KONCEPT DRU[TVENE ISKLJU^ENOSTIneuron.mefst.hr/docs/katedre/med_humanistika... · zorava na...

KONCEPTDRU[TVENE ISKLJUÊNOSTI@eljka [PORERUniversity of South Australia, Adelaide

UDK: 316.47.053Izvorni znanstveni rad

Primljeno: 10. 9. 2003.

Ovaj rad ima dvije svrhe. Prvo, njime se analizirajudimenzije va`ne za razumijevanje koncepta dru{tveneisklju~enosti. Po~inje definiranjem koncepta, zatim analizira~imbenike koji pridonose procesu isklju~ivanja te kreiratipologiju dru{tvenih isklju~enosti. Nadalje, ~lanak razmatraulogu dru{tvenih institucija i sustava vrijednosti, globalizacijekao aktera dru{tvene promjene koji pridonosi suvremenomobliku dru{tvene isklju~enosti. Kona~no, nabrajaju se klju~niindikatori za mjerenje razine dru{tvene isklju~enosti. Drugo,rad razmatra odràva li koncept dru{tvene isklju~enostinastanak novih teorijskih spoznaja o funkcioniranjudru{tvenoga svijeta – spoznaja koje nisu postojale u ranijimteorijama – ili koncept odraàva prija{nje spoznaje koje suprethodno bile izraàvane upotrebom drugih izraza, no kojesu sada "modernizirane" u skladu s trenuta~nim dru{tvenim ipoliti~kim kontekstom.

@eljka [porer, School of International Business, University ofSouth Australia, GPO Box 2471, Adelaide SA 5001E-mail: [email protected]

OBLIKOVANJE KONCEPTARazvoj novih teorijskih koncepata moè imati dva zna~enja.S jedne strane, novi koncept moè odraàvati nova otkri}a ko-ja upozoravaju na nova svojstva zbiljskoga svijeta. U tom slu-~aju zamjena starih koncepata novim izrazom ozna~uje da jeizvorna ideja o funkcioniranju stvarnosti bila neto~na te da jenu`na revizija.

Na primjer, koncept flogistona potje~e iz kemije otkri}emkisika. Sli~no tome, koncept rase u socijalnoj antropologiji isociologiji zamijenjen je konceptom distribucije gena u popu-lacijama. U lingvistici umjetno postavljena razlika izme|u je-zika i dijalekata premo{}ena je konceptom idioma. U svakom

Rad je s engleskogapreveo Teo Matkovi}

od ovih slu~ajeva novi koncept odraàva nove teorije o funk-cioniranju svijeta.

S druge su strane procesi kojima se kreiraju novi izrazikoji ne odraàvaju stjecanje novih spoznaja o zbiljskom svije-tu, nego se njima jednostavno preimenuju stari koncepti. O-vo preimenovanje moè odraàvati ideolo{ke promjene. Naprimjer, kada je pojam "Negro" postao politi~ki nekorektan,zamijenjen je pojmom "African-American" (sli~ni su se proce-si dogodili u Jugoisto~noj Europi s pojmovima "[iptar" i "Al-banac"). Karakteristike opisane grupe nisu se promijenile sa-mom promjenom pojma. Odnos mo}i izme|u grupa u da-nom dru{tvu promijenio se, pa jezik odraàva tu promjenu.

Postoji te`nja, pogotovo u dru{tvenim znanostima, da sestvarni napredak u znanju pobrka sa stvaranjem privida znan-stvenoga napretka davanjem novih imena starim idejama.Abbot (2001.) pruà primjer promjena pojma "solidarnost" u"kulturu", a zatim u "identitet", pri ~emu se isti fenomen proma-tra iz tek blago razli~itoga kuta i predstavljen je kao potpunonov diskurs. Zapravo je u pitanju tek ponovna kreacija starihontolo{kih dihotomija u novim oblicima.

Cilj je ovoga rada definirati i analizirati koncept dru-{tvene isklju~enosti, ali i ispitati odraàva li koncept dru{tve-ne isklju~enosti razvoj novih teorijskih spoznaja o tome kakosvijet funkcionira ili odraàva li neke dru{tvene promjenekoje nisu bile sadràne ili primjereno predstavljene u pret-hodnim koncepatima. Kona~no, cilj je i analizirati dru{tvenikontekst koji stoji iza stvaranja ovoga koncepta.

Moè se re}i da u dru{tvenim znanostima moraju posto-jati dvije vrste koncepata. Prvi su teorijski koncepti, koji o-draàvaju konstantnu pravilnosti u dru{tvenom svijetu. Pri-mjeri za ovo jesu koncepti poput normi, statusa i uloga, svakis vrlo {irokom primjenom u vremenu i prostoru. S druge stra-ne, dru{tvena je zbilja u stalnoj mijeni – i ta se mijena moraopisati i novim konceptima. Na primjer, globalizacija je kon-cept koji odraàva dru{tvenu promjenu u suvremenom svije-tu iz prete`no izoliranih dru{tvenih zajednica u sve ve}i stu-panj interakcije me|u dru{tvima. Funkcija tih koncepata nijetoliko u tome da oni odraàvaju univerzalne teorijske princi-pe, nego u tome {to ti koncepti izviru iz konstantnoga proce-sa promjene. Tako moèmo postaviti pitanje: odraàva li tre-nuta~na ra{irena upotreba koncepta dru{tvene isklju~enostiprocese dru{tvene promjene koji nisu bili obuhva}eni ranijimkonceptima kojima se opisivao ovaj element dru{tvene zbilje?

Jedno pitanje koje vi{e pripada podru~ju sociologije zna-nja jest ono o dru{tvenom kontekstu u kojem se specifi~nikoncept/i razvija(ju). Ovdje valja naglasiti da pitanja sociolo-gije znanja ne obja{njavaju znanstvenu valjanost nekoga kon-cepta. Foucault (1966.) ustanovio je kako znanje odraàva i

DRU[. ISTRA@. ZAGREBGOD. 13 (2004),BR. 1-2 (69-70),STR. 171-193

[PORER, @:KONCEPT DRUŠTVENE...

172

reproducira mo}, ali ovo jo{ uvijek ostavlja otvorenim pita-nje o valjanosti znanja. Znanje moè sluìti odràvanju mo}ionih koji je imaju, no samo znanje moè i dalje biti to~no ilineto~no. Ako bi svaka procedura potvr|ivanja valjanosti zna-nja predstavljala samo demonstraciju mo}i, onda bi se s pra-vom moglo postaviti retori~ko pitanje: kako moèmo utvrditije li i sam Foucault govorio istinu?

Otkrivanje dru{tvenoga konteksta nastanka nekoga kon-cepta izlazi iz dimenzija ''to~no/neto~no''. Pojmovi, koncepti iteorije mogu nastati kako bi promicali odre|ene interese, a daistodobno budu i istiniti, premda skriveni motivi mogu ta-ko|er zasjeniti otkrivanje istina. Novi koncepti mogu biti jed-nostavno obja{njeni socijalnim kontekstom u kojem nastaju,premda su i ti koncepti odraz interesa (npr. klasna ideologija)ili mode (poku{aj dru{tvene znanosti da ''sakrije'' stagnacijuotkri}em novih pojmova). Ukratko, otkri}e ili evolucija svako-ga koncepta doga|a se unutar dru{tvenoga konteksta bezobzira na znanstvenu vrijednost samoga koncepta.

DRU[TVENA ZBILJAU Europi je u protekla dva desetlje}a koncept dru{tvene is-klju~enosti/uklju~enosti postao gotovo pomodan. Pojam se i-zvorno znatno ranije pojavio u Francuskoj, a primjenjivao sena gra|ane koji su bili isklju~eni iz sustava dràvnoga soci-jalnog osiguranja. Taj se pojam rabio i u raspravama o gra|an-skim pravima (T. H. Marshall 1893. – 1983.). Kasnije su pojamprihvatili slu`benici Blairove laburisti~ke vlade u Velikoj Bri-taniji i oni u Europskoj zajednici te ga razvili kao dio socijalnepolitike. Je li ovo nov pristup razumijevanju i rje{avanju sta-roga problema siroma{tva ili je posrijedi nov problem koji sepojavio u dru{tvu, razli~it od siroma{tva ili ovisnosti o socijal-noj pomo}i?

