odlazak našeg proesora iratnog načelnika općine Kakanj,kod onih koji su ga poznavali

izazvao je tugu i nevjericu. Bio jeto tužan dan za Kakanj. Na Ahiret

je preselio čovjek kojeg je krasilaprosvjetarska mirnoća i dosto-

janstvo. Meni, kao njegovomučeniku iz gimnazijskih dana,kada sam saznao da je Kemopreselio, prošle su slike učionice i papirna-te građevinske konstrukcije socijalističkogtipa, gdje bi naš proesor dolazio sa svojimfatom 1300 i parkirao ga tu u neposrednojblizini nas učenika. Mi bismo ga pozdravi-

li i on je svaki put sa blagim osmijehomuzvratio. To nam je davalo nadu da taj dannećemo biti pitani iz matematike i da će-mo se izvući do nekog drugog dana.

Sjećam se njegove izreke kada bi bi seu razredu na ča-su malo usko-mešali . “Nekatamo...“ i „Nekadole...“. Naš Ke-mo bi nas upo-zorio da se smiri-mo i zaista na-

kon toga bila bitišina i iščekiva-nje. Da li će otvo-

riti dnevnik sa mojim ili nekim drugimimenom. Najviše smo voljeli nove lekcije.Matematika je za mnoge bila „španskoselo“. Kemo se trudio da nam za 45 minu-ta pojasni i razlomke i Ludoov broj. Bilo

je i onih koji su matematiku odmah napočetku godine ostavili za mjesec augustuz proesorovu uzrečicu:

„Šta ćemo sa tobom, august je l’ tako!“„Tako je proesore, vidimo se augustu.

Valjda ću do tada savladati gradivo“, čulose sa druge strane.

Sjećam se i ekskurzije kada smo išli nagrob druga Tita na Dedinje. Mi učenicistajali smo u redu, a naši neki proesori

Rahmetli Kemal Čelebić, čovjek kojeg je krasilaprosvjetarska mirnoća i dostojanstvo

UVODNIK

Neka ti je vječni rahmet, moj profesore!

Rahmetli profesor KemalČelebić

Piše AzerinSalihbegović

REDAKCIJA

su se provlačili preko reda. Kemo je tada bio sa nama. Bio je učtiv ikulturan. Mi smo mu rekli: „Pa idite

i vi proesore preko reda“. On nas je pogledao i samo kratko klimnuoglavom kao da kaže: „Svi ćemotamo doći“. I došli smo i odali po-čast drugu Titu, osim jednog uče-nika koji je nasmijao stražara svo-

jom protezom.I tako kada smo završili naše školovanje,

mnogi su krenuli na akultete, a mnogi i naBiro. Rat nas je ponovno spojio i mi njego-vi učenici uzeli smo puške da branimo ze-mlju Bosnu. Tokom rata, kada bih navratio

u Općinu, moj proesor je tada bio načelnik.Obavljao je vrlo tešku ulogu prvog čovjekau teškom vaktu, u vremenu krize, ratnihokolnosti i neimaštine. Pitao bi me: „Štaima?“ Odgovor koji sam mu mogao kazatiuvijek je glasio: „Dobro je, moj proesore. Vibrinite za narod ovdje, a mi ćemo biti gorena linijama braniti i vas i naše porodice!“

Nakon rata često sam sretao u gradu mogproesora Kemu Čelebića. Sada pitanja višenisu bila vezana za rat, nego za grad koji jeostao i opstao zahvaljujući i njemu. Nekakosam tada sa ponosom stao i ispričao se sa

mojim proesorom Kemom. Rekao bih munajnovije vijesti. Nakada su bile dobre, a ne-kada i loše. U posljednje vrijeme, dok se nijerazbolio, sjedeći u „Kastelu“, viđao sam proe-sora kako žurno ide na namaz u Čaršijskudžamiju. Bio je vjernik i Bošnjak musliman.

Grad u kome je rođen nije mu odaopoštovanje kakvo zaslužuje. Malo sam ljutna ove naše lokalne političare, ne na sve,

jer neki su ipak pokazali da je proesor Ke-mal Čelebić bio ime i prezime grada Kaknja.Onima koji su ga se sjetili, hvala im. Onimakoji nisu, njima na dušu, jer Kemo je bio iostao, u prvom redu, čovjek. Taj blagi osmi-

jeh koji je imao uvijek će me podsjećati na jednu dobru dušu i dobrog čovjeka.

Neka ti je vječni rahmet moj proesore!Tvoj učenik Azerin.



broj 202, 01.12.2012. 3


DAN DRŽAVNOSTI

Učenjem Fatihe, minutom šutnje ipolaganjem cvijeća na dva spomen obi-lježja u memorijalnom parku, a povodomDana državnosti Bosne i Hercegovineodata je dostojanstvena počast šehidima

i poginulim borcima, od oko 300 prisut-nih građana i delegacija različitih institu-cija. Cvijeće su položili općinski načelnik Nermin Mandra, predsjedavajući Općin-skog vijeća Ivica Petrović, zamjenicapredsjedavajućeg Općinskog vijećaMejrema Ismić, predstavnici boračkihorganizacija, učenici osnovih škola

Ovih dana, nakon što su izvršeniradovi na uređenju Gradskog spo-men-parka i nakon što je izvršenouklanjanje starih ukrasnih grmova isadnja novih sadnica, arhitektonskaljepota spomen-obilježja u Gradskomspomen-parku zasjala je punim sja- jem. Ovo je prava prilika da podsjeti-

mo na lijepe poruke koje ova spo-men-obilježja šalju svojim arhitekton-skim elementima.

Poslovodstvo RMU “Kakanj“ d.o.o. Kakanj

Rudnički odbor Sindikata

Vijeće zaposlenika RMu Kakanj

JOB - Unija veterana Rudnika

Udruženje invalida rada Rudnika

JP EP BiH TERMOELEKTRANA KAKANJ

Građanima Bosne i

Hercegovine čestitamoDan državnosti

Svim Bosancima i

Hercegovcima čestitamo 25.novembar, Dan državnosti BiH

Građanima BiH upućujemo

iskrene čestitke povodomDana državnosti

U povodu Dana državnosti BiH položeno cvijeće u Memorijalnom parku

DOSTOJANSTVENO SJEĆANJE BEZ POLITIČKIH GOVORA

Minuta šutnje i fatiha za šehide i poginule borce„Hamdija Kreševljaković“ i „Mula MustaaBašeskija“, učenici Gimnazije „MuhsinRizvić“, Srednje tehničke škole „Kemal

Kapetanović“, Srednje stručne škole Ka-kanj, predstavnici političkih stranaka, tenevladinih organizacija i građani.

U Spomen parku ovoga puta nisugovorili političari, nisu govorili borci, nisu

govorili predstavnici boračkih udruženja.Uz zvuke Posmrtnog marša, kojeg je izvo-dio Orkestar rudarske glazbe, položeno jecvijeće na spomen kosturnicu poginulimau Drugom svjetskom ratu. Uz zvuke ilahi-

je „Šehidi“, položeno je cvijeće na spomenobilježje šehidima i poginulim borcima uoslobodilačkom ratu za BiH. Az.S.

Gradski spomen-park

Spomen-obilježja su građena da podstaknuna razmišljanje o veličini žrtve generacija

Spomen-obilježje šehidima i poginulimborcima iz perioda Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine

Spomen-obilježje u znak sjećanja na borcekoji su dali živote prilikom oslobađanjaKaknja u Drugom svjetskom ratu

U znak sjećanja na 120 boraca kojisu dali živote prilikom oslobađanjaKaknja u Drugom svjetskom ratu, 1977.godine izgrađeno je spomen-obilježjeu obliku kamenog cvijeta. Kameni blo-kovi ovog obilježja simboliziraju vječitečuvare, a svojim pravilnim rasporedomiskazuju mir i jednakost. Obelisk u sre-

dini kružnog platoa predstavlja simbolizrastanja i stremljenja ka svjetlosti.Sačinjen je od jednakih elemenata kojisimboliziraju združenost naroda kojizajedno grade svoju domovinu. U ko-sturnicu ovog spomenika sahranjeno je 85 poginulih boraca iz perioda Dru-gog svjetskog rata.

Spomen-obilježje šehidima i pogi-nulim borcima izgrađeno je 1998. go-dine. Ploče na kojima su uklesanaimena šehida iz perioda Odbrambeno-

oslobodilačkog rata 1992-1995. godinesu postavljene tako da asociraju na la-tice cvijeta, cvijeta koji simbolizira lje-

potu ideala sa kojima su naši borci išliu borbu. Sa laticama ruža stopio sepolumjesec što simbolizira borbu na-šeg naroda za svoje dostojanstvo,svoju historijsku bit...

Zamisao autora idejnih rješenjaovih spomen-obilježja je bila podsta-ći posjetioce na razmišljanje kako bibarem na čas dobili sliku veličine žr-

tve koju su dale generacije i genera-cije stanovnika ovog kraja.

(www.kakanj.com.ba)



4 broj 202, 01.12.2012.


DAN DRŽAVNOSTI

Svečanost je počela himnom Bosne iHercegovine u izvedbi orkestra Osnovneškole „Hamdija Kreševljaković“. Hor Kul-turno-umjetničkog društva „Fadil Dogdi-begović Dikan“ pjevao je „Jedna si jedi-na“, nakon čeka je općinski načelnik Nermin Mandra održao prigodan govor.Poslije podsjećanja na obnavljanje bo-sanskohercegovačke državnosti i viševje-kovnog bivstvovanje Bosne kao države,načelnik Mandra je govorio o nužnosti

jačanja i čuvanja državnosti:- Treba raditi na čuvanju i jačanju dr-

žavnosti Bosne i Hercegovine i raditi naosiguranju prosperiteta države. To može-mo postići marljivim radom svako na

Jedan od najznačajnijih datuma izhistorije naše domovine, 25. novembar-Dan državnosti BIH, obilježen je polaga-njem cvijeća u spomen parku “Zlatni lji-ljani” kod Srednje tehničke škole “KemalKapetanović”. Svim zlatnim ljiljanima ibraniteljima Bosne i Hercegovine prisut-ni su odali počast učenjem Fatihe.

Nakon recitacije Ilhane Begić, “Pjesmu

o Bosni” je izvela Amina Odobašić.Adnan Bašić, koji je za svoje zasluge

u ratu odlikovan najvećim ratnim prizna-njem “Zlatni ljiljan”, te svoju borbu zaBosnu nastavio kao zastupnik u Držav-nom parlamentu, zahvalio se prisutnimašto su došli, te obratio riječima:

“Današnji dan je simboličan, mi kadasmo odlučili da 24. novembar bude dan“Zlatnih ljiljana” prilikom otvorenja ovogparka, prvo smo patriotski razmišljali na tajnačin. 25. novembar je sve ono što su naši

Svečana akademija u povodu Dana državnosti

ČUVATI, OČUVATI I JAČATI DRŽAVNOST BOSNE I HERCEGOVINE

Detalj sa akademijesvome poslu, učenici i studenti da seobrazuju i budu najbolji, proesori, ljeka-ri, privrednici, policajci da budu najspo-sobniji, sportaši da budu najuspješniji, apolitičari mnogo iskreniji. Poseban do-prinos u ovim nastojanjima mogu dati

mediji, naučne i kulturne ustanove, aka-demske zajednice, kaže Mandra.

U nastavku programa stihove o Bosni,Benjamina Isovića, govorila je Azra Mu-šija, a orkestar Osnovne škole „HamdijaKreševljaković“ izveo je dvije muzičkenumere sa kojima je BiH učestvovala naEurosongu. Jedna od njih bila je Lejla, adrug Love In Rewind.

Mala sala Doma kulture i zaista je bila„mala“ da primi sve koji su došli na ovuakademiju, ali je na njenom kraju ofci-

jelni spiker prenio riječi općinskog načel-nika da će se naredna akademija povo-dom Dana državnosti BiH održati u veli-koj sali Doma kulture. Az.S.

Polaganje cvijeća u spomen parku “Zlatni ljiljani”BORBA ZA BOSNU I HERCEGOVINU JOŠ UVIJEK TRAJE

Obraćanje Adnana Bašića

Svečanost kod spomen parka “Zlatnih ljiljana”

Zlatni ljiljani odali počast svojim saborcima

prethodnici rekli, i mnogo više, i mnogoteže. Teže zbog toga što i dan danas istineprijatelji koji su vijekovima htjeli da namunište zemlju, da je nestane, da je podijelei razdijele među sobom dijele kao ratniplijen, i danas to rade, to nikada nemojtezaboraviti. Borba za BiH će biti veoma dugai vjerujte, vrlo teška, ali dok postoji jedanživi patriota koji voli svoju Bosnu i Herce-

govinu, i kao domovinu, i kao državu, nećeim to uspjeti. A za to ste najbolja garancijaprvi vi koji ste danas ovdje, branite zajednos nama sve ono što se treba braniti.

Izboriti se za Bosnu u onim najtežimtrenucima kada niko nije vjerovao da ćese desiti tragedija koja se desila, a poče-la je još daleke 1991. godine, nismo vje-rovali. Bosanskohercegovački narod jemiroljubiv narod, on ne voli ratove, a kadmora da ratuje, pokazuje svoj prkos i inatbosanski i opet ga je pokazao. Moralismo. Nismo htjeli, ali smo morali.

Ja često sa svojim saborcima se ružimza priznanja koja ovaj grad nije dobio, našebrigade nisu ni slavne ni viteške, a bile su islavne i viteške. Naš grad je dobio veomamalo “Zlatnih ljiljana”, a trebao je dobiti triputa više, ali neka, ovdje žive snažni, jaki idobri, čestiti ljudi domaćini Kakanjci, onisve to podnose. Teško je nekada prihvatitiovakve stvari, ali mi prihvaćamo, šta je tu

je. Ali se strašno ponosimo, ne samo ovimimenima, ali i sa ona 3 spomenika u gradu.I sve to dokazuje koliko vrijedimo, a vri-

jedimo mnogo. Kamena knjiga na kojojsu pisana imena sinova ovog grada ostatće dugo. I kamen će nekada nestati i

postati prašina, ali treba da prođu vijeko-vi. Nadam se da još dugo vremena ovaknjiga koju vi ovdje gledate neće bitizatvorena. To je vaš i naš ponos”.

U nastavku j nastupio hor STŠ “Kemal Ka-petanović” izvodeći “Za nju vrijedi umrijeti”.

Delegacije i pojedinci su položil cvijeće naspomen obilježje dobitnicima najvećeg rat-nog priznanja “Zlatni ljiljan” i “Zlatna policijskaznačka”: načelnik općine Kakanj, gospodinNermin Mandra, predstavnici boračkih orga-nizacija, političkih partija, te drugi.

Program je nastavljen polaganjem

cvijeća u kakanjskom Memorijalnomparku gdje se odala počast šehidima ipoginulim borcima. Amila Durmić



broj 202, 01.12.2012. 5


DAN DRŽAVNOSTI

Čestitamo Vam 25. novembar,Dan državnosti BiH

Vlada Zeničko-dobojskogkantona ove godine je odlučila

da izađe iz uobičajenih okviraobilježavanja velikih datumaznačajnih za Bosnu i Hercegovi-nu, te je u povodu 25. novembra,Dana državnosti BiH, u Milima uvisočkim Arnautovićima, mjestugdje je prvi put održan Bosanskistanak (skupština) i gdje je 1377.godine krunisan prvi bosanskikralj Tvrtko I, u vrijeme čije vla-davine je bosanska država bila iteritorijalno i ekonomski najjača,održan historijski sat na temu:

„Bosanski identitet i suverenitet”proesora Husnije Kamberovića.

Svečanosti u Milima suprisustvovali članovi VladeZDK na čelu sa premijeromFikretom Plevljakom, pripad-nici policijskih snaga ZDK,predstavnici Općina Visoko iKakanj, učenici Gimnazije Vi-

Dan državnosti u ZDK obilježen i nahistorijskim lokalitetima Mili i Bobovac

Na Bobovcu, predavanje o “Bosanskim kraljevima, grbu i zastavi”održao je prof. dr. Enver Imamović

Na lokalitetu Mili, predavanje o “Bosanskom identitetu i suverenitetu”održao je prof. dr. Husnija Kamberović

soko, te brojni gosti, pripadni-ci društvenog i javnog životaVisokog.

Čestitke povodom 25. no-vembra uputili su danas naMilama Senad J. Hodović, direk-tor Zavičajnog muzeja Visoko,ističući ponos svojom državomali i našim gradom koje imaneupitnu historijsku važnost.

