JAVNA NABAVA ZA DRVNE PROIZVODEJavna nabava za drvne proizvode: Mini-vodič 7 ASPEKTI ZAKONITOSTI I...

1Javna nabava za drvne proizvode: Mini-vodič

JAVNA NABAVAZA DRVNE PROIZVODE

MINI-VODIČ

Zagreb, 2012.MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

2 Javna nabava za drvne proizvode: Mini-vodič

Autoridr.sc. Aida Kopljar, Koordinatorica projekta „Drvo je prvo“, Ministarstvo poljoprivrede

Domagoj Pleše, dipl. ing.Član projektnog tima „Drvo je prvo“, Ministarstvo poljoprivrede

ZahvalaZahvaljujemo gospođi Lidiji Gredičak, dipl. oec. – savjetnici u Uredu za središnju javnu nabavu na susretljivosti i pomoći

PodrškaOva brošura je objavljena uz financijsku podršku projekta „Drvo je prvo“. Promotivno edukativni projekt „Drvo je prvo“ provode zajedno Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatske šume.

Odluka u vezi kupnje i uporabe drva i proizvoda na bazi drva i papira može imati dalekosežne i dugoročne utjecaje.

Potrošači, trgovci na malo te investitori, odnosno zajednica, sve su više svjesni kako njihova kupnja ovih proizvoda utječe na okoliš. Šume su prepoznate kao važan izvor obnovljive energije i rješenje za globalno zatopljenje. Razne inicijative su razvijene za usmjeravanje potrošača, no mnoge organizacije, koje žele provesti održivu nabavu, nemaju potrebne resurse, stručnost ili, jednostavno, nisu upoznate sa pitanjima za učinkovitu provedbu takve nabave.

Svrha ovog vodiča je da im pomogne, odnosno pruži osnovne informacije o ključnim pitanjima vezanim uz javnu nabavu za drvo i proizvode na bazi drva tj. da pomogne djelatnicima i menadžerima, koji nemaju stručnosti, prilikom kupnje

PREDGOVORproizvoda od drva. Ovaj vodič identificira središnja pitanja te naglašava alate koji se mogu koristiti kako bi se pomoglo održivoj nabavi. Važno je da odluke budu utemeljene na najbolje raspoloživim informacijama.

U procesu pridruživanja Europskoj uniji, Republika Hrvatska provodi promjene zakona i propisa koji će znatno utjecati na poslovnu zajednicu. Te su promjene nužne kako bi hrvatske tvrtke zadovoljile standarde Europske unije i bile konkurentne, kako na tržištu EU-a, tako i na globalnom tržištu. Svjesni smo da zakonske promjene mogu stvoriti poteškoće hrvatskim tvrtkama te da im treba stalno davati pravodobne informacije kako bi uskladile poslovanje s novim propisima i standardima.


Drvni proizvodi su obnovljiva roba koja pohranjuje ugljik te u većini slučajeva ima manji utjecaj na okoliš od ne drvnih proizvoda. Zanimanje stanovništva, svake razvijene zemlje, posljednjih je godina usmjereno na temu uštede i korištenja obnovljivih izvora energije, a klimatske promjene i zagađenje okoliša, posljedice su koje svi osjećamo. Stručnjaci sve češće upozoravaju na ubrzano smanjenje zaliha fosilnih goriva, što rezultira nestabilnim cijenama koje poput domino efekta utječu i na cijene svih ostalih proizvoda.

Obnovljivi izvori energije nalaze se u prirodi i njihova je prednost, u odnosu na fosilne izvore, u tome što se - obnavljaju. Pojačanim korištenjem biomase osigurava se održivi razvoj našeg okoliša, jer je dobivanje energije iz obnovljivih izvora energije, neutralno za klimu. Sagorijevanjem se u zrak otpušta točno onoliko ugljik-dioksida koliko su ga biljke primile u procesu fotosinteze tijekom rasta.

Diljem svijeta donose se zakoni kojima se nastoji povećati potrošnja energije iz obnovljivih izvora, upravo kako bi se smanjilo zagađenje okoliša.

U usporedbi s drugim materijalima, drvo i proizvodi bazirani na drvu, koji su proizvedeni na održiv način, pametan su izbor, jer:

• dolaze iz obnovljivih izvora - stabala, proizvodi su sunca, tla, hranjivih tvari i vode;

• oni pohranjuju ugljik - kroz proces fotosinteze, drveće ugljični dioksid iz atmosfere zamjenjuje s kisikom i ublažava emisije stakleničkih plinova;

• pohranjuju ugljik na dugi rok - masivno drvo, ploče i drugo drvo i papir mogu učinkovito pohraniti ugljik desetljećima ili čak stoljećima;

• mogu se reciklirati - oni mogu biti ponovno korišteni ili pretvoreni u druge proizvode te se tako produljuje njihov vijek trajanja.

Osim neposredne i očite posljedice njihove kupnje, potrošači žele znati kako njihova odluka o kupnji utječe na okoliš.

Oni također žele znati da li se proizvodi koje kupuju proizvode na održiv način. Hoće li njihova kupnja danas negativno utjecati na dostupnost sličnih proizvoda ili na vrijednost okoliša budućih generacija?

UVOD

Održiva javna nabava podrazumijeva kupovinu proizvoda i usluga koji, u što većoj mjeri, integriraju najmanji negativni utjecaj na okoliš s najvećim društveno pozitivnim učincima.


11 STVARI KOJE TREBA ZNATI


11 stvari koje trebate znati ili se zapitati kod održive javne nabave za drvo i proizvode na bazi drva.

Bit održive javne nabave je odabrati one proizvode koji imaju prihvatljivo i korisno socijalno i ekološko djelovanje. Održiva javna nabava je investicija u bolji svijet.

1. PodrijetloOd kuda proizvodi dolaze?

2. Točnost podatakaJesu li informacije o proizvodima pouzdane?

3. ZakonitostJesu li proizvodi legalno proizvedeni?

11. Zakonodavni i institucionalni okvir javne nabave u RHZašto je javna nabava bitna?

4. OdrživostUpravlja li se šumama održivo?

5. Zaštićena područjaJesu li osjetljivi eko-sustavi doista zaštićeni?

6. Promjena klimeJesu li dovoljno naglašeni klimatski problemi?

7. Zaštita okolišaPrimjenjuju li se adekvatne mjere za zaštitu okoliša?

8. Reciklirana vlaknaKoriste li se reciklirana vlakna na odgovarajući način?

9. Ostali izvoriKoriste li se ostali izvori na odgovarajući način?

10. Lokalne zajednice i autohtono stanovništvoJesu li zadovoljene potrebe lokalnih zajednica i autohtonog stanovništva?

11 stvari koje treba znati

EKOLOŠKI ASPEKTI

SOCIJALNI ASPEKTIASPEKTI ZAKONITISTII PODRIJETLA

VAŽNOST JAVNE NABAVEZA HRVATSKO GOSPODARSTVO


ASPEKTI ZAKONITOSTI I PODRIJETLA


ASPEKTI ZAKONITOSTI I PODRIJETLA1. Podrijetlo - od kuda proizvodi dolaze?

Drvo i proizvodi temeljeni na drvu često dolaze iz regija ili država u razvoju. Poznavanje zemljopisnog podrijetla proizvoda i vrsta proizvodnih procesa, korištenih za njihovu proizvodnju, pomoći će u procesu održive javne nabave za procjenu nekoliko ključnih pitanja:

• vjerodostojnost informacija o proizvodu; • zakonitost izvora; • uporaba održivog šumarstva u praksi; • zaštita zaštićenih lokaliteta;

Opskrbni lanac (proces praćenja prerade sirovine u gotov proizvod) za drvo i proizvode od drva može biti kratak, dug, jednostavan ili složen. Sirovina koja se nalazi u gotovom proizvodu može doći iz različitih izvora. Kako bi se pratio trag podrijetla sirovine, kupci mogu zahtijevati da dobavljači osiguraju relevantnu dokumentaciju koja dokazuje podrijetlo.

Za svaki fi nalni proizvod trebali bi znati od kuda je stigla sirovina od koje je izrađen. Transparentan opskrbni lanac

može biti koristan menadžeru javne nabave jer iz njega može procijeniti:

• da li se podrijetlo drva može točno odrediti te• da li su proizvodi izrađeni na način ili od materijala, za koji

se tvrdi da su izrađeni, npr. ekološki tretiranog materijala.

Praćenje opskrbnog lanca nije uvijek jednostavno. U većini slučajeva već se u pilani gubi veza između originalnog podrijetla šumske sirovine i gotovog proizvoda.

Kupovni ugovori mogu biti korisni, ali samo u državama koje provode zakone.

Praćenje sirovine preko opskrbnog lanca.

• Područja sa jedinstvenim ekološkim i socijalno- kulturnim karakteristikama

• Područja za koja se zna da postoji veliki stupanj ilegalnih radnji povezanih sa proizvodnjom drvne sirovine

• Područja gdje se ne poštuju prava radnika

• Područja sa političkim i socijalnim nemirima

• Područja koja imaju sve potrebne certifi kate i standarde

• Područja na kojima su riješena sva imovinsko pravna pitanja, i na kojima se ne događaju ilegalne radnje

• Područja u kojima nema korupcije i u kojima se provode zakoni

FAKTORI KOJI POMAŽU PRILIKOM ODRECIVANJA PODRIJETLA SIROVINE:

PODRUČJA MALENOG RIZIKAPODRUČJA VELIKOG RIZIKA


• Ugovor o kupnji može biti korisno sredstvo kojim se može slijediti podrijetlo sirovine. Također, može se koristiti kao zaštitna mjera koja zahtijeva da sirovina i fi nalni proizvod budu proizvedeni u skladu sa zakonom.

• Praćenje sirovine, kroz opskrbni lanac od regije podrijetla do tvornice, postaje uobičajena praksa u mnogim dijelovima svijeta.

• Različite razine provjere informacija mogu biti potrebne ovisno o riziku susreta s neprihvatljivom sirovinom ili proizvodom. Više informacija i provjere na više razina obično je potrebno za visoko rizična područja.

• Nadzorni lanci su uspostavljeni od strane različitih sudionika u trgovanju drvom i proizvodima od drva. Nadzorni lanci prate sirovinu od šume do određenih procesa u proizvodnji.

Traženje dokumentacije od dobavljača je uobičajena metoda praćenja puta sirovine. Uz to postoji još nekoliko metoda s kojima se treba upoznati:

• licencirane dozvole za sječu, potvrđene od strane relevantnih institucija;

• certifi kati o održivom upravljanju šumama;

• certifi kati o podrijetlu;

• certifi kati o legalnoj sječi;

• planovi o upravljanju sječe šuma;

• fi tosanitarni certifi kati;

• račun, kojim se dokazuje kupnja;

• izvozni dokumenti;

• transportni certifi kati.

Čimbenici koje treba razmotriti u pogledu praćenja opskrbnog lanca:

Svi ti dokumenti trebali bi imati odgovarajući biljeg ili pečat koje izdaju relevantne državne agencije. Ipak, lažna dokumentacija je vrlo česta pojava u određenim zemljama i trebaju se uvest dodatni sistemi za provjeru i dokazivanje podrijetla šumske sirovine. Ne postoji jedinstven ili standardni opskrbni lanac za drvo i papirnate proizvode. Postoje, međutim, zajednički elementi kojima se mogu pojasniti veze između različitih proizvodnih točaka, proizvodnih tokova, te zaštite okoliša i povezanih društvenih pitanja.

Masivno drvo, ploče iverice ili papirnati proizvodi, proizvedeni su korištenjem različitih tehnologija, ali oni svi dolaze iz iste šume ili čak od istog stabla. Moderne drvne industrije u svojoj proizvodnji iskoriste cijelo stablo, bez škarta. U drugim slučajevima, koriste se samo najvredniji dijelovi najboljih stabala.

Postoji velika varijabilnost u opskrbnim lancima, ovisno o zemlji, regiji ili lokalnim okolnostima. U većini slučajeva, pilana sirovinu dobiva od mreže poslovnih suradnika. Često se miješa drvo iz različitih izvora, što uključuje velik broj posrednika. Na primjer, mlin za celulozu na istoku SAD-a, koji proizvodi 860.000 tona kartona godišnje, koristi 2.720.000 tona drvnih otpadaka. Mlin ove otpatke nabavlja izravno od 60-70 šumo-vlasnika. U operaciju nabavke uključeno je oko 600 dobavljača iz 120 pilana te oko 10 utovarnih operacija.