Upotreba terminologije i koncepta opsluùje nekoliko funk-cija – kako u politici tako i u znanosti. Pojam uvijek upu}ujena vrijednosnu orijentaciju, ali i na poèljnu akciju koja bi tre-bala uslijediti. Zapravo upotreba pojma dru{tvena isklju~e-nost upu}uje na politi~ku orijentaciju razli~itu od one vezaneuz stari problem siroma{tva. To je nov na~in izraàvanja teorij-ske dvojbe u obja{njavanju siroma{tva. Uvo|enje konceptadru{tvene isklju~enosti savr{eno pristaje uz formulacije ideo-logije ''tre}ega puta''. To je nastojanje da se u fokus dru{tve-nog interesa i akcije stavi ponovno temeljna teorija dru{tveneproizvodnje siroma{tva, a da se istodobno ne izazove ani-mozitet segmenata ''nove desnice'', te da se postigne kompro-mis izme|u individualisti~kog i kolektivisti~kog obja{njenjadru{tvenih fenomena. Koncept je uvela i europska birokraci-ja u Bruxellesu kako bi zaobi{la nastojanje konzervativne vla-173



de Velike Britanije, koja nije bila voljna prihvatiti ni da u Bri-taniji postoji siroma{tvo ni da je siroma{tvo tema prikladnada se njome bavi Europska komisija. Ovi su koncepti zaìvjeli''vlastitim ìvotom'' kada je laburisti~ka vlada formirala jedi-nicu za dru{tvenu isklju~enost (Social Exclusion Unit). Biro-kratska igra prihva}ena je za dru{tvenu zbilju te je postaloneprili~no upitati je li ''dru{tvena isklju~enost'' stvarno nekinovi dru{tveni fenomen. Stoga je prikladno pitanje postalo''{to je to dru{tvena isklju~enost''. Ako postoji dràvna ustano-va ili agencija, pretpostavlja se da to ~ime se ona bavi morabiti ''stvarno''. Prioriteti se tada pomi~u prema definiranju, ot-krivanju i obja{njavanju {to ta stvarnost jest.

Mjerenje siroma{tva i identifikacija dru{tvenih mehani-zama koji ga proizvode vrlo je korisna i dru{tveno va`na za-da}a. Ali dru{tvena isklju~enost zapravo predstavlja stare kon-cepte siroma{tva, nejednakosti, lumpenproletarijata i donjeklase, samo izraène novim rije~ima. No ako je to cijena kojumoramo platiti kako bismo priznali da siroma{tvo postoji, daje nekim dijelovima populacije onemogu}en pristup dru{tve-nim institucijama i uslugama, tada nam nema druge nego pri-hvatiti ovaj pojam.

DEFINICIJE DRU[TVENE ISKLJUÊNOSTIPrvi korak u nastojanju da definiramo pojam jest istraìti ka-ko vlade i druge slu`bene institucije upotrebljavaju pojam dru-{tvene isklju~enosti. Prema definiciji kakva se moè na}i naweb stranicama vlade Velike Britanije (http://www.socialex-clusion.gov.uk)

"Dru{tvena isklju~enost je ukratko pojam koji ozna~uje{to se moè dogoditi kada pojedinci ili cijela podru~ja pate odkombinacije povezanih problema poput nezaposlenosti, ne-adekvatne obu~enosti, niskoga prihoda, lo{ih stambenih uvje-ta, okoli{a s visokom stopom kriminaliteta, lo{ega zdravlja iraspada obitelji."

Osnovna karakteristika ove definicije jest deskriptivnost,otvorenost i operacionalnost. Deskriptivna je s o~itom svr-hom da bi bila razumljiva javnosti. Otvorena je u smislu mo-gu}nosti dodavanja drugih tipova isklju~enosti u popis. Ope-racionalna je – gotovo radna definicija – zato {to izravno upo-zorava na probleme s kojima bi se trebala nositi socijalna poli-tika. Ova nam definicija ne kazuje koji su zajedni~ki nazivni-ci koji uzrokuju dru{tvenu isklju~enost ili koji procesi djelujukao mogu}i skriveni uzroci u pozadini promatranih feno-mena.

Interameri~ka banka za razvoj (Inter-American Develop-ment Bank, www.iadb.org) nudi vlastitu definiciju dru{tveneisklju~enosti:



174

"Radna definicija dru{tvene isklju~enosti je kroni~na od-sutnost {ansi u dostupnosti osnovnim i kvalitetnim usluga-ma, trì{tu rada i kreditima, materijalnim dobrima, adekvat-noj infrastrukturi i pravnom sustavu."

Ova je definicija op}enitija i usredoto~uje se na kroni~anmanjak {ansi, ali ipak, i ona je donekle deskriptivna, a o~ito jeformirana pod utjecajem oblika dru{tvene isklju~enosti kojiprevladava u Latinskoj Americi i na Karibima. Moèmo re}ida ona odraàva i ulogu Interameri~ke banke za razvoj u regi-ji, definiranu kao nastojanje da se otvaraju nove socijalne iekonomske mogu}nosti u kreiranju izgleda za vi{e jednakosti.

Ove dvije definicije, usprkos svojim razlikama, o~ito sa-drè neke zajedni~ke elemente. One se razlikuju u tome {toodraàvaju razli~ite dru{tvene, ekonomske i kulturne praksekoje postoje u dvije prili~no razli~ite regije te na razli~it na~inoblikuju manifestne oblike dru{tvene isklju~enosti. One susli~ne u tome {to su obje deskriptivne te {to poku{avaju iden-tificirati uzroke dru{tvene isklju~enosti. Dru{tvena je isklju-~enost skra}eni pojam koji obuhva}a sli~ne tipove problema skojima se neke osobe, grupe, zajednice ili podru~ja u dru{tvususre}u. Obje definicije okrivljuju "manjak jednakih {ansi" ili"oskudnost {ansi za neke pojedince, osobe ili podru~ja". Ovesli~nosti tako|er pokazuju da mora postojati ne{to zajedni~kou strukturama dru{tva i procesima dru{tvene promjene kojiuzrokuju navedene tipove posljedica, bez obzira na razli~itedru{tvene, ekonomske i kulturne okolnosti.

Drugi je korak istraìti kako znanstvenici koji se bavedru{tvom definiraju dru{tvenu isklju~enost. Akademska de-finicija trebala bi biti vi{e analiti~ka i teorijska, kako bi moglabiti primjenjiva i obja{njiva kroz teorije. Prva skupina takvihdefinicija koju moèmo raspoznati ne razlikuje se sadràjnood starih koncepata prisutnih u dru{tvenim znanostima kojigovore o nezaposlenosti, siroma{tvu, nejednakosti i slabijempoloàju ili deprivaciji unutar nekoga dijela zajednice. Ovdjese pojmovi siroma{tva i dru{tvene isklju~enosti rabe gotovokao sinonimi (Barnes i sur., 2002.). Ameri~ka literatura usre-doto~ena je na prou~avanje koncentracije urbanoga siroma-{tva (Wilson, 1987.; Small i Newman, 2001.) te na proces ukojem siroma{tvo stvara geto, a zatim geto stvara i poja~avasiroma{tvo (Glasner, 1997.; Zukin, 1998.). Terminologija kojase ovdje primjenjuje nije dru{tvena isklju~enost nego getoi-zacija, podklasa, marginalizirane grupe i kultura siroma{tva.U ovome kontekstu obja{njenje siroma{tva temelji se na dvijegrupe teorija: jednoj koja vidi siroma{ne ljude kao odgovorneza vlastiti nepovoljan poloàj te drugoj koja vidi siroma{tvokao proizvod strukturnih sila koje neravnomjerno oblikujuraspodjelu resursa u dru{tvu (Giddens, 2002.). Semanti~ka175



analiza upotrijebljene terminologije upu}uje na prisutnost o-dre|ene strategije i bazi~nu vrijednosnu orijentaciju. U Eu-ropi se rabi terminologija dru{tveno uklju~ivanje i kohezija,dok su u SAD-u temeljni koncepti marginalne skupine, kul-tura siroma{tva i ovisnost o socijalnoj skrbi ("wellfare depen-dence").

Druga grupa definicija temelji se na konceptima koji seoslanjaju na {ire dru{tvene procese. Tony Atkinson (1998.) ra-zmatra trosmjerni odnos izme|u siroma{tva, nezaposlenosti idru{tvene isklju~enosti. Ovi su koncepti za njega povezani,ali nisu identi~ni. "Nezaposlenost moè izazvati dru{tvenuisklju~enost, ali zaposlenost ne jam~i dru{tvenu uklju~enost(Atkinson, 1998.). Atkinson nagla{ava vi{edimenzionalnost ko-ja razlikuje koncept dru{tvene isklju~enosti od koncepata ne-zaposlenosti i siroma{tva. Prema tom stajali{tu, dru{tvena is-klju~enost razlikuje tri elementa: relativnost – odnosi se naodre|eno dru{tvo, u odre|enom mjestu i vremenu; djelo-vanje (agency) – odre|eni akteri izazivaju odre|ene vrste dru-{tvene isklju~enosti; dinamiku – manifestiranje jednog oblikadru{tvene isklju~enosti izaziva i povezano je s vi{e drugih di-menzija (CASE, 1998.). Ovaj je pristup analiti~ki i usredo-to~uje se na procese u dru{tvu, poku{avaju}i prona}i uzro~nuvezu izme|u dru{tvene isklju~enosti, nezaposlenosti i siro-ma{tva. Ne daje nam definiciju fenomena, ali nam pruà a-naliti~ki alat usredoto~uju}i se na multidimenzionalnost kon-cepta.

