FILOZOFIJA odgoja

Predavač prof. dr. sc. Fulvio Šuran

(Dormitantium Animorum Excubitor)

Kojeg možemo tumačiti posredstvom:

TRI DIMENZIJE STVARNOSTI

Što se 2. dimenzije tiče, njezine osobine su:

https://www.youtube.com/watch?v=P1oBF

NQBjcU

https://www.youtube.com/watch?v=0-

hBZ_nR_Ds&index=2&list=RDQgPHSlMo7

hw

https://www.youtube.com/watch?v=XD_SA

Hvu7gU

https://www.youtube.com/watch?v=z1r-

U9bIB1c

ISTO:

https://www.youtube.com/watch?v=0Q_9ay

7kG7s

https://www.youtube.com/watch?v=HU7R0l

GELZY

Arya's Training - Game of Thrones

https://www.youtube.com/watch?v=UYWdk

lp3lVE

https://www.youtube.com/watch?v=OIz117

d9CvI

“Četvrti put nije nikada bez rada od

odlučujuće važnosti, nikada bez nekog

šireg pothvata zbog kojeg i u vezi s kojim

postoji.”

Kada je taj rad gotov, što bi značilo, kada je

predodređeni cilj usvojen, četvrti put

nestaje.

To jest, nestaje iz tog određenog područja,

u tom određenom obliku, nastavljajući se

možda na nekom drugom mjestu i u

drugom obliku.

“Nikakva mehanička pomoć nije

dostupna u nijednom načinu rada

četvrtog puta.

Samo rad na svijesti može biti

koristan u bilo kojoj vrsti pothvata

četvrtoga puta.

Mehanički čovjek ne može pružiti

svjestan rad, tako da je prva zadaća

ljudi koji započinju takav posao

kreiranje svjesne asistencije.“

Gurdjieff: kaže:

“Četvrti put se razlikuje od starih i

novijih putova u činjenici kako on

nikada nije trajno utvrđen.

On nema nikakvu definiranu formu i

ne postoje institucije vezane uz njega.

On se pojavljuje i nestaje, vođen

nekim, samo njemu svojstvenim

zakonima.”

da bi izašli iz začaranog kruga čovjek se treba

povezati sa snagom namjere ili tihom snagom da bi

potvrdili vlastite namjere.

Da bi to postigli potrebno je stvoriti vlastitu filozofiju

života koja se prvenstveno mora zasnivati na četiri

temeljnih stupova:

Dok za S. Wildea

1. Povećanu percepciju unutrašnje i izvanjske

dimenzije stvarnosti;

2. Na jednu čvrstu psiho-fizičku disciplinu;

3. Na hrabrost da se prekorače vlastite granice;

4. Na odlučnost da se pridržavamo pravila života

koje si sami namećemo.

U stvari cijela se Wildova filozofija može svesti u

jednu rečenicu: „čini da moja riječ bude zakon“.

Što opet znači „biti budan je sve“.

Ovdje nam ne može pomoći ni znanje ni

konvencionalni smisao stvari budući da, kako

tvrdi Heraklit :

„ Granice duše ne češ, idući, pronaći, pa

ako i svim putovima prolaziš: tako dubok

logos ima“ (Fr. 45.),

jer, - kazuje nam Platon „suština stvari“ ili

istina se „nikako ne da riječima izraziti kao

druge nauke, već zbog duga bavljenja

samim predmetom i uživljavanje u nj

iznenada se u duši pojavi svijetlo kao

zapaljeno od iskre, koja odskoči, te onda

samo sebe uzdržava.“ (Sedmo pismo)

Zato je potrebno usvojiti važnu pouku – zanos

samospoznaje mora postati jedina vjera u

akciji, a sa takvom vjerom nitko ne može biti

poražen.

„Ali kad bi se o tome kušalo govoriti,

mislim, da to ne bi bilo dobro za ljude,

osim za malo njih, koji su sposobni sami to

iznaći uz malo uputa.

Što se tiče ostalih takav bi pokušaj jedne

krivo ispunio neopravdanim prezirom

(prema filozofiji), a druge oholom i

nadutom nadom, kao da su naučili nešto

uzvišeno.“(Sedmo pismo)

Početna je spoznaje postati svjestan vlastite

nesigurnosti u vidu stanja konstantne budnosti ili

sumnje. I to počevši od vlastitih uvjerenja.

Za filozofiju razmatranje, promišljanje, istraživanje

(skepsis = sumlja) ili „Cogito ergo sum“ –

„mislim dakle jesam“ predstavlja temelj,

osnovica probuđenog pojedinca, gdje sumnjati

znači gledati se naokolo,koji je postigao

sposobnost djelovanja u svijetu nesigurnih

vrijednosti. Važno je biti uvijek budan, pažljiv i

oprezan.

To i takvo stanje otvorenosti neminovno nas vodi

prema mudrosti nesigurnosti. A. Watts. (Vidi

Heraklit)

Zato treba, kao što nam Lao Tzu kazuje u 15

pjesmi „Tao te chinga, biti:

„Oprezni, kao pri prijelazu nabujale rijeke;

Budni, kao da ih okružuju neprijatelji sa

svih strana;

Pažljivi i ljubazni poput gosta;

Popustljivi kao led što se topi;

Jednostavni poput neobrađenog kamena;

Šuplji poput špilje;

Tajnoviti poput neprozirnog jezera“.

Radi se o stanju svijesti koje nije samo teško

dostići već je još teže zadržati.

Zato „Promotri svaku stazu pomno i izbliza,

iskušaj je koliko god puta smatraš da je

potrebno. Tad postavi sebi i samo sebi

presudno pitanje: ima li ta staza srca? Ako

ima, ta staza je dobra. Ako nema, nije ni za

što.“

(Carlos Castaneda, Učenje Don Juana).

LABIRINT kao pobjeda nad ograničenošću.

Njegova sličnost sa vladanjem, hodanjem

nad vodom

Labirint kao izlazak iz kaosa –u vidu

traženje istine.

Labirint kao ogledalo tj. povratak u kaosu

mnogobrojnih istina (str. 7-8 Svijet kao

labirint)

LEWIS CARROL Alisa u svijetu čudesa

Alisa iza zrcala

Hodači nad vodom, osloboditelji labirinta i

pobijednici nad zmajem

o 1. dimenziji stvarnosti,

ono što se može spomenuti:

"U svemiru postoji nemjerljiva, neopisiva silakoju šamani zovu namjera i apsolutno sve štopostoji u cijelom kozmosu povezano je snamjerom". Carlos Castaneda.

"NAMJERA je sila koja postoji u svemiru. Kadačarobnjaci / oni koji žive povezani s Izvorom /pozovu namjeru, ona im dolazi i postavlja put doostvarenja, što znači da čarobnjaci uvijek postižuono što naume".

Iz Castanedine knjige: "Aktivna stranaBeskonačnosti„.

Namjera je dakle sila koju svi imamo unutarsebe.

Ona je polje energije koje nevidljivo teče iznadnaših uobičajenih svakodnevnih ritmova.

Svi imamo mogućnost privući tu energiju ksebi i iskusiti život na nov i uzbudljiv način.

"Zamislite da namjera nije nešto što vi činite,već je to sila koja postoji u svemiru kaonevidljivo polje energije!

Ako ste se ikada osjećali prožeti svojom svrhom ilipozivom, tada znate osjećaj kada istina djelujekroz vas.

Kao "DOMINANTNA SILA, sposobnosti, talentikoji se ostvaruju i vi otkrivate da ste daleko većaosoba nego što ste ikada sanjalibiti".Castaneda.

SVIJETLOST