svibanj 2017.

Izvještajo radu

2016.

Uvodnik

Godina opasnoG življenjaNenad Zakošek

Pogled unazad na 2016. godinu, koji je sadržan u ovom GONG-ovu izvještaju, svjedoči o političkoj regresiji i otežanim uvjetima s kojima smo se suočili. Ne samo za GONG, nego i za sve organizacije civilnog društva u Hrvatskoj, kao i za hrvatske građane, 2016. godina je bila „godina opasnog življenja“. Nakon što smo više godina svjedočili mobilizaciji autoritarnog i netolerantnog nacionalizma i katoličkog fundamentalizma u društvu, s formiranjem Orešković-Kara-markove vlade taj je politički retrogradni politički projekt došao na vlast. Ono što smo već vidjeli u drugim zemljama postkomunističke Europa, najprije u Mađarskoj, a onda i u Poljskoj, iskusili smo sad i u Hrvatskoj: beskrupulozno razaranje nezavisnih institucija, zaposjedanje i ideološka instrumentalizacija javne radiotelevizije, netoleratni diskurs usmjeren protiv političkih protivnika, civilnog društva, etničkih manjina i nezavisne kulture, sprega privatne moći i vlasti. Ipak, za uspjeh ove političke formule nedostajala je jedna bitna pretpostavka: stabilna parlamentarna većina. Kada se većina raspala zbog sukoba HDZ-a i Mosta i kad se „prvi potpredsjednik Vlade“ Tomislav Karamarko upustio u pokušaj rekonstrukcije parlamentarne većine, svjedočili smo spektakularnom raspadu vlasti i političkom porazu Kara-markova HDZ-a i njegovih ekstremističkih saveznika. Ono što se događalo nakon toga, od dolaska Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a do izborne pobjede HDZ-a i formiranja koalicijske vlade HDZ-a i Mosta, bila je djelomična normalizacija političkog života. Ipak, politička klima u Hrvatskoj trajno je promijenjena, a pritisak ekstremne desnice, kako unutar vladajuće većine, tako i izvan nje, još uvijek je jak.

Imajući na umu da ćemo u Hrvatskoj vjerojatno dugotrajno biti suočeni s pritiskom autoritarnog ekstremnog naciona-lizma i katoličkog fundamentalizma, htio bih ponuditi neke pouke koje se mogu izvesti iz ove „godine opasnog življenja“ u suočavanju s autoritarnom desnicom na vlasti.

1. U 2016. godini je doveden u pitanje sustav javnih potpora organizacijama civilnog društva koji su 20 godina gradile i lijeve i desne vlade. Namjera je očito bila da se sustav sasvim ukine, kako bi ministri, vlada, lokalne vlasti mogli izravno, netransparentno i arbitrarno dijeliti novac svojim miljenicima i klijentima.

Pouka: treba se boriti za očuvanje hrvatskog sustava javnih potpora, koji je institucionaliziran u Naci-onalnoj zakladi za razvoj civilnog društva, no istodobno treba razvijati komplementarne inovativne alternative institucije i mehanizme za financiranje građanskog aktivizma. Osnivanjem zaklade Soli-darna te poticanjem na građansko donatorstvo i crowdfunding GONG je učinio korak u tom pravcu.

2. Pokazalo se da su neovisne institucije snažna brana vladavinskim ambicijama autoritarne desnice. Tako je jedna institucija od naizgled marginalnog značenja - Povjerenstvo za odlučivanju o sukobu interesa - imalo važnu ulogu u delegitimaciji Karamarka. Kad je povjerenstvo utvrdilo da je u odnosima s MOL-om Karamarko kao potpredsjednik vlade u sukobu interesa, njegova je politička karijera bila završena. Podjela vlasti, parla-mentarni kao i neovisni građanski i kritički medijski nadzor izvršne vlasti, funkcionalna opozicija, kvalitetan i neovisan rad sudbene vlasti, samostalnost različitih institucija povjerenika za ljudska i građanska prava - sve su to institucije bitne za djelotvorno funkcioniranje demokracije i zaštitu ljudskih prava. Znatan dio aktivnosti GONG-a usmjeren je na monitoring rada nekih od institucija političkog sustava (Vlade, Sabora, DIP-a, lokalnih vlasti), a u budućnosti GONG ima ambiciju povećati svoje kapacitete za monitoring.

Pouka: neovisne institucije su važne, treba se zalagati za njihovo očuvanje i poboljšanje njihova rada.