Burchardt, Le Grand i Piachaud (1999.) izradili su radnudefiniciju dru{tvene isklju~enosti koja se moè upotrijebiti uempirijskoj analizi. Oni nagla{avaju va`nost individualnogasudjelovanja u ekonomskim, civilnim i dru{tvenim aktivnos-tima te u normama koje integriraju dru{tvo. Koncept dru-{tvene isklju~enosti zasniva se i na postojanju vi{estrukih de-privacija te je operacionaliziran u ~etiri va`ne dimenzije ak-tivnosti: potro{nji, proizvodnji, politi~kom anga`manu i dru-{tvenoj interakciji (Richardson, Le Grand, 2002.).

Dru{tvena isklju~enost {irok je pojam koji moè imativi{estruka zna~enja. Sama upotreba pojma u jednostavnom iizravnom kontekstu ozna~uje da su neki pojedinci, grupe, zajed-nice ili geografska podru~ja isklju~eni iz participacije ili punoga su-djelovanja u dru{tvenim institucijama i {iroj dru{tvenoj zajednici.Ovaj koncept primjenjiv je na svakoga tko ìvi u odre|enomdru{tvu i nije ograni~en samo na one koji imaju dràvljan-stvo te zemlje. Burchardt, Le Grand i Piachaud (2002., 31) da-ju sli~nu definiciju:

"Pojedinac je dru{tveno isklju~en ako on ili ona ne su-djeluje u klju~nim aktivnostima dru{tva u kojemu on ili onaìvi."



176

Marginalizirana participacija u dru{tvenim institucijamakoja rezultira dru{tvenom isklju~enosti ima vi{estruki spiral-ni u~inak na pojedince, grupe, zajednice ili geografska po-dru~ja. [to je ranije osoba isklju~ena iz obrazovnih institucijaili usluga, ve}a je vjerojatnost da ta osoba jest ili }e postati ne-zaposlena (Sparkes, 1999.). Jednom kad je osoba nezaposlena,njezin se ìvotni standard spu{ta te ona postaje sve isklju-~enija iz sudjelovanja u potro{nji i drugim sferama dru{tve-noga ìvota. Ovakva spiralna dinamika utje~e na pojedince,ali i na grupe, ~itave zajednice i geografska podru~ja. Ukrat-ko, postojanje jednog aspekta dru{tvene isklju~enosti obi~noje povezano s ostalim aspektima (Barnes i sur., 2002., 8).

Ovo je samo poku{aj da bi se objasnila ~injenica isklju-~enosti i njezine multidimenzionalne posljedice. Druga va`nadimenzija koja zahtijeva razmatranje jesu izvori i razlozi za-{to su neki ljudi isklju~eni iz sudjelovanja u dru{tvenim insti-tucijama.

IZVORI DRU[TVENE ISKLJUÊNOSTIPrvi izvor dru{tvene isklju~enosti temelji se na ~itavom ra-sponu nejednakosti koji postoji u dru{tvima i razli~ito poga|arazli~ite grupe, pri ~emu neke poga|a ve}a isklju~enost oddrugih. Nejednakost se moè zasnivati na rasnim, nacional-nim ili etni~kim karakteristikama koje sprje~avaju neke grupeod jednakoga sudjelovanja u dru{tvenim institucijama i dru-gim sferama dru{tvenoga ìvota. Imigranti, ljudi druga~ijegizgleda, druga~ijih vjerskih uvjerenja ili nacionalnosti nekadaimaju pote{ko}a pri integraciji u dru{tveni i institucionalni ì-vot. Ti su ljudi pogo|eni mnogim predrasudama i nejedna-kim, slabijim tretmanom te ~esto postaju dru{tveno isklju-~eni.

Neki autori povla~e razliku izme|u dru{tvene isklju~e-nosti i klasne nejednakosti (Touraine i sur., 1991.). Konceptklase odnosi se na vertikalnu poziciju koju osobe ili grupe za-uzimaju u dru{tvu ("gore" ili "dolje"), dok socijalna isklju-~enost govori o bivanju "u" ili "izvan" matice dru{tva. No ver-tikalan i horizontalan poloàj samo je slika – metafora kojuprimjenjujemo u opisu dru{tvene zbilje. Me|utim, vrlo ~estometaforu koja u|e u upotrebu u svakodnevnom govoru po-~injemo smatrati ~injenicom, dok se njezini "metafori~ni" i-zvori zaboravljaju (Ossowski, 1963., 15). Pristup Osowskogaprikladan je na~in kritike Touraineove teze, koji brka meta-foru sa stvarnosti te postavljanjem nove metafore ("u – izvan"u slu~aju dru{tvene isklju~enosti, umjesto "gore – dolje") sma-tra da opisuje razli~itu stvarnost. Na primjer, Macioniseva iPlummerova (1997., 274) definicija podklase glasi: "…oni ljudi...koji su ekonomski, politi~ki i dru{tveno marginalizirani i177



isklju~eni". Ovdje je jasno da imamo posla s dvjema meta-forama koje opisuju istu stvarnost. O~ito je da su osobe kojesu "dolje" naj~e{}e i "izvan" ili ako su "izvan", ujedno su naj-~e{}e i na dnu dru{tva. Nimalo iznena|uju}e, u australskojkulturi moèmo ~esto nai}i na upotrebu izraza "dolje i izvan"kao opisa onih koji se ujedno nalaze i na nièm kraju socio-ekonomske ljestvice i izvan sudjelovanja u dru{tvenim insti-tucijama i uslugama. U krajnjem slu~aju ova se dva pristupapreklapaju.

Drugi izvor isklju~enosti moè se na}i u ~injenici da onikoji su isklju~eni ~esto ve} ìve u slabije razvijenim, besperspek-tivnim geografskim podru~jima. Siroma{tvo, kao i bogatstvo, teìka geografskoj koncentraciji. Iz literature (Morrison, 1998.)znamo da deprivilegirana podru~ja stvaraju umjetne barijere,koje njihovim stanovnicima smanjuju izglede da sudjeluju u{irem dru{tvu, razmjenjuju ideje i uklju~e se u {iru zajednicui dominantni sustav vrijednosti. Lewis (1961.) tvrdi kako je"kultura siroma{tva" koja vlada me|u siroma{nim ljudima re-zultat dru{tvene i kulturne atmosfere u kojoj su siroma{nadjeca socijalizirana. Pojedince u deprivilegiranim podru~jimaodlikuje slabo sudjelovanje u obrazovnim institucijama (dje-ca se u ovakvim ~etvrtima rje|e {koluju i napu{taju {kolova-nje vrlo rano), visoka razina nezaposlenosti, niski prihodi,ra{ireno primanje socijalne pomo}i, ra{irenost problema u o-bitelji, stanovanje u subvencioniranim socijalnim stanovimate dominacija povremene i privremene zaposlenosti umjestostalnoga radnog mjesta.

Ova podru~ja tako|er odlikuje stigmatizacija (Richard-son, Le Grand, 2002.) i vrlo slaba raspoloìvost usluga. [kolesu lo{e opremljene i uglavnom imaju vrlo niske akademskestandarde; zdravstvene usluge nisu lako dostupne te su obi-~no nekvalitetne; javni prijevoz nije na raspolaganju ili jeneadekvatan potrebama stanovnika; distributivna infrastruk-tura je slaba, a katkada na tom podru~ju nema ni gospodar-skih aktivnosti. Deprivilegirana podru~ja izloèna su i visokojstopi kriminaliteta i visokoj razini nesigurnosti. Iz svega o-voga jasno je da ìvljenje na ovakvu podru~ju osjetno utje~ena ìvotne {anse stanovnika.

Svatko moè iskusiti dru{tvenu isklju~enost zbog ìvot-nih okolnosti kao {to su invaliditet, bolest, samohrano rodi-teljstvo ili i zbog faze ìvota u kojoj se pojedinci nalaze. Na-ime, u nekim fazama ìvota pojedinac postaje ranjiviji i izlo-èniji mogu}nosti dru{tvene isklju~enosti. Najbolji su pri-mjeri mladi ljudi i umirovljenici. Uzimaju}i u obzir ove dvije di-menzije – ìvotne okolnosti i ìvotne faze – Barnes je (2002.)identificirao ~etiri dru{tvene grupe izloène ve}em riziku:mladi ljudi, samohrani roditelji, bolesni/hendikepirani te u-



178

mirovljenici. Za pripadnike ovih grupa vjerojatnije je da }ebiti izloèni siroma{tvu i dru{tvenoj isklju~enosti.