Premijer Plevljak je istakaosvoju obavezu i obavezu svo-

je generacije da našu državuostave u puno boljem stanju,

nastavljajući kontinuitet bo-sanske države.- Danas se nalazimo na

mjestu gdje je uspostavljan iodržavan kontinuitet Bosne iHercegovine. Nekada su toradili naši preci, čestiti, pošte-ni i hrabri ljudi i mi imamomnoge razloge da budemo nanjih ponosni. Čak i u teškimuslovima kad su ovdje dolazi-li jaki, moćni i silni, našli sunačina da spase državu Bosnu

i Hercegovinu, da spase dobreBošnjane, stanovnike Bosne iHercegovine bez obzira kakose Bogu molili i da spase kon-tinuitet koji Bosna ima od IXstoljeća do danas, istakao jepremijer Plevljak, obraćajućise prisutnoj djeci.

- Molim vas da za svoju

državu učinite ono što u ovomtrenutku jedino trebate i naj-bolje možete, da učite što jenajbolje moguće i da imatešto više znanja. Mi smo malazemlja i mali narod kao Bosan-ci i Hercegovci, moramo punoznati i puno raditi, moramobiti jako dobri da bismo op-stali u surovim svjetskim okol-

nostima. Mi to možemo i toćemo i uraditi. Svima nama

sretan Dan državnosti. Nekanam živi naša jedna i jedinaBosna i Hercegovina, dodao jepremijer Plevljak.

Predavanje o “Bosanskomidentitetu i suverenitetu” jeodržao pro. dr. Husnija Kam-berović.

- Srednjovjekovna bosan-ska država, koja je u to vrijeme

bila jedna od moćnijih evrop-skih država, nije država koja jebila jedna zgrada koja se sru-šila ‘udarcem jedne noge’,nego je bila moćna i uglednadržava, jedno moćno i ugled-no kraljevstvo koje je više od70 godina odolijevalo jednojod najmoćnijih sila na svijetu,Osmanskom carstvu... Ono štonas danas veže za bosansko-hercegovačku državnost idanašnji dan jesu odluke koje

su, kada se bosanska državaobnavljala, ušle u temeljemoderne države, a to su dvanajznačajnija principa: ravno-pravnost ljudi koji žive u Bosnii Hercegovini i teritorijalnacjelovitost Bosne i Hercegovi-ne, istakao je Kamberović.

Predavanje o “Bosanskimkraljevima, grbu i zastavi” odr-

žao je pro. dr. Enver Imamović.Stručnjak za srednji vijek jemnogo pisao i izdao mnogoknjiga o srednjovjekovnomperiodu i državi Bosni. Tako jei ovo predavanje izazvalo ogro-mnu pozornost prisutnih dok

je Imamović pričao o vrijedno-sti naše bogate historije sred-njeg vijeka i vladanja bosan-skih kraljeva, bosanskog nov-ca, bosanskog grba sa ljiljani-ma. Pres služba ZDK



6 broj 202, 01.12.2012.


DAN DRŽAVNOSTI

KAKANJ-PROMET D.O.O. Kakanj

TEHNOMEDIA Građanima BiH čestitamoDan državnosti

U petak, 23. novembra tekućegodine, u sal i Osnovne škole„Hamdija Kreševljaković“, održan jeprogram povodom Dana državno-sti Bosne i Hercegovine.

Prisutne je odmah na početku

oduševio orkestar škole himnom,nakon čega je nastupio hor saizvedbom „Moja domovina“, s kojim je radila nastavnica muzičke kultu-re, Selma Čaluk.

Simpatični učenici prvih razredasu izveli recitaciju „Domovina nijeriječ iz spomenara“, nakon čega jeponovno nastupio orkestar, ovaj

Prošle sedmice u Omladinskom centru uKaknju učenici STŠ „Kemal Kapetanović“ Kakanjsu upriličili program u povodu dva praznika,Dana srednjoškolaca i 25. novembra Dana dr-

Dan državnosti obilježen i u OŠ „Hamdija Kreševljaković“

Veliki broj prisutnih roditelja

Nastup hora i orkestra škole

Učenici prvih razreda izvodeći recitaciju“Domovina nije riječ iz spomenara

put iz vodeći „Love in rewind“.Sa članovima dramske sekcije je

radila nastavnica Belma Trako, tesu izveli „Jazavac pred sudom“, ahor ilahija i kasida prisutne je odu-ševio izvedbom „Za nju vrijedi

umrijeti“, pod vodstvom nastavniceHasije Ademi.

Učenici Esmir Kićo, Elmir Kevilj iAzra Šljivnjak su izveli recitacije,nakon čega je slijedila r itmika „Miši mačka“, učenika učiteljice DženiteJašarspahić.

Nastavnici i učitelji Dževad Ga-čić, Ilda Arnautović, Almira Muli-zović i Jasna Radoš su radili saučenicima te ih pripremili za reci-

tacije „Zemlja Bosna“, „Bosna“, „Za-stava“ i „Bosna i Hercegovina-mojadomovina“, koje su izveli pred pri-sutnim roditelj ima, nastavnimosobljem škole i svojim školskimdrugarima.

Pod vodstvom nastavnice ZurijeteBešić, učenici su jos jednom izveli ri-

tmiku, a ovaj program je završenpjevanjem Ajle Smolo i Martine Jozi-nović, antastičnom izvedbom AjneBalešić i olklorom. Amila Durmić

Učenici STŠ „Kemal Kapetanović“ i Srednje stručne škole Kakanj obilježili dva praznika

SREDNJOŠKOLCI PRIPREMILI PROGRAM U POVODU

DANA SREDNJOŠKOLACA I DANA DRŽAVNOSTI BIH

Učesnici programa sa direktorom STŠSa obilježavanja Danadržavnosti u SSŠ

žavnosti BiH. Kratki kulturno-zabavni programsu izveli učenici članovi sekcija ove škole. Krozpjesmu, recitaciju i glumu pokazali su svojetalente i upoznali prisutne sa pravima srednjoš-kolaca. U čast svoje domovine talentirani uče-nici su izveli prigodne pjesme. Ovu aktivnostpodržao je i direktor škole Amir Lopo, koji seobratio učenicima i zaželio im sretne praznike.

Dan državnosti BiH obilježen je i u Srednjojstručoj školi Kakanj. Učenici su izveli kratkupriredbu u fskulturnoj sali škole, koju su podr-žali njihovi proesori i direktor.

Pripremila Amina Kulović



broj 202, 01.12.2012. 7


DAN DRŽAVNOSTI

K akanjski antiašisti

dali su značajandoprinos u stvara-nju uslova za obnavljanjedržavnosti BiH. Sloboda jeu Kaknju zamirisala nekoli-ko mjeseci prije Prvog za-sjedanja ZAVNOBIH-a. 29. juna 1943. godine. Peta di-vizija NOP-a je munjevitomakcijom likvidirala neprija-telja u Čatićima, Doboju iKaknju, uništila Rudnik Ka-

kanj, traostanicu koja jenapajala električnom ener-gijom rudnike Kakanj i Bre-za, srušene su željezničkestanice i mostovi na rijeciBosni na relaciji od Jehovi-ne do Visokog, onesposo-bljena je pruga u dužini od30 km, desetine vagona susurvane sa mostova u rijekuBosnu... Od zaplijenjenih

namirnica i robe izdvojeno je 4 – 5 vagona i podijeljenorudarima i narodu Kaknjašto je ojačalo simpatije ka-kanjskog naroda premaantiašističkom pokretu.

Zauzimanje Kaknja ionesposobljavanje nizaželjezničkih stanica i pru-ge između Lašve i Visokogizazvalo je paniku kodvojnih i c ivi lnih vlasti

NDH-a jer je Peta divizijapresjekla i razorila najvaž-niju prugu u Bosni i našlase u centru rudarskogbazena Bosne. Zbog togasu Nijemci brzo reagovali.Pod komandom VII SS di-vizije upućene su protivPete krajiške divizije jedi-nice IV lovačke brigade,dva oklopna voza, dvatenka, dvije ojačane četepješadijskog puka „Bran-denburg“ i još neke sna-

Doprinos Kaknja u stvaranju uslovaza obnavljanje državnosti BiH

Omer MaslićRudi Čajavecge. Grupe od šest do de-set aviona 29. juna i slje-dećih dana bombardova-le su i mitraljirale položa- je partizana. Peta krajiškadivizija Kakanj je napusti-la 2. jula 1943. godine u14 sati krenuvši dalje nasvoje zadatke.

U borbama za prvo

oslobođenje Kaknja seposebno istakao FranjoTraup iz Kaknja koji je na-kon prvog oslobođenjaKaknja otišao sa partizani-ma i do kraja rata se poka-zao kao dobar miner pri-mjenjujući znanje nauče-no kroz posao u Rudniku.

Veoma hrabar borac bio je i njegov brat StanislavTraup koji je 6. maja 1942.

godine prilikom napadaZeničkog partizanskogodreda na Kakanj organizo-vao prolazak partizana kroz jamu Orasi kako bi neprija-telja napali sa leđa. Stani-slav Traup je poslije ubijenna Subotinju u zasjedi kojusu napravili četnici.

U našim historijskim pro-mišljanjima neizostavna

treba biti i hrabrost RudolaRudija Malog kojeg je igrasudbine i očeva potraga za

rudarskim hljebom dovelaiz Esena u Njemačkoj doKaknja, gdje je zbog svogantiašističkog opredjelje-nja bio zatvaran, progo-njen, a poslije i ubijen.

Melenta Bošnjak se ista-kao kao pokretač ustankaprotiv ašista, bio je učesnik borbi na Sebinju, Perinom

Hanu i Dračiću. Poginuo jeu martu 1943. godine naMilićima kod Vlasenice kaopripadnik Šeste istočnobo-sanske brigade.

Mehmed Skopljak iz Vi-sokog je došao u Kakanjradi posla u radnji svogabrata. Poginuo je u Bjelimi-ćima kod Konjica aprila1942. godine.

Osmana Džaića je slo-

bodarska ideja iz Prijedoradovela do Kaknja gdje je uborbi za oslobođenje po-ginuo 31. marta 1945.godine na koti 532 – Orasikao pripadnik Osme kra- jiške brigade.

Rudol Rudi Čajavec koji je rođen 1. aprila 1911. go-dine u Zgošći smatra se pi-onirom partizanskog vaz-

duhoplovstva, hrabrošću sedokazao i Omer Maslić ibrojni drugi istaknuti ka-

kanjski antiašisti koji su

dali veliki doprinos stvara-nju uslova za obnovu bo-sanske državnosti.

Ove historijske činjeni-ce ne smiju biti zaborav-ljene jer dokazuju odnje-govanu antiašističku tra-diciju naroda Kaknja i BiH,i dokazanu spremnost dase brani sloboda.

O antiašističkoj borbinaroda Kaknja svjedoče i

spomen-obilježja.Spomenik palim borci-

ma NOR-a, koji se nalazi uGradskom parku u Kaknju, je najmonumentalnijespomen-obilježje iz perio-da Drugog svjetskog rata.Ovaj spomenik izgrađen je1977. godine.

U Kraljevoj Sutjesci nala-zi se partizansko spomen-

groblje podignuto 1956.godine. Na kamenobeton-skoj piramidi piše da jespomenik podigao Opštin-ski odbor saveza boracaNOR-a, u znak zahvalnosti ipriznanja svojim palim dru-govima koji su poginuliaprila 1945. godine osloba-đajući Kraljevu Sutjesku

Na Ponijerima, na Hme-ljicu, 1964. godine podi-

gnuto je spomen-obilježjekoje podsjeća na teškeborbe sa Nijemcima i njiho-vim pomagačima u šestojoanzivi krajem 1943. i po-četkom 1944. godine ukojima je poginulo preko200 boraca iz Istočno-bo-sanske, Majevičke, Krajiškei drugih brigada. Spomenik je prvobitno bio od drvenekonstrukcije, a kasnije jeizgrađen od betona.

(www.kakanj.com.ba)



8 broj 202, 01.12.2012.


ČESTITKA

ČESTITKA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI BIH

Najteži periodi za našu domovinu bili su onda kada su oni koji teže uništenju dr-žavnosti BiH procjenjivali da je naš osjećaj ponosa zbog pripadnosti državi BiH naniskim granama. Tada su počinjali agresivni ataci, a u takvim situacijama spašavalo

nas je ono što nazivamo “probuđenim čudom bosanskog otpora, inata, ponosa”...

Sama činjenica da kažemo da se probudio ponos svjedoči da je taj osjećaj bio uazi slabljenja i iščezavanja, a na slabljenju tog osjećaja radili su i rade oni kojimasmeta državnost BiH.

Više nikada ne smijemo dozvoliti apatiju, ne smijemo mirno promatrati dok osje-ćaj pripadnosti državi BiH slabi, a budi se povremeno i kratkotrajno, i to u vrijemenastupa nogometne reprezentacije i drugih reprezentativnih sportova.

U današnjem vremenu, uz reprezentativni sport, osjećaje patriotizma trebamo jačati i kroz svijest o brojnim drugim elementima bosanske državnosti.

Prilog jačanju osjećaja ponosa zbog postojanja elemenata državnosti BiH svakood nas može dati. Treba učiti i pričati djeci o domovini, o njenoj historiji, prirodnimljepotama i kulturno-historijskim znamenitostima, o njenim državnim obilježjima,o antiašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu u toku koje je, na Prvom zasjedanjuZAVNOBIH-a 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, obnovljena državnostBiH, o časnoj borbi za očuvanje državnosti i nezavisnosti BiH, o našim šehidima ipoginulim borcima, treba raditi na čuvanju i jačanju elemenata državnosti BiH, ra-diti na osiguranju prosperiteta države...

Sa željom da naš patriotizam i naše zalaganje za dobrobit zajednice sve više i više jačaju, svim građanima Kaknja, i cijele BiH, upućujem srdačnu čestitku povodom 25.novembra – Dana državnosti BiH.

Općinski načelnik Nermin Mandra



broj 202, 01.12.2012. 9


DAN DRŽAVNOSTI

Dan državnosti Bosne i Hercegovine jepraznik koji se obilježava 25. novembra. Nataj dan 1943. godine, na prvom zasjedanjuZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu su udarenimoderni temelji državnosti Bosne i Hercego-

vine, kao ravnopravne republike unutar ju-goslavenske ederacije, sa historijskim grani-cama koje su datirale još iz vremena srednjo-vjekovne Bosne.

Odlukom ZAVNOBiH-a potvrđene suhistorijske granice BiH, a naša zemlja dei-nisana je kao jedna od šest ravnopravnihrepublika u sastavu tadašnje Jugoslavije.Ovom odlukom BiH je deinisana kao jedin-stvena i nedjeljiva država u kojoj će svinarodi imati ista prava. Odluka je potvrđe-na i na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu,29. novembra iste godine.

Za ovaj broj smo se potrudili da nađemo

nekoga ko je učestvovao u Drugom svjet-skom ratu i sa našim čitateljima poneki do-gađaj da podijeli.

■ Enver Muratović: Dobitnik četiri

ordena iz Drugog svjetskog rata

Enver Muratović je rođen 10.10.1925.godine u mjestu Stanevce, Južna Srbija. 1963.godine je došao u Kakanj, zbog Rudnika. Svedo penzije je bio rudar u Kaknju. Od početka je bio u ratu, od 1943. godine. Slijedi mali dionjegove bogate priče.

“Imao sam 18 godina kada sam stupiou rat. Ranjen sam u Slovenskoj Požegi, gdje

Uvjerenje o dodjeli Ordena zasluga za narodIII reda Enveru Muratoviću

Enver Muratović i Behaija Neimarlija, učesnici Drugog svjetskog rata

Kose već odavno sijede, al’ sjećanja na rat ne blijede

Enver Muratović

Behaija Neimarlija

je moja brigada bila u jednom selu koje je25 kilometara udaljeno od Zemuna, nala-zilo se na lijevoj strani, zvalo se Tupanovci.Tu smo bili 3 mjeseca, vježbe smo imali, jersmo dobili rusko oružje kojim nije bilo baš

lahko rukovati.Sjećam se dobro i događaja u Bosanskoj

Gradišci. U Đakovici smo puno izgubili ,kada smo ulazili u Sremski ront. Inače, svismo bili drugovi, kao braća, skupa smobili u tom selu tri mjeseca. U SlavonskojPožegi sam izgubio jedog pomoćnika.Sjećam se, došli smo blizu neke vode gdje je c ijela brigada ušla, jak je to napor bio, irekli su nam: „Tito će vas prevariti, vi ćetesvi izginuti, a mi ćemo pobijediti“.

Ja sam Titin vojnik, a i pričao sam sa Titom.1945. godine smo završili rat, te su pozvalinas koji smo preživjeli, a nije nas bilo puno

jer smo četiri puta izgubili do Zagreba, tre-bali smo popuniti četvrti bataljon. Otišli smou Niš, a iz Niša u Beograd kod Tite.

Izašli smo da sadimo neko drveće, zamje-nik nam je rekao da će izaći Maršal, također,rekli su nam kada izađe Tito, da ga ne po-zdravljamo, nego da nastavimo raditi. Ja samradio, on mi prišao i rekao: „Izgleda da je ovajradnik ogladnio“, a ja mu rekao: „Druže Mar-šal, i jest tako, sad će 12 sati”, kroz blagiosmjeh i sjetu u očima prisjeća se svojihratnih dana ovaj dobitnik četiri ordena izDrugog svjetskog rata.