Praćenje takvog opskrbnog lanca može biti izazovno, ali moguće je to učiniti ako se zadovoljavaju sve regulative.


ASPEKTI ZAKONITOSTI I PODRIJETLA2. Točnost podataka - Jesu li informacije o proizvodima pouzdane?

Poznavanje uvjeta i okoline u kojima se vrši sječa drva i proizvodnja gotovih proizvoda je veoma važno. Kupac će, s tim saznanjima, biti u boljoj poziciji da procijeni istinitost informacija o proizvodima. Kada informacija o proizvodima nije potpuna, točna ili je nedovoljna kupcu da procijeni njezinu istinitost, nadgledanje i kontrola proizvoda koriste se kako bi se dodao kredibilitet proizvodima.

Nadgledanje i kontrola mogu se vršiti u 3 oblika:

1. Samokontrola – proizvođač nadgleda i izvještava o svojim proizvodnim procesima, bilo da se radi o industrijskim procesima proizvodnje drvnih proizvoda, bilo o sječi drva.

2. Kontrola koju vrši kupac – kupac kontrolira dobavljača i proizvode koje mu on nudi. On sam procjenjuje može li se dobavljaču vjerovati te ispunjava li određene standarde.

Godina donošenja

Osnovni princip

Na snagu je stupio 1993. na inicijativu organizacija za zaštitu okoliša

FSC je sistem koji obuhvaća nacionalne i regionalne standarde, koji obuhvaćaju 10 principa SFM-a koji pokrivaju sljedeće probleme:1. Slaganje sa zakonima i SFM principima2. Zakup zemlje, i uporaba prava i odgovornosti3. Prava lokalnog stanovništva4. Društveni odnosi i radnička prava5. Koristi od šuma6. Prirodni utjecaj7. Planovi menadžmenta8. Praćenje i procjena9. Zaštićena područja10. PlantažeOvi principi se odnose na sve vrste šuma koje se smatraju kao jedna cjelina. Svi nacionalni i regionalni standardi su zasnovani na tih 10 principa.

3. Kontrola koju vrši treća strana – neovisna strana kontrolira i potvrđuje da li dobavljač i proizvodi, koje on nudi, zadovoljavaju određene standarde.

Nadzor i provjera sustava osmišljeni su na različite načine, a ovisno o tome koji dio opskrbnog lanca treba kontrolirati. Proizvođači, organizacije za zaštitu okoliša i svi zainteresirani, uglavnom se slažu da je neovisna provjera rada u šumarstvu poželjna, naročito u područjima visokog rizika. Sustavi za certifi kaciju šuma i drvnih sirovina imaju za cilj pružiti alternativu u ovom dijelu opskrbnog lanca.

Certifi ciranje šuma na dobrovoljnoj razini razvijeno je s namjerom da bude vodilja na tržištu. Ovakvi, dobrovoljni, sustavi omogućuju zainteresiranim stranama da samostalno procjenjuju pouzdanost partnera i njegovo primjenjivanje standarda.

Forest Stewardship Council (FSC)Razvijen od strane

TABLICA 1. Glavne karakteristike FSC sustava za certifikaciju šuma


Članovi

Cilj djelovanja zainteresiranih strana

Obuhvat

Potvrda

Nadzorni lanac(Chain of custody, COC)

Članice Nacionalne inicijative trenutno su: Argentina, Australija, Belgija, Bolivija, Brazil, Bugarska, Burkina Faso, Češka, Čile, Ekvador, Estonija, Etiopija, Finska, Gabon, Gana, Hrvatska, Italija, Irska, Japan, Južna Afrika, Kamerun, Kanada, Kina, Kolumbija, Nizozemska, Njemačka, Mađarska, Meksiko, Mozambik, Obala Bjelokosti, Papua Nova Gvineja, Peru, Poljska, Rumunjska, Rusija, SAD, Slovačka, Španjolska, Švedska, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vijetnam i Zambija.

FSC je dioničko društvo koje nacionalne norme postavlja procesom savjetovanja u kojem ekonomski, socijalni i ekološki interesi imaju jednaku težinu.

Više od 93 milijuna ha šume su pod FSC certifi katom, zaključno sa studenim 2007. godine

Potrebna je potvrda koju izdaje treća, neovisna strana

COC standard je ocijenjen od strane trećega tijela koje akreditira FSC i u skladu je sa internacionalnim standardima.Uključuje procedure za praćenje podrijetla drva te specifi kacije za fi zičko odvajanje certifi ciranog i necertifi ciranog drva te za postotak dozvoljenog „miješanog“ drva.

FSC Kontrolirani Drvni Standardi izbjegavaju:1. Ilegalno posječeno drvo2. Drvo koje je posječeno u suprotnosti sa tradicionalnim i civilnim pravima3. Drvo koje se sjeklo ne obraćajući pozornost na prirodnu obnovu4. Drvo iz šuma koje su pretvorene u plantaže5. Drvo koje je genetski modifi cirano

• Različite interesne skupine imaju različite poglede. Ekološke organizacije imaju tendenciju da preferiraju FSC, dok industrija i zakupci šuma i zemljišta imaju tendenciju da preferiraju PEFC.

• Izbor sustava ovisi o lokaciji, a mnoge su tvrtke za obavljanje šumarskih poslova certifi cirane za oba sustava, ovisno o lokaciji njihovog poslovanja.

• Oko 7% od ukupnog svjetskog područja pod šumom trenutno je certifi cirano. Certifi cirana područja ubrzano rastu, tako da raste i opskrba certifi ciranim proizvodima, međutim, postoje slučajevi kada je teško zadovoljiti potražnju za certifi ciranim proizvodima. Većina certifi ciranih područja nalazi se u razvijenim zemljama.

• U nekim regijama mali šumo-vlasnici nisu prihvatili certifi kaciju od treće strane.

Forest Stewardship Council (FSC)Razvijen od strane

PRAĆENJE I CERTIFIKACIJA

Čimbenici koje treba razmotriti u vezi s praćenjem i verifikacijom sirovine


Godina donošenja

Osnovni princip

Članovi

Obuhvat

Potvrda

Osnovan je 1999. godine u Europi, na inicijativu privatnih šumo-vlasnika kao certifi kacijski sistem. Kasnije se pretvorio u mehanizam za prihvaćanje certifi kata vezanih uz šumske resurse.

PEFC je zajednički prepoznatljiv mehanizam za nacionalno i regionalno certifi ciranje. Prihvaćeni sistemi za certifi kaciju moraju biti u skladu sa međunarodnim, socijalnim i ekonomskim zahtjevima kao što su Pan-European operational Level Guidelines (PEOLG) ili African Timber Organization (ATO).

Države koje su ga prihvatile i koje ga primjenjuju su: Austrija, Australija, Belgija, Brazil, Češka, Čile, Danska, Finska, Francuska, Italija, Latvija, Luksemburg, Kanada, Norveška, Njemačka, Portugal, SAD, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Primjenjuju se COC certifi kati. Samo akreditirana tijela mogu provjeravati certifi kate.

Izbjegava se korištenje drva iz sumnjivih ili ilegalnih izvora. Ilegalna sječa podrazumijeva sječu šuma na područjima koja su zaštićena zakonom.

Ovim programom tj. standardom, zahvaćeno je više od 197 milijuna ha šuma

Potrebna je verifi kacija treće strane

Svaka država ima svoje unikatno ime za taj standard npr. SFI (SAD), CSA (Kanada)

PROGRAM ZA PRIHVAĆANJE SHEMA ŠUMSKIH CERTIFIKATA (PEFC)

PRAĆENJE I VERIFIKACIJA

TABLICA 2. Glavne karakteristike PEFC sustava za certifikaciju šuma

EKO OZNAKE

OZNAKE TIP I

OZNAKE TIP II

OZNAKE TIP IIIProizvođači bi trebali obavještavati potrošače o svojoj brizi za okoliš koju mogu dokazati preko eko oznaka. Eko oznake su dobrovoljni certifi kacijski i verifi kacijski standardi. ISO standardi razlikuju tri tipa eko oznaka. Tvrtka može obavještavati potrošače o brizi za okoliš pri izradi određenih proizvoda ili usluga kroz korištenje Eko oznake.

Ova grupa oznaka je vjerojatno najkorisnija za javnu nabavu. Oznake proizvoda temelje se na analizi cijelo-životnog utjecaja proizvoda na okoliš. Kriterije postavlja neovisno tijelo, a

prate se procesima certifi kacije ili revizije. Transparentnost i kredibilitet osigurani su od treće strane. Većina postojećih nacionalnih i međunarodnih shema eko-oznaka pripada upravo ovoj grupi oznaka.

Ove oznake su ustvari informativne deklaracije koje postavljaju proizvođači, uvoznici ili distributeri. Informacije nisu neovisno verifi cirane, ne upotrebljavaju predefi nirane kriterije i najmanje su informativne od svih tipova oznaka.

Ove oznake ne opisuju proizvod, već informiraju potrošača o njegovom utjecaju na okoliš. Proizvod se “boduje” prema učincima na okoliš koji su određeni korištenjem LCA metode. Ocjenu daje certifi cirana agencija, na temelju niza pokazatelja učinaka na okoliš, kao što su potrošnja energije, emisije u zrak i vodu, i dr. Oznaka daje kupcu priliku da usporedi rezultate za različite proizvode i kupi onaj s najboljim rezultatom, no ne daje smjernice koliko dobar proizvod doista jest.


Postoje mnoge Eko oznake u svijetu. Osim FSC i PEFC, druge važne Eko oznake za drvo i proizvode od drva su:

• Blue Angel - najstarija oznaka za zaštitu okoliša koju je pokrenulo njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova, sada je pod upravom Savezne agencije za okoliš. Koristi se za proizvode na bazi drva koji uključuju građevinski materijal, različite vrste papira i kartona, ambalaže, i namještaja.

• Bra Miljöval – oznaka je švedskog društva za zaštitu prirode koja je započela sa radom 1988. Obuhvaća proizvode od drva ili na drvnoj bazi.

• Environmental choice - pokrenut je od strane kanadske vlade a njome upravlja TerraChoice, agencija za marketing. Obuhvaća drvo i proizvode od drva, podove, uredski namještaj i razne vrste papira.

• Eco Mark - njome upravlja Japanska ekološka udruga. Obuhvaća različite vrste papira, kartona, drva i namještaja te materijala za pakiranje.

• Enviro Choice - njime upravlja Fond za eko oznake iz Novog Zelanda. Obuhvaća drvne proizvode, uključujući razne vrste papira, namještaja i podova.

• EU Flower - započeo je sa radom 1992. godine u okviru Odbora Europske unije za eko-označavanja. Aktivan je u cijeloj Europskoj uniji te u Norveškoj, Lihtenštajnu i Islandu. Obuhvaćeni su drvni proizvodi, uključujući razne vrste papira i građevinskog materijala.

• Green Seal - razvijen od strane Green Seal Inc, neovisna je i neprofi tabilna organizacija. Obuhvaća proizvode od drva, uključujući razne vrste papira, namještaja, iverica, vlaknatica te ambalaže.

• GREENGUARD – certifi cirani proizvodi ispunjavaju zahtjeve US Environmental Protection Agencije, US Green Building vijeća, te njemačke Blue Angel oznake.

• Swan - službena nordijska oznaku. Certifi cira neke proizvode od papira. Ona, također, potvrđuje da su proizvodi od drva trajni, te da ne sadrže teške metale te da su proizvedeni od šuma kojima se održivo upravlja.

Postoje proizvodi koji nose Eko oznake, a zapravo ne odgovaraju ekološkim standardima.

Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) i druge institucije dat će smjernice o općem deklariranju standarda kako bi pomogli u odabiru Eko oznake:

• Međunarodna organizacija za standardizaciju – ISO standardi od 14020 do 14025 daju smjernice za Eko oznake.

• US Federal Trade Commission - daje smjernice o korištenju eko oznaka.

• Consumer Reports Eko-oznaka - daje smjernice i usporedbe eko oznaka u SAD-u.

• Globalna Ecolabeling Network - pruža osnovne informacije o eko oznakama.