êtvrta grupa razloga za dru{tvenu isklju~enost leì udinamici dru{tvene promjene. Povijesno, kad god su se dru{tvasusretala s dramati~nim promjenama u gospodarskoj struk-turi, javljao se novi niz dru{tvenih problema zbog pove}anediferencijacije te, posljedi~no, vi{e dru{tvene isklju~enosti.Globalizacija i sve ve}e dru{tveno zna~enje privrede koja setemelji na znanju (knowledge-based economy) ve} su izazvaligoleme promjene u karakteristikama radne snage, obrazov-nim zahtjevima, organizacijskim pona{anjima, informacijskimtehnologijama, obiteljskim strukturama i migracijskim obras-cima. Osobe koje prethodno nisu bile isklju~ene postale suisklju~ene zato {to ne odgovaraju potrebama gospodarstvakoje se temelji na znanju.

TIPOLOGIJA ISKLJUÊNOSTIDru{tvena isklju~enost moè poprimiti razli~ite oblike zbograznih dru{tvenih i kulturnih djelovanja i razine gospodar-skoga razvoja dru{tva. Usprkos razlikama, svim tipovima is-klju~enosti zajedni~ki je manjak individualne participacije udru{tvenim institucijama i nedostupnost usluga.

Pojedinci mogu sudjelovati u lokalnoj zajednici, susjed-stvu ili aktivnostima vr{nja~kih grupa, no i dalje biti isklju-~eni iz klju~nih ekonomskih, politi~kih i drugih dru{tvenihinstitucija. Oni se ne moraju osje}ati izolirano ili isklju~eno,ali ako ne sudjeluju u institucijama {irega dru{tva u kojemuìve te ako nemaju ili im je oteàn pristup uslugama kojedru{tvo osigurava, oni su marginalizirani u barem nekim di-jelovima {irokoga spektra socijalnih aktivnosti.

Valja razlikovati sudjelovanje u skupnim aktivnostima iposjedovanje osje}aja pripadanja grupi ili zajednici od su-djelovanja u dru{tvenim institucijama i uslugama. Manjakudjela u dru{tvenim institucijama i slaba dostupnost usluga-ma potpuno se razlikuje od osje}aja pripadanja grupi ili za-jednici. Iz djela klasi~ne sociolo{ke teorije (Emile Durkheim,1858. – 1917.) poznato nam je da ljudi participacijom razvija-ju veze s drugima (unutar grupa i zajednica i izme|u njih).Dru{tvena interakcija stvara kolektivnu svijest, kolektivniduh ili zajedni~ki sustav vrijednosti koji drì grupu na okupu.Ako kolektivnoga duha ili sustava vrijednosti nema, niskarazina dru{tvene integracije i uklju~enosti u skupine aktivno-sti {to iz toga proizlazi utje~e na ljude na razne na~ine. Akoosoba nije dio kohezivne socijalne jedinice, moè postati osa-mljena, pa i sklonija samoubojstvu. Durkheim povezuje razi-nu integracije pojedinaca u dru{tvo sa socijalnom patologi-jom (suicidom). U~estali slu~ajevi ubojstava u ameri~kim {ko-179



lama u drugoj polovici devedesetih, prema Baumanu (2000.),indikator su ekstremne dru{tvene isklju~enosti i – kao po-sljedica – agresije usmjerene prema drugima.

Malo se pozornosti posve}ivalo razlikovanju izme|u dru-{tveno-institucionalne isklju~enosti/uklju~enosti i uklju~eno-sti/isklju~enosti iz zajednice. Ovo je razlikovanje va`no iz a-naliti~kih razloga, kako bi se moglo razumjeti koje su grupeizloène isklju~enosti iz dru{tva i o kojem je tipu isklju~eno-sti rije~. Zajednicu (Gemeinschaft) odlikuju vi{e osobni i intim-ni odnosi me|u ljudima, zasnovani na ~injenici da se ve}inasudionika poznaje i nalazi u me|usobnoj dru{tvenoj interak-ciji. S druge strane, u dru{tvu (Gesellschaft) ve}ina ljudi stran-ci su jedni drugima, no sura|uju na temelju nekoga zajed-ni~kog interesa ili potrebe (Ferdinand Tonnies, 1855. – 1936.).Oba tipa sudjelovanja (zajednica i dru{tvo) upu}uju na to daljudi odabiru sudjelovati u razli~itim oblicima institucional-nih i izvaninstitucionalnih odnosa i time omogu}uju kohezi-ju dru{tvene strukture. Razlika nam kazuje ne{to o tipovimaveza, solidarnosti i koheziji koja vlada u ova dva entiteta.

Uzimaju}i u obzir ova dva entiteta – zajednicu i dru{tvo(dru{tvene institucije) – u kojima se participacija odvija i raz-likuju}i pri tome intenzitet participacije (visoki ili niski),moèmo prepoznati ~etiri tipa dru{tvene uklju~enosti/isklju-~enosti.

Sudjelovanje u dru{tvenim institucijamavisoko nisko

Sudjelovanje visoko 1. potpuna uklju~enost 3. isklju~enost iz dru{tvenih institucijau zajednici nisko 2. isklju~enost iz zajednice 4. potpuna isklju~enost

1. Prvi je tip potpuna uklju~enost, {to zna~i visoka razinasudjelovanja u dru{tvenim institucijama i ìvotu zajednice.Osobe i grupe koji pripadaju ovom tipu puni su sudionici usvim sferama dru{tveno-institucionalnoga ìvota i ìvota za-jednice. Oni su integrirani u dru{tvo i imaju sve povlastice ko-je proizlaze iz pune dru{tvene participacije.

2. Drugi tip odlikuje visoka razina sudjelovanja u dru-{tvenim institucijama kao {to su ekonomske ili obrazovne in-stitucije, ali niska razina participacije (ili ~ak nesudjelovanje)u dru{tvenoj interakciji na razini zajednice. Ovaj tip moè sezvati isklju~enost iz zajednice. Pojedine osobe i grupe koje suzaposlene ili koje su uklju~ene u proces obrazovanja, ali nisuuklju~ene u ìvot grupe ili zajednice (kao {to su stranci ili imi-granti) trpe takvu isklju~enost. Zbog njihovih kulturnih razli-ka, nepoznavanja jezika ili drugih razloga, poput vjere, izgle-da itd., zajednica teè prihva}a ove pojedince i skupine, us-prkos njihovu sudjelovanju u dru{tvenim institucijama i pri-hva}anju dru{tvenih usluga.



180

TABLICA 1Tipologija dru{tveneisklju~enosti/uklju~enosti

3. Tre}i tip odlikuje visoka razina sudjelovanja u zajedni-ci, ali niske razine sudjelovanja u dru{tvenim institucijama –{to moèmo karakterizirati kao isklju~enost iz dru{tvenih insti-tucija. Niska razina dru{tvene uklju~enosti u slu`bene dru-{tvene institucije, poput zaposlenosti i obrazovanja, ne one-mogu}uju visoku razinu kohezije i solidarnosti u zajednici; o-na obi~no evoluira oko nekoga drugog oblika aktivnosti, po-put ilegalnih djelatnosti i/ili kontrakulture. Osje}aj "nas" i sna-`na svijest o pripadnosti nekom susjedstvu ili grupi moè ~akprije~iti uklju~ivanje u slu`bene dru{tvene institucije, poseb-no me|u mla|om populacijom. Ovo je tipi~na odlika deprivi-legiranih podru~ja (u ameri~koj terminologiji – geta), gdje lo-kalna zajednica osnaùje vrijednosti koje mogu biti suprotneprevladavaju}im dru{tvenim vrijednostima. Ovaj oblik uklju-~enosti karakteristi~an je i za ruralna podru~ja i ìvot u seli-ma, gdje ipak ne dolazi do suprotstavljanja dominantnimdru{tvenim vrijednostima.

4. Posljednji je oblik potpuna isklju~enost. Ljudi ne pripa-daju ili ne sudjeluju ni u ìvotu zajednice ni u dru{tveniminstitucijama. Oni su potpuno isklju~eni. Biti potpuno isklju-~en najgori je mogu}i scenarij za pojedinca. Besku}nici su pri-mjer osoba koje pripadaju ovoj kategoriji.

êtiri oblika isklju~enosti mogu se promatrati kao hije-rarhija "poèljnosti", gdje je najbolja situacija za pojedincapotpuna uklju~enost (1), zatim vjerojatno slijedi isklju~enostiz zajednice (2) jer pojedinci koji sudjeluju u dru{tvu obi~none trpe zbog ekonomskih problema i siroma{tva, nego zbogdru{tvene izolacije, osamljenosti i izostanka dru{tvene inter-akcije. Isklju~enost iz dru{tvenih institucija (3) predstavlja i-zoliranost pojedinaca iz dominantnih dru{tvenih institucija iusluga, koja zatim rezultira pove}avanjem njihova siroma-{tva. Kona~no, potpuna isklju~enost (4) iz sudjelovanja uzajednici i u dru{tvenim institucijama kombinira negativneu~inke dru{tvene izolacije s onima siroma{tva i nemogu}-nosti pristupa uslugama.