■ Behaija Neimarlija: Dobitnik tri

ordena, kao i najvišeg opštinskogpriznanja, Plakete oslobođenja Kaknja

za 8. april - Dan oslobođenja Kaknja

Behaija Neimarlija je također učesnik Drugog svjetskog rata. Rođen je u mjestuŽivalji u Kaknju 1928. godine. Osnovnu školu je završio u Kaknju, 1943. godine, te trebaoići u Medresu, ali ipak je otišao u partizane.

“Ja sam bio u Četvrtoj krajiškoj diviziji,odnosno u udarnoj grupi. Ja sam jedan odživih učesnika koji je bio na oslobađanjuKaknja, bio sam i ranjen. Sa tri bataljona smose prebacili preko Bosne i dva puta smo jošnapadali Kakanj, ali ga nismo oslobodili.

Pošto sam imao 17 godina, bio sam prvopomoćnik kod mitraljeza, a poslije sam bio ukomandi čete kurir, skojevac. Tako su jedno-ga dana postrojili nas i zvali na zadatak. Ko-mesar bataljona je bio Milan Inđić, narodniheroj, te nas oko dvadesetero je došlo u Ži-valje navečer, u moje selo gdje sam ja rođen.Dobili smo radnička odijela, mi nismo niznali kakav je zadatak, samo znaš da morašda se javiš. Trebalo je uznemiriti neprijateljau Kaknju. Mi smo iz Živalja krenuli u radnič-kim odijelima, ja sam od svog rođaka IsmetaNeimarlije uzeo bluzu radničku, sjećam se,bila mi je velika, jer sam ja i bio malešan.

Došli smo na most šehidski, a gore jebila straža na raskršću, njemačka straža.

Italijani su bili u jednoj kući. Uglavnom, mismo ih trebali iznenaditi. Među nama je bio jedan koji je bio u njemačkoj vojsci, pa je

znao i govoriti njemački. Mi smo išli kaoradnici, na posao, u pola 11 smo prešli, je-dan za drugim, a pokupljeno je bilo cijelooružje i dato nama, našoj grupi. Kada smodošli u naselje tzv. Albanija, na raskršće,Švabo nas je zaustavio. Pitali su nas ko ide,a ovaj naš što je znao njemački jezik malo,iz vojske, inače Krajišnik, Hrnjić se prezivao, je rekao da idu radnici na posao u Rudnik,od 11 da rade. Švabo je rekao da ide jedannaprijed, a ostali stoj. Tražio je propusnicukoju je svaki radnik morao imati, a taj štoznao govoriti njemački je imao nož sakri-ven umjesto propusnice, i gotovo...

Drugi put kada smo uletili u Kakanj, tribataljona1945. godine su trebala da zauzmuKakanj, kako bi se prebacila Četvrta i Dese-ta divizija, koje su bile sa druge strane Bosne.Ja sam bio u prvom bataljonu Šeste krajiškeudarne. Prvi bataljon je Šeste krajiške, drugibataljon Osme krajiške, kojim je komando-vao Osman Đafć koji je poginuo u Kaknju,treći Jedanaeste krajiške brigade sa kojom je komandovao jedan Mićo, koji je i bio ko-madant cijele te udarne grupe. Trebalo jezauzeti most u Kaknju, nisu bila dva mostakao sada, nego samo jedan. Bunker je biona onoj strani gdje je sada radnja od Begov-

ca. Jedna grupa skojevaca, dobrovoljaca, samnom je bio i jedan Čehajić iz Visokog,došli smo blizu njihovog bunkera, a oni supjevali: „Kiša pada, partizani bosi, samo Titooputare nosi“. Trebali smo da oslobodimomost da bi prešla Divizija, i zauzeli smo most,zauzeli Kakanj, sem Grebena gdje su ostaliNijemci. Krenuli smo dalje sa Divizijom pre-ma Sarajevu, od Sarajeva prema Visokomkoje smo oslobodili 7., i onda defnitivnoKakanj 8. apri la”.

Na kraju razgovora, ovi hrabri borci susvim građanima Kaknja i svim građanima BiHkoji uvažavaju ovaj dan, čestitali Dan držav-nosti kojoj su temelji udareni 1943. godine uJajcu. Pripremila Amila Durmić



10 broj 202, 01.12.2012.


DAN DRŽAVNOSTI

Povodom obilježavanjaDana državnosti Bosne i Her-cegovina, u kakanjskoj Grad-skoj biblioteci održan je okru-gli stol na temu ‘’Poruke sakamena - univerzalna simbo-lika i semantičko bogatstvozapisa sa stećaka”. Motivi zaorganiziranje ovog programasu to da su BiH i Bosanci iHercegovci veliku porodicunaroda svijeta oplemenili i

obogatili, u prvom redu, bo-sansko- patarenskom (bogu-milskom) kulturom, materija-lizovanom u kamenim stećci-ma i pripadajućim zapisimasvakog stećka.

■ Sarkoag kao

izvorna, prvobitna orma

bosanskih stećaka

Problem hronologije ste-ćaka još nije ni približno rije-šen, ali se, prema sadašnjemstanju istraživanja, mogu

konstatirati bar neki orijenta-cioni vremenski okviri. Naj-starija datirana ploča, koja seveć može smatrati stećkom,potiče iz druge polovine XIIstoljeća (ploča sa natpisomtrebinjskog župana Grda).Nijedan stećak u obliku san-duka ne može se datiratiprije polovine XIV stoljeća.Može se reći da se sanducipojavljuju tek u trećem peri-odu kulturne historije, dakleu vrijeme vlade bana Stjepa-na II . Dalje, nijedan sigurnodatirani stećak-sarkoag nijestariji od kraja XIV stoljeća,što praktično znači da se ovaorma spomenika javlja tek uvrijeme bosanskog kraljev-stva. Izuzetnu važnost zahronološko opredjeljivanjestećaka ima još jedna opser-vacija: nijedan ukrašeni ste-ćak ne može se pouzdano

datirati ranije od druge polo-vine XIV stoljeća; to praktičnoznači da sve umjetnički zna-

Okrugli stol

PORUKE SA KAMENA – univerzalna simbolikai semantičko bogatstvo zapisa sa stećaka

Tekst: Edis Škulj; Foto: Mahir Omerović

“Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kultu-re. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosnaima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenjegorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nig-dje, nikada, niko nije pronašao stećak na komeBosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj“ (Miroslav Krleža).

Istaknuti bh. intelektualci na okruglom stolu u Kaknjučajnije pojave na stećcimapripadaju IV i V periodu bo-sanske kulturne historijeovog doba, tj. periodu kra-ljevstva i vremenu propada-nja srednjovjekovne kulture.

O porijeklu stećaka izne-sen je veći broj teorija. Jednikažu da su bosansko-herce-

govački stećci rađeni po uzo-ru na antičke sarkoage; dru-gi u njima vide imitaciju mo-numentalne romaničke arhi-tekture sa primorja; trećipripisuju stećke bogumil-skom vjerskom pokretu, paim porijeklo traže na Istoku;četvrti upućuju na sličnedrevne spomenike kod sje-vernih Slavena. Sve ove teo-rije imaju jednu bitnu manukoja je, u stvari, metodološkeprirode: sve one, naime, po-laze od orme sarkoaga kao

izvorne, prvobitne ormebosanskih stećaka. Sarkoag

je, ustvari, tek krajnji i zadnjiproizvod jednog dugog ra-zvoja i taj razvoj se odvijao nateritoriji Bosne i Hercegovine;to se vidi i po tome što se idanas na većini bosanskihnekropola raspoznaju svi

stupnjevi toga razvoja -amorni kamen, i ploča, isanduk i sarkoag. U toku ra-zvitka primani su i razni uti-caji sa strane, o kojima svaka-ko treba voditi računa, pojav-ljuju se: nadgrobne ploče i(srednjovjekovni) sarkoazi izcrkava u primorju, zatim pri-morska monumentalna arhi-tektura i domaća drvena ku-ća, te posebno, u pogleduuspravnih monolitnih spo-menika, uticaj nadgrobnihstela i stupova iz Srbije.

■ Tvorci stećaka domaćiljudi

Naravno, stećke nije mo-guće promatrati odvojeno odduhovnih strujanja što suprožimali zemlju u srednjemvijeku, dakle, nije ih mogućeodvojiti od idejnih kompleksakoji su u XII stoljeću doveli ido ormiranja zajednice podnazivom „Crkva bosanska”.

Tvorci stećaka su domaći

ljudi. Od majstora - klesarapoznato nam je po natpisimadesetak imena: kovač Radič iSlipčićima kod Mostara, PribilBjelopčelanin u Donjem Selukod Konjica, Boško Semjuno-vić u Gracu kod Hutova, ko-vač Grubač u Opličićima iBoljunima kod Stoca, Milgostkovač u Radimlji kod Stoca,Mileta Krilić kovač u Nekukukod Stoca, Milić kovač i Zelijakovač u Boljunima kod Stoca.

Radoje kovač u Žakovu kodTrebinja. Kao što se vidi, veći-na klesara stećaka čija suimena sačuvana potiču izokoline Stoca (njih šest). Većibroj spomenika izradio jesamo Grubač (sedam), Milić(dva) i Radoje (dva). Od desetmajstora, njih sedmorica no-se naziv kovač; među struč-njacima je još uvijek spornopitanje da li je izraz kovačspecifčan termin za specija-lizirane klesare nadgrobnihspomenika ili su se neki seo-ski kovači bavili i klesanjemstećaka kao sporednim zani-manjem.

I pored nedovoljne verif-kacije te kompletne kulture,dosadašnji rezultati poduze-tih istraživanja, naprostopokazuju njenu grandio-znost. Istraživanja poduzetado danas bila su uglavnom

plod zaljubljenosti i ushiće-nosti istraživača.Ocjenjuje se da je ta gran-



broj 202, 01.12.2012. 11


DAN DRŽAVNOSTI

Prostor Gradske biblioteke ispunjen do posljednjeg mjesta

diozna kultura bila, pa i da-nas je, najčešće kamen spo-ticanja naših naroda, koji tukulturu baštine, i koji su jeuglavnom svojatali i iskoriš-tavali u lične i uskonacional-ne interese, ali je istovreme-no nisu airmisali.

U današnjim istraživanji-ma svi se zaustavljaju na pi-tanju - ko su bili Bogumili, pritom ostajući uvijek u ravninjihove religijske pripadnosti.

■ Interdisciplinaran

pristup

Poruke koje su oni ostavi-li iza sebe za svoje i za drugezaslužuju naučnu opservaci-

ju, koja treba pokazati univer-zalnu simboliku i semantičkobogatstvo svakog zapisa. No,

da se mi vratimo samom pro-gramu koji se odvijao u našojGradskoj biblioteci.

O pomenutoj temi govo-rili su istaknuti bh. intelektu-alci: Vedad Spahić, Esad Baj-tal, Nina Salkić, Elis Bektaš,Enes Karić i Hilmo Neimarlija.Moderator radnog dijela pro-grama bio je proesor ŽeljkoGrahovac koji je rekao da jeova tema sa više aspekatazanimljiva i da joj se mora

pristupiti interdisciplinarno.Okrugli stol je najavio i

uvodnom riječju pozdravioČišija Senad, direktor JU‘’Gradska biblioteka’’ Kakanj.

Pristutnima se obratioEsad Delibašić, pomoćnik ministra za nauku, kulturu,obrazovanje i sport ZDK koji

je između ostalog rekao:‘’Generalno gledajući, ne

možemo biti zadovoljni sta-njem kulture u BiH. Naime,BiH je jedna od rijetkih evrop-skih zemalja koja nema dr-

žav no mini sta rstvo z a ku ltu-ru. Ministarstvo civilnih po-slova je samo jedno od se-gmenata nadležnih za kultu-ru odnosno ima jedan sektor koji se bavi kulturom. Naentitetskom nivou, nadlež-nost u RS-u ima entitetskoministarstvo, dok su u FBiH stvari nešto složenije, jer fe-

deralno ministarstvo je samoko o r di n a to r ka n to n a l n i hministarstava koje imaju

izvornu nadležnost za kultu-ru i kulturnu politiku. Ne po-stoji jedinstvena kulturna

pol iti ka u BiH , kul tura je ne-kad prepuštena samoj sebi,tako da faktički kantonalnaministarstva jedina moguuspostaviti konzistentnu kul-turnu politiku. U takvoj sita-ciji često se nalazimo u dile-mi, da li da se finansira tzv.festivalska kultura ili temelj-ne ustanove kulture. U takvoj

jednoj situaciji pri oritet pri li-kom finansiranja trebajuimati temeljne ustanove kul-ture koje tokom cijele godine

pr už aj u us luge gra đa ni ma. Jedna od takvih rijetk ih pri-mjera jeste JU Gradska bibli-oteka Kakanj. Ova tema da-

nas koja je stavljena na okru-gli sto zapravo čuva kulturni

smo za njih gluhi, nismo ništaod toga naučili, oni su valjdavjerujući da ćemo biti takvi kakvi jesmo svoje zapise osta-vili upravo u kamenu, u neče-mu što ne može biti spaljeno,ne može biti tek tako obrisano.Da bi se oduprli svim mogućiminkvizicijama, ostavili su namto i umjesto da od toga učimomi se zapravo o to oglušujemo.Nažalost, stećke čitamo, a nerazumijemo. Stećke čitamo, ane želimo slijediti ono što nam

poručuju. Por uču ju nam dabudemo ljudi, da budemosvoji, da poštujemo svoju ze-mlju cijeneći sve druge. Zar ima ljudskijih, zar ima boljih,

zar ima važnij ih i konačno uvremenu nepoštenja zar ima

poštenij ih poruka od porukakoje svako od nas može proči-

su po čitavoj Bosni i Hercego-vini (osim Posavine i zapad-nog dijela Bosanske krajine),ali ih ima i na većim prostori-ma zapadne Srbije i CrneGore, zatim u Dalmaciji imjestimično u Lici. U pojedi-nim krajevima postoje razli-čiti nazivi za ove spomenike.Osim najraširenijeg naziva -stećci, koji je konačno usvo-

jen i u stručnoj literaturi, čujuse još i ovi nazivi: mramorovi,mašeti, grčki grobovi, staregrobnice, divovsko kamenjei neki drugi. Prvotnji njihovinazivi, prema svjedočanstvi-ma natpisa, bili su najčešće„bilig”, „kami” (kamen), a rjeđe„kuća”, „zlamenje” i neki drugi.Stećci se obično nalaze u

skupinama, među kojimastručnjaci raspoznaju: grobljapojedinačnih porodica sasvega nekoliko spomenika,zatim groblja čitavih rodovasa prosjekom od 30 do 50stećaka, i, konačno, velikenekropole seoskih općinakoje ponekad imaju i višestotina grobova. Karakteristi-ke uže lokacije pokazujutendenciju smještaja na po-višenim mjestima, uz puteve

i uopće na položajima, s kojihse pruža dobar vidik. Vezanisu za “Crkvu bosansku” i bo-gumilstvo mada to neki os-poravaju tvrdeći da su stećciizraz i običaj određenog hi-storijskog vremena u Bosni iHercegovini, te da pripadajusvim njenim stanovnicima jersu se ispod njih sahranjivali ipravoslavci i katolici.

O stećku kao historijskomizvoru kratko je rekla mr. NinaSalkić:

‚‘Historičari se često žale nato da nemaju historijske izvorekoji su adekvatni. Ali zašto? Pastećak je najbolji mogući histo-rijski izvor iz kojeg možemoučiti o običajima, o junacimatog doba, o društvenim odno-sima, ali i o običnom čovjeku i njegovom životu‘‘.

Cilj okruglog stola bio jeda se autentične poruke sa

stećaka prenesu najširemsloju mladih Bosanaca i Her-cegovaca.

identitet BiH i ovi ljudi koji sudanas ovdje su čuvari kultur-nog identiteta BiH’’.

■ Stećke čitamo, a ne

razumijemo

Dr.sc. Esad Bajtal je za vrijeme svog izlaganja rekaokako stećke danas svojatajusvi, ali zapise sa stećaka neslijedi niko, kao da na njimaništa ne piše! Gospodina Baj-tala zamolili smo da ovutvrdnju uporedi sa stanjem ukojem se naša država trenut-no nalazi...