3. U reakciji na sporne poteze Orešković-Karamarkove vlade, njezinih ministara (Hasanbegovića, Šustara) i članova parlamentarne većine (Tepeš, Ilčić) GONG je surađivao s mnogim drugim organizacijama civilnog društva, kulturnim udrugama i medijima. Osobito se značajnim pokazalo iskustvo organizacije prosvjeda protiv rušenja kurikularne reforme. Naučili smo da jasan cilj i široko koncipirana politička savezništva mogu mobilizirati velik broj građana. Prosvjedi za nastavak kurikularne reforme, u čijoj je organizaciji GONG odigrao važnu ulogu, bili su najmasovniji prosvjedi u Hrvatskoj u posljednjih desetak i više godina.

Pouka: važno je stvaranje širokih građanskih koalicija koje se organiziraju s ciljem promicanja prepo-znatljivih i široko prihvaćenih demokratskih interesa.

4. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, utjecaj europskih institucija i aktera na očuvanje demokratskih insti-tucija u Hrvatskoj znatno je smanjen. Ipak, pokazalo se da europska dimenzija nije nevažna, transnacionalno umrežavanje organizacija civilnog društva jača demokraciju u Hrvatskoj. Važnost međunarodnog povezivanja prepoznale su i konzervativne i ekstremno desne političke snage, koje stvaraju svoje transnacionalne saveze i koriste ih za promicanje svojih političkih ciljeva poput konzervativne politike uređenja reproduktivnih prava, diskriminacije istospolnih zajednica ili nacionalističke razgradnje Europske unije.

Pouka: važno je stvaranje i jačanje europske i globalne mreže progresivnih organizacija za demokraciju, ljudska prava i sekularnu državu.

5. U doba postfaktične politike i alternativnih činjenica čini se da građani ne mare za istinitost i kvalitetu infor-macija. No upravo je suprotno točno: u poplavi neprovjerenih informacija, propagande i fantastičnih teorija zavjere raste važnost kvalitetnih i pouzdanih informacija. GONG je shvatio važnost kritičke analize političkih i društvenih procesa te je inicirao nove platforme poput Faktografa i projekte poput istraživanja o „zarobljava-nju vlasti“ na lokalnoj razini.

Pouka: važno je jačanje analitičkih i istraživačkih sposobnosti aktera civilnog društva, kako bi se razotkrilo mehanizme zloupotrebe vlasti, sprege političkih i ekonomskih interesa kao i oblike medijske i političke manipulacije.

DEMOKRATSKI PROCESI I INSTITUCIJE1. POLITIČKE INSTITUCIJE

• Izborni sustav• Ustavni sud

2. DOBRO UPRAVLJANJE I ANTIKORUPCIJA• Antikorupcijska politika i sukob interesa• Pristup informacijama• Reforme

3. HRVATSKA U EU• Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL• Europski gospodarski i socijalni odbor• Koalicija zviždača• Prijenos znanja i iskustava u regiji

DEMOKRATSKA POLITIČKA KULTURA, AKTIVIZAM I MEDIJI1. GRAĐANSKO OBRAZOVANJE

• Hrvatska može bolje• GOOD inicijativa za građanski odgoj i obrazovanje• Edukacije za građansko obrazovanje

2. GRAĐANSKI AKTIVIZAM I UMREŽAVANJE• Platforma 112• Zaklada SOLIDARNA• Zalaganje za javni interes• Inicijativa Zaustavimo TTIP

3. MEDIJI• Praćenje medija• Medijska pismenost• Faktograf

ORGANIZACIJSKI RAZVOJ• GONG u medijima• Financijsko – administrativno upravljanje

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ• Bilanca• Račun prihoda i rashoda• Pregled prihoda• Izvori financiranja• Pregled rashoda

366910 1011121314141515

D1418181919212223242526262727

303031

323333343536

SadržajI

II

III

IV

DEMOKRATSKI PROCESII INSTITUCIJE

I

poliTiČKe insTiTUCije6

iZBoRni sUsaTav

Dugotrajni i mučni pregovori oko formiranja Vlade nakon izbora u studenom 2015., nastavili su se i počet-kom 2016. Nakon što je Vlada napokon formirana 22. siječnja, s premijerom Tihomirom Oreškovićem, prvim potpredsjednikom Tomislavom Karamarkom i potpred-sjednikom Božom Petrovim svojim