ASPEKTI ZAKONITOSTI I PODRIJETLA3. Zakonitost - Jesu li proizvodi legalno i zakonito proizvedeni

Ne postoji opće prihvaćena defi nicija ilegalne sječe i trgovanja. Striktno govoreći, ilegalno je sve ono što izlazi iz zakonskih okvira pojedine države. Generalno je prihvaćeno da održivo upravljanje šumama nije sinonim za legalno upravljanje šumama, tako da proizvodi koji nose prefi ks održivi ili ekološki ne moraju nužno značiti da se radi o legalno izrađenim proizvodima. Ilegalna sječa je temeljni problem država sa visokom razinom korupcije koje imaju nedovoljno jake vlade da se bore sa tim problemom. Međunarodna trgovina može dobro utjecati na rješavanje tog problema. Pokrenuto je nekoliko međunarodnih procesa kojima je cilj bio rješavanje takvih ilegalnih radnji, što je bilo dobro prihvaćeno i na nacionalnim razinama. Sada su ti procesi počeli davati zadovoljavajuće rezultate.

U posljednjih 5 do 10 godina, ilegalna sječa i trgovina, postale su jedno od najvažnijih pitanja protiv kojih se treba boriti i rješavati ih. Ilegalna sječa i trgovina ilegalnim proizvodima izaziva čitav niz zakonskih, političkih, socijalnih i ekonomskih problema. Najveći uzrok ilegalne trgovine je siromaštvo, neobrazovanost, fi nancijski problemi, rast populacije te slabo kontroliranje zakonskih okvira. Procjenjuje se da je na svjetskoj razini, između 8 do 10% drvnih sirovina i proizvoda izrađeno -

ilegalno.

Ohrabruje činjenica da je većina tih ilegalnih proizvoda namijenjena domaćem tržištu određene države, dok se na strana tržišta, zbog pojačane kontrole, većinom mogu provući gotovi proizvodi.

• Lokalne (a često i nacionalne) vlade mogu primati veće prihode kao rezultat ilegalne sječe te prodaje drvne sirovine.

• Budući da ilegalno posječeno drvo može biti prodano po znatno nižim cijenama, to smanjuje profi tabilnost legalno posječenog drva, a poboljšava konkurentnost industrija koje koriste ilegalno drvo.

• Od nezakonitih aktivnosti u šumi može se izvući veliki prihod.

Nezakonita sječa i ilegalna trgovina može stvoriti ozbiljne probleme:

• Gubitak prihoda na državnoj razini - Svjetska banka procjenjuje da nacionalne vlade gube prihode od oko 5 milijardi eura godišnje.

• Nelojalna konkurencija – smanjenje profi tabilnosti za legalno proizvedenu robu. Svjetska banka procjenjuje gubitke izazvane nelojalnom konkurencijom na

više od 10 milijardi USD godišnje (World Bank, 2002.).

• Povećanje siromaštva – javlja se neizravno kako vlade gube sve više prihoda.

• Podrška i fi nanciranje nacionalnih i regionalnih sukoba.

• Neplanirano, nekontrolirano i neodrživo gospodarenje šumama.

• Uništavanje područja važnih za očuvanje biološke raznolikosti, ekosustava i egzistenciju lokalne zajednice.

Ilegalna sječa nije problem koji se pojavljuje u svakoj državi. Pragmatičnim pristupom mogu se odrediti države ili regije u kojima je veći rizik za takvo ponašanje.

Postoje slučajevi u kojima ljudi ne smatraju da je zakon jednak za sve ili u kojima se doneseni zakoni i pravila ne poštuju.

Primjena Zakona u određenim državama može biti teška.

FAKTORI KOJE TREBA UZETI U OBZIR GLEDE ZAKONITOSTI


EKOLOŠKI ASPEKTI


EKOLOŠKI ASPEKTI4. Održivost - Upravlja li se šumama održivo?

Pokret za održivu javnu nabavu drvne sirovine i proizvoda od drva dosegao je velike razmjere zbog zabrinutosti kako će povećana potražnja za sirovinom utjecati na razvoj i održavanje šuma.

Ovaj pokret ima dva glavna aspekta:

1. Održivost – ravnoteža ekonomskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva na šume. Povećanje proizvodnje drva, uz istovremeno smanjenje cijena, ne bi trebalo zabrinjavati. Zabrinjavati bi se trebali zbog brzine kojom se šume sijeku tj. zbog premalo vremena koje ostaje šumi da se oporavi.

2. Prenamjena šumskog tla – šumsko tlo drastično se može promijeniti nakon sječe. Šumsko se tlo može koristiti kao rasadnik za neautohtone vrste ili, u najgorem slučaju, može doživjeti potpunu prenamjenu.

Povećana potražnja za drvnim proizvodima i papirom pokrit će se, barem djelomično, osnivanjem umjetno uzgojenih plantažnih nasada šuma. Površina koju zahvaćaju plantaže, na globalnoj razini porasla je na 140 milijuna ha. Polovina šumskih plantažnih nasada nalazi se u Aziji, dok je u Sjevernoj, Centralnoj i Južnoj Americi, kao i Oceaniji, eksponencijalan rast zabilježen između 1990. i 2000. godine. Očekuje se da će se taj trend nastaviti, osobito u zemljama u razvitku. Šumski plantažni nasadi trenutno zahvaćaju oko 5% ukupne svjetske površine pokrivene šumom, ali čine čak 35%

Održivo upravljanje šumama (SFM) je upravljanje na način koji objedinjuje i usklađuje socijalne, ekonomske, ekološke i kulturne potrebe sadašnjih i budućih generacija (Ujedinjene Nacije, 1992).

Temeljni aspekti održivog upravljanja šumama (SFM-a) uključuju sljedeće:

• Ekonomski aspekti – kapaciteti šuma, koji privlače investitore i podržavaju ekonomsku održivost šuma u budućnosti, bi trebali ostati nepromijenjeni. Šume se ne bi smjele iskorištavati više no što se mogu obnavljati.

• Socijalni aspekti – uključuju više aspekata kao što su:

- Pravo na zaštitu i poštivanje prava autohtonog stanovništva i lokalnih zajednica;

- Pravo na zaštitu i poštivanje prava šumskih radnika;

- Lokalne zajednice i stanovništvo moraju imati ekonomske koristi od iskorištavanja šuma;

- Mjesta sa religijskim, duhovnim ili povijesnim značenjem moraju se zaštititi i očuvati.

ukupne drvne sirovine koja se koristi u industrijske svrhe.

Postoje prednosti, ali i nedostaci uzgajanja plantaža.

Zbog svojeg efi kasnog rasta i prinosa, prirodne šume se manje sijeku što im pruža priliku za prirodnu obnovu. Ako se stabla sadnica posade na prijašnjim mjestima, gdje je rasla šuma koja je uništena pretjeranom sječom, one mogu obnoviti eko sistem. Postoji opasnost da zbog efi kasnog rasta i

• Ekološki aspekti – održivo upravljanje šumama osigurava biološku raznolikost i očuvanje ekosistema.

prinosa padne cijena drva iz prirodnih šuma, te se privatni šumo-vlasnici okrenu uzgajanju plantaža.

Postoje različiti pristupi, pozicije, standardi i defi nicije o tome što znači i koje posebne mjere upravljanja zahtjeva SFM. Tu su i razne metode za mjerenje napretka prema SFM. Ovisno o načinu na koji se shvaćaju koncepti i ciljevi SFM standarda, oni za istu šumu, mogu biti različito protumačeni. Regionalne norme za SFM, zakonski, mogu biti pomalo drugačije jedne od drugih, što odražava razlike u vrsti šuma, zakonskim okvirima, socijalnim uvjetima i drugim čimbenicima. Standardi za

UMJETNO ZASAĐENE ŠUME - PLANTAŽE


TABLICA 3. Kako se dva najveća certifikacijska sustava (FSC I PEFC) odnose prema odabranim aspektima SFM-a

SFM razlikuju se u sljedećim pitanjima:

• Čista sječa - SFM standardi, uključujući CSA, FSC, PEFC i SFI, smatraju da je čista sječa u skladu sa SFM u odgovarajućim šumskim eko sustavima. Čistom sječom mogu se ostvariti sljedeće prednosti:

- Može se oponašati neke od prirodnih poremećaja dinamike šuma (npr. požara, vjetroizvalina, napada insekata),

- U nekim eko sustavima, omogućava regeneraciju i brzi rast pojedinih vrsta drveća,

- Manji su troškovi, što šumarstvo čini ekonomski održivim,

- Pruža sigurnije uvjete rada za drvosječe.

Socijalna pitanja

Zaštićena područja

Međutim, svi SFM standardi, također, priznaju činjenicu da nema jedinstvene metode sječe pogodne za sve šumske eko sustave.

• Plantaže - plantaže mogu usredotočiti svoju proizvodnju na manjim, ali intenzivnije vođenim područjima. Svi SFM standardi podržavaju uzgoj plantaža pod određenim uvjetima (ovisno o ekološkim sustavima, dostupnosti zemljišta…).

• Kemikalije – većina standarda dopušta kontroliranu i odgovarajuću uporabu kemikalija (pesticidi i gnojiva).

• Genetski modifi cirani organizmi (GMO) - neki standardi strogo brane uporabu GMO-a, dok

Četiri načela FSC sustava uključuju različite društvene problematike: zakup i korištenje prava i odgovornosti, prava autohtonog stanovništva, odnosi u zajednici te prava radnika. Principi se odnose na šume visoke zaštitne vrijednosti (HCVF), a također se bave socijalnim aspektima za područja od arheološke, povijesne i kulturne vrijednosti

Načelo 9. Odnosi se na šume visoke zaštitne vrijednosti (HCVF). To su područja na kojima se mora upravljati na takav način da se te vrijednosti održavaju ili poboljšavaju. HCVF uključuju:

• Šume koje sadrže značajnu koncentraciju bio raznolikosti

• Rijetke ili ugrožene ekosustave

• Šumska područja od ključne važnosti za lokalne zajednice

Zahtijeva usklađenost s konvencijama ILO jezgre. Bavi se pitanjima sigurnosti na radu i zdravlja. ATO / ITTO kriteriji i pokazatelji za SFM zahtijevaju da su zakonska i uobičajena prava lokalnog stanovništva s obzirom na vlasništvo, uporabu i zakup jasno defi nirani, priznati i poštovani.

Gospodarenje šumom treba održavati ili poboljšati biološke raznolikosti, te zaštititi tlo i vode. Mjesta od povijesnih ili religijskih značenja trebaju biti poštovana i zaštićena kao što je to navedeno u međunarodnim smjernicama i standardima (PEFC, 2006)..

drugi omogućavaju njihovo korištenje. Za najmanje 24 vrste drveća poznato je da su predmet genetskih istraživanja (za popis vrsta vidi WWF, 1999) u Sjevernoj Americi, međutim, GMO stabla nisu dozvoljena za komercijalnu uporabu.

FSC PEFC


Šumske plantaže

Kemikalije

Ćista sječa

GMO-a

Šumska plantaža treba zadovoljiti niz uvjeta koji se odnose na:

(I) utjecaj na krajolik,

(II) vrijeme osnivanja,

(III) izradu blokova upravljanja.

Pretvorba šuma u plantaže, ili pretvorba ne-šumskog zemljišta u plantaže, ne bi se trebalo dopuštati osim u okolnostima kada pretvorba podrazumijeva vrlo ograničeni dio gospodarske jedinice, ne smije se događati u zaštićenim područjima.

Kemikalije treba svesti na minimum. Integrirana zaštita bilja (MIP) je preferirani pristup, odnosno, kako bi se smanjilo korištenje kemikalija kroz korištenje alternativnih zamjena te biološke kontrole. Provjera dokumentacije, praćenje i kontrola potrebne su za prevenciju korištenja zabranjenih kemikalija.

Ograničenja u veličini i lokaciji čiste sječe razlikuju se unutar nacionalnih i regionalnih standarda sve dok je ekološka funkcija netaknuta.

Uporaba GMO-a je zabranjena.

Standardno upravljanje šumskim plantažama mora biti u skladu s Međunarodnim organizacijama.

Korištenje pesticida i herbicida treba svesti na minimum, a kad se koriste, treba ih primjenjivati na kontrolirani način i u što manjoj mjeri. Treba uzeti u obzir odgovarajuće alternative i druga biološka sredstava. Usklađenost s PEOLG, ATO / ITTO kriteriji i pokazatelji za SFM, kao i razne ITTO smjernice za SFM (PEFC, 2007).

Planovi upravljanja - uključujući čistu sječu - trebaju se temeljiti na propisima. Regeneraciju, brigu i sječu treba provesti u vrijeme, i na način da se ne smanjuju proizvodni kapacitet. (MCPFE, 1998).