‘’Radi se o etičkoj izdaji zapisa s kamena, o etičkoj izdaji bogumilske filozofije, mira,solidarnosti, o potrebi za jed-nakošću, za uvažavanjem

drugog. Njihovi etički impera-tivi, ne koristiti silu, ne grabiti bogatstvo, ostali su iza nas. Mi

tati u kamenim zapisima’’. ■ Stećak je najbolji

mogući historijski izvor

Srednjovjekovni nadgrob-ni spomenici ili stećci pred-stavljaju svakako najzanimlji-viju i najznačajniju pojavu uumjetnosti stare Bosne. Ostećcima i njihovoj umjetno-sti napisana je obimna litera-tura - veća nego o bilo kojojdrugoj kulturno-umjetničkojpojavi, pravcu ili školi u našojstarijoj historiji. Odmah trebareći da ovi stećci nose još je-dan rekord: nijedna pojavaove vrste nije izazvala tolikoraznolikih mišljenja i inter-pretacija. Računa se da je dodanas sačuvano svega oko

50.000 stećaka, a da ih je joštoliki broj uništen tokom po-sljednja dva stoljeća. Rašireni



12 broj 202, 01.12.2012.


Nakon zvanične potvrderezultata Lokalnih izbora kojisu održani 7. oktobra 2012.godine i nakon dodjele certi-fkata, u Kaknju je 16. novem-bra 2012. godine potpisanSporazum o ormiranju parla-mentarne većine u Općin-skom vijeću. Sporazum supotpisali Nermin Mandra, predsjednik OO SDA Kakanj,

Slaven Katičić, predsjednik OO HDZ Kakanj, RahmanDželo, predsjednik Općin-skog savjeta Stranke za BiHKakanj i Mujo Fafulić, pred-stavnik nacionalnih manjina.

Nermin Mandra, općinskinačelnik i predsjednik OO SDAKakanj između ostalog je ka-zao da je dogovoreno daparlamentarna većina zapredsjedavajućeg Općinskogvijeća Kakanj podrži Slavena

Katičića, vijećnika i predsjed-nika OO HDZ Kakanj, a za za-mjenika predsjedavajućegvijećnika Rešada Merdića izStranke za BiH.

■ Nermin Mandra: Bolje

sutra svih građane naše

općine

“Meni je veliko zadovolj-stvo da u ovom sastavu pot-pisujemo sporazum o ormi-ranju većine u Općinskom vi-

jeću. Ovaj sastav parlamentar-me većine dobro mi je poznat

jer sam imao priliku da sa istimpolitičkim subjektima sarađu-

jem i dogovaramo u ranijem

periodu i ta saradnja je uglav-nom bila zadovoljavajuća.Uglavnom smo imali dovoljnosluha za dogovore. Sada kadaobavljam i unkciju općinskognačelnika vjerujem da će tasaradnja biti na još većem ni-vou i vjerujem da ćemo svojimaktivnostima, dogovorima,spremnosti na komunikaciju itoleranciju doprinijeti kvali-

tetnijem radu i programimaOpćinskog vijeća i da će tostvoriti pretpostavku za kvali-tetniji rad općinskog načelni-ka, a sa ciljem boljeg sutra svihgrađane naše općine“.

■ Slaven Katičić:Ispoštovana izborna voljagrađana

“Izražavam zadovoljstvona ovom usuglašenom i pot-pisanom sporazumu. Dragomi je i dobro je što se ovajsporazum potpisuje baš uovoj sali, na ovom mjestu gdjeće se kada je u pitanju radOpćinskog vijeća i unkcioni-ranje općine najviše odvijati.Ovo mjesto će nas uvijek podsjećati da smo se ovdjeobvezali na saradnju, na jedandogovor i napredak za boljesutra svih nas. Posebno mi jedrago što je ovim sporazu-mom i ovom koalicionomvećinom u najvećoj mjeri is-poštovana izborna volja gra-

đana na prostoru općine Ka-kanj, tako da možemo slobod-no reći da imamao većinsku

podršku građana i naroda inacionalnih manjina. Ja vjeru-

jem da će ova većina učinitisve što može i da ćemo učini-ti sve da ovome gradu i ljudi-ma osiguramo ljepšu i prospe-ritetniju budućnost kolikobudemo u mogućnosti. Vjeru-

jem da će i ostale stranke kojenisu potpisnice Sporazuma akoje će participirati u radu OV-

a, znati prepoznati sve ono što je dobro što budemo radili ipredlagali, kao što ćemo i miznati prpoznati dobre prijed-loge stranaka koje nisu u ve-ćini i da ćemo naći zejedničkiput za opće dobro“.

■ Rahman Dželo:

Lakši, prosperitetniji i

demokratičniji rad

“Ova parlamentarna veći-na postojala je i u proteklihosam godina. Drago mi je štonastavljamo saradnju. Ovogaputa smo bogatiji za predstav-nika nacionalnih manjina. Ovetri političke partije pokazujuspremnost u zaštiti nacional-nih interesa svih građana Ka-knja koji ovdje žive i rade . Uovom sporazumu se nalazeprogramske orjentacije svihpolitičkih subjekata i pred-stavnika nacionalnih manjinai vjerujem da ćemo u cjelostiispuniti volju i potrebe građa-na naše općine.

Pozivam i ostale političkesubjekte da se pridruže ostva-renju ciljeva jer je to interes

svih političkih stranaka. Ovojparlamentarnoj većini će bitidaleko lakši, prosperitetniji idemokratičniji rad jer je izparlamentarne većine ovajput i načelnik Kaknja koji ćedoprinijeti ažurnosti i uspješ-nosti rada OV-a”.

■ Mujo Fafulić: Bolja slikai pozicija općine

“Za sebe mogu reći dasam ja vijećnik u Općinskomvijeći ispred nacionalnih ma-

njina koji ovdje žive, ali istotako mogu reći da sam i vijeć-nik svih građana Kaknja. To-kom mandata zajedno saparlamentarnom većinom ćudavati doprinos za ostvariva-nje prava svih građana Ka-knja. Maksimalno ću se zala-gati, zajedno sa parlamentar-nom većinom, da slika općinebude u što boljoj poziciji i štoboljem svjetlu. Do sada nisamimao priliku biti politički an-gažovan, ali kroz ovu parla-mentarnu većinu očekujempodršku i pomoć da se maloviše radi za nacionalne ma-njine. Vjerujem da će se ve-ćina toga riješiti za nacional-ne manjine koje žive na po-dručju općine Kakanj. Vjeru-

jem u ovu parlamentarnuvećinu kao i u druge politič-ke partije i vijećnike da ćedati svoj doprinos i maksi-

malno se zalagati za boljeuvjete življenja”.

Emerin Ahmetašević

AKTUELNOSTI

Kako smo i najavili u prošlom broju Kakanjskih novina

Potpisan Sporazum o formiranju parlamentarnevećine u Općinskom vijeću Kakanj

Sporazum potpisali: predsjednik OO SDA Kakanj Nermin Mandra, predsjednik OO HDZ BiH Slaven Katičić,

predsjednik OS SBiH Rahman Dželo i predstavnik nacionalonih manjina Mujo Fafulić



broj 202, 01.12.2012. 13


AKTUELNOSTI

Ako želite uspješno poslovanje na polju transporta, trgovine, izgradnje, proizvodnje

betona i asfalta, nazovite prihvatljivog i povjerljivog poslovnog partnera

Novo: Građevinski materijaliPopust na gotovinsko plaćanje 3%

Besplatan prijevoz kupljene robe

Trgošped d.o.o. Kakanj

tel: 00387 61 772100,

fax: 00387 32 559045

www.trgosped.com.ba,

e-mail: [email protected]

Iz ponude izdvajamo:

• sve za vrt

• boje i lakovi

• mašine i alati

• vodomaterijal

• centralno grijanje

• keramika i sanitarija

• građevinski materijali

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN

Građanima Bosne iHercegovine čestitamo

Dan državnosti

Svim građanima našedomovine Bosne i

Hercegovine čestitamo25. novembar, Dan

državnosti

Općina Kakanj izvršila je sveneophodne pripreme kako bi svenedaće koje donose snježne pada-vine spremno dočekale. Velike ko-ličine abrazivnog materijala su

transportovane na područje ka-kanjskih mjesnih zajednica, izvrše-no je obilježavanje planuma cesta,potpisan je ugovor sa “Trgošpe-dom” o zimskom održavanju lokal-nih i nekategorisanih puteva, po-stoje i ugovorni odnosi sa JP “Vodo-kom” Kakanj u vezi održavanjagradskih i dijela prigradskih saobra-ćajnica...

Na osnovu Okvirnog sporazumaza pružanje usluga zimskog održa-

vanja lokalnih i nekategorisanihputeva na području općine Kakanjza sezonu 2011/2012., 2012/2013. i2013/2014. godinu, potpisan jeUgovor o zimskom održavanju lo-kalnih i nekategorisanih puteva nap o d r u č j u K a k n j a z a p e r i o d15.11.2012-15.3.2013. godine, sakakanjsk im „Trgošpedom“, izvršio-cem radova.

Ugovorom je deinirano da će

izvršilac radova vršiti održavanjeputnih pravaca na području općineKakanj u ukupnoj dužini od 90 km.Radi se o putnim pravcima:• Kakanj-Bijele Vode-Kučići (9 km,

cijena izvedenih radova je 27877,50 KM),

• Donji Kakanj-Ribnica-Kondžilo-Podborje (23 km, cijena izvede-nih radova je 74 865 KM),

• Brežani-Bištrani (4,5 km, cijenaizvedenih radova je 13 275 KM),

Kakanj spremno dočekuje snježne padavine

Ukupna vrijednost održavanja putnih pravacana području općine Kakanj iznosi 282 440 KM• Haljinići-Veliki Trnovci (6,5 km,

21 157,50 KM),• Čatići-Slapnica (5,5 km, cijena

izvedenih radova je 16 225 KM),• Kakanj-Tršće-Ponijeri (21 km,

cijena izvedenih radova je 68355 KM),

• Kakanj - Tršće – Zagrađe – Hali-novići (4,5 km, cijene izvedenihradova 13 275 KM),

• Kakanj-Desetnik (4 km, cijenaizvedenih radova je 11 400 KM),

• Ivnica-Vukanovići (8 km, cijena

izvedenih radova je 23 600 KM),• Bjelavići-Ričić (2 km, cijena

izvedenih radova je 5 900 KM),• Raskrsnica (nekadašnja zgrada

zadružnog doma)-autobuskastanica Brnjic (2 km, cijena izve-denih radova je 6 510 KM).

Ukupna vrijednost održavanjaputnih pravaca na području općineKakanj, sa uračunatim PDV-om,iznosi 282 440 KM.

Za navedeni obim radova utvr-

đena cijena je iksna, ako broj snjež-nih dana bude minimalno 30, premazvaničnom izvještaju Hidrometeo-rološkog zavoda i nadzornog orga-na. U slučaju da broj snježnih dana

bude manji od 30, ukupna vrijed-nost radova se umanjuje do 30 %.Izvođač radova ugovorom se

obavezao da će radove na zimskomodržavanju lokalnih i nekategorira-nih puteva obaviti kvalitetno premastandardima koji obezbjeđuju pro-hodnost puteva, a to podrazumije-va: prohodnost puteva dok trajeugovorena obeveza, putevi mogubiti zatvoreni samo u slučajevimavelikih snježnih padavina ili ledene

kiše, ali ne duže od 6 sati u toku 24sata, uredno obilježavanje kolovo-za, redovno inormisanje o stanjuna putevima, te uklanjanje zaosta-log posipnog materijala sa kolovo-za nakon završetka sezone.

Održavanje gradskih i dijela pri-gradskih saobraćajnica u nadlež-nosti je Zavoda za planiranje i iz-gradnju Općine Kakanj koji jesklopio ugovor sa JP „Vodokom“

Kakanj. Ugovorom je deiniranoodržavanje u prohodnom stanjugradskih i dijela prigradskih sao-braćajnica i ostalih javnih površinau gradu (trotoari, platoi, stepeništa,parking površine itd).

Općina Kakanj nadležna je zagradske i prigradske putne pravce,te lokalne i nekategorisane puteve,dok su za regionalne puteve i auto-ceste nadležni viši nivoi vlasti.

(www.kakanj.com.ba)



14 broj 202, 01.12.2012.


AKTUELNOSTI

Sarajevo, 15.11.2012. – Sve-čana ceremonija proglašenjate dodjela nagrada i priznanjanajuspješnijim učesnicimakonkursa „Živi svijet kameno-loma“ održana je danas u Sa-

rajevu. Svečanosti je prisu-stvovao veliki broj zvaničnika,predstavnika privrednog i

javnog života Bosne i Herce-govine te medija.

Naime, Tvornica cementaKakanj, članica HeidelbergCe-ment grupacije okončala jeprvi konkurs za nagradu podnazivom „Živi svijet kameno-loma“ (the Quarry Lie Award).Konkurs je pružio jedinstvenupriliku da se kroz projektneideje okruženju kamenolomada istinska ekološka i obrazov-na vrijednost, a u cilju zaštitei promocije biodiverzitetakamenoloma.

Na konkurs se prijavilo 20projektih timova, od kojih jestručni žiri odabrao pet naj-boljih koji su u periodu odsedam mjeseci imali prilikuda borave na kamenolomu„Ribnica“ Tvornice cementa

Kakanj i da detaljno razradesvoje projektne ideje poka-zavši tako svoje znanje i kre-ativnost u istraživanju i otkri-vanju biljnog i životinjskogsvijeta kamenoloma. Stručnižiri činili su: gospodin Brani-mir Muidža, predsjedavajućižirija ujedno generalni di-rektor HeidelbergCementaza Bosnu i Hercegovinu iHrvatsku, pro. dr. EminaMuratović, proesorica pro-

esorica na Prirodno-mate-matičkom akultetu u Sara-

jevu, pro. dr. Biljana Kuka-vica, proesorica na Prirod-no-matematičkom akultetuu Banjaluci, gospođa Dervi-ša Sikira, proesorica biolo-gije u gimnaziji u Kaknju.

U svome uvodnom obra-ćanju gosp. Branimir Muidža,generalni direktor Heidel-bergCementa za Bosnu i Her-

cegovinu i Hrvatsku osvrnuose na ulaganja HeidelbergCe-menta u Bosni i Hercegovini

Balorda, Muidža, Kotrošan, Lukić

PROGLAŠENI POBJEDNICI KONKURSA „ŽIVI SVIJET KAMENOLOMA“

Direktor HeidelbergCement i finalisti Živi svijet kamenolomakoja za protekli period iznoseviše od 150.000.000 KM, isti-čući kako je upravo Tvornicacementa Kakanj prva uvelastandard zaštite okoliša i si-stem oprašivanja te zaštitezraka, voda i tla.

„Nagrada „Živi svijet kame-noloma“ HeidelbergCement grupacije, prvi je projekat takvevrste u svijetu, a samim tim i uBosni i Hercegovini, namijenjen

zaš tit i biljn og i živ otinj sko gsvijeta kamenoloma, i Tvornicacementa Kakanj je ponosna što

je dio ovog jedinstvenog projekta. Ova nagrada je probudi-la duh istraživanja i otkrivanja.Otvorili smo novu stranicu i

postavili nove standarde zašti-te i promocije biodiverziteta nakamenolomima,“ istakao jegosp. Muidža.

Od pet predstavljenih pro- jekata tri su bila nagrađena.Treće mjesto na konkursu„Živi svijet kamenoloma“osvojila je nevladina organi-zacija „EKO Kakanj“. Projekatpod nazivom „Rekreacijskazona HeidelbergCement“

osvojio novčanu nagradu uiznosu od 3.000 KM. Projekatpod nazivom „Biodiverzitet

i remedacija kamenolomaRibnica“ pod mentorstvompro. dr. Suvada Lele osvojio jedrugo mjesto i nagradu uiznosu od 6.000 KM.

Prvu nagradu i iznos od10.000 KM osvojio je timDražena Kotrošana sa pro- jektnom idejom „Inventari-zacija gnjezdarica na kame-nolomu Ribnica“.

„Nisam se zaista nadao daćemo osvojiti nagradu. Jakosam uzbuđen. Uvijek sam sa-njao da ću podići pehar, drago

mi je da je to bilo sa ovim ti-mom . Zahvaljujem Heidel-bergCementu na prilici da po-sjetimo kamenolom, na prilici

da istražujemo. Otvorili su namvrata kamenoloma „Ribnica“ i dali nam priliku da stvorimoosnove za program praćenja

ptica, njihove zaštite i upozna-vanja javnosti sa prirodnimvrijednostima datog područja,“ u obraćanju je istako gospo-din Kotrošan.

Skupu se obratila gđa Sen-ka Balorda, ministrica zdrav-stva ZE-DO kantona, koja je

iskoristila priliku i čestitalamladim ljudima na učešću uovome projektu dodavši:

„ Zahvaljuj em Tvornici ce-menta Kakanj i HeidelbergCe-mentu na izvrsnoj ideji i zaistase nadam da ćemo i u buduć-nosti sarađivati u cilju zaštitečovjekove životne okoline“.

Gosp. Tomislav Lukić, še ureda Federalnog ministar-stva turizma i okoliša, ista-kao je:

„Rijetki su ovakvi događaji.Tvornica cementa Kakanj jedokazala da se može paziti naokoliš bez obzira na to što jeteško izvršiti revitalizaciju ka-menoloma. Ovom prilikom

pozivam i druge kompanije uBiH da se pridruže i budu prija-telji okoliša“.