Neki autori spominju i "dobrovoljnu" isklju~enost. Nopitanje je je li ta isklju~enost doista dobrovoljna ili je ona za-pravo nedobrovoljna, izazvana dru{tvenim okolnostima kojiutje~u na ìvotne izglede pojedinaca (Burchardt, Le Grand,Piachaud, 1999.). Da li oni koji se dragovoljno isklju~uju ulazeu koncept dru{tvene isklju~enosti? Pustinjak i dobrovoljni i-zop}enik nisu isklju~eni. Oni su odabrali da se isklju~e izdru{tva. Je li to njihova svjesna odluku ili je ona izazvanaspletom dru{tvenih okolnosti, nije lako utvrditi i nalazi seizvan dometa mjernih instrumenata ovoga koncepta.

Drugo pitanje koje iz ovoga slijedi jest uklju~uje li kon-cept isklju~enosti i isklju~enost "na vrhu". Giddens je (2002.) u181



raspravi o oblicima dru{tvene isklju~enosti (stambeno pita-nje, mladi, ruralna podru~ja, besku}nici itd.) dodao popisu idru{tvenu isklju~enost na vrhu. Njegov {iroki koncept obuh-va}a sve prethodno navedene oblike isklju~enosti, ali i uklju-~uje oblike dru{tvenoga pona{anja od besku}ni{tva do elitnihurbanih zajednica. Kakva je teorijska i prakti~na upotreblji-vost ovoga koncepta? Razumijevamo li doista i{ta vi{e akostavimo zajedno dru{tvene mehanizme koji proizvode nasta-janje besku}nika s onima koji stvaraju elitne zajednice boga-tih? Koncept isklju~enosti nastao takvim {irokim obuhvatomne zadire potpuno u isti dru{tveni proces, a pogotovo nemaiste posljedice za dru{tvo. Moèmo ustvrditi kako dobrovolj-no isklju~ivanje onih na vrhu iz mreà socijalnih institucijaima negativne u~inke na dru{tvenu koheziju (solidarnost),poti~e dru{tveno raslojavanje i jo{ vi{e pogor{ava poloàj o-nih na dnu dru{tva.

Prakti~na upotreba Giddensova koncepta ne nudi nika-kve upotrebljive smjernice za socijalnu politiku – te{ko jezamisliti bilo koju javnu politiku koja bi se temeljila na zajed-ni~kim karakteristikama elitnih bogatih zajednica i besku}ni-ka. Ono {to takva konceptualizacija propu{ta jest da se klasi-fikacijski koncepti mogu kreirati na razne na~ine. "Istinitost"koncepta nije isto {to i njegova "upotrebljivost". Moèmo di-jeliti ljude prema njihovoj boji kose i ova konceptualna klasi-fikacija doista }e odraàvati podjelu koja postoji me|u ljudi-ma na osnovi boje kose. U dru{tvenim znanostima i u socijal-noj politici upotrebljivost ove klasifikacije, bez obzira na nje-zinu istinitost, ravna je nuli (usprkos ~injenici da ista klasifi-kacija moè biti upotrebljiva npr. u nekim genetskim istraì-vanjima).

Na isti na~in upotrebljivost koncepta dru{tvene isklju-~enosti koji stavlja zajedno dobrovoljnu "izolaciju" bogatihljudi u elitnim urbanim zajednicama i izolaciju siroma{nihbesku}nika jednaka je nuli. Jedina razlika u odnosu na gornjiprimjer leì u tome {to se ne moè zamisliti dru{tveni kon-tekst u kojemu bi se agregiranje "izolacije" bogatih i siroma{nihmoglo upotrijebiti za kreiranje jedinstvene socijalne politike.Zajedni~ki nazivnik socijalne politike koji cilja na uklju~iva-nje besku}nika u glavni tok dru{tva i uklju~ivanje izoliranihelitnih bogatih zajednica koje su ve} dio toga glavnoga tokadru{tva jednostavno ne postoji.

Puno je upotrebljivije ograni~iti raspravu na koncept ne-dobrovoljne izolacije, to jest isklju~enosti, kao ne~ega razli-~itog od dobrovoljne izolacije bogatih. Na taj se na~in na-gla{avaju posljedice isklju~enosti i pasivnosti te "viktimizaci-ja" onih koji trpe posljedice djelovanja dru{tvenih sila koje ihisklju~uju. Uklju~iti ovamo aktivan pristup onih koji se od-



182

lu~e izolirati od ostatka dru{tva ne sluì upotrebljivoj svrsi,osim ako ne prihvatimo neokonzervativni postulat kako jenezaposlenost uvijek rezultat slobodnog izbora onih koji sunezaposleni.

DRU[TVENE INSTITUCIJE I DRU[TVENA ISKLJUÊNOST

Dru{tvena strukturaStrukturno, sva dru{tva posjeduju specifi~ne institucionalnearan`mane kreirane kako bi zadovoljili dru{tvene potrebe,kako bi ispunili dru{tvene ciljeve i pruìli osnovne pretpo-stavke za suìvot u dru{tvu. Individualna pona{anja, kao iinstitucionalni sustavi, zasnivaju se na dru{tvenim vrijednos-tima. "Svaka je institucija stabilan skup vrijednosti, normi, sta-tusa, uloga i grupa; i svaka pruà uspostavljeni obrazac mislii djelovanja koji nudi rje{enje na opetovane zahtjeve dru-{tvenog ìvota" (Robertson, 1989.). To zna~i: da bismo razum-jeli dru{tvenu isklju~enost, moramo u raspravu uklju~iti sus-tav vrijednosti, klju~ni koncept vezan uz razinu sudjelovanjau institucionalnom sustavu.

Dru{tvene institucije dizajnirane su kako bi zadovoljileosnovne potrebe, pa neuspjeh u ispunjavanju ove funkcijeobi~no izaziva dru{tvene probleme. Institucionalna disfunk-cionalnost stvara dru{tvenu isklju~enost. Nezaposlenost jerezultat disfunkcija ekonomskih institucija (koje nastaju i zbogbrzih socijalnih promjena), to pak utje~e na druge elementeekonomskih institucija, uklju~uju}i razinu potro{nje i obrasce{tednje. Na primjer, nezaposlenost utje~e i na druge sfere ì-vota, poput stabilnosti obitelji, kada nakon {to jedan od part-nera postane nezaposlen, obiteljski se prihodi smanje, zbog~ega ~esto dolazi do naprezanja ku}noga budèta i siroma-{tva. To katkada rezultira raspadom obitelji. Nezaposleni o-bi~no imaju i vi{e zdravstvenih pote{ko}a od zaposlenih. Ne-zaposlenost utje~e i na funkcioniranje ~itavoga dru{tva, a nesamo na pojedince. Ovaj primjer nazna~uje da su dru{tveneinstitucije me|uzavisne. [to god se dogodi u jednoj instituci-ji, utjecat }e i na funkcioniranje drugih institucija, a djelovat}e i na neke tre}e institucije. Kada su pojedinci i grupe i-zloèni disfunkciji neke dru{tvene institucije ili usluge, taj seu~inak prenosi na njihov u~inak u drugim sferama ìvota, {touzrokuje vi{estruki spiralni efekt dru{tvene isklju~enosti.

Globalizacija – pokreta~ dru{tvenih promjenaStrukturne promjene u proteklih 30 godina zasnivaju se naprocesu globalizacije, odnosno procesu pretvaranja odvoje-nih nacionalnih gospodarstava u integriranu svjetsku privredu.

Globalno okru`je postaje sve va`nije za svako pojedina-~no nacionalno, regionalno i lokalno gospodarstvo, a pri-183

vrede su suo~ene sa sve intenzivnijom me|unarodnom kon-kurencijom. Kako bi se osigurao gospodarski rast i konkurent-nost, dru{tva su prisiljena na "utrku prema najboljem" (race tothe best) (Kanter, 1997.), no istodobno i na "utrku prema dnu"(race to the bottom). Ovi trendovi mogu se objasniti nizompovezanih ~imbenika, me|u kojima i pomakom radne snage,promjenama u razini naobrazbe, dominacijom novih infor-macijskih tehnologija te promjenama u organizacijskom dje-lovanju, obiteljskoj strukturi i imigracijskim tokovima.

Na proces deindustrijalizacije upu}uje smanjenje brojaposlova u industrijskoj proizvodnji, ponekad zvanoj i "post-fordisti~ka privreda", a pove}anje potra`nje za visokoobrazo-vanim radnicima. Ve}ina novostvorenih poslova u razvijenimprivredama temelji se na znanju. Green (i sur., 1998.) pro-na{ao je da je u Velikoj Britaniji izme|u 1986. i 1997. porastaobroj poslova koji zahtijevaju vi{u razinu vje{tina, a i ukupnase primjena znanja u radnom procesu pove}ala. Udio pakposlova koji zahtijeva tek kratko razdoblje uvje`bavanja sma-njio se. Rezultat je ovoga procesa da radnici koji nemaju do-voljnu razinu naobrazbe ili vje{tina imaju puno izgleda dabudu isklju~eni iz aktivnoga stanovni{tva. Uz to, posebne vje-{tine, kao {to su mogu}nosti rje{avanja problema, komuni-kacijske i socijalne vje{tine te kompjutorske vje{tine, sve se vi-{e traè u suvremenim organizacijama (Green i sur., 1998.).Ove vje{tine ne po~ivaju samo na obrazovanju pojedincanego i na "kulturnom kapitalu obitelji" (Bourdieu, 1967.). Po-stoji te`nja stalnog unaprje|ivanja vje{tina kod zaposlenih.Oba procesa djeluju u smjeru odràvanja postoje}e stratifika-cije i poja~avanja dru{tvene isklju~enosti.