Autohtone vrste trebale bi biti korištene gdje je to prikladno.

FSC PEFC


EKOLOŠKI ASPEKTI5. Zaštićena područja - jesu li osjetljivi eko-sustavi doista zaštićeni?

Svaki eko-sustav ima svoja posebna obilježja i jedinstvene potrebe koje se moraju ispuniti i poštivati kako bi se očuvao. Ovisno o njihovom značaju, može ih se podijeliti na - globalne, regionalne i lokalne eko-sustave. Većina takvih sustava zaštićena je zakonom kao nacionalni parkovi ili zaštićeni rezervati, ali postoje i oni koji nisu zaštićeni.

Postoji nekoliko razloga za takve propuste:

• Neprepoznavanje posebnosti određenih lokacija od strane lokalnih ili državnih institucija;

• Sporost administracije;

• Problemi ako je određena lokacija u privatnom vlasništvu ili ima veliku ekonomsku važnost za lokalnu zajednicu;

• Kriva procjena da lokacija ne zaslužuje određeni oblik zaštite.

KAKO DEFINIRATI POSEBNA PODRUČJA KOJA SE TREBAJU ZAŠTITITI?

Ne postoji univerzalna defi nicija takvih područja. Postojeće defi nicije kombiniraju znanstvene i političke dimenzije koje se mogu svesti na sljedeće karakteristike:

BIOLOŠKE, EKOLOŠKE I KRAJOBRAZNE KARAKTERISTIKE:

• Bogatstvo raznih vrsta na određenom području

• Endemske vrste koje žive na specifi čnim lokacijama

• Rijetke vrste ili eko-sistemi

• Područja koja predstavljaju ili sadrže u sebi više eko-sistema

• Značajne ekološke ili evolucijske lokacije na kojima se životinje razmnožavaju ili gnijezde, migracijske rute itd.

MOGUĆNOSTI ZAŠTITE IMAJU:

• Ugrožene vrste

• Ugrožena područja

• Područja koja su modernizacijom razdvojena na više manjih cjelina

• Velika nedirnuta područja, u kojima je minimalan ljudski utjecaj

• Područja koja imaju rijetke i posebne znanstvene karakteristike

SERVISIRANJE EKO SISTEMA

• Sposobnost prirodne zaštite eko-sistema od erozije, poplava, požara, itd.

KULTURNE, POVIJESNE I VJERSKE KARAKTERISTIKE

• Kulturne, povijesne i vjerske karakteristike koje određeno područje ili građevina imaju za lokalno ili nacionalno stanovništvo

• Veliki značaj na tradicionalni kulturni identitet


EKOLOŠKI ASPEKTI6. Promjena klime - Jesu li dovoljno naglašeni klimatski problemi?

Klima je neraskidivo povezana sa šumom. Na šume utječu klimatske promjene, globalno zatopljenje, zagađenje zraka, zagađenje vode, zagađenje tla, kao i sve češće elementarne nepogode. U isto vrijeme, šume imaju dvojaki utjecaj na klimu. Jedan je pozitivan, a to je - apsorpcija ugljičnog dioksida. Drugi je negativan, a to je - ispuštanje tog istog ugljičnog dioksida uslijed gorenja.

Šume odvajaju ugljični dioksid iz atmosfere i skladište ga u svojoj biomasi. On ostaje uskladišten i kod gotovih proizvoda od drva. Količina ugljičnog dioksida u gotovim proizvodima, proizvedenima u jednoj godini, prema istraživanjima NCASI-a iz 2007. godine, iznosi 540 milijuna tona. Ugljični dioksid iz drvne mase oslobađa se na dva načina. Sporo oslobađanje događa se tijekom truljenja, dok se brzo oslobađa tijekom gorenja.

Drvna industrija je glavni potrošač šumske biomase. Sav ostatak drva, koji se ne može iskoristiti za proizvodnju, paljenjem se pretvara u električnu ili toplinsku energiju. Na energiju dobivenu iz šumske biomase općenito se gleda s pozitivne strane.

FAKTORI KOJI SE TREBAJU UZETI U OBZIR GLEDE PROMJENE KLIME


EKOLOŠKI ASPEKTI7. Zaštita okoliša - Primjenjuju li se adekvatne mjere za zaštitu okoliša?

Različiti tipovi onečišćenja mogu se dogoditi u različitim fazama obrade drva. Količina i intenzitet onečišćenja ovisi o vrsti, stanju i kapacitetu tvornica namještaja ili same sječe. Postavljanje krajnje dopuštene granice onečišćenja je prilika da se ono kontrolira i smanjuje.

Tipovi onečišćenja:

• Emisija štetnih plinova – iz tvornica za preradu drva te iz elektrana koje rade na biomasu

• Zagađenje tla – škart, pepeo i ostali višak pri preradi drva

• Zagađenje voda – najčešće je pri izradi papira

• Buka – utjecaj ovisi o blizini naseljenih mjesta

Najbolji rezultati u borbi protiv onečišćenja, koje dolazi od drvne industrije, dobiveni su:

• smanjenjem na minimum generacije otpadnih voda, emisija u zrak i krutog otpada uz pomoć moderne tehnologije,

• povećanjem ponovne uporabe i reciklaže otpadnih materijala,

• korištenje visoke učinkovitosti za pranje i izbjeljivanje,

• ukidanjem nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda i krutog otpada zbog nedostatka opreme ili ljudske pogreške,

• uporabom ekoloških sustava za izbjeljivanje.

Prilikom dijaloga sa zemljoposjednicima, trgovačka društva i nevladine organizacije mogu biti korisne, jer su, često, upoznate sa specifi čnim pitanjima i lokalnim uvjetima.

Emisija onečišćenja, često, je specifi čna za pojedinu zemlju ili mjesto. Neke zemlje su strože u regulaciji emisija. Cilj bi trebao biti kontinuirano nadziranje i postrožavanje pravila.

FAKTORI KOJI SE TREBAJU UZETI U OBZIR GLEDE ONEČIŠĆENJA ILI ZAGAĐENJA OKOLIŠA:


EKOLOŠKI ASPEKTI8. Reciklirana vlakna - koriste li se reciklirana vlakna na odgovarajući način?

Recikliranje je često u papirnoj industriji. Glavni materijal za izradu recikliranog papira je rabljeni papir, što je dovelo do značajnog pada korištenja biomase u proizvodnji. Reciklirana vlakna koriste se isključivo u proizvodnji papira. Potražnja za recikliranim vlaknima raste, jer su mnoge države uvele naknadu za stari

papir. Uskoro će doći do pomanjkanja starog papira koji će se moći reciklirati. Papir se može reciklirati 5 do 7 puta, što znači da će se uskoro opet morati koristiti svježa biomasa za proizvodnju papira.

Afrika

Azija

Europa

Sjeverna i CentralnaAmerika

Južna Amerika

734 970

24 322 100

24 088 000

28 788 008

2 417 000

909 800

33 493 771

33 641 000

33 246 500

2 665 000

1 166 700

44 076 152

43 991 709

45 945 000

4 455 000

1 515 700

52 077 715

54 774 990

47 806 928

4 867 700

N/A

57%

55%

38%

N/A

1990 1995 2000 2005 PostotakRegija/godina

TABLICA 4. Reciklaža papira u svijetu

Korištenje recikliranog sadržaja općenito se smatra pozitivnim, a može biti ekološki poželjan izvor vlakana. Mnogi potrošači željeli bi vidjeti povećanje u recikliranju otpada.

Optimalni postotak recikliranog sadržaja ovisi o kombinaciji komercijalnih, tehničkih i političkih čimbenika, te nije nužno isto što i najviši postotak.

Optimalni postotak recikliranog materijala nije isti za sve vrste proizvoda od papira - neki proizvodi su više pogodni za recikliranje od drugih.

Recikliranje uključuje ulaganja u razne korake u procesu a to nije u potpunosti slobodno od utjecaja na okoliš.

Odgovorno spaljivanje otpada od papira može, u nekim slučajevima, biti korisnije za zaštitu okoliša nego reciklaža kao, na primjer, u udaljenim područjima u kojima bi se okoliš više zagadio emisijom ugljičnog dioksida prilikom transporta papira. Međutim, taj odnos se može mijenjati ovisno o promjeni cijena nafte i vlakana.

Recikliranje može biti dio održive politike javne nabave na nekoliko načina. Osim kupovine specifi kacija za recikliranje materijala, tvrtka, također, može postaviti ciljeve za povećanjem udjela recikliranog materijala u svojim proizvodima i podršku za pomoć lokalnim samoupravama za prikupljanje recikliranih vlakana u dovoljnoj količini da zadovolji potražnju

FAKTORI KOJI SE TREBAJU UZETI U OBZIR GLEDE RECIKLIRANJA:


EKOLOŠKI ASPEKTI9. Ostali izvori - Koriste li se ostali izvori na odgovarajući način?

Smanjenje korištenja prirodnih izvora znači više za očuvanje okoliša od recikliranja. U smanjenju korištenja prirodnih izvora mogu nam pomoći dizajn, procesi proizvodnje, povećanje korisnosti.

Koristi od smanjenja iskorištavanja prirodnih izvora:

• Smanjenje zagađenja okoliša i povećanje korištenja obnovljivih izvora

• Manje cijene, povećana ekonomska korist

U proizvodnji drvnih proizvoda, osim drva, energija je najskuplji dio procesa. Dok se energetska učinkovitost znatno povećala tijekom zadnjeg desetljeća, proizvodni procesi mnogih proizvoda još uvijek zahtijevaju znatne količine energije.


SOCIJALNI ASPEKTI


SOCIJALNI ASPEKTI10. LOKALNE ZAJEDNICE I AUTOHTONO STANOVNIŠTVOJesu li zadovoljene potrebe lokalnih zajednica i autohtonog stanovništva?

Zaštita radničkih prava, šumskih radnika kao i radnika u tvornicama, važan je dio održive nabave. Šume i tvornice potencijalno su opasna radna mjesta. Početak procesa iskorištavanja drva, dakle sječa, često se odvija na zabačenim i slabo naseljenim područjima, koja vlasti teško mogu nadzirati. Stoga je potreban dodatni oprez i trud, kako bi se osigurala zakonitost i poštivanje prava.


VAŽNOST JAVNE NABAVE ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO


VAŽNOST JAVNE NABAVE ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO11. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR JAVNE NABAVE U RHZašto je javna nabava bitna?

Područje javne nabave u Republici Hrvatskoj u proteklih je nekoliko godina značajno unaprjeđeno. Uspostavom i provedbom zakonodavnog okvira temeljenog na pravnoj stečevini Europske unije u Republici Hrvatskoj razvijen je sustav koji omogućava poštivanje temeljnih načela slobode kretanja robe, slobode poslovnog nastanka i slobode pružanja usluga te načela koja iz njih proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo učinkovitosti, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. S obzirom na visoki udio ukupne vrijednosti javnih nabava u odnosu na bruto domaći proizvod, razvoj ovog područja značajno je utjecalo na razvoj tržišta ponuditelja kao i na druga značajna područja koja obuhvaćaju robe, radove i usluge koji su predmet postupaka javne nabave.

U sklopu aktivnosti na zatvaranju pregovora o pristupanju s Europskom unijom u poglavlju 5. Javna nabava utvrđena je potreba za dodatnim usklađivanjem važećeg zakonodavnog okvira s važećom pravnom stečevinom Europske unije. To se prvenstveno odnosi na usklađivanje s novousvojenom „Direktivom 2009/81/EZ“ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. godine o usklađivanju postupaka javne nabave za određene ugovore o radovima, robi i uslugama u području obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji, te izmjenama i dopunama „Direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ“ kao i na preuzimanje svih pravnih instituta propisanih „Direktivom 2007/66/EZ“ Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. godine kojom se izmjenjuju i dopunjuju „Direktive Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ“ vezano uz poboljšanu učinkovitost postupka pravne zaštite u vezi s dodjelom ugovora o javnim nabavama koju su

države članice Europske unije morale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 20. prosinca 2009. godine. Vezano uz usklađivanje, utvrđena je i potreba za dodatnim tehničkim usklađivanjem pojedinih zakonodavnih odredbi sa sljedećim propisima Europske unije:

• Direktiva 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama;

• Direktiva 2004/17/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektorima vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga;

• Uredba Komisije (EZ) br. 1150/2009 od 10. studenog 2009. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba Komisije (EZ) br. 1564/2005 vezano uz standardne obrasce za objavljivanje obavijesti u okviru postupaka javne nabave, prema Direktivama Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ;

• Uredba Komisije (EZ) br. 1564/2005 od 07. rujna 2005. godine kojom se uspostavljaju standardni obrasci za objavljivanje obavijesti u okviru postupaka javne nabave, prema Direktivama 2004/17/EZ i 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća.