P ods je ć am o, He i de l -bergCement grupacija obja-vila je međunarodni konkursu istraživačkom radu podnazivom „Živi svijet kameno-loma“. Tvornica cementa Ka-kanj, kao članica Heidel-bergCement grupacije, zaovaj konkurs otvorila je vratasvog kamenoloma „Ribnica“.Učestvovati na konkursu mo-gli su učenici, studenti i istra-

živači, koji su svoje prijaveposlali do 17.02.2012. godi-ne, za jednu od četiri katego-rije: otkrivanje biodiverzite-ta na kamenolomima, bio-diverzitet i rehabilitacija,biodiverzitet i obrazovanjete upravljanje biodiverzite-tom tokom ekstrakcije siro-vine. Svih 5 fnalista čiji pro-

jekt i su bi li predstavljeni,među kojima su i tri danasnagrađena, direktno su se

plasirali za učešće na među-narodnom takmičenju nakojem će učestvovati pred-stavnici 18 zemalja svijeta. Trinagrade za najbolje projektena globalnom nivou, koje ćebiti dodijeljene u Heidelber-gu 13. decembra 2012, iznose10.000, 20.000 i 30.000 eura,a svakako najvažnija nagrada

je veliko hvala od majke Pri-rode! Nagrada „Živi svijet ka-

menoloma“ je prva nagradaove vrste u svijetu, i u BiH.Emina Dedić



broj 202, 01.12.2012. 15


AKTUELNOSTI

Svim Bosancimai Hercegovcimačestitamo 25.

novembar, Dandržavnosti BiH

Sretan 25. novembar, Dan državnostiBiH, želi vam kakanj-x.com, info i

zabavni portal općine Kakanj

JP „Grijanje“ d.o.o. Kakanj je 27.po redu sezonu grijanja započelosa dugom, prema JP „Elektropri-vreda BiH“ d.d. Sarajevo, od

470.000,00 KM. Potpisan je Repro-gram sa planom otplate 70.000,00K M d o k r a j a o k t o b r a , a p o200.000,00 KM do kraja novem-bra odnosno decembra 2012.godine. Ukoliko JP „Grijanje“d.o.o. Kakanj ne bude moglo pra-titi rokove otplate duga po Repro-gramu, isporuka toplotne energi-

je iz Termo elektr ane Ka ka nj ćebiti obustavljena.

Daljinskim grijanjem u Kaknjuzagrijava se površina od oko220.000 m2 od čega je oko 20 %poslovni prostor, a preostalih 80

JP „Grijanje“ d.o.o.Kakanj NAJJEFTINIJI, DO KADA?

Toplotna podstanica Rampa Čatići Hrasno Doboj D. Škola Doboj IV Ukupno

Površina koja se zagrijava fzička lica [m2] 1.808,00 8.529,00 5.336,00 28.485,00 3.340,00 2.398,00 49.896,00

Površina koja se zagrijava pravna lica [m2] 0,00 596,00 0,00 2.758,00 1.970,00 202,00 5.526,00

Troškovi električne energije [KM/god] 11.478,00 19.380,00 14.880,00 53.700,00 8.862,00 3.360,00 111.660,00

Godišnja korisna potrošnja toplotne energije[MWh]

915,00 3.777,00 2.208,00 12.931,00 2.198,00 1.076,00 23.105,00

Godišnji gubici toplotne energije [MWh] 439,00 898,00 1.020,00 3.187,00 256,00 53,00 5.853,00

Ukupna godišnja potrošnja toplotne energije[MWh]

1.354,00 4.674,00 3.229,00 16.118,00 2.453,00 1.129,00 28.957,00

Troškovi toplotne energije[KM] 31.615,00 109.144,00 75.393,00 376.363,00 57.283,00 26.356,00 676.153,00

Ukupni troškovi energije [KM] 43.093,00 128.524,00 90.273,00 430.063,00 66.145,00 29.716,00 787.813,00

Cijena usluga zagrijavanja- fzička lica [KM/m2] 1,43 1,43 1,43 1,43 1,43 1,43 0,00

Cijena usluga zagrijavanja -pravna lica [KM/m2] 4,00 4,00 4,00 4,00 4,00 4,00 0,00

Prihodi od usluga zagrijavanja [KM] 15.513,00 87.483,00 45.783,00 310.593,00 75.937,00 25.423,00 560.732,00

Ostvareni rezultat [KM] -27.580,00 -41.041,00 -44.490,00 -119.470,00 9.793,00 -4.293,00 -227.081,00

Dug na dan 31.10.2012.bez zaduženja za X/2012

-2.903,47 -17.165,82 -26.201,26 -91.707,77 -17.606,00 -5.172,06 -160.756,38

Prikaz godišnjih troškova toplotne i električne energije i ostvarenog prihoda po toplotnim podstanicama na sistemu daljinskog grijanja u

prigradskim naseljima u Kaknju

% odnosi se na stambeni prostor.U procentu stambenog prostoraindividualni stambeni objekti(kuće) čine polovicu od ukupnog

broja zagr i javanog prostora.Ujedno, kuće su i najveći potroša-či toplotne energije.

U prikazanoj tabeli za određenetoplotne podstanice gdje su prika-zani samo troškovi toplotne i elek-trične energije, bez ostalih troško-va poslovanja, vidljivi su ekonom-ski pokazatelji zagrijavanja indivi-dualnih stambenih objekata.

Troškovi toplotne i električne

energije daljinskog grijanja u Ka-knju u odnosu na površinu obje-kata koji se zagrijavaju su punoveći u odnosu na druge slične si-

steme daljinskog grijanja u BiH.Usporedbe radi, JP „Grijanje“

d.o.o. Kakanj kupi iz Termoelek-trane Kakanj 34 % više toplotne

energije po m2

već što Centralnogrijanje Tuzla kupi od TE Tuzla.Prevedeno to na prošlu sezonugrijanja u Kaknju ta razlika iznosi580.000,00 KM.

Da bi daljinsko grijanje u Ka-knju nastavilo svoju unkciju,mora obezbijediti prihode kojimogu da pokriju troškove poslo-vanja ovako speciičnog sistema,te je nužno odrediti ekonomsku

cijenu usluga daljinskog grijanjau skladu sa Zakonom o komunal-nim djelatnostima ZDK (Sl. novineZDK br.: 17/08 od 31.12.2008. g.).



16 broj 202, 01.12.2012.


AKTUELNOSTI

Međunarodni dan tolerancije obilje-žava se 16. novembra. To je dan koji nas

podsjeća na poštovanje i uvažavanjedrugačijih od nas. Generalna SkupštinaUjedinjenih naroda je 1996. godine po-zvala zemlje članice da ustanove Dantolerancije u sladu s Deklaracijom oprincipima tolerancije koja je potpisanaod strane članica 16.11.1995. godine.Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje iuvažavanje bogatstva različitosti u našimsvjetskim kulturama, naša orma izraža-vanja i način da budemo ljudi.

Dana 21.11. 2012. godine, učeniciSrednje stručne škole Kakanj su sa svojimproesorima i pedagogicom škole posje-tili dvije srednje škole internatskog tipau susjednoj općini Visoko. Riječ je o me-dresi „Osman e. Redžović“ u Čajangradu,te Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Do-maćini su grupi od 25 učenika priredilitoplu dobrodošlicu i upoznali ih sa radomsvojih škola.

Svake godine menadžment školenagradi učenike koji su proteklu školsku

Aktivnosti Gimnazije “Muhsin Rizvić” Kakanj

OBILJEŽEN MEÐUNARODNI DANTOLERANCIJE I DAN SREDNJOŠKOLACA

Detalj sa prigodnog programa u povodu Danasrednjoškolaca

Članice psihološke sekcije doprinijeleobilježavanju Dana tolerancije

Tolerancija podrazumijeva volju isposobnost prihvatiti i dopustiti različi-

tost, bilo da se radi o razlikama u politič-kom uvjerenju, ili o vjerskim, rasnim ilispolnim razlikama.

Učenici Gimnazije, tačnije članovipsihološke sekcije sa pro. MarijanomStanković su u povodu ovog praznikapriredili malo iznenađenje proesorima iučenicima. Dijelili su slatkiše sa različitimporukama o toleranciji i pozvali sve nameđusobno poštovanje.

Međunarodni Dan srednjoškolaca, 17.novembar, obilježava se u spomen napraške studente i srednjoškolce koji su

zbog mirnog protesta protiv nacističkeokupacije svoje zemlje 17. novembra1939. bili strijeljani bez suđenja. U svimrazvijenim državama ovaj dan se obilje-žava u cilju inormiranja srednjoškolacao njihovim pravima i obavezama. Kakanj-ski gimnazijalci su na dostojan načinupriličili obilježavanje ovog praznika.Vijeće učenika je upriličilo kratak kultur-

no-zabavni program, na kojem su ukaza-li na značaj obilježavanja Dana srednjoš-kolaca. Srednjoškolci su kroz pjesmu,muziku, ples i recitaciju akcentirali važ-nost poštivanja prava učenika. Učešće uprogramu uzeli su učenici svih razreda,

pokazavši svoju kreativnost i talente.Priredbi je prisustvovao veliki broj proe-sora, koji su dali podršku aktivnostimaVijeća učenika. Prisutnima se obratila idirektorica škole Aida Šišić-Hakulija,iskoristivši priliku da učenicima čestitanjihov dan, kao i nastupajući državnipraznik Dan državnosti BiH.

Pripremila Amina Kulović

Aktivnosti Srednje stručne škole Kakanj

UČENICI POSJETILI MEDRESU „OSMAN EF-REDŽOVIĆ“,FRANJEVAČKU GIMNAZIJU I VISPAK U VISOKOM

Detalj iz Vispaka

Učenici sa profesorima ispred Franjevačkegimanzije

godinu završili bez ijednog opravdanogili neopravdanog izostanka. Ove godineto je bila ova posjeta, gdje su se učenicimogli upoznati sa svojim vršnjacimakoji pohađaju različite tipove škola. Naovaj način započeta je i saradnja izmeđuovih škola, te najavljena uzvratna posje-ta. Nagradni izlet je bio i motivacijaučenicima da nastave postizati dobrerezultate u odgojno-obrazovnom pro-cesu i da daju pozitivan primjer i drugimučenicima.

Na kraju izleta učenici su posjetili iirmu Vispak, jednu od domaćih irmikoja ima jako dobar uspjeh na tržištu.Nakon odgledanog promotivnog flma,učenici su “zavirili” u proizvodne pogoneove frme i mogli uživo vidjeti kako seprave njihove omiljene čokolade, kakoizgleda proces pakovanja kae, čaja, supai drugih proizvoda. Cilj posjete je bila

podrška domaćim frmama i afrmacijanjihovih proizvoda.Amina Kulović

Zajednička fotografija ispred Medrese



broj 202, 01.12.2012. 17


AKTUELNOSTI

Ćevabdžinice S&M-P i S&M-P 20

Svim građanima naše domovine

Bosne i Hercegovine čestitamo25. novembar, Dan državnosti

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena u svijetu,koji nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promije-ne svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožava-ti se i uništavati okolno zdravo tkivo.

Polovinom novembra tekuće godine, u selima Kučići iBijele Vode održana su predavanja na temu “Podizanje jav-ne svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke”. Predava-nja je vršila dr. Muvedeta Veda Lemeš, predsjednica udru-ženja ‘’Ona je svjetlost’.

Ovaj projekat realizira Udruženje žena općine Kakanj(UŽOK) u saradnji sa doktoricom Muvedetom Vedom Lemeš.Kroz ovaj projekat koji je inansirala Američka ambasada uBiH bit će održana edukativna predavanja na pomenututemu u 25 lokalnih zajednica na području općine Kakanj(Kakanj I i II, Bijele Vode, Doboj, Ćatići, Donji Kakanj, Duma-nac, Veliki Trnovci, Brnjic, Pedići, Zgošća, Bukovlje, KraljevaSutjeska, Lipnica, Slapna Gora, Kučići, Brnj, Kujavče, Haljini-ći, Modrinje, Brežani, Povezice i Bićer).

UŽOK želi da se pridruži kampanji i pomogne ženamanaše zajednice, posebno ženama u ruralnim područjimakroz edukaciju u lokalnoj zajednici. Karcinom dojke je naj-češće maligno oboljenje kod žena. Na nivou države ne po-stoji nijedan registar za karcinom dojke, ali se procjenjujeda svake godine od ove bolesti u našoj državi oboli oko1.600 žena. Čak 30% njih uopće ne posjeti ljekara.

Cilj ovog projekta je unapređenje zdravlja stanovnikaopćine Kakanj, prevencija nastanka bolesti karcinoma dojke,posebno gdje već postoji rizik za nastanak i razvoj bolesti,te poboljšanje kvaliteta življenja kod pacijenata koji su već

pogođeni ovom bolešću. Amila Durmić

23. novembar je Međunarodni dan humanosti koji treba

da nas podsjeti na potrebu humanosti prema drugim lju-dima, posebno u našem okruženju i kada nam za to nisupotrebna značajnija materijalna sredstva. Tim povodomsmo posjetili Poljane, gdje Zahid Kadrić sa suprugom Ref-

jom i dvoje djece, maloljetnom Harisom i punoljetnimAdnanom, živi bez ikakvih primanja. Zahid je vrijedan čo-vjek, voli da radi, iz ničega stvara „nešto“, što bi naš narodrekao „vrti se“, bori se, prehranjuje svoju porodicu. Djevoj-čica iz ove priče, Harisa, od ove godine je srednjoškolka, doautobuske stanice pješači 3 km da bi stigla do škole u Ka-knju, sama, kroz šumu, vjerujući da će sve biti dobro. Vraćase kući kada padne potpuni mrak. Adnan svaki dan pješači

do autobuske stanice da bi se vratio kući sa sestrom. Idezima, polahko, malo nas zavarava sa po kojim toplim danom,ali na putu je...

Ova porodica treba pomoć, treba im posao, kako rekošebilo kakav samo da je stalni, ili bar preko zime. Žive u neu-slovnoj kući, u jednoj prostoriji, majka, kćerka, otac i sin, sviskupa u jednoj prostoriji. Danas u ovom vremenu kada svižele novi „mobitel“, oni žele samo „normalan“ život, u kojemsvaki dan imate dovoljno za najosnovnije životne potrebe.Nadam se da će ovi skromni ljudi probuditi humanost uvama koji imate više, ali ova priča treba da svakoga navedena razmišljanje. Postoji jedna izreka koja puno govori: “Akoimate više, dajte od svoga bogatstva, ako imate manje,

dajte od svoga srca“! Ilma Topalović

Podizanje javne svijesti o važnostiranog otkrivanja raka dojke

Veliko interesovanje žena

Predavanja održana u Kučićima i Bijelim Vodama

Međunarodni humanitarni dan

Porodica Kadrić bezikakvih primanja

Zahid i Refija ispred svoje kuće u Poljanima



18 broj 202, 01.12.2012.


AKTUELNOSTI

Osnovna škola “Omer Mušić“ uBrežanima trenutačno ima 25 odje-ljenja sa područnim školama, 17odjeljenja je u centralnoj školi, anastava je kabinetska. Nastavu po-

hađa 498 učenika, a zajedno sa na-stavnim i ostalim osobljem škole ima61 uposlenog radnika. Uslovi rada su,kako i sam direktor ove škole FikretKurtović kaže, izuzetno poboljšani,potpuno je opremljen inormatičkikabinet, unutrašnjost škole je oar-bana, u centralnoj školi je izmijenje-na kompletna stolarija a područneškole su renovirane.

■ Zapaženi rezultati na

takmičenjimaSve područne škole imaju računa-re a nabavljeni su i laptopi i projekto-ri za razrednu i predmetnu nastavu.Direktor je izuzetno ponosan na da-našnji izgled škole u Brežanima a iostalih područnih škola, i ovaj uspjeh

U povodu Nove hidžretske go-dine, učenici OŠ „Hamdija Krešev-ljaković“ sa svojim vjeroučiteljimaorganizovali su akciju prikupljanjapaketića za djecu OŠ „Rešad Ka-dić“ Brnjic. Učenici su se radoodazvali sa željom da obradujusvoje drugare.

Nastava Islamske vjeronauke jeodgojno-obrazovna te smo i na

OŠ “Omer Mušić“Brežani U SVOM NAJBOLJEM IZDANJU

U centralnoj školi je izmijenjena kompletnastolarija

Fikret Kurtović, direktor škole

dijeli sa svim uposlenicima ove školekoji su doprinijeli njenom izgledudanas i ističe da je ova škola jedna odrijetkih čiji se uposlenici poštuju, sla-žu i dogovaraju kao jedna velika po-

rodica. Direktorski kabinet krasi grb izastava BiH, a tu je i mnoštvo drugihpriznanja kao i „Zahvalnica Općinskogvijeća“. Uveden je i video nadzor teova škola spada u jednu od sigurnijihškola na općini Kakanj, također mokričvorovi u sali su osposobljeni, urađe-na je i asada na školi te cjelokupandojam kada vidite ovu školu je da jedoista doživjela jedan procvat.