Kako se organizacije mijenjaju upotrebljavaju}i vi{e in-formacijskih tehnologija te traè}i vi{e individualne odgo-vornosti i znanja, one sve ~e{}e – da bi zadovoljile svoje po-trebe – organiziraju trening za zaposlene. Rezultat tih organi-zacijskih aktivnosti jest da radnici koji sudjeluju u takvomtipu uz posao vezanoga treninga zara|uju vi{e, {to ima zaposljedicu pove}avanje nejednakosti u zaradama (Arulampa-lan, Booth, 1998.). Daljnje inovacije i sve vi{a razina zahtije-vanoga znanja proizvode vi{e strukturne nezaposlenosti iliisklju~enosti dijela radno aktivnoga stanovni{tva, pogotovo uranim fazama transformacija prema dru{tvu koje se temeljina znanju.

Je li ovo nova dru{tvena zbilja nastala kao rezultat proce-sa globalizacije?

Nekvalificirani radnici sve vi{e bivaju isklju~eni iz radnoaktivnoga stanovni{tva kako se potreba za nekvalificiranimradnicima smanjuje. Iako je ovo nov aspekt stvarnosti – gdjenova privreda koja po~iva na znanju zahtijeva nove vje{tine i



184

nove karakteristike svoje radne snage – koncept dru{tveneisklju~enosti, koji rezultira iz ove dru{tvene promjene, ne pred-stavlja, me|utim, novost. Razmotrimo li proces "prvobitneakumulacije kapitala" kao izvora kapitalizma kako ga je opi-sao Marx (1818. – 1883.) na posljednjim stranicama Kapitala,moèmo tako|er uo~iti odli~an opis socijalne isklju~enosti.Prema Marxu, moderni proletarijat nastao je jer su samouz-dràvani seljaci bili istjerani (isklju~eni – op. Z. [.) sa svojezemlje i transformirani u ovisne stanovnike gradova, li{ava-ju}i seljake mogu}nosti upotrebe zajedni~ke zemlje ("isklju-~uju}i" ih iz upotrebe zajedni~koga zemlji{ta) i ukidaju}i nji-hova prava boravka na zemlji ("isklju~uju}i" ih od boravi{nihprava). Kra|a dràvne zemlje i njezina pretvorba u privatnovlasni{tvo onemogu}ila je seljacima da nastave ìvjeti onakokako su ìvjeli u srednjem vijeku (bili su "isklju~eni" iz tradi-cionalnoga na~ina ìvota). Iako se Marx ne sluì pojmom is-klju~enosti, umetanjem toga pojma u njegov opis procesa pr-vobitne akumulacije kapitala ne gubimo (ali i ne dobivamo)ni{ta od njegove primjerenosti u opisivanju tih dru{tvenihprocesa.

Ovo je bio samo primjer kako su dru{tvene promjene uranijim razdobljima stvarale isklju~enost. U opisanom raz-doblju Marx se nije sluìo pojmom isklju~enosti nego lum-penproletarijata. Moè se re}i da je koncept lumpenproletarija-ta oblik isklju~enosti koji je karakterizirao nastajanje kapita-lizma na isti na~in kao {to proces marginalizacije i isklju~iva-nja nekvalificiranih danas karakterizira transformaciju indu-strijskoga kapitalizma u kapitalizam koji se temelji na zna-nju. Nekvalificirani, me|u kojima u multietni~kim dru{tvimadominiraju etni~ke manjine, predstavljaju lumpenproletarijatsuvremenoga doba.

Kao odgovor na izazove globalizacije i deindustrijalizaci-je, obrazovne institucije pro{irile su broj ponu|enih progra-ma na svim razinama i pove}ale broj u~enika i studenata.Upravo te obrazovne institucije unaprje|uju znanje i vukuprema dru{tvu koje se temelji na znanju. Problemi nastajukada neuspje{ni u~enici i studenti (bilo zbog svojih ograni-~enih mogu}nosti ili, prije, zbog lo{ih okolnosti, ali i zbog vri-jednosne orijentacije koja nije usmjerena prema u~enju i zna-nju) ispadnu iz obrazovnoga procesa – oni postaju isklju~enite imaju male perspektive za uspje{nu budu}nost (Sparkes,1999.).

Obitelj se mijenja u mnogim svojim aspektima. Prvo, sve~e{}e su oba roditelja zaposlena. Drugo, zbog produljenogobrazovanja parovi kasnije imaju djecu, {to ima za posljedicumanju obitelj nego {to je bila norma prije nekoliko desetakagodina. Tre}e, redefinicija spolnih uloga u dru{tvu promijeni-185



la je obiteljsku strukturu i do{lo je do deinstitucionalizacijeobiteljskoga ìvota. Stope razvoda stalno rastu te sve vi{edjece ìvi u obiteljima s jednim roditeljem. One svojim niìmìvotnim standardom vode pove}anom siroma{tvu djece.Nenazo~nost oca (ili majke) u jednoroditeljskim obiteljima u-skra}uje djetetu mogu}nost identifikacije s ulogama ("role--model"). Heady i Room (2002., 147) nalaze da "…i sama~ki ì-vot i ìvot s nesamostalnom djecom pove}avaju rizik od siro-ma{tva."

Suvremene dru{tvene promjene povezane s procesomglobalizacije stvaraju pove}anu razinu dru{tvene isklju~eno-sti u svim institucionalnim sferama. Faktorima rizika (Euro-pean Commission, 2001.) koji su u pro{losti bili identificiranikao uzro~nici dru{tvene isklju~enosti (poput invaliditeta, lo-{ega zdravlja, zloupotrebe droge, alkoholizma ili ìvota u de-privilegiranom ili rasno segregiranom kraju) sada su pridru-èni i novi faktori rizika stvoreni strukturnim promjenamauzrokovanima globalizacijom.

Promjene na trì{tu rada, brz rast dru{tava koja se teme-lje na znanju te informacijskim i komunikacijskim tehnologi-jama, demografske promjene i pove}ane globalne migracijeuzrokuju nove tipove vi{estruke dru{tvene isklju~enosti. Ka-da se ovakve strukturne promjene dogode, one zahva}ajusve institucije dru{tva, koji zatim u me|usobnoj interakcijiuzrokuju daljnje promjene. Ovo je primjer kako nastaju ten-zije izme|u materijalne i nematerijalne kulture, kada se prva– materijalna – kultura rapidno mijenja, dok druga – nema-terijalna, kao {to su vrijednosti – zaostaje. Ovakvi procesidobro su poznati u povijesti, a u teoriji modernizacije poznatisu kao "zaostajanje kulture" ("culture lag"). Dakle, jedan od ~im-benika za razumijevanje otpora promjenama jesu vrijednosnisustavi koji se sporije mijenjaju od materijalnih promjena uokolini.

Institucije su ~vrsto integrirane u dru{tveni sustav vri-jednosti, stoga obi~no pruàju jak otpor promjeni. îm se br-zina promjena rapidno pove}ava, vjerojatnije je da }e do}i dove}eg otpora promjenama. Dru{tvena mijena vezana uz pro-ces globalizacije izaziva protivljenje, sukobe i antiglobalizacij-ske pokrete, koji okupljaju ideolo{ki vrlo razli~ite skupine ([po-rer, 2000.), no svima im je zajedni~ka potreba da sprije~e nekeod posljedica promjene. Dru{tveni se sustav vrijednosti nemijenja brzo, jer se njime mora odràvati integritet kulture,no ipak konstantno dolazi do malih promjena, koje na duìrok ~ine promjene prihvatljivima.

Svi elementi koji odlikuju dru{tvene institucije relevant-ni su za razumijevanje dru{tvene isklju~enosti. Nadalje, vri-



186

jednosni sustavi obja{njavaju otpore koji nastaju na indivi-dualnoj i skupnoj razini, {to samo po sebi moè stvarati dru-{tvenu isklju~enost.

KLJU^NI INDIKATORI ZA MJERENJE DRU[TVENE ISKLJUÊNOSTIU dru{tvenim znanostima, a pogotovo u istraìvanjima nami-jenjenim procjenama uspje{nosti op}e i socijalne politike, kaoosnovna mjera sluè dru{tveni (social) indikatori.