Usklađivanje je provedeno i temeljem odredbi sadržanih presudama Europskog suda.

O ZAKONU

Donošenjem novog Zakona o javnoj nabavi i svih podzakonskih propisa koji iz njega proizlaze, provedeno

je potpuno usklađivanje s važećim propisima Europske unije u području javne nabave.

Cilj donošenja novog Zakona o javnoj nabavi je pojednostavljenje postupaka i ukidanje administrativnih prepreka koje su posljednje dvije godine smanjivale učinkovitost postupaka.

Značajna novina koja olakšava i smanjuje troškove sudjelovanja gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave je odredba da se svi dokumenti koje naručitelj zahtijeva od gospodarskih subjekata mogu dostaviti u neovjerenoj preslici, pri čemu se neovjerenom preslikom smatra i neovjereni ispis elektroničke isprave, dok će se originalni dokumenti tražiti isključivo od odabranog ponuditelja.

U kriterijima za odabir najpovoljnijeg ponuditelja Zakon o javnoj nabavi, po prvi puta, izjednačava kriterij najniže cijene s kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude, jer ukida obvezu naručitelja da sastavlja izvješće o razlozima primjene kriterija za odabir na temelju ekonomski najpovoljnije ponude. Kriteriji za odabir ne smiju biti diskriminirajući i moraju biti povezani s predmetom nabave. Tako se mijenja dosadašnji trend, gotovo isključivog, korištenja kriterija najniže cijene te se omogućuje da udio postupaka koji se temelje na kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude bude značajno zastupljen u budućim postupcima javne nabave.

Sukladno propisanim odredbama Zakona, ukoliko gospodarski subjekt namjerava dio ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor mora u ponudi navesti sve podatke o predloženim podizvođača, a naručitelj će neposredno plaćati podizvođaču za radove, robu ili usluge koje će ovaj izvršiti, isporučiti ili pružiti na temelju potvrđenog računa odnosno

UVOD


situacije. Na ovaj način, rješava se problem neplaćanja podizvođaču, koji je izrazito prisutan u građevinskom sektoru i izravno pogađa male i srednje poduzetnike.

Nadalje, omogućeno je sudjelovanje u postupcima i gospodarskim subjektima kojima je posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. To je značajna pogodnost za brojne gospodarske subjekte koji se zbog gospodarske krize trenutno nalaze u poteškoćama.

Zakonom se utvrđuju dva vrijednosna praga za postupke javne nabave, pri čemu se kao nabava velike vrijednosti defi nira nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova, dok se kao nabava male vrijednosti defi nira nabava čija je procijenjena vrijednost između europskih pragova i 70.000,00 kuna. Time je ukinut „nacionalni prag“ koji je iznosio 300.000,00 kuna za robe i usluge, odnosno 500.000,00 kuna za radove te će se na taj način naručiteljima pojednostaviti snalaženje u provedbi postupaka zbog korištenja manjeg broja obrazaca za objave kao i manjeg broja kategorija rokova za provedbu određenih faza postupaka.

Za usluge iz Dodatka II. B sukladno „Interpretativnoj komunikaciji Europske komisije (2006/C 179/02) o pravu Zajednice koje se primjenjuje na dodjelu ugovora koji nisu u potpunosti predmet odredbi direktiva iz javne nabave“, Zakon propisuje bolje razrađen način provedbe postupka nabave za te usluge, a koji obuhvaća slanje zahtjeva za prikupljanje ponuda na najmanje tri gospodarska subjekta, uz istovremenu objavu poziva na internetskim stranicama naručitelja koja će omogućiti dostavu ponuda i drugim zainteresiranim gospodarskim subjektima. Ovakve odredbe Zakona imat će značajan utjecaj na razvoj transparentne tržišne utakmice za dio usluga iz Dodatka II. B, kao što su primjerice zaštitarske usluge.

Sadašnja praksa u sustavu pravne

zaštite ukazala je na potrebu za brojnim izmjenama s ciljem stvarne zaštite prava gospodarskih subjekata, a istovremeno učinkovite postupke javne nabave. Povećane su naknade za žalbeni postupak, posebice za postupke vrlo visokih procijenjenih vrijednosti. Posebna pažnja posvećena je ulaganju žalbi malim i srednjim gospodarskim subjektima. Pri tome su naknade za postupke nižih procijenjenih vrijednosti povećane u znatno manjem obimu, a omogućeno je i plaćanje naknada po grupama predmeta nabave. Prema odredbama u ovom Zakonu, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u žalbenom postupku će postupati u granicama žalbenih navoda, a po službenoj dužnosti paziti na bitne povrede koje su počinjene u fazi postupka u kojoj je izjavljena žalba.

Poboljšanju učinkovitosti postupaka pridonijet će i izmjene vremenskih okvira za ulaganje žalbe u određenim fazama postupka te će se, primjerice, žalba na dokumentaciju za nadmetanje ulagati u roku 10 dana od dana objave poziva na nadmetanje, a ne kao do sada tek nakon otvaranja ponuda.

Primjenom Zakona očekuje se smanjenje rizika od nepravilnosti u postupcima javne nabave, uključujući i rizik od korupcije. Tome će pridonijeti preciznije defi nirane odredbe o sprječavanju sukoba interesa, a kojima se, uz čelnike tijela i članove nadzornih i upravnih odbora, propisuju obveze i za ovlaštene predstavnike naručitelja, kao i za druge osobe koje sudjeluju u odlučivanju ili drugim radnjama u vezi s pojedinim postupkom javne nabave. Povećanju transparentnosti posebno doprinosi obveza objave planova nabave i registara ugovora na internetskim stranicama naručitelja.

Povećana transparentnost i smanjenje rizika za nepravilnosti doprinosi i propisan način označavanja poslovne tajne u ponudama pri čemu je propisano da gospodarski subjekti ne smiju označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

Cilj ovakve odredbe je sprječavanje gospodarskih subjekata da sve ili većinu podataka iz ponude označavaju poslovnom tajnom.

ZAKON O JAVNOJ NABAVI („Narodne novine“ broj 90/11)

Temeljeno na pravnoj stečevini Europske unije, Zakonom se uređuju postupci sklapanja ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma radi nabave robe, radova ili usluga te pravna zaštita u vezi s tim postupcima kao i nadležnost središnjeg tijela državne uprave odgovornog za sustav javne nabave.

Zakonom se utvrđuju i dvije osnovne kategorije obveznika primjene Zakona: - javni naručitelji koji, među ostalima, obuhvaćaju državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te sektorski naručitelji, koji obavljaju djelatnosti vodoopskrbe; istraživanja ili vađenje nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, prijevoznih usluga; djelatnosti zračnih, pomorskih i riječnih luka te poštanskih usluga.

Zakon propisuje i izuzeća od njegove primjene kao i provedbu nabave za potrebe obrane i sigurnosti koja je detaljnije uređena Uredbom o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti.

Odredbama o sprječavanju sukoba interesa Zakon se usklađuje s odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj: 26/11) uz propisivanje dodatnih odredbi koje su specifi čno vezane uz provedbu postupaka javne nabave. Propisana je i obveza objave planova nabave na internetskim stranicama naručitelja. Uvodi se obveza vođenja i objave registra sklopljenih ugovora čime se osigurava provedbeni mehanizam za ostvarivanja prava na pristup informacijama o izvršavanju ugovora o javnoj nabavi.

Zakonom je obuhvaćen način sklapanja ugovora za javne naručitelje te je propisan tijek provedbe postupaka


javne nabave (otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak, natjecateljski dijalog, natječaj), okvirnih sporazuma i elektroničkih dražbi. Propisani su i uvjeti za odabir postupka javne nabave te način sklapanja ugovora o javnim uslugama. Pri tome je posebno propisan način sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona na način koji osigurava bolju transparentnost postupka i razinu tržišnog natjecanja.

Propisane su i odredbe vezane uz koncesije za javne radove te ugovore o radovima koje sklapaju koncesionari. Vezano uz provedbu postupaka javne nabave, propisane su i odredbe o pravilima komunikacije između naručitelja i gospodarskih subjekata te odredbe o objavljivanju. Odredbe o rokovima odnose se na način njihova određivanja te trajanje rokova u raznim dijelovima postupaka javne nabave (dostava ponude, zahtjev za sudjelovanje, skraćeni rokovi).

Zakon propisuje i razloge isključenja i uvjete sposobnosti gospodarskih subjekata, a što obuhvaća i njihovu pravnu, poslovnu, fi nancijsku te tehničku i stručnu sposobnost. Zakon propisuje način određivanja predmeta nabave, kriterije za odabir ponude, uvjete za sudjelovanje podizvođača i dr.

Odredbe o ponudi uključuju način otvaranja ponuda, pregled i ocjenu te razloge za odbijanje ponuda. U ovom dijelu Zakona, obrađen je i dio postupka vezan uz donošenje odluke o odabiru, poništenju te završetku postupka javne nabave kao i odredbe o izvršavanju ugovora o javnoj nabavi.

Zakon sadrži posebne odredbe koje primjenjuju sektorski naručitelji. Detaljno su utvrđene sektorske djelatnosti, djelatnosti vodoopskrbe; istraživanja ili vađenje nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, prijevoznih usluga; djelatnosti zračnih, pomorskih i riječnih luka te poštanskih usluga. Propisane su i odredbe vezane uz ugovore s povezanim društvima i poslovnim udruženjima. Zakon obuhvaća i način odabira postupka javne nabave za sektorske naručitelje,

uključujući i posebne uvjete za odabir pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, odredbe vezane uz objave za sektorske naručitelje, rokove u postupcima javne nabave te razloge isključenja kao i uvjete sposobnosti gospodarskih subjekata.

Odredbama o pravnoj zaštiti utvrđuje se nadležnost Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za rješavanje žalbi u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma te načela žalbenog postupka. Posebno je regulirano pravo na žalbu stranke u postupku te pravila dokazivanja. Uređen je i način izjavljivanja žalbe koji obuhvaća i rokove za njeno izjavljivanje te postupanje naručitelja u vezi žalbe. Posebne odredbe odnose se na sadržaj žalbe, sprječavanje ili odobrenje nastavka postupka i privremene mjere. Odredbe o načinu odlučivanja Državne komisije odnose se na radnje koje ona može provesti u žalbenom postupku, prava stranaka, poništenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, novčane kazne te naknade i troškove za vođenje žalbenog postupka. Propisana je i sudska zaštita protiv odluke Državne komisije.

Zakonom su propisane i nadležnosti središnjeg tijela državne uprave odgovornog za sustav javne nabave, a koje obuhvaćaju pripremu i provedbu programa izobrazbe za sudionike sustava te, preventivno, instruktivnu djelatnost s ciljem sprječavanja ili otklanjanja nepravilnosti kao i prekršajne odredbe.

Postupci javne nabave:

1. Otvoreni postupak

2. Ograničeni postupak

3. Pregovarački postupak

4. Natjecateljski dijalog

5. Natječaj

Načini javne nabave:

1. OKVIRNI SPORAZUM – sporazum

2. ELEKTRONIČKA DRAŽBA –– način provedbe postupka

3. DINAMIČKI SUSTAV NABAVE –– u

potpunosti e-način nabave

4. SUSTAV KVALIFIKACIJA – samo sektorski naručitelji

Vrijednosni pragovi (europski pragovi) čl.2. Uredbe o objavama javne nabave

Sve objave javne nabave za nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000,00 kn obvezno se objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Zakon ne treba primjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a manja od 70.000,00 kn.

Vrijednosti europskih pragova koje se primjenjuju na postupke javne nabave temeljem Zakona:

1. 130.000 eura

- za ugovore o javnoj nabavi robe i usluga koje provode državna tijela Republike Hrvatske iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona o javnoj nabavi (dalje u tekstu: Zakon);

2. 200.000 eura

- za ugovore o javnoj nabavi robe i usluga koje provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona i pravne osobe iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona, te

- za ugovore o javnim uslugama koje provode svi javni naručitelji za usluge iz kategorije 8. Dodatka II. A Zakona, iz kategorije 5. Dodatka II. A Zakona čije su pozicije u CPV-u ekvivalentne brojevima nomenklature CPC 7524, 7525 i 7526 i/ili za usluge iz Dodatka II. B Zakona;

3. 5.000.000 eura za ugovore o javnim radovima i koncesije za javne radove.