Direktor se ponosi svojim vrijed-

nim učenicima koji ostvaruju zapaže-ne rezultate na takmičenjima iz raznihoblasti. Sportska takmičenja su naj-draža učenicima te skoro uvijek osva- jaju prva i druga mjesta. Na općin-skom takmičenju iz fzike i matemati-ke OŠ “Omer Mušić“ je zauzela drugoi treće mjesto, također ponosni su i natreće mjesto iz engleskog jezika. Uče-nici se također bave i mnogim drugimaktivnostima, raznim sekcijama, mu-zičkim, likovnim, sportskim, ekološ-

kim. Enterijer ove škole je za svakupohvalu. Kada uđete u školu, od ula-znih vrata pa do zadnjeg sprata, mo-žete vidjeti divne boje, likovne rado-ve, mnoštvo okačenih panoa međukojim je i onaj najveći sa svim područ-nim školama.

■ Kvalitet školovanja na prvom

mjestu

Direktor Fikret Kurtović kaže daima divnu suradnju s roditeljima uče-nika te mu nije žao što ponekad pro-vede i cijeli dan u školi. Sretan je kadmože pomoći svakom djetetu. Iakoposao direktora nije tako lahak kakose čini, ovaj čovjek koji se maksimalnoposvetio svom poslu kaže kako će iubuduće nastojati da uradi sve što jepotrebno da bi poboljšao kvalitetškolovanja. Ostvarena je i suradnja saRMU Kakanj, pogon Haljinići, Tvorni-

com cementa Kakanj, kao i sa WorldVisionom kojima je direktor izuzetnozahvalan. Ministarstvo obrazovanjaza kulturu i sport su također uvelikodoprinijeli izgledu ove škole kao i“Holandski veterani” i volonteri.

Ilma Topalović

Paketići za

najmlađe

Međusobno pomaganje, jedna od porukaHidžre

ovaj način željeli da učenici razvi-

jaju osjećaj za međusobnim po-maganjem. Hidžra ima svoje

brojne poruke, a jedna od njih jeupravo ova međusobno pomaga-nje, te smo time pokazali značaj

Hidžre u današnjem vremenu.Obradovali smo najmlađe i onekojima je najpotrebnije. Paketićisu bili sadržajni, od školskog pri-bora i slatkiša do igračaka.

Zahvaljujemo se roditeljima kaoi učenicima sa dovom da im Allahmnogostruko nadoknadi i da budupovod mnogima da se sljedeći putodazovu ovakvim i sličnim akcijama.

Aktiv vjeroučitelja Islamske

v j e r o n a u k e O Š „ H a m d i j aKreševljaković“



broj 202, 01.12.2012. 19


KULTURA

U subotu 17. novembra tekućegodine, u Domu kulture je održa-na “Europska noć teatra”. Svakegodine se na ovaj datum u veli-kom broju europskih gradovaodržava ova maniestacija kojaima za cilj okupljanje i druženjeumjetnika i kulturnih djelatnikasa p u b l i ko m u j e d i nst ve no mokruženju pozorišta.

U okviru ove večeri, prisutnimase prije odigravanja predstave

U subotu, 17. novembra tekućegodine, u sali OŠ „Hamdija Kreševlja-

ković“ održan je peti estival duhovnemuzike „Kajde iz naistana“.Voditelj programa, Mirza Mušija,

prisutnima je poželio dobrodošlicu,te najavio organizatora programa,Abdurahmana eendiju Zukana, kojise prisutnima zahvalio na dolasku, teuručio zahvalnice za realizaciju triprojekta realizovana u ovoj godini saTV kućama: Semerkand Tv iz Istam-bula i projekat “Bosanski mevlud”,Federalnoj televiziji za emisiju “Stiho-

vi iz aška” i NTV IC za realizaciju projekta “Neka Bosnom mjesec vezemehki ćilim harovima”.

“Europska noć teatra” obilježena i u Kaknju

Izložba pozorišnog plakata Škole glume

Detalj iz predstave “Ukradeni princ”

obratio dugogodišnji član Dram-skog studija JU za kulturu i obrazo-vanje Kakanj, Emerin Ahmetaševićkoji je govorio o značaju i ciljevimaEvropske noći teatra. Nakon uvod-nog obraćanja odigrana je predsta-va pod nazivom „Ukradeni princ“rađena u saradnji JU za kulturu iobrazovanje Kakanj i Bosanskognarodnog pozorišta Zenica. Tako-đer je postavljena izložba pozoriš-nog plakata Škole glume. Mladeglumce je za njihovu izvedbu po-zdravila i aplauzom nagradila za-dovoljna publika, roditelji i prijate-lji. Po završetku predstave je upri-

čen koktel te druženje s publikomi roditeljima te su podijeljeni ipromo materijeli “Noći teatra” kaopodsjetnik na ovu maniestaciju.

Europska noć teatra je jednodnev-

na maniestacija posvećena scenskimi izvedbenim umjetnostima. Održavase istovremeno u velikom broju eu-ropskih gradova svake godine na 17.novembar. Pozorišta i ustanove čijamisija podrazumijeva bavljenje kul-

turnom djelatnošću, tog dana i veče-ri postaju glavnim mjestom susreta,dijaloga, druženja i novih spoznaja,kako umjetnika i dramskih djelatnika,tako i publike. E.A.

Pred oko stotinu posjetilaca

Održan festival duhovne muzike „Kajde iz naistana“

Abdurahman ef. Zukan: Njegovanje duhovnepjesme

Učesnici festivala

Nakon uručivanja zahvalnica, na-stupili su sljedeći horovi: Ak-saray sa

ilahijama „Šehidima Bosne“ i „Srebre-ni katani“, i Hor Gazija iz Kiseljaka,koji broji 16 članova, od čega su 8solisti, izvodeći „Na krilima aška“ i„Teku rajski potoci“.

Nakon izvedbe hora „El Emin,nastupio je naš kakanjski hor Bostankoji je sve prisutne oduševio učeći„S dunjaluka ić’ počesmo“ i „Dođidođi“ , a ništa manje sve prisutnenije oduševio ni Kenan Mačković,učeći ilahije „Dosta mi je Allah moj“

i „U dergjahu“.Defnitivno najveći osmjeh su iz-

mamili najmlađi učesnici ovog esti-vala duhovne muzike, dva hrabra isimpatična dječaka, koja su učila ila-hiju „Ja Allah oprosti mi“, Abdulkadiri Bilal Zukan.

Peti estival duhovne muzike „Kaj-de iz naistana“ je završen nastupomEnesa Merdovića, inače, inalisteshow-a „ Zvijezda možeš biti ti“, izvo-

deći „Samo Allah istina je“ i „Šehidskirastanak“.- “Kajde iz naistana“ su estival

koji ima svoju tradiciju, ovo je petagodina kako se organizuje u Ka-knju, i hvala Allahu dž.š., on je po-stao dio tradicije na našoj općini.Cilj je njegovanje duhovne pjesmeilahije i kaside, u 5 godina smo sepotrudili da kroz ovaj estival prođu

skoro svi horovi, pojedinci koji nje-guju duhovnu pjesmu ilahiju i ka-sidu. Naše aktivnosti su prostrteširom BiH i dijaspori, a što se tičeopćine Kakanj, s obzirom da mismo ponikli iz Medžlisa i naše mno-ge aktivnosti su vezane za Medžlis,ovo je naša centralna maniestacija,da sumiramo ono što smo uradili,pozovemo naše prijatelje, zahvali-mo se našim prijateljima, istakao je

Abdurahman e. Zukan, predsjed-nik kulturno umjetničkog udruže-nja „Ak-saray“. Amila Durmić



20 broj 202, 01.12.2012.


PREDSTAVLJAMO

U pretprošlom broju smo pisali o

Hadžu i Kakanjcima koji su ove godineišli obaviti ovu petu islamsku dužnost.Svrha Hadža je potpuna pokornost Bogu,iskreno pokajanje i napuštanje griješenja, te jedinstvo svih muslimana svijeta.Mnoge vjerovatno interesuje iz prve ru-ke, kako to izgleda kada se ode na Hadž,gdje se sve ide, šta se radi tačno... U ovombroju predstavljamo Kakanjca koji je naHadž išao tri puta, 2005., 2008. i ove,2012. godine.

Hadžija Abdulah Haračić je rođen uBičeru 1938. godine. Osnovnu školu je

završio u Doboju, zanat u Kaknju, a po-slije odsluženja vojnog roka zaposlio seu Distribuciji kao električar gdje je radioosam godina, nakon čega je deset godi-na bio poslovođa. Školu za VKV radnike

je završio u Sarajevu, a kasnije i Višuškolu organizacije rada, i stekao zvanjeinžinjera. Bio je direktor u Distribuciji,kasnije u Komunalnom, ukupno 20 go-dina na unkciji direktora u preduzećima.U Općini je radio četiri godine pred pen-ziju, a već je 15 godina u mirovini. Sada

se intenzivnije bavi privredom, što sma-tra svojim hobijem. ■ Izuzetno dobra organizacija

“U subotu, 13. oktobra, u 8:55 smoavionom krenuli, a već u 12:55 u Medinusletili, znači za svega 4 sata smo stigli ta-mo. Nakon dva sata smjestili smo se uhotel, odmah poslije toga smo posjetiliPoslanikovu džamiju, tamo smo klanjaliakšam i zaostale namaze koje nismo kla-njali, na jaciju smo već na vrijeme stigli.

Što se tiče puta, moram reći da je sveizuzetno organizovano, veoma brzo smo

raspoređeni u grupe, vodiči su bili izuzet-no spremni. Smještaj je bio u hotelu, usobama je spavalo po 4-5 osoba, hrana

je bila obezbijeđena, po dva obroka subila, nismo imali uopšte potrebu da misami nabavljamo hranu . Oduševljen samove godine što je jedan veliki broj mladihljudi išao na Hadž, i veliki broj obrazova-nih ljudi. Nismo imali nikakvih problemani u Medini ni u Mekki. U Medini smobili 7 dana, nakon čega smo autobusomotputovali u Mekku. Prilagodili smo seklimi koja je tamo, jer je izuzetno toplijenego kod nas. Gdje god smo se kretali,pratili su nas i svima uručivali jednodnev-

Hadži Abdulah Haračić, o svojim utiscima sa ovogodišnjeg putovanja na Hadž

KO IMA VOLJU DA IDE, NEKA IDE DOK JE MLAÐIIz svih zemalja ogroman broj ljudi dođe i svako ima način svoje nošnje, svoje običaje, ali kada se uče dove,

tada nema razlike, svi u isto vrijeme isto uče i onda se ne zna za neke druge jezike

Hadžija Abdulah Haračić: Tri puta obavio Hadžnu hranu pakovanu, na svakom mjestugdje prolazimo davali su nam pakovanuvodu od pola litra, nigdje niko nije ničimoskudjevao.

Za svaki dan postoji program šta ćese raditi, ja ne znam tačan podatak, aligovori se da je ove godine bilo oko 4miliona hadžija.

■ Velike promjene za 7 godina

Uočio sam veliku razliku, od prije 7godina kada sam prvi put bio na Hadžu

i sada, izgrađeni su mnogi objekti. Sadnema tako velike gužve tako da je mno-go lakše obaviti obred, protok je sadmnogo brži, da bi moglo i duplo višeljudi biti, mogu reći da je to sad mnogobolje, modernizovano i uz izuzetno do-bru organizaciju smo nesmetano obav-ljali sve te obrede.

Inače se mnogo promijenilo, sada imamnogo drveća zasađenog, više je od 7miliona stabala drveća koje se svaku noćzalijeva, sve je to isprogramirano. Nekadase tu nije mogla vidjeti ptica, jer gdje ne-

ma drveća, zelenila, nema ni ptica, sadagolubova ima na svakom mjestu kao i kodnas. Nekada su ljudi koji su išli na Hadžhodali po svakakvom terenu, naćali u ša-torima , a sada u hotelima, nije ni skupsmještaj kada se uzme sve skupa.

Najintresantnije i najbitnije jesteobred na visoravni koja se zove Areat,gdje moraju biti prisutne sve hadžije u

jednom danu, gdje se provede neštomanje od 24 sata. Poslije toga se vraća-mo, to je negdje oko 12 kilometara uda-ljenost od Mekke do Areata, pješice seprelazi jedan dio koji iznosi oko 5-6 kilo-metara. Na dan Areata cijelo vrijeme se

ibadeti, klanja, uči, organizovan je veći

broj imama , dovu koja je na naš jezik prevedena prije 100 godina je pročitaonaš ambasador u Saudijskoj Arabiji.

Tamo nigdje nisam primjetio da jedošlo do nekih nereda, poremećaja, sve

je unkcionisalo izuzetno dobro, i sma-tram da je veliki uspjeh to što je tamo biotoliki broj ljudi a nije bilo nereda. Vlada

jedna velika disciplina među hadžijama,među svim ljudima, tako da nigdje nikonikome ne smeta, sve i jedan hadžijaprema drugome je ljubazan, saburli akoneko slučajno nekome nenamerno nešto

napravi, ovaj halali, milina je sa takvimljudima boraviti takvo izvjesno vrijeme.Iz svih zemalja ogroman broj ljudi dođe,i svako ima način svoje nošnje, svojeobičaje, ali kada se uče dove, tada nemarazlike , svi u isto vrijeme isto uče i ondase ne zna za neke druge jezike .

■ U ovim godinama ne bih

preporučio nikome da ide

U Medini se organizovano, u grupamaposjećuje mezar poslanika Muhamme-da, Omera radiAllahu i Bekira , tu je naj-

veća gužva, to je najviše dirljivo, i zaistase ne može vidjeti niko ko suzu ne pusti.Ljudi koji znaju šta to znači zamole had-žiju kada dođe tamo da poselami posla-nika Muhammeda, Ebu bekra, Omera, tunisu izgrađeni neki spomenici, nije tuništo pozlaćeno, to su obični kameni ni-šani , međutim da se dođe do tog mjestaobezbjeđuje se veliki broj policije i voj-ske, da se nesmetano prođe.

U ovim godinama ne bih preporučionikome da ide, a ni sam se ne bih višesmio zaputiti, iako sam ja hvala Bogu u

dobrom zdravlju i pripremio se ove go-dine, tako da mi ništa nije bilo teškoobaviti, ali desetak kilometara pješačenjau toku noći i nespavanje dvije noći zare-dom nije tako jednostavno. Pored dobreorganizacije i toga što su na svim mjesti-ma obezbjeđeni prevozi, i što se vrlomalo pješači, preporučio bih svakome koima volju da ide, da ide dok je mlađi“.

Nakon interesantnog razgovora outiscima sa hadža ove, ali i prethodnihgodina, razgovor sa ovim hadžijom zavr-šili smo pričom o voćarstvu, o čemu ćemopisati u nekim od sljedećih brojeva.

Amila Durmić



broj 202, 01.12.2012. 21


OGLASI

BESPLATNI MALI OGLASI

Besplatne male oglase možete poslatisms porukom: 061/362-654 i na

e-mail: [email protected]

Nekretnine■■ Iznajmljujem dva stana, jednosoban i dvo-

soban na prvom spratu, stanovi se nalazeu Ulici branilaca br. 10 – Boračka zgrada,stanovi su namješteni, pogodni za porodice iterence. Cijena 250 KM. Tel: 061-565-458;■■ Kupujem stan u Kaknju do 60 kvadrata. Tel:

061-461-735;■■ Izdajem stan pod zakup. Tel: 061-932-340;■■ Prodajem stan u Kr. Sutjesci od 38 kvadrata

ili mijenjam za isti ili manji u Kaknju, vla-

sništvo 1/1. Tel: 032-775-526;■■ Prodajem kuću u Ćatićima/Rampa sa pomoć-

nim objektom i oko 2.000 kvadrata okućnice.

Cijena 70.000 KM. Tel: 063-337-196;■■ Prodajem stan 46 kvadrata + lodža 10kvadrata na trećem spratu u NTV-IC. Tel:062-422-953;■■ Prodajem trosoban stan 70 kvadrata kod

Pravoslavne crkve. Tel: 061-166-412;■■ Izdajem dvosoban namješten stan, novo-

gradnja, prvi sprat, Ulica branilaca br.10.