Sami po sebi, indikatori ne mogu odgovoriti na pitanjeza{to (OECD, 2001.) neke dràve, regije, op}ine ili neki seg-menti populacije imaju slabe ekonomske ili ekolo{ke uvjete,postiù slab uspjeh u {kolovanju ili pate od visokoga stupnjadru{tvene isklju~enosti. Ipak, oni indiciraju postojanje nesamo razlike izme|u entiteta nego i smjer tih razlika. Raznevrste istraìvanja (Ekos Research Association Inc, 1998.) odra-àvaju razli~it stupanj sofistikacije i kompleksnosti socijalnihindikatora. Dru{tveno je modeliranje sociolo{ka metoda kojase temelji na koherentnim konceptualima ili teorijskim mo-delima uz primjenu multivarijatne analize. Ova vrsta istra-ìvanja cilja ustanovljavanju uzro~nih odnosa izme|u zavis-nih i prediktorskih varijabli. Ishod ove analize nije samo u to-me da ona indicira kako postoje razlike izme|u ili unutar po-pulacija; ona ide korak dalje i obja{njava uzro~ne odnose iz-me|u varijabli, odnosno za{to razlika postoji.

Klju~ne indikatore dru{tvene isklju~enosti valja izvesti izparametara koji mjere razinu uklju~enosti ili participacije uklju~nim dru{tvenim institucijama te u zajednici (Tablica 2).Prvi su institucije, zatim osnovne dimenzije tih institucija, atre}i su konkretni indikatori koji upu}uju na funkcioniranje ielemente isklju~enosti.

Multivarijatna analiza pokazat }e uzro~no-posljedi~neodnose me|u indikatorima, multidimenzionalnosti fenome-na i spiralne efekte dru{tvene isklju~enosti. Ovo je vrlo vri-jedna informacija (pogotovo za donositelje odluka u sferi so-cijalne politike) kako prekinuti spiralu siroma{tva i dru{tveneisklju~enosti. Takvom metodom ujedno mjerimo inkluzivnostpostoje}ega institucionalnog aran`mana.

Postoje druge dimenzije koje se ne mogu mjeriti i o-bja{njavati isklju~ivom upotrebom socijalnih indikatora. Akoèlimo razumjeti umjetne barijere koje prije~e pojedince u so-cijalnom uklju~ivanju, mora se uzeti u obzir i sustav socijetal-nih vrijednosti. Mjerenje sustava vrijednosti koji regulira iz-bore i pona{anje pojedinaca moglo bi unaprijediti na{e razu-mijevanje problema dru{tvene isklju~enosti. Vrijednosne ori-jentacije populacije vaàn su indikator za razumijevanje ra-zloga za{to se ljudi pona{aju upravo na odre|en na~in.187

Dru{tvene institucije Dimenzije Indikatori

Obitelj Disfunkcionalna obitelj Jednoroditeljska obiteljBroj djece

Raspad obitelji Obiteljski prihodiDugotrajna bolestInvaliditetStanovanje – subvencionirani stanoviKvaliteta stana

Obrazovanje Poha|anje {kole Godine {kolovanja[kolski uspjeh Vje{tine pisanja i ra~unanjaOpremljenost {kole Komunikacijske vje{tine

Razina obrazovanja roditeljaSocioekonomski status u~enikaU~estalost promjene nastavnikaIskustvo nastavnikaVeli~ina razredaOpremljenost {kole – indikatori(TV, kompjutori, sportska dvorana itd.)

Privreda Proizvodnja Zaposleni~ki status· Zaposleni na puno radno vrijeme· Zaposleni na dio radnoga vremena· Povremeno zaposleni· Samozaposleni· Studenti· Na rodiljnom dopustu· Umirovljenici· Nezaposleni

Potro{nja Prihodi ku}anstvaumanjeni za tro{kove stanovanjaKu}anska oprema poput: televizije,friìdera, telefona, mobilnoga telefona,automobila…

Zdravstvo Uklju~enost u Broj stanovnika po lije~nikuzdravstveni sistem Stopa mortaliteta

Prijevremene smrtiKvaliteta Stopa mu{koga mortalitetazdravstvenih usluga Smrti zbog nesre}aDostupnost ustanovi Udio djece s niskom poro|ajnom teìnom

Adolescentske trudno}e (prije 16. godine)Stopa samoubojstava

Vrijednosti su apstraktne ideje koje dijeli ve}ina ~lanovadru{tva ili zajednice o tome {to je poèljno, ispravno i dobro.Vrijednosti pruàju koncepte, racionaliziraju odabrano po-na{anje te omogu}uju evaluaciju odabranoga u ìvotu. Os-novno je pitanje koliko se neka deprivilegirana (izolirana) po-pulacija razlikuje u vrijednosnim orijentacijama (npr. od post-modernih vrijednosti, Inglehart, 2000.) u razvijenim dijelovi-ma gdje dominiraju vrijednosti permanentnog obrazovanja,188

TABLICA 2Indikatori dru{tveneisklju~enosti

znanja i inovacija? Koliko ta vrijednosna orijentacija u nekojzajednici dugoro~no djeluje na mogu}nost uvo|enja promje-na i rje{avanja dru{tvene isklju~enosti kod nekih segmenatapopulacije?

Kao {to je rekao Atkinson (1998.), "Ljudi bivaju isklju~enine samo zato {to su trenuta~no bez posla ili prihoda, nego za-to {to imaju malo perspektiva (izgleda) za budu}nost" (CASE,1998.). "Slabom perspektivom za budu}nost" moè se protu-ma~iti to {to pojedinci i neke grupe imaju takav sustav vri-jednosti koji im ne dopu{ta da sudjeluju u dru{tvu koje se te-melji na znanju, {to nisu okrenuti prema promjenama. Ot-krivanje razine dru{tvene isklju~enosti va`na je dimenzija a-nalize. Objasniti uzro~no-posljedi~ne veze izme|u raznih di-menzija dru{tvene isklju~enosti i sustava vrijednosti koji u-pravlja pona{anjem pojedinca mnogo je kompleksniji zadatak.

Ve}ina indikatora obi~no se tretira kao me|usektorskesnimke stanja. Za donositelje odluka u izradbi socijalnih pro-grama va`no je poznavanje dinamike i smjera promjene. Eu-ropean Community Household Panel (Barnes i sur., 2002.) iBritish Household Panel Survey (Burchardt, Le Grand, Pia-chaud, 2002.) prvi put svojim podacima (za 1991. i 1998. godi-nu) pruàju priliku da se istraì ne samo raspon i vi{edimen-zionalnost dru{tvene isklju~enosti nego i dinamika, odnosnoda li se pojedinci vi{e isklju~uju iz dru{tva {to se temelji naznanju ili se u njega uklju~uju. Va`no je znati koje socijalnekarakteristike pridonose ve}oj ili manjoj stopi uklju~enosti, akoje pridonose isklju~enosti, te u kakvu je to odnosu s ukup-nim gospodarskim rastom. Longitudinalna istraìvanja (Bur-chardt, Le Grand, Piachaud, 2002.) upozoravaju nas na di-namiku isklju~ivanja, {to moè sluìti kao evaluacija socijal-nih programa, no i kao indikator dru{tvene promjene u vre-menu.

Stopa mobilnosti stanovnika iz deprivilegiranijih podru-~ja u ona manje deprivilegirana tako|er je vaàn ~imbenik di-namike dru{tvene promjene. Ova dimenzija va`na je zato{to, kao {to nam je poznato, stanovanje u deprivilegiranompodru~ju ima trajno negativan u~inak. Visoka mobilnost u-pu}uje na to da podru~je sluì samo kao privremeno mjestoboravka za ljude tijekom razdoblja u kojem se nalaze u po-te{ko}ama te se poku{avaju izvu}i iz siroma{tva. Ako je stopamobilnosti niska, ve}ina stanovnika na tim se podru~jimanalazi stalno, zarobljeni u opakoj mreì nezaposlenosti, siro-ma{tva i bezna|a. Ako je stopa mobilnosti naizgled vi{a, ali seìtelji tek sele od jednoga deprivilegiranog podru~ja u drugo,ni{ta se ne mijenja. Razli~ita razina i smjer dinamike zahtije-vaju razli~ite strategije socijalne politike.189



ZAKLJUÂKDru{tva se stalno mijenjaju. Time njihov institucionalni sus-tav postaje sve kompleksniji, a aktivnosti sve institucionali-ziranije. Ova kompleksnost zahtijeva od svakoga pojedincavi{u razinu znanja i sposobnosti, ako èli uspjeti.

Sredi{nja to~ka koncepta isklju~enosti jest osigurati danitko ne ostane vani, odnosno da svatko bude kadar sudjelo-vati u sve kompleksnijim dru{tvima u kojima ìvimo. Zaostatiili ostati vani ima vi{estruke, ponekad ireverzibilne, posljedi-ce i za pojedinca i za ~itavo dru{tvo. Obrazovne institucijesluè osposobljavanju ljudi kako bi imali jednak pristup su-djelovanju u svim dru{tvenim institucijama i uslugama. Funk-cija je svake vlade takva politika koja osigurava svakom po-jedincu i skupini da budu uklju~eni.