Vrijednosti europskih pragova koje se primjenjuju na subjekte koji nisu naručitelji u smislu Zakona iznose:

1. 5.000.000 eura za ugovore o javnim radovima iz članka 7. stavka 1. alineje 1. Zakona;


2. 200.000 eura za ugovore o javnim uslugama iz članka 7. stavka 1. alineje 2. Zakona.

Vrijednosti europskih pragova koje se primjenjuju na sektorske naručitelje iznose:

1. 400.000 eura za ugovore o javnoj nabavi robe, ugovore o javnim uslugama i natječaje;

2. 5.000.000 eura za ugovore o javnim radovima.

Način preračunavanja

Do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji iznose iz članka 2. Uredbe o objavama javne nabave (Narodne novine broj 10/12) kao i iznose iz Zakona koji su izraženi u eurima, naručitelj preračunava u kunsku protuvrijednost. Preračunavanje se provodi na temelju srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke u kunama za eure, važećeg na dan u kojem naručitelj šalje poziv na nadmetanje, a u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne objavljuje, na dan u

Otvoreni postupak

Otvoreni postupak

Ograničeni postupak

Ograničeni postupak

Ograničeni postupak, pregovarački postupak s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog

Otvoreni postupak, pregovarački postupak s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog

nabava velike vrijednosti

nabava male vrijednosti





• najmanje 40 dana od dana slanja poziva za nadmetanje;

• uz prethodnu (informacijsku) obavijest rok se može skratiti na 36 dana i manje ali ne manje od 22 dana

• najmanje 20 dana od dana slanja poziva na nadmetanje;

• uz prethodnu (informacijsku) obavijest rok se može skratiti na 36 dana i manje ali ne manje od 22 dana

najmanje 40 dana od dana slanja poziva na dostavu ponuda

najmanje 20 dana od dana slanja poziva na dostavu ponuda

najmanje 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje

najmanje 20 dana od dana slanja poziva na nadmetanje

VRSTA POSTUPKA

VRSTA POSTUPKA

VRIJEDNOST NABAVE

VRIJEDNOST NABAVE

ROK ZA DOSTAVU(čl. 62., 65. i 66. Zakona)

ROK ZA DOSTAVU(uvjet iz čl.64. st 3. Zakona)

Rokovi za dostavu ponuda (čl. 61. – 66. Zakona)

Rokovi za dostavu zahtjeva za sudjelovanje

kojem naručitelj započinje postupak javne nabave.

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji naručitelji primjenjuju vrijednosti europskih pragova koje objavljuje Europska komisija u Službenom listu Europske unije odnosno njihovu protuvrijednost u kunama.

Navedeni iznosi u eurima su bez poreza na dodanu vrijednost.


Procijenjena vrijednost nabave

Nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova, a nabava male vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova.

Procijenjena vrijednost nabave je ukupan iznos svih stavaka predmeta nabave bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Pri izračunu procijenjene vrijednosti nabave, naručitelj mora uzeti u obzir ukupnu vrijednost nabave koja uključuje sve opcije pa i moguća obnavljanja ugovora. Predviđene nagrade ili isplate za natjecatelje ili ponuditelje, također se moraju uzeti u obzir prilikom izračuna procijenjene vrijednosti nabave. Ukoliko je predmet nabave podijeljen u više grupa, tada se na pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vrijednost nabave.

Iznimno, ako je predmet nabave velike vrijednosti i podijeljen je na više grupa, mogu se primijeniti pravila koja vrijede za nabavu male vrijednosti pod uvjetom da:– je vrijednost pojedine grupe ili grupa za robu ili usluge manja od 80.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti, odnosno za radove manje od 1 milijun EUR u kunskoj protuvrijednosti i– ukupna zbrojena vrijednost tih grupa ne prelazi 20% ukupne procijenjene vrijednosti svih grupa predmeta nabave.

Naručitelj mora u objavi u Elektroničkom oglasniku javne nabave i u dokumentaciji za nadmetanje navesti procijenjenu vrijednost nabave.

Naručitelj donosi plan nabave i obvezan je objaviti ga na svojim internetskim stranicama 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno fi nancijskog plana.

Svaka izmjena i dopuna plana nabave mora biti ODMAH objavljena na internetskim stranicama naručitelja. Za slučaj da naručitelj nema pristup internetu, svoj plan nabave

elektroničkim zapisom na CD ili USB dostavlja Ministarstvu gospodarstva, Upravi za sustav javne nabave. Uprava će ga objaviti na svojim internetskim stranicama.

Okvirni sporazum

Javni naručitelj može sklopiti okvirni sporazum s jednim ili više gospodarskih subjekata.

Gospodarske subjekte, koji će biti stranke okvirnog sporazuma, javni naručitelj odabire primjenom kriterija za odabir ponude sukladno članku 82. Zakona. Ukoliko javni naručitelj sklapa okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata, tada u pozivu i dokumentaciji za nadmetanje navodi broj gospodarskih subjekata koji će biti stranke okvirnog sporazuma. Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata sklapa se s najmanje tri gospodarska subjekta, međutim, ako javni naručitelj ne dobije tri ponuda koje zadovoljavaju kriterije za odabir ponude, javni naručitelj smije sklopiti okvirni sporazum s manjim brojem sposobnih gospodarskih subjekata odnosno i s jednim.

Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata smije se sklopiti na razdoblje do četiri godine, a okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom smije se sklopiti na razdoblje do dvije godine, osim u slučaju kada je javni naručitelj predvidio sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata na razdoblje duže od dvije godine, a dobije samo jednu valjanu ponudu.

Postupak javne nabave za sklapanje okvirnog sporazuma završava izvršnošću odluke o odabiru.

Ugovori o javnoj nabavi, na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma, dopušteni su samo između javnog naručitelja i gospodarskih subjekata koji su potpisnici okvirnog sporazuma, odnosno između potpisnika okvirnog sporazuma i pojedinačnih naručitelja u čije je ime sklopljen taj okvirni sporazum. Pri sklapanju ugovora temeljem okvirnog sporazuma,

ugovorne stranke ne smiju mijenjati bitne uvjete okvirnog sporazuma te se ne smije zlorabiti ili primjenjivati na način kojim bi se spriječilo, ograničilo ili narušilo tržišno natjecanje.

Ugovori o javnim uslugama iz Dodatka II. B (čl. 44. Zakona)

Postupak započinje objavom zahtjeva za prikupljanje ponuda na web stranici javnog naručitelja. Zahtjev mora biti dostupan na Internetu najmanje 60 dana od dana njegove objave, odnosno treba stajati 60 dana na web-u, što nikako ne znači zabranu sklapanja ugovora unutar tih 60 dana. Istodobno, s objavljivanjem zahtjeva za prikupljanje ponuda, javni naručitelj može uputiti zahtjev za prikupljanje ponuda određenom broju gospodarskih subjekata po vlastitom izboru, ali ne smije ih biti manje od tri.

Zahtjev za prikupljanje ponuda se ne objavljuje ukoliko je to u suprotnosti s posebnim propisom ili pravilima kojima je regulirano obavljanje određenih usluga kao što to su, na primjer, Zakon o odvjetništvu ili Zakon o javnobilježničkim pristojbama i sl. U tom slučaju, zahtjev za prikupljanje ponuda javni naručitelj upućuje gospodarskim subjektima po vlastitom izboru ( javni bilježnici, odvjetnici), ali najmanje trojici.

Zahtjev za prikupljanje ponuda najmanje sadrži:

1. naziv javnog naručitelja,

2. opis predmeta nabave i tehničke specifi kacije,

3. procijenjenu vrijednost nabave,

4. kriterij za odabir ponude,

5. uvjete i zahtjeve koje ponuditelji trebaju ispuniti, ako ih je naručitelj zatražio,

6. rok za dostavu ponude (datum i vrijeme),

7. način dostavljanja ponuda,

8. adresu na koju se ponude dostavljaju,

9. internetsku adresu ili adresu na kojoj se može preuzeti dodatna dokumentacija (kad je zahtjev


objavljen na internetu)

10. kontakt osobu, broj telefona i adresu elektroničke pošte,

11. datum objave zahtjeva na internetskim stranicama.

Rok za dostavu ponuda je najmanje 15 dana od dana upućivanja, odnosno objavljivanja zahtjeva za prikupljanje ponuda.

S istekom roka za dostavu ponuda, javni naručitelj otvara pravovremeno dostavljene ponude.

U ovom postupku nema javnog otvaranja ponuda, već ponude, dostavljene na temelju objavljenog zahtjeva za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama, javni naručitelj uzima u razmatranje pod istim uvjetima kao i ponude dostavljene na temelju zahtjeva za prikupljanje ponuda upućenog gospodarskim subjektima koje je javni naručitelj pozvao.

Javni naručitelj sastavlja zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda te odabire najpovoljniju ponudu sukladno kriteriju za odabir ponude.

Nakon odabira, javni naručitelj može objaviti prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora propisano Uredbom o objavama javne nabave, obrazac 15 (Narodne novine broj 10/12), međutim, ako je objavi, onda dan objave obavijesti ima isti učinak kao dostava odluke o odabiru u smislu članka 96. ovoga Zakona te se primjenjuje rok mirovanja. Ali, ako javni naručitelj ne objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, donosi odluku o odabiru i dostavlja je ponuditeljima na dokaziv način.

Ako se provodi postupak po članku 44. Zakona za usluga iz Dodatka II. B s odabranim ponuditeljem, onda se ne može sklopiti okvirnim sporazum, osim ako se za navedene usluge provede otvoreni, ograničeni ili pregovarački postupak, odnosno natjecateljski dijalog ili natječaj.

POČETAK POSTUPKA

Osigurana sredstva za nabavu nisu uvjet za početak postupka javne nabave.

Javni naručitelj može, nakon isteka roka za dostavu ponude, poništiti postupak javne nabave, ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu. Postupak javne nabave može se provesti i prije donošenja fi nancijskog dokumenta, kojim se osiguravaju sredstva za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, a nakon usvajanja istoga od nadležnog tijela, može se sklopiti ugovor s odabranim ponuditeljem. U dokumentaciji za nadmetanje može se odrediti da će ugovor odnosno okvirni sporazum biti sklopljen nakon donošenja proračuna odnosno fi nancijskog (poslovnog) plana. Zakon propisuje da postupak javne nabave započinje danom slanja poziva na nadmetanje (otvoreni, ograničeni, pregovarački s prethodnom objavom), danom slanja poziva na pregovaranje (natjecateljski dijalog) ili danom objave zahtjeva za prikupljanje ponuda (usluge iz Dodatka II. B), odnosno da natječaj započinje danom slanja poziva na natječaj te u svim ostalim slučajevima postupak započinje danom slanja odgovarajuće objave ili poziva.

Novim Zakonom je ukinuta Odluka o početku postupka javne nabave.

Pripremu i provedbu postupka javne nabave obavljaju ovlašteni predstavnici naručitelja koje naručitelj imenuje svojom internom odlukom. U odluci se određuju njihove obveze i ovlasti. Ovlašteni predstavnici naručitelja, mogu, ali ne moraju, biti zaposlenici naručitelja. U svakom postupku javne nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000,00 kn, mora sudjelovati najmanje jedan ovlašten predstavnik koji posjeduje važeći certifi kat u području javne nabave.

Sukob interesa

Sukobom interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi, prema novom Zakonu, smatraju se sljedeći odnosi naručitelja i gospodarskih subjekata:

1. ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu ili

2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju, odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 0,5%.

Naručitelji ne smiju sklapati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektima s kojima su u sukobu interesa.

Predstavnike naručitelja, osim čelnika tijela naručitelja, člana upravnog ili nadzornog tijela naručitelja, čine i ovlašteni predstavnici naručitelja u pojedinom postupku javne nabave te druge osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom postupku javne nabave.

Naručitelj je obvezan na svojim internetskim stranicama, kao i u dokumentaciji za nadmetanje za pojedini postupak javne nabave, navesti popis gospodarskih subjekata s kojima je u sukobu interesa ili navesti da takvi subjekti ne postoje.