Tel: 061-162-382;■■ Dobrinje granica Kakanj/Visoko, prodajemvišenamjensko imanje izgrađenog stambe-

no-poslovnog prostora preko 600 kvadrata

na parceli od 3.500 kvadrata ili mijenjamza imanje na području Općine Kakanj. Tel:061-717-492;■■ Prodajem 2.000 kvadrata prvoklasne zemlje

pored rijeke Bosne kod Dobrinja/Moštre, uračun uzimam auto. Tel: 061-717-492;■■ Prodajem 1 dulum zemlje u Doboju/Gornji Šuš-

njari. Cijena 7.000 KM. Tel: 061-410-572;■■ Prodajem kuću u Doboju sa tri sprata po 120m3. Cijena 120.000 KM. Tel: 061-410-572;■■ Prodaje se stan površine 62 kvadrata u na-

selju TE , renoviran. Tel: 061-769-625;■■Izdaje se stan pod kiriju u privatnoj kući uulici Patriotske lige. Tel: 062-325-371;■■ Izdajem poslovni prostor u novogradnji, pot-

puno i savremeno opremljen, pogodan za

sve vrste zanimanja. Tel: 061-462-055;■■ Prodajem kuću u Kaknju u ulici Željezničkabr. 56, kuća se nalazi do nekadašnje pekareGeos. Tel: 061-585-928;■■ Izdajem namješten jednosoban i dvosobanstan na prvom spratu u ulici Branilaca gra-

da br. 10. Povoljno.Tel: 061-565-458;■■ Prodajem kuću sa okućnicom u naselju Do-

boj/Vatrogasni dom, može zamjena za stanuz doplatu. Tel: 063-048-274 ili 063-048-

273;

■■ Prodajem dvosoban stan u Kaknju 56,5 kva-

drata. Cijena 900 KM po kvadratu. Mušterijiza zamjenu u Bijeljini ili Banja Luci dajem

3.000 KM. Tel: 065-447-896;■■ Prodajem 335 kvadrata zemlje u naselju

Doboj/Studenac. Tel: 061-390-094;■■ Prodajem zemljište 520 kvadrata u mjestuBečirhodžići/Mioce, preko puta bivše ele-

mentare. Zemljište je pogodno za izgradnjukuće. Tel: 062-343-395;■■ Prodajem poluopremljenu vikendicu na Po-

nijerima 90 kvadrata. Cijena 25.000 KM,

Fiksno. Prodajem 4 parcele za vikendice na

Jejicama po 200 kvadrata. Cijena 22 KM po

kvadratu. Tel: 061-615-265;■■ Prodajem kuću i baštu 500 kvadrata na Vr-

bici/Zgošća. Tel: 061-611-620;■■ Prodajem 3 duluma zemlje u Kaknju kod Že-

ljezničke stanice. Tel: 056-373-012;■■ Prodajem dvije parcele u Dumancu pogodne

za izgradnju kuće. Tel: 062-706-837;■■ Mijenjam stan u centru grada (zgrada Grad-

ske apoteke) 30 m2 za kuću, PVC stolarija,zidovi na novo presvučeni. Tel: 061-362-609;■■ Prodajem renoviran trosoban stan 76 kva-

drata u naselju TE Kakanj. Tel: 061-716-

066;■■ Prodajem stan u soliteru S3 na sedmom

spratu površine 70 kvadrata. Tel: 061-781-370;■■ Prodaje se kuća sa popratnim objektima i

1.200 kvadrata zemlje na Željezničkoj stani-ci, a može i zamjena za manji stan u Zenici iliSarajevu. Tel: 062-487-227 i 032-245-612;

Vozila■■ Prodajem Golfa 2, godina proizvodnje 1988.,

dizel, reg. do 7/2013. Kontakt 061-456 025;■■ Prodajem Golf 4 dize 1,9 TDI, 66 kw, model

2000/2001., boja silver-metalik, troja vrata,

tek uveze, plaćene sve obaveze, full-opre-

ma. Cijena 7.300 KM. Tel: 061-162-382;■■ Prodajem Fiat Punto 1,2 model 1999., 40

kw, kilometraža 196000, registrovan dokraja decembra. Cijena 3.000 KM. Tel: 062-

992-799;■■ Prodajem Golf 4 dizel 1,9 TDI, 66 kw/ 90 ks,

model 2001., tek uvezen, plaćeno sve do re-

gistracije, full-oprema, garancija na vozilo.

Cijena 7.200 KM. Tel: 061-565-458;■■ Prodajem Ford Fiestu 1.8 dizel, model 1991.,

boja bijela, registrovana do 09./2013. Cije-

na 1.600 KM. Tel: 061-907-363;■■ Golf dizel 1.6 bijela boja, model 1990. Cije-

na po dogovoru. Tel: 062-212-724;■■ Prodajem kombi T2 dizel, 5 brzina, tek regi-

strovan. Tel: 061-310-086;■■ Prodajem Golfa 2 dizel, 40 KW, model 1990.,

boja crvena, registrovan do 05./2013. Cije-

na 3.100 KM. Tel: 061-763-487;■■ Prodajem Golfa 2 dizel, model 1986., boja

crvena, registrovan. Cijena 2.500 KM. Tel:

061-062-663;■■ Prodajem Golfa 2 tek registrovan. Cijena po

dogovoru. Tel: 066-530-133;■■ Prodajem traktor marke Tomo Vinković 731sa svim priključcima. Tel: 061-409-034;■■Prodajem autoprikolicu 2x1,1x0,3 ručni rad.Povoljno. Tel: 061-153-442;■■ Prodajem motokultivator Labin 14 i kosilicu

dizel. Tel: 062-984-430;

Usluge■■ Čuvala bih starije osobe i djecu. Tel: 063-849-382;■■ Vršim servis računara, LCD monitora, prin-

tera, fax i kopir aparata, te dopunu tonera i

ketridža uz garanciju do potrošnje. Tel: 061-253-801;■■ Ozbiljnoj ženi potreban posao, radila bih kao

čistaćica ili spremaćica. Tel: 062-381-270;■■ Elektroenergetičar: izrada novih i popravkastarih elektro instalacija, montaža automat-skih osigurača, popravka el. uređaja. Veomapovoljno. Tel: 062-891-548;■■ Vršimo usluge ručnog malterisanja kvalitet-no i povoljno. Tel: 061-362-609;■■ Vršim unutrašnje uređenje stanova sve odregipsa, moleraja, gletovanja i laminata.

Vrlo povoljno i kvalitetno. Tel: 061-842-965;■■ Pravim sve vrste namještaja tapaciranog,popravljam sve vrste starog namještaja i

montiram sve vrste pločastog namještaja.Tel: 062-944-747;■■ Pravim željezne i inox ograde. Tel: 063-043-434;

Ostalo■■ Prodajem mašinu za sušenje veša mar-ke Beko, mašina je u odličnom stanju. Tel:061-534-746;■■ Prodajem kaveze za koke nosilje. Tel: 060-

311-448 ili 061-976-909;■■ Prodajem sadnice pitomog lješnjaka. Tel:061-831-773;■■ Potrebna TA peć za zagrijavanje prostora, pomogućnosti da je očuvana 2-3 godine. Tel:061-703-331;■■ Prodajem 5 metara grabovih drva. Cijena 60

KM po metru. Tel: 061-846-113;■■ Tražim sposobnog majstora, rad na građe-

vini: krovovi, šalovanje, betonaža, kamen,keramika, voda. Radi odlaska u Hrvatsku saurednim papirima. Tel: +385914455034;■■ Prodajem dvije papige (nimfe) sa velikim

kavezom, hranilicama i pojilicama. Cijena

50 KM. Tel: 062-239-010;■■ Veoma povoljno prodajem betonske stuboveza ogradu, cijena povoljna, tel. 062/336-

762.



22 broj 202, 01.12.2012.


ZABAVA



broj 202, 01.12.2012. 23


SPORTSKI PREGLED IZMEÐU DVA BROJAUređuje: Eldin Omeragić; Foto: Mirsad Mujagić

SPORT

Ulica A.Izetbegovića 63Tel: 032 557-360;

557-361Ulica 311. Lahke brigade bb

Tel: 032 558-970

PZU “MGM APOTEKE“

Građanima Bosne i Hercegovine čestitamo Dan državnosti

Ekipa Rudara uspje-la je u posljednjem kolu

jesenjeg dijela prven-stva, u komšijskom der-biju, na gostovanju u

Visokom da savladaekipu Bosne rezutatom2:1, te na taj način se, sa

Ekipa Mladosti, baškao i njihov stariji susjedekipa Rudara, završila jesvoje takmičarske uta-

Pobjeda u komšijskom derbiju za mirnije proljeće

Tabela Prve lige FBIH za nogometaše

Detalj sa utakmice Bosna – Rudar

23 boda probije na 6mjesto prvenstvenetabele.

Pred oko 500-tinjak gledalaca ekipa Ruda-

ra zasluženo je savla-dala komšije iz Viso-kog, a do pobjede su

došli, ponajviše zahva-ljujući velikoj borbe-nosti iskazanoj na te-renu. Prvo poluvrijemen i j e n a m p r u ž i l o

mnoštvo dobrih prili-ka a u 43. Minuti do-maći preko Hasanhod-žića dolaze prednostiod 1:0 čime se i otišlona odmor. Ipak, počet-kom drugog poluvre-mena ekipa Rudaraporavnava rezultat.Sjajan prodor Kobilicekoristi Gaurović tepostiže gol za porav-

nanje rezultata. Već u70 minuti ekipa Ruda-ra napravila je potpunipreokret te povela sa2:1. Nakon jednog kor-nera, najbolje se u še-snestercu ekipe Bosnesnašao Bajro Spahić te

pogodio za 2:1, što ćese na kraju susreta po-kazati kao konačanrezultat. Ekipa Bosne

do kraja utakmice po-kušavala je na sve mo-guće načine doći doizjednačenja, ali u to-me nisu uspjeli, pa surudari zasluženo doni-

jeli u Kakanj.Ovom utakmicom

Rudar je završio jesenjidio takmičenja u Prvojligi FBIH, a sada namslijedi višemjesečna

stanka do samog po-četka mjeseca marta2013. godine. U nared-nom broju više ćemo seosvrnuti na protekli je-senji dio prvenstva ka-da je ekipa Rudara upitanju.

U upravi Mladosti mogu biti zadovoljniostvarenim rezultatima ove jeseni

Tabela Druge lige FBIH grupe Centar za nogometaše

Detalj sa utakmice Mladost – Kolina

kmice kada je jesenji dioprvenstva Druge ligeBIH grupe Centar u pita-nju. Ekipa Mladosti u

posljednjoj utakmicipred svojim navijačimau 2012. godini sastala sesa ekipom Koline iz Usti-koline, te ih sa 3 gola umreži ispratila kući.

Pred oko 100-tinjak gledalaca na stadionu uDoboju, ekipa Mladostipokazala se kao zrelijaekipa. Terensku incijati-vu iskoristili su u 30-tojminuti kada Kozlo po-

gađa za vodstvo od 1:0, a tim rezultatom se otiš-lo na odmor. Nakon to-ga već na samom počet-ku drugog poluvreme-na dosuđen je kazneniudarac za Mladost. Sigu-ran izvođač bio je ArminAlagić. U nastavku uta-kmice ekipa Mladosti jeznalački čuvala stečenuprednost, a onda nasamom kraju utakmice

brzonogi Dean Alagićpovećava prednost na3:0, a dvije minute ka-

snije gosti preko Rekesmanjuju na 3:1, što jebio i konačan rezultatutakmice.

Ekipa Mladosti jese-nji dio prvenstva zavr-šila je kao četvrtoplasi-rana ekipa u Drugoj ligiFBIH grupe Centar, aprvoplasirani Radnik izHadžića im bježi 5 bo-dova. Ispred ekipe Mla-

dosti nalaze se još Ru-dar iz Breze, te Borac izJelaha.



24 broj 202, 01.12.2012.


SPORT

Čestitamo Vam 25. novembar,Dan državnosti BiH

Košarkaši KK Kakanjuspjeli su u periodu iz-među dva broja da uknji-že jednu pobjedu, te je-dan poraz. Nakon što suna gostovanju u Saraje-vu izgubili od ekipe Bo-

sna Ase, ekipa KK Kakanjna svome terenu doče-kala je ekipu KK Varda, teih demolirala rezultatom77:56.

Ekipa RK Kakanj nalazise u pravoj rezultatskojkrizi. Od dosadašnjih 9

odigranih kola, ekipa RK Kakanj ubilježila je samo jednu pobjedu. U perioduizmeđu dva broja ekipa

Košarkaši KK Kakanj demolirali Vardu, pa poraženi od Mladosti

Tabela košarkaškog prvenstva BIH

Odlična utakmica košarkaša Kaknja protiv Varde

Pred oko 300-tinjak gledalaca ekipa KK Ka-kanj, predvođena sjajnimDinkom Peljtom koji jepostigao 26 poena naovoj utakmici, razbila jeavorizovane goste, i sa-

svim zasluženo došla dodruge pobjede koja jeekipu KK Kakanj gurnulaiz opasne zone. Ključnimoment utakmice bila je

druga četvrtina u kojoj jeekipa KK Kakanj razbilagoste rezultatom 30:9.Ekipa KK Kakanj gotovo usvim segmentima igrenadigrala je goste, a po-sebno se to može primije-

titi na preko 50% uspješ-nosti u šutevima iz igre, tena nevjerovatnom omjeruskokova u kojem je ekipaKK Kakanj bila bolja omje-rom 38:14. U redovima KK Kakanj ponovo se iskazaoi Hadžiejzović koji je po-stigao 14 poena, imao 8skokova, te 2 asistencije.Kod gostiju jedini raspo-loženi je bio Kastratovićkoji je postigao 17 poenaza svoju ekipu.

Nakon toga ekipa KK Kakanj gostovala je u Mr-konjić Gradu gdje je od-mjerila snage sa prvopla-siranom ekipom KK Mla-dosti. U ovoj utakmici

ekipa KK Kakanj bila jeuskraćena za usluge Din-ka Peljte, pa ništa više oddostojnog poraza nisumogli očekivati. Na kraju je rezultat glasio 83:72 ukorist ekipe Mladosti. Iako je ekipa KK Kakanj u mno-

gim segmentima statisti-ke bila bolja od ekipeMladosti, na kraju je pre-sudio veći broj ukradenihlopti 12:3 u korist ekipeMladosti, te više poena sa

klupe 21:12 u korist do-maće ekipe. U redovimaekipe KK Kakanj briljiralisu Hadžiejzović sa 24poena, 12 skokova, te 3asistencije, Narcis Bego-vac sa 15 poena, te Dedićkoji je pored 12 poena

imao još i 6 skokova, te 5asistencija. U redovimadomaćih istakao se trojacMilošević, Bijelić i Ivanićkoji su ukupno postigli 47poena za ekipu Mladosti.

Rukometaši RK Kakanj u rezultatskoj krizi

Tabela rukometne Premier lige BIH

Rukometaši RK Kakanj

RK Kakanj odigrala je dvasusreta, i u oba ubilježilaporaze.

Prvo je u gostima kodekipe Zrinjskog poraženarezultatom 31:24, da bi uKaknju ekipa RK Čapljine

bila bolja rezultatom32:37. Već u utakmici saekipom Bosne iz Visokog

dalo se primijetiti da ćese izostanak Burzića osje-titi i na rezultatima oveekipe, a to se pokazalo iu Mostaru. Pobjeda ekipeZrinjskog niti jednog mo-menta nije dolazila u pi-tanje, pa je Zrinjski tako,na krilima Mandarića,Zadre, i Džebe, stigao dopobjede koja ih je izvuklaiz opasne zone, a ruko-metaše RK Kakanj dodat-no zakovala na dno pr-

venstvene tabele.Nakon ove utakmice

ekipa RK Kakanj na svome

terenu dočekivala je kva-litetnu ekipu Čapljine, iočekivala se pobjeda kojom bi ekipa RK Kakanjpokazala da ipak rezultat-ska kriza nije stvar lošegkvaliteta, nego sticajačudnih okolnosti, ali se tona kraju nije dogodilo. U jednoj utakmici u kojojodbrane gotovo da nisupostojale, najviše je mo-gla uživati publika, a nakraju su dvoranu, zado-

voljni, napustili gostujućiigrači. Naime, Čapljina jesavladala ekipu RK Kakanj

rezultatom 37:32.Prema svemu prikaza-nom, ekipa RK Kakanj jeuz malo više sportskesreće mogla da bude bližesigurnoj zoni, a to bi tre-bali da dokažu u naredna4 kola. Prvu od prilika imatće već 30. novembra kadaim u Kakanj dolazi ekipaGračanice, te ukoliko eki-pa RK Kakanj ne počne sapobjedama, očekivati jeneke promjene na poluse-

zoni, ukoliko ova ekipa inaredne godine budeželjela igrati u Premier ligi.



broj 202, 01.12.2012. 25


SPORT

Ekipa OK Kakanjimala je malu prven-stvenu pauzu, prije

negoli je odigrala svojsusret u sklopu 8. ko-la Premier lige BIH zaodbojkaše. Igrači OK Kakanj iskoristili su jena najbolji mogućinačin pripremajući seza derbi protiv drugo-plasirane ekipe Mla-dosti iz Brčkog.