Koncept dru{tvene isklju~enosti postaje sve va`niji, jerprivrede koje se temelje na znanju zahtijevaju sve vi{e i vi{evje{tina te na toj osnovi po~inju isklju~ivati neke osobe kojeprije nisu bile isklju~ene. Za osobe koje su ve} bile isklju~enedolazak privrede utemeljene na znanju zna~i da su im se iz-gledi za uklju~ivanje jo{ smanjili.

Vrativ{i se pitanjima koja smo postavili na po~etku ~lan-ka, moèmo zaklju~iti kako koncept dru{tvene isklju~enostinije rezultat neke nove teorije o tome kako svijet funkcioniraniti o nastanku siroma{tva, stratifikacije i marginalizacije udru{tvu. Koncept dru{tvene isklju~enosti ne odraàva nikak-va nova znanja o dru{tvenim procesima. Ali to je koncept kojise moè uspje{no primijeniti za identifikaciju socijalnih pro-blema koji nastaju kao rezultat razli~itih aktera i procesa {todjeluju u suvremenom dru{tvu. Kao i na svakom drugomznanstvenom podru~ju, koncept aktualizira novu dru{tvenui politi~ku zbilju te moè biti vrlo mo}an alat za istraìva~e itvorce socijalne politike.

LITERATURAAbbot, A. (2001.), Chaos of disciplines, University of Chicago press,Chicago.

Atkinson, A. B. (1998.), Exclusion, Employment and Opportunity. U:A. B. Atkinson, J. Hills (ur.), CASE paper 4, London School of Eco-nomics.

Arulampalan, W., Booth, A. L. (1998.), Labour Market Flexibility andSkills Acquisition: Is there a Trade-off'. U: A. B. Atkinson, J. Hills (ur.),Exclusion, Employment and Opportunity, CASE paper 4, LondonSchool of Economics.

Barnes, M., Heady, C., Middleton, S., Millar, J., Papadopoulos, F.,Room, G., Tsakloglou, P. (ur.) (2002.), Poverty and social exclusion inEurope, Elgar Publishing. Limited, UK.

Bauman, Z. (2000.), What it Means "To be Excluded": Living to StayApart – or Together. U: P. Askonas, A. Stewart (ur.), Social Inclusion,Possibilities and Tensions, St. Martin's Press Inc. New York.190

Bourdieu, P. (1967.), [kola kao za{titnik nejednakosti, Gledi{te, No. 7.

Burchardt, T., Le Garnd, J., Piachaud, D. (1999.), Social Exclusion inBritain 1991-1995, Social Policy and Administration, Vol. 33 (3): 227-244.

Burchardt, T., Le Grand, J., Piachaud, D. (2002.), Degrees of Exclu-sion: Developing a Dynamic, Multidimensional Measure. U: J. Hills,J. Le Grand, D. Piachaud (ur.), Understanding Social Exclusion, OxfordUniversity Press.

CASE (1998.), CASEbried 3 February 1998, London School of Econo-mics.

Ekos Research Association Inc (1998.), The Use of Social Indicators asEvaluation Instruments, Human Resources Development Canada, EDDPublication.

European Commission: Social inclusion report (2001.),http://europe.eu.int/comm/employment_social/soc-prot/soc-incl/index_en.htm

Foucault, M. (1966.), The order of things: An archaeology of human sciences,Vintage, New York.

Giddens, A. (2002.), Sociology, 4th edition, Polity, Cambridge, UK.

Glasner, E. (1997.), Ghettos, The changing consequences of ethnicisolation, Regional Review, Spring, Vol. 7, Issue 2, str. 18.

Green, F., Ashton, D., Burchell, B., Davies, B., Felstead, A. (1998.), AreBritish Workers Getting More Skilled?. U: A. B. Atkinson, J. Hills (ur.),Exclusion, Employment and Opportunity, CASE paper 4, London:London school of Economics.

Heady, C., Room, G. (2002.), "Patterns of social exclusion: implicationfor policy and research". U: M. Barnes (ur.), Poverty and social exclu-sion in Europe, Elgar Publishing Limited, UK.

Inglehart, R. (2000.), Globalization and Post-modern Values, The Wa-shington Quarterly, 23 (1): 215-228.

Kanter, R. M. (1997.), World Class: Thriving Locally in the Global Eco-nomy, Simon and Schuster, New York.

Land, K. C. (1975.), Social Indicators Models: An Overview, Russell SageFoundation.

Lewis, O. (1961.), The children of Sanchez, Random House, New York.

Macionis, J. J., Plummer, K. (1997.), Sociology, Prentice Hall Europe.

Morrison, J. (1998.), Reinventing the Power Community: Welfare re-form in the Cyber Economy, Consumer Interests Annual, Vol. 44, str. 84.

OECD (2001.), Society ay a Glance, "OECD Social Indicators", SocialIssues, OECD Publication Service, Paris.

Ossowski, S. (1963.), Class structure in social conscious, MacMillan, NewYork.

Richardson, L., Le Grand, J. (2002.), "Outsider and Insider Expertise:The Response of Residents of Deprived neighbourhoods to an Aca-demic Definition of Social Exclusion", CASE paper 57, London Schoolof Economics.

Robertson, I. (1989.), Sociology – A Brief Introduction, Worth PublishersInc., New York.191



Small, M. L., Newman, K. (2001.), Urban Poverty after the Truly Dis-advantage: The Rediscovery of the Family, The Neighbourhood, andCulture, Annual Review Sociology, Vol. 27, str. 27-45.Sparkes, J. (1999.), Schools, Education and Social Exclusion, CASEpaper 29, London School of Economics.[porer, @. (2000.), Controversies of Globalisation, Revija za sociologiju,31 (3-4): 165-181.Touraine, A., and others (1991.), Face a l'exclusion: citoyennete eturbanite, Paris: Editions Esprit. (from Burchardt, T., Le Grand, J. andPiachaud, D. (1999.), Social Exclusion in Britain 1991-1995, Social Po-licy and Administration, 33 (3): 227-244).Wilson, W. J. (1987.), The Truly Disadvantaged: The Inner City, the Un-derclass and Public Policy. Chicago: University Press.Zukin, S. (1998.), How 'Bad' is it? Institutions and Intentions in theStudy of the American Ghetto, International Journal of Urban & Regio-nal Research, 22 (3): 511-520.

The Conceptof Social Exclusion @eljka [PORERUniversity of South Australia, Adelaide

This article has two functions. Firstly it is designed to analysethose dimensions which are important in developing anunderstanding of the concept of social exclusion. It begins withdefining the concept. It then analyses those factors that contributeto the exclusion process, it creates a typology of social exclusion,investigates the role of social institutions and value systems,globalisation as an agent of social change that contributes tosocial exclusion and finally looks at the key indicators formeasuring levels of social exclusion. Second, the paper examineswhether the concept of social exclusion reflects the developmentof new theoretical knowledge about the operation of the socialworld that was previously not present in the earlier theories, orwhether the concept reflects existing knowledge that waspreviously expressed using different language but has now been"modernised" within the current social and political context.

Das Konzept gesellschaftlicherAusgeschlossenheit@eljka [PORERUniversity of South Australia, Adelaide

Dieser Artikel hat zweierlei Ziele. Als Erstes werdenDimensionen analysiert, die für das Verständnis desKonzeptes gesellschaftlicher Ausgeschlossenheit wichtig sind.Die Autorin beginnt mit einer Definition des Konzeptes,



192

schreitet sodann zur Analyse von Faktoren, die zum Prozessdes Ausschließens beitragen, und verfasst eine Typologie vonFormen gesellschaftlicher Ausgeschlossenheit. Des Weiterenuntersucht sie die Rolle gesellschaftlicher Institutionen, desWertesystems sowie der Globalisierung, die als Akteur desgesellschaftlichen Wandels auf den Plan tritt und zurheutigen Form gesellschaftlicher Ausgeschlossenheit beträgt.Schließlich werden die wichtigsten Indikatoren aufgezählt,anhand deren das Niveau gesellschaftlicherAusgeschlossenheit gemessen werden soll. Das zweite Zieldieses Artikels ist zu untersuchen, ob das Konzeptgesellschaftlicher Ausgeschlossenheit den Ansatz zu neuentheoretischen Erkenntnissen über das Funktionieren derGesellschaft enthält – oder ob in ihm nur bisherigeErkenntnisse enthalten sind, die vormals andere Namentrugen, die jedoch nun "modernisiert" worden sind inÜbereinstimmung mit dem aktuellen gesellschaftlichen undpolitischen Kontext.

193



KONCEPT DRU[TVENE ISKLJU^ENOSTIneuron.mefst.hr/docs/katedre/med_humanistika... · zorava na...

Documents

Transcript of KONCEPT DRU[TVENE ISKLJU^ENOSTIneuron.mefst.hr/docs/katedre/med_humanistika... · zorava na...