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

(Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje, Narodne novine broj 10/12)

Javni naručitelji, koji provode otvoreni postupak javne nabave, obvezni su objaviti dokumentaciju za nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Od dana objave poziva na nadmetanje, dokumentacija za nadmetanje i svu dodatna dokumentacija, koja se odnosi na otvoreni postupak javne nabave, mora obvezno neograničeno i u


cijelosti biti dostupna i na raspolaganju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

Načelo transparentnosti zainteresiranim gospodarskim subjektima osigurava neograničen pristup dokumentaciji za nadmetanje putem interneta, što će znatno smanjiti troškove kojima su do sada bili izloženi ponuditelji prilikom preuzimanja dokumentacije (npr. ako je bio kratak rok za dostavu ponuda, bili su prisiljeni putovati u sjedište naručitelja radi preuzimanja dokumentacije, jer bi slanje iste poštom bio gubitak vremena za pripremu ponude).

Zakon ukida obvezu sastavljanja izvješća o razlozima primjene kriterija za odabir na temelju ekonomski najpovoljnije ponude. Ovaj kriterij koristio se u otprilike 2% postupaka. Ponuditelj može uložiti žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave na dokumentaciju za nadmetanje ako su kriteriji odabira diskriminirajući, odnosno ako nisu povezani s predmetom nabave.

Sve dodatne informacije i objašnjenja moraju biti na raspolaganje na jednak način i na istim internetskim stranicama kao i osnovna dokumentacija, odnosno u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

Ako naručitelj za vrijeme roka za dostavu ponuda mijenja dokumentaciju za nadmetanje, mora osigurati da gospodarski subjekti od izmjene imaju najmanje 15 dana za dostavu ponude u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno 10 dana u postupku javne nabave male vrijednosti. Ako je potrebno, javni naručitelj je obvezan izmijeniti ili ispraviti i poziv na nadmetanje.

Dokumentacije za nadmetanje je besplatna kao i sve njene dopune.

Iznimno, javni naručitelj smije, u otvorenom postupku javne nabave, od gospodarskog subjekta zahtijevati samo naknadu poštanskih troškova slanja onog dijela dokumentacije koji iz tehničkih razloga nije moguće

neograničeno i u cijelosti elektronički staviti na raspolaganje.

Dokazi sposobnosti

Neplaćanje dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u dosadašnjoj praksi bio je vrlo čest razlog isključivanja gospodarskih subjekata iz postupaka javne nabave, pa i kada im je rješenjem nadležne Porezne uprave odobrena odgoda plaćanja dospjelog duga.

Novim Zakonom omogućeno je sudjelovanje u postupcima javne nabave i gospodarskim subjektima koji nisu ispunili obvezu plaćanja svih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako je gospodarskom subjektu sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza (obročno podmirivanje poreznog dugovanja).

Dokazi sposobnosti dostavljaju se u neovjerenim preslikama. Prije donošenja odluke o odabiru od najpovoljnijeg ponuditelja u ostavljenom roku zahtijeva se dostava izvornika ili ovjerenih preslika. Ako najpovoljniji ponuditelj u ostavljenom roku ne dostavi sve tražene izvornike ili ovjerene preslike dokumenata, odnosno ne dokaže da i dalje ispunjava uvjete sukladne dokumentaciji za nadmetanje, javni naručitelj će isključiti takvog ponuditelja, odnosno odbiti njegovu ponudu.

U tijeku pregleda i ocjene ponuda, naručitelj može, u primjerenom roku, ne kraćem od pet niti duljem od deset dana od dana dostave zahtjeva, gospodarskim subjektima omogućiti da pojasne ili upotpune dokumente koje su predali radi dokazivanja sposobnosti izvršenja ugovora. Pojašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih dokumenata odnosi se samo na nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koje su uklonjive, odnosno samo na upotpunjavanje već priloženih dokumenata te ne smije rezultirati zamjenom ili naknadnom dostavom traženih dokumenata. Primjerice, ako je u dostavljenom izvodu iz sudskog,

obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra, kojim natjecatelj ili ponuditelj dokazuje da je registriran za obavljanje određene djelatnosti, a koji se sastoji od više listova, nedostajao jedan list, dokaz je bio nevaljan, a naručitelj je, zbog nemogućnosti otklanjanja takvoga nedostatka bio obvezan isključiti takvu ponudu iz postupka javne nabave.

U primjerenom roku može biti zatraženo pismeno pojašnjenje ponude ako ponuda sadržava nejasnoće, manje nedostatke ili pogreške koje javni naručitelj smatra uklonjivim. Takvo pojašnjenje ne smije rezultirati izmjenom ponude niti izmjenom u rangiranju ponuda prema kriteriju za odabir ponude.

Određivanje predmeta nabave

Predmet nabave određuje se na način da predstavlja tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Može biti podijeljen na grupe, primjerice, prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja.

Ako je dopušteno podnošenje ponuda po grupama, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklapa se posebno za svaku grupu predmeta nabave. U slučaju da je ponuda istog ponuditelja odabrana u više grupa, može se s tim ponuditeljem sklopiti jedan ugovor ili okvirni sporazum za sve te grupe.

Opis predmeta nabave

Predmet nabave mora se opisati na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj postavio. Opis ne smije pogodovati određenom gospodarskom subjektu, a sadrži tehničke specifi kacije te se, ako je potrebno, nadopunjava nacrtima, projektnom dokumentacijom, crtežima, modelima, uzorcima i slično. Potrebno je navesti sve okolnosti koje su značajne za izvršenje ugovora, kao što su mjesto izvršenja, rokovi izvršenja ili posebni zahtjevi.


Tehničke specifikacije

Tehničke specifi kacije, defi nirane su u Dodatku IV. Zakona, a određuju se u pozivu na nadmetanje, dokumentaciji za nadmetanje ili dodatnoj dokumentaciji. Kada je to moguće, tehničke specifi kacije moraju uključiti rješenje za dostupnost osobama s invaliditetom ili rješenje za sve korisnike. Tehničke specifi kacije moraju omogućiti jednak pristup ponuditeljima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka nadmetanju te moraju omogućiti podnošenje ponuda koje odražavaju različitost tehničkih rješenja.

Ako je u dokumentaciji za nadmetanje propisano poštivanje normi za zaštitu okoliša, može se koristiti detaljne specifi kacije ili, njihove dijelove, kako su defi nirane europskim, nacionalnim, višenacionalnim, ili bilo kojim drugim ekološkim oznakama, pod uvjetom da su:

• te specifi kacije prikladne za defi niranje značajki predmeta nabave,

• zahtjevi za oznaku sastavljeni na temelju znanstvenih podataka,

• ekološke oznake prihvaćene na temelju postupka u kojem mogu sudjelovati sve zainteresirane strane kao što su vladina tijela, potrošači, proizvođači, distributeri i organizacije za zaštitu okoliša, i dostupne svim zainteresiranim stranama.

Posebno se može naznačiti da se, za one proizvode i usluge koje nose ekološku oznaku, pretpostavlja da zadovoljavaju tehničke specifi kacije koje su određene u dokumentaciji za nadmetanje. Javni naručitelj mora prihvatiti bilo koje drugo prikladno sredstvo dokazivanja, odnosno tehničku dokumentaciju proizvođača ili ispitni izvještaj priznatoga tijela.

Tehnička specifi kacija ne smije upućivati na posebnu marku, izvor, poseban proces, zaštitni znak, patente, tipove ili posebno podrijetlo ili proizvodnju, ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključenja određenih gospodarskih

subjekata ili određenih proizvoda. Takva uputa iznimno je dopuštena ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati. Takve upute moraju se označiti s dodatkom »ili jednakovrijedan«.

PROIZVOĐAČI

Ukoliko gospodarski subjekt namjerava dio ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor jednom ili više podizvođača, tada u ponudi mora navesti podatke o dijelu ugovora koji namjerava dati u podugovor te navesti sve podatke propisane u članku 86. stavak 4. Zakona. Sudjelovanje podizvođača ne utječe na odgovornost ponuditelja za izvršenje ugovora. Za dio ugovora koji se daje u podugovor, javni naručitelj neposredno će platiti podizvođaču.

U dokumentaciji za nadmetanje mora biti navedeno da su podaci iz članka 86. stavak 4. Zakona obvezni sastojci ugovora. Odabrani ponuditelj smije tijekom izvršenja ugovora mijenjati podizvođače za onaj dio ugovora koji je dao u podugovor, ali samo uz pristanak javnog naručitelja.

Ponuda

Pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje. Ponuda se zajedno s pripadajućom dokumentacijom izrađuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a cijena ponude izražava se u kunama, ako u dokumentaciji za nadmetanje nije izričito drugačije navedeno.

Pri izradi ponude ponuditelj ne smije mijenjati i nadopunjavati tekst dokumentacije za nadmetanje.

U roku za dostavu ponude ponuditelj može izmijeniti svoju ponudu, nadopuniti je ili od nje odustati. Na zahtjev javnog naručitelja ponuditelj može produžiti rok valjanosti svoje ponude.

Alternativna ponuda je ponuda kojom ponuditelj daje alternativni prijedlog za predmet nabave, a naručitelj može dopustiti ponuditeljima dostavu

alternativnih ponuda i to u slučaju da je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda.

Naručitelj je obvezan u pozivu na nadmetanje izrijekom navesti dopušta li alternativne ponude, a ako poziv na nadmetanje ne sadrži takav navod, alternativne ponude nisu dopuštene. Ako su dopuštene, tada je naručitelj obvezan u dokumentaciji za nadmetanje odrediti minimalne uvjete koje alternativne ponude moraju ispunjavati u odnosu na predmet nabave kao i posebne zahtjeve za njihovo podnošenje.

Sadržaj ponude

Ponuda je pisana izjava volje ponuditelja da isporuči robu, pruži usluge ili izvede radove sukladno uvjetima i zahtjevima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. Ponuda mora biti sastavljena sukladno dokumentaciji za nadmetanje, a najmanje sadrži:

1. popunjeni ponudbeni list,

2. jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo,

3. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne postoje obvezni razlozi isključenja,

4. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne postoje ostali razlozi isključenja, ako ih je naručitelj odredio,

5. tražene dokaze sposobnosti,

6. popunjeni troškovnik,

7. potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio dokumentacije za nadmetanje,

8. ostalo traženo u dokumentaciji za nadmetanje (uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografi je, skice, izjave, itd.).

U slučaju zajednice ponuditelja, ponudbeni list sadrži podatke sukladne članku 86. stavak 4. Zakona za svakog člana zajednice ponuditelja uz obveznu naznaku člana zajednice ponuditelja koji je ovlašten za komunikaciju s


naručiteljem.

Kad ponuditelj nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost ili je predmet nabave oslobođen poreza na dodanu vrijednost, u ponudbenom listu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s porezom na dodanu vrijednost, upisuje se isti iznos kao što je upisan na mjestu predviđenom za upis cijene ponude bez poreza na dodanu vrijednost, a mjesto predviđeno za upis iznosa poreza na dodanu vrijednost ostavlja se prazno.

U slučaju ekonomski najpovoljnije ponude, kada cijena nije jedan od kriterija za odabir, obrazac ponude ne sadrži cijenu ponude bez PDV-a, PDV te cijenu ponude s PDV-om.

Ponuda se izrađuje na način da čini cjelinu. Ako zbog opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena da čini cjelinu, onda se izrađuje u više dijelova. Uvezuje se na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova.

Ponude se pišu neizbrisivom tintom. Ispravci u ponudi moraju biti vidljivi te uz navod datuma ispravka mora biti potvrđen i potpisom ponuditelja.

Način dostave ponude

Ponuda se u zatvorenoj omotnici dostavlja na adresu naručitelja, navedenoj u dokumentaciji za nadmetanje.

Kada je predmet nabave podijeljen na grupe, ponuditelj koji dostavlja ponude za više grupa, može dokumente kojima dokazuje da ne postoje razlozi za isključenje i dokaze sposobnosti koji su zajednički za više grupa, dostaviti u:– jednoj od ponuda,– zasebnoj omotnici, ili– svakoj ponudi za grupu.

Ostali traženi dokumenti i dokazi koji se podnose za pojedinu grupu moraju se dostaviti u ponudi za tu grupu predmeta nabave. Ponuditelj može, do isteka roka za dostavu ponuda, dostaviti izmjenu i/ili dopunu ponude, a dostavlja se na isti način kao i osnovna ponuda

s obveznom naznakom da se radi o izmjeni i/ili dopuni ponude. Ponuditelj može, do isteka roka za dostavu ponude, pisanom izjavom odustati od svoje već dostavljene ponude. Pisana izjava se dostavlja na isti način kao i ponuda s obveznom naznakom da se radi o odustajanju od ponude. U tom slučaju, neotvorena ponuda se vraća ponuditelju.

Svaka pravodobno dostavljena ponuda upisuje se u upisnik o zaprimanju ponuda te dobiva redni broj prema redoslijedu zaprimanja kao i svaka dostavljena izmjena i/ili dopuna ponude. Ponuda se, u tom slučaju, smatra zaprimljenom u trenutku zaprimanja posljednje izmjene i/ili dopune ponude.

Upisnik je sastavni dio zapisnika o javnom otvaranju ponuda. U slučaju kada nema javnog otvaranja ponuda, upisnik je sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, odnosno zapisnika o pregledu i ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave.

Ponuda, dostavljena nakon isteka roka za dostavu ponuda, ne upisuje se u upisnik o zaprimanju ponuda, ali se evidentira kao zakašnjela ponuda, obilježava se kao zakašnjela te neotvorena vraća pošiljatelju bez odgode.

Do trenutka javnog otvaranja ponuda nije dopušteno davanje informacija o zaprimljenim ponudama. Upisnik o zaprimanju ponuda i ponude ne smiju biti dostupne neovlaštenim osobama.

Razlozi odbijanja ponuda

Javni naručitelj obvezan je na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti ponude u slučajevima iz članka 93. Zakona. Ponudu ponuditelja će biti odbijena ako unutar postavljenog roka nije dostavio zatraženo objašnjenje ili objašnjenje nije prihvatljivo u skladu s člankom 91. ovoga Zakona.

U postupku pregleda i ocjene ponuda prvo se isključuje ponuditelja kod kojeg

su stečeni razlozi za isključenje u skladu s člancima 67. i 68. ovoga Zakona. Nakon isključenja ponuditelja odbija se ponuda ponuditelja koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude, ukoliko je isto traženo, odnosno ako dostavljeno jamstvo nije valjano.

U ponudama koje su preostale nakon isključenja i odbijanja, javni naručitelj u skladu s uvjetima i zahtjevima, redoslijedom iz dokumentacije za nadmetanje provjerava:

1. oblik, sadržaj i cjelovitost ponude,

2. ispunjenje uvjeta sposobnosti,

3. ispunjenje zahtjeva vezanih za opis predmeta nabave i tehničke specifi kacije,

4. računsku ispravnost ponude,

5. ispunjenje ostalih uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje.

Nakon pregleda i ocjene, ponude se rangiraju prema kriteriju za odabir ponude.

Provjera ponuditelja

Nakon rangiranja ponuda prema kriteriju za odabir ponude, a prije donošenja odluke o odabiru, javni naručitelj obvezan je od najpovoljnijeg ponuditelja, s kojim namjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili više njih s kojima namjerava sklopiti okvirni sporazum, zatražiti dostavu izvornika ili ovjerenih preslika svih onih dokumenata (potvrde, isprave, izvodi, ovlaštenja i sl.) koji su bili traženi, a koje izdaju nadležna tijela. Ako je gospodarski subjekt već u zahtjevu za sudjelovanje ili ponudi dostavio određene dokumente u izvorniku ili ovjerenoj preslici, nije ih dužan ponovo dostavljati.

Odluka o odabiru

Odlukom o odabiru odabire se ponuda najpovoljnijeg ponuditelja s kojim će se sklopiti ugovor odnosno najpovoljnija ponuda jednog ili više gospodarskih subjekata s kojima će se sklopiti okvirni sporazum.

Rok za donošenje odluke o odabiru započinje teći danom isteka roka za


dostavu ponude. Rok za donošenje odluke o odabiru mora biti primjeren. Ukoliko u dokumentaciji za nadmetanje nije naveden rok za donošenje odluke o odabiru, tada rok iznosi 30 dana od dana isteka roka za dostavu ponude.

Odluku o odabiru s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda obvezno se bez odgode dostavlja svakom ponuditelju. Odluka o odabiru ne proizvodi pravne učinke ako nije dostavljena svakom ponuditelju odnosno sudioniku u postupku javne nabave.

Rok mirovanja

Rok mirovanja iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednosti, odnosno 10 dana kod nabave male vrijednosti od dana dostave odluke o odabiru. Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana dostave odluke o odabiru.

Rok mirovanja ne primjenjuje se:

1. ako je u otvorenom postupku, u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave i u postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B ovoga Zakona sudjelovao samo jedan ponuditelj, čija je ponuda ujedno i odabrana, i

2. ako je u drugom stupnju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s prethodnom objavom ili natjecateljskog dijaloga sudjelovao samo jedan ponuditelj, čija je ponuda ujedno i odabrana.

Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja. Izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazum. Javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazum niti pristupiti njegovu izvršenju prije izvršnosti odluke o odabiru.

U slučaju izjavljene žalbe protiv odluke o odabiru, ona postaje izvršna danom dostave odluke (rješenja) Državne komisije za kontrolu postupaka javne

nabave sukladno članku 171. Zakona kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak.

Razlozi za poništenje postupka javne nabave

Kada postoje razlozi za poništenje postupka iz članka 100. Zakona, javni naručitelj poništava postupak javne nabave za cjelokupan predmet nabave ili kada se ti razlozi odnose na pojedinu grupu predmeta nabave, ako je bilo dopušteno takvo podnošenje ponuda, poništava se postupak javne nabave za tu grupu.Ako postoje razlozi za poništenje postupka javne nabave iz članka 100. Zakona, bez odgode donosi se odluku o poništenju. Naručitelj odluku o poništenju bez odgode dostavlja gospodarskim subjektima koji su preuzeli dokumentaciju za nadmetanje.

Nakon dostave odluke o odabiru iz članka 96. ili odluke o poništenju iz članka 101. Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju, na njegov zahtjev, omogućiti uvid u bilo koju ponudu, uključujući i naknadno dostavljene dokumente sukladno članku 95. Zakona te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno članku 92. Zakona, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima sukladno članku 16. Zakona.

PRAVNA ZAŠTITA

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) nadležna je za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Nadležnost i druga pitanja vezana za rad DKOM-a uređena su posebnim zakonom.

Pravo na žalbu ima svaka fi zička osoba, pravna osoba i zajednica fi zičkih i/ili pravnih osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog okvirnog sporazuma ili ugovora o javnoj nabavi. Žalba se izjavljuje u pisanom obliku i

dostavlja se neposredno, poštom, kao i elektroničkim putem. Istodobno, žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti i naručitelju na dokaziv način, a pravodobnost žalbe utvrđuje DKOM.

Rokovi za izjavljivanje žalbe

A. Otvoreni postupak javne nabave u postupku velike vrijednosti žalba se izjavljuje u roku deset dana, a postupku male vrijednosti u roku pet dana, i to od dana:

1. objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje te dodatne dokumentacije ako postoji,

2. objave izmjena dokumentacije za nadmetanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije,

3. otvaranja ponuda u odnosu na postupak otvaranja ponuda,

4. primitka odluke o odabiru ili odluke o poništenju u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja.

Žalitelj, koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka, nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu.

B. ograničeni, pregovarački postupku s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog u postupcima velike vrijednosti žalba se izjavljuje u roku deset dana, a u postupcima male vrijednosti u roku pet dana, i to od dana:

1. objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dodatne dokumentacije za izradu zahtjeva za sudjelovanje, ako postoji,

2. objave poziva na nadmetanje u odnosu na sadržaj poziva i dokumentacije za nadmetanje, pod uvjetom da je, od dana objave poziva na nadmetanje, dokumentacija za nadmetanje i sva dodatna dokumentacija, koja se odnosi na postupak javne nabave neograničeno i u cijelosti elektronički stavljena na raspolaganje,


3. primitka odluke o nedopustivosti sudjelovanja u odnosu na razloge nedopustivosti sudjelovanja,

4. primitka dokumentacije za nadmetanje i moguće dodatne dokumentacije, u odnosu na sadržaj dokumentacije za nadmetanje, te ako ista nije od dana objave poziva na nadmetanje neograničeno i u cijelosti elektronički stavljena na raspolaganje,

5. primitka ili objave izmjene dokumentacije za nadmetanje, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije,

6. otvaranja (konačnih) ponuda, u odnosu na postupak otvaranja (konačnih) ponuda,

7. primitka odluke o odabiru ili poništenju, u odnosu na postupak isključenja inicijalnih ponuda, rješenja, pregleda, ocjene i odabira (konačnih) ponuda odnosno razloge poništenja.

Žalitelj, koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi, nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu.

C. Pregovarački postupku bez prethodne objaveU pregovaračkom postupku bez prethodne objave velike vrijednosti, žalba se izjavljuje u roku deset dana, odnosno u postupku male vrijednosti, u roku pet dana i to od dana objave prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora u odnosu na slučajeve i okolnosti za odabir postupka, dokumentaciju za nadmetanje i moguću dodatnu dokumentaciju, postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda.

D. u postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. BU postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B velike vrijednosti, žalba se izjavljuje u roku deset dana, odnosno u postupku nabave male vrijednosti u roku pet dana, i to od dana objave prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora, u odnosu na sadržaj zahtjeva za

prikupljanje ponuda i dodatne dokumentacije, ako postoji postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda.

E. u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazumaRok za žalbu, u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma iz članka 39. stavaka 3. i 5. Zakona, iznosi 30 dana od primitka odluke o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, u odnosu na postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma i ugovor. Žalba izjavljena protiv dokumentacije za nadmetanje, odnosno izmjene dokumentacije sprječava nastavak postupka javne nabave za sve grupe predmeta nabave, ako nije drugačije propisano. Žalba izjavljena protiv odluke o odabiru sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi, odnosno okvirnog sporazuma. Ako je predmet nabave podijeljen na grupe za koje je omogućeno podnošenje ponuda, žalba, izjavljena protiv odluke o odabiru, sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma za onu grupu predmeta nabave protiv koje je žalba izjavljena.

Odlučivanje Državne komisije

U žalbenom postupku Državna komisija može:

1. obustaviti žalbeni postupak,

2. odbaciti žalbu zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, nepravodobnosti, nedostatka pravnog interesa i zbog toga što je izjavljena od neovlaštene osobe,

3. odbiti žalbu,

4. poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojem su zahvaćeni nezakonitošću, uključujući diskriminirajuće tehničke, fi nancijske i druge odredbe iz poziva na nadmetanje, dokumentacije za nadmetanje ili ostale dokumentacije u vezi s postupkom javne nabave,

5. poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum ili njegov dio,

6. odlučiti o zahtjevu za naknadu troškova žalbenog postupka,

7. odlučiti o prijedlogu za određivanje privremene mjere,

8. odlučiti o zahtjevu za odobrenjem nastavka postupka javne nabave odnosno sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma,

9. odrediti novčanu kaznu.

Državna komisija o glavnoj stvari odlučuje rješenjem, a u ostalim slučajevima zaključkom. Rješenje sadržava obrazloženje odluke Državne komisije, a odluka je izvršna.

Protiv odluke Državne komisije može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, a postupak po upravnoj tužbi u predmetu javne nabave žurne je naravi.


Impressum:

Izdavač:HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Za izdavača:

NADAN VIDOŠEVIĆ, predsjednik

Koordinator kampanje:Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

BOŽICA MARKOVIĆ, direktorIGOR BARBARIĆ, koordinator

Projekt izveden u suradnji sa:Ministarstvom poljoprivrede

TIHOMIR JAKOVINA, ministar

dr. sc. AIDA KOPLJAR, koordinator

Hrvatske šume d.o.o.IVAN PAVELIĆ, predsjednik Uprave

MILAN ŽGELA, koordinator

Uredili:dr.sc. AIDA KOPLJAR, Načelnica sektora

DOMAGOJ PLEŠE, Stručni suradnik

Priprema i dizajn:AQUIS d.o.o.

Tisak: PRINTERA GRUPA, Sveta Nedjelja

Naklada: 20.000 primjeraka

Zagreb, veljača 2012.

Zagreb, 2012.MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

JAVNA NABAVA ZA DRVNE PROIZVODEJavna nabava za drvne proizvode: Mini-vodič 7 ASPEKTI ZAKONITOSTI I...

Documents

Transcript of JAVNA NABAVA ZA DRVNE PROIZVODEJavna nabava za drvne proizvode: Mini-vodič 7 ASPEKTI ZAKONITOSTI I...