Naime, ekipa Mla-dosti u Kakanj je došlakao drugoplasiranaekipa, te jedina ekipakoja je prošle godine

U prethodnom broju nešto više prostoraostavili smo za ŽOK Kakanj ali i pored toganismo mogli da se osvr-

nemo dovoljno na re-zultate koje su ove od-bojkašice ostvarivaletijekom perioda izme-đu brojeva. Nakon 7kola ekipa ŽOK Kakanjima isto toliko poraza.One koje nismo stiglipopratiti su poraz uGacku rezultatom 3:0što i ne čudi, uzme li seu obzir da je ekipa ŽOK Kakanj na tu utakmicu

putovala sa samo 7igračica, i to da su oveiskusnije odustale od

OK Kakanj u derbiju savladao ekipu Mladosti ipreuzeo drugo mjesto na prvenstvenoj tabeli

Tabela Premier lige za odbojkaše

mogla da se „nosi“ saekipom OK Kakanj.Ove sezone u prvih 7kola ubilježili su svih 7pobjeda, te su sa bo-dom zaostatka iza eki-pe OK Brčko Jedinstva

bili najozbiljniji kandi-dat za sami vrh odboj-kaške tabele ove go-dine. U derbi susretukoji je pred oko 350gledalaca odigran uKaknju, sa time se nisu

složili igrači OK Ka-kanj, pa su ovaj susretriješili u svoju korist,

bez prevelike rezultat-ske neizvijesnosti. Ukonačnici je bilo 3:0 zaekipu OK Kakanj, koja je ovom pobjedomizbila na drugo mjestoprvenstvene tabele,odmah iza ekipe OK Brčko Jedinstvo.

U narednom koluekipa OK Kakanj će ugoste ekipi OK Napre-dak iz Odžaka, a to bitrebala biti jedna odinteresantnijih uta-

kmica tog kola, upravoiz razloga što su ovedvije ekipe u poslije-

ratno vrijeme stvorilerivalitet dobrim nastu-pima u Premier ligiBIH, ali i u tome što ihpovezuju igrači koji sunekad igrali u obe eki-pe, poput Čurana iFejzovića, koji nastu-paju za OK Napredak,a nekada su nosili dresekipe OK Kakanj, ili pak kapitena Aganovićakoji je jednu godinunosio dres ekipe OK Napretka.

ŽOK Kakanj niti nakon 8 kola ne zna za pobjedu

Tabela Premier lige BiH za odbojkašice

Detalj sa utakmice ŽOK Kakanj - ŽOK Preminger Bihać

puta, misleći da je be-smisleno igrati utakmi-cu koja je već unaprijedizgubljena.

Nakon toga ekipa

ŽOK Kakanj na svometerenu dočekala je ekipuPreminger Bihaća, i ov-dje se očekivala prvapobjeda izabranica Edi-na Ljubovića. Ipak, gošćeiz Bihaća odigrale su ovajsusret mnogo bolje, te suu konačnici slavile rezul-tatom 3:1. Pred oko100-tinjak gledalaca, go-šće iz Bihaća krenule subolje u susret, te prvi set

riješile u svoju korist re-zultatom 25:13. Ipak, veću drugom setu prava

drama, a domaće igrači-ce odigrale su konačno

jedan dobar set, pa je nakraju rezultat glasio28:26. To je bilo sve od

ekipe ŽOK Kakanj uovom susretu, do krajasu gošće uzele još dvaseta i zasluženo slavilerezultatom 3:1. Da nesre-ća ne dolazi nikad sama,pored svih problema okojima smo pisali u pro-teklom broju, u ovoj uta-kmici, ekipi ŽOK Kakanjpovrijedila se i Nejra Še-hagić, jedna od ponajbo-ljih i najiskusnijih igrači-

ca ovog kluba, a ona ćesa terena odsustvovatido kraja sezone, što ćetreneru Fazliću donijetinove nepogode prili-kom sastavljanja rosteraekipe za utakmice, tegotovo nenadoknadivgubitak kada je ekipaŽOK Kakanj u pitanju. Okakvom se gubitku radi,ponajbolje govori činje-

nica da su bolji poznava-oci prilika u ŽOK Kakanjspremni reći da je ovaj

nedostatak uslovio dvaporaza i to od ekipa Mo-driče i BL Voleya. Naime,u Modriči je ekipa ŽOK Kakanj nastupila sa 8igračica, te pretrpila i 7

uzastopni poraz. Rezul-tat je glasio 3:1 za doma-ću ekipu. Po setovima jebilo (25:20; 25:13; 19:25;25:10), a najistaknutijipojedinac u redovimaŽOK Kakanj bio je SanjaOžegović koja je uspjelaosvojiti 22 poena naovom susretu, ali nijeimala adekvatne podrškesuigračica da bi se supro-

stavila sjajnom trojcuekipe Modriče Bencun-Adžić-Kuzmanović.

Nakon utakmice saModričom ekipa ŽOK Kakanj na svome terenu

je u okviru 8. kola doče-kala ekipu BL Voley izBanja Luke, te se u ovoj

utakmici konačno oče-kivala prva pobjeda uprvenstvu odbojkašicaŽOK Kakanj. Ipak, kao iu prethodnim mečevi-ma domaće igračice suzakazale, pa su gošćerezultatom 3:1 savladaleekipu ŽOK Kakanj.

Ukoliko se neštouskoro ne poduzme uekipi ŽOK Kakanj, na-

redne godine će se ovaekipa ponovno takmi-čiti u Prvoj ligi FBIH.



26 broj 202, 01.12.2012.


SPORT

Građanima BiH čestitamo Dandržavnosti

U Mostaru je 03 i 04.11.2012. godi-

ne održano 19. Državno prvenstvoBiH u karateu za seniore U-21, juniorei kadete, na kome je nastupilo oko 500natjecatelja iz 65 klubova iz BIH. Ovoprvenstvo održano je u organizacijiSveučilišnog Karate kluba „Neretva“iz Mostara te WKF Karate saveza BIH.Ovo prvenstvo se održalo u Gradskojsportskoj dvorani u Mostaru, a naovom prvenstvu nastupio je i Karateklub Sakib Bitić DSM-Trade, te je jedannjegov član ubilježio sjajan uspjeh.Naime, mladi Miralem Jašarspahić,član ovog kluba te član Reprezenta-cije BIH u karateu, osvojio je prvomjesto u kategoriji seniora U-21, te jena taj način postao državni prvak uovoj kategoriji. Najuspješniji klub naovom takmičenju bio je SKK „Neretva“,a svi reprezentativci, među kojima jei naš sugrađanin Miralem Jašarspahićće se nakon ovog prvenstva početipripremati za evropsko prvenstvo

koje se naredne godine održava uTurskoj.

Ekipa naših novina čestita mladomMiralemu Jašarspahiću, te ostalimčlanovima KK „Sakib Bitić – DSM Tra-de“ na ovom sjajnom uspjehu.

Kuglaški klub Rudar iz Kaknja, ovesezone takmiči se u najelitnijem kuglaš-kom takmičenju u BIH, koje se zovePremier liga. Kuglaši Rudara su u tijekuove polusezone ostvarili nekoliko zapa-ženih rezultata. Ipak, kada se uzme uobzir kroz šta sve ovi kuglaši prolaze,onda se i ovakvi rezultati mogu smatra-ti uspjehom. Naime, KK Rudar Kakanjsvoje domaće prvenstvene oglede igrau kuglani koja se nalazi u Vogošći, jer uKaknju još nikada nije osposobljena

kuglana u kojoj bi se mogli održavatiovi sjajni mečevi.U prvom kolu ekipa Rudara iako je

igrala dobro, poražena je od ekipeKrin Revite iz Banja Luke, koja je ovegodine jedan od najozbiljnijih kandi-data za prvo mjesto. U drugom koluekipa Rudara poražena je na doma-ćem terenu od ekipe Međugorja re-zultatom 6:2, da bi u trećem koluekipa Željezničara bila bolja rezulta-tom 5:3. Ipak, evidentno je bilo daekipa Rudara ima napredaka u svojojigri, i samo je bilo pitanje u kojem će

Miralem Jašarspahić postao državni prvaku karateu u kategoriji

seniora U-21

Miralem Jašarspahić, državni prvak BIH ukarateu, kategorija seniora U-21

Kuglaški klub Rudar nakon jesenjegdijela prvenstva u sredini tabele

Kuglaški klub Rudar Kakanj

kolu ubilježiti svoju prvu pobjedu, aonda su uslijedile dvije uzastopne.Prvo je u Vogošći „pao“ aktuelni prvak države, ekipa Borca iz Banja Luke re-zultatom 7:1, da bi nakon toga ekipaKK Rudar savladala i ekipu Maglaja nagostovanju rezultatom 6:2. Nakontoga u susretu sa Zrinjskim iz Ljubačaekipa KK Rudara poražena je rezulta-tom 6:2, da bi poslije u sjajnom susre-tu savladali ekipu Hercegovca rezul-tatom 5:3. U posljednjem kolu jese-

njeg dijela prvenstva ekipa Kuglaškogkluba Kakanj poražena je u Tuzliprotiv ekipe Slobode rezultatom 7:1.

Ekipa KK Rudar doista ima mnogoproblema oko same organizacije susre-ta, putovanja na gostovanja, te se izsvega navedenog da zaključiti da će seSportski savez naše opštine, ali i samaOpština morati bolje uključiti u praće-nje ovog sjajnog sportskog kolektiva.

U narednom periodu naše novine ćeadekvatnije pratiti rad i rezultate ovogkluba, a posebno se to odnosi na na-stavak prvenstva.



broj 202, 01.12.2012. 27


SPORT

Dana 13.11.2012. godine, uSportskoj dvorani u Kaknju jepred oko 100-tinjak posjetilaca

održana promocija knjige mla-dog Kakanjca Mirze Demira.Naime, radi se o knjizi „Kondici-oni trening – pojam, struktura,planiranje i programiranje“, koju

je ovaj mladi proesor počeopripremati još prije tri godine.Inače, biografja mladog Demiradoista je impresivna, a to doka-zuje niska uspjeha koju je ovajmladi Kakanjac napravio zasvojih 28 godina.

■ Bogata biografja

Mirza (Sulejmana) Demir jerođen 26.01.1984. godine u Ka-knju gdje završava osnovno isrednje obrazovanje. Nakon zavr-šene Gimnazije upisuje studij naFakultetu sporta i tjelesnog odgo-

ja Univerziteta u Sarajevu. Diplo-mirao je 2008. godine kod men-tora pro.dr. Izeta Rađe iz oblasti

‘Teorija sportskog treningana temu „Utjecaj pripremnog

perioda na postizanje i održava-nje sportske forme kod fudbaleraFK Rudar Kakanj u drugom dijelutakmičarske sezone 2006/2007.“,sa maksimalnom ocjenom 10.Na taj način stiče zvanje proesorsporta i tjelesnog odgoja. Vla-snik i glavni urednik je webstranice www.bhtrening.comkoja se bavi sportskom djelatno-šću (planiranje i programiranjekondicionih treninga, testiranja,individualni kondicioni trening,program prehrane, stručni savje-

ti iz oblasti sporta i sportskogtreninga, pisanje stručnih člana-ka iz oblasti sporta i sportskogtreninga, sportske medicine, ki-neziologije, ishrane sportistaitd.). Radi kao stručni saradnik sportskih portala www.sportski-trening.hr, www.nogometnitre-ning.com i www.kondicijsktre-ningsportasa.com. Radi kaokondicioni trener muške odboj-kaške ekipe Kakanj, aktuelnogprvaka BiH i osvajača KUP-a BiH.

Prošao je sve selekcije u FK Ru-dar. Bio je član najbolje genera-

Održana promocija knjige: „Kondicioni trening– pojam, struktura, planiranje, programiranje“

Mirza Demir govori na promociji svoje knjigecije juniorske selekcije FK Rudar

koja je igrala u fnalu Omladin-skog kupa BiH 2002.god. Od2005. godine je aktivni udbalskisudija. Aktivno govori engleski

jezik, a pasivno se služi njemač-kim i rancuskim jezikom. Uslobodno vrijeme bavi se nogo-metom, itnessom, trčanjem iskijanjem.

Na samoj promociji njegoveknjige govorilo je nekoliko uva-ženih sportskih radnika, te kole-ga mladog Demira. Prvi se pri-sutnima obratio, u ime izdavača„Media KaNet“, Adib Zekić, kojinije krio oduševljenje samomknjigom, te činjenicom da je onaurađena u potpunosti u kakanj-skom okruženju, napisana i sa-stavljena od strane Mirze Demi-ra, a izdata od strane „MediaKaNet“ kuće. Nakon toga, oknjizi je je govorio i mr.sci IranHasagić kao recenzent ove knji-ge koji je također istaknuo mno-

ge kvelitete ove knjige, ali i svojezadovoljstvo suradnjom sa ovimmladim stručnjakom. Prisutni-ma su se još obratili i sam autorove knjige Mirza Demir, kao idoajen sportskog novinarstva uKaknju gospodin Mato Komšto,te predsjednik Vanjskotrgovin-ske komore BIH gospodin BrunoBojić.

■ Telegram podrške iz

Danske

U zabavnom programu uče-

stvovali su Armen Škobalj, Ner-mana Šehir, te Demo team TKD

kluba Centar iz Kaknja. Od osta-

lih gostiju koji su nastupili napomenutoj maniestaciji trebaistaći da je program vodio uva-ženi Džemaludin Ramić, novinarBH Radija 1, dok je biograijusamog gospodina Demira čitala,također novinarka pomenutogradija, Emina Đuho-Mujezinović,sa kojom se gospodin Demirupoznao prilikom rada u Odboj-kaškom klubu Kakanj. GospođaĐuho-Mujezinović je takođerpročitala i telegram podrškeMirzi Demiru koji je stigao izdaleke Danske od uvaženogsportskog radnika Edina Bojad-žića, koji je usko sarađivao sagospodinom Demirom na reali-zaciji ove knjige, ali zbog obave-za u vodstvu jednog rukomet-nog kluba u Danskoj, nije bio umogućnosti da prisustvuje pro-mociji ove knjige. Što se sameknjige tiče, knjiga Kondicionitrening ima 12 poglavlja, na 250

stranica teksta i ilustracija. U sa-držaju su obrađene slijedećeteme: Motoričke sposobnosti;Zakonitosti sportskog treninga;Metaboličke zone treninga; Po-

jam kondicionog treninga;Struktura kondicionog treninga;Sportska orma; Testovi u kondi-cionom treningu; Planiranje iprogramiranje treninga (ruko-met, košarka, odbojka, nogo-met); Istezanje u kondicionomtreningu; Osnove ishrane; Pre-

treniranost. Na kraju knjige senalazi prilog koji sadržava pro-

gram kondicionih treninga no-gometnih sudija, preventivnevježbe za nogometne sudije,

prikaz vježbi snage u itnesscentru, prikaz vježbi snage savlastitom težinom, prikaz vježbisa ljestvama. O samoj knjizi ovajmladi autor kaže:

„Prije svega mogu biti sretanstojeći ovdje ispred vas, sa ovim,za mene sjajnim uspjehom.Prošao sam većinu sportova unašem gradu. Svoj prvi dodir sasportom sam imao upravo ov-dje, u ovoj dvorani. Ovu dvoranumogu zasigurno nazvati kakanj-

skim domom sportova. Kroz nju je prošlo mnoštvo mladih tale-nata, mnoštvo raznoraznih spor-tista, kako domaćih tako i inter-nacionalnih, te su upravo to ra-zlozi da ovdje održim ovu pro-mociju. Ovo još uvijek nije ostva-renje mog dječačkog sna, ali je

jedan od mojih vlastitih i struč-nih ciljeva. Knjiga je napisanakao pomoć svim onima koji seproesionalno bave sportom, alidakako da mnoga štiva u njojmogu pomoći i rekreativcima. Asama knjiga plod je dugogodiš-njeg učenja, istraživanja, te radana temama pomenutim u knjizi“.

■ Prva knjiga uručena

Avdi Delibašiću

Prvu knjigu u znak zahvalno-sti, za podršku tokom školova-nja, autor je uručio Avdi Deliba-šiću, uspješnom privredniku, zakojeg Mirza kaže da mu je mno-go pomogao u njegovom struč-

nom usavršavanju, te da je nje-mu, nakon svojih roditelja najvi-še zahvalan na onom što je po-stigao. U malom kvizu znanja,poklonjene su tri knjige, za triposjetioca promocije. Samojpromociji knjige prisustvovali sumnogi ugledni članovi našegdruštva, između kojih se ističunovoizabrani načelnik opštineNermin Mandra, te direktor RMUKakanj Mirsad Jašarspahić. Svo-

ju podršku promociji ove knjige

uputio je i premier Zeničko-do-bojskog kantona Fikret Pljevljak.

Kakanjske novine [broj 202, 1.12.2012]

Documents

Transcript of Kakanjske novine [broj 202, 1.12.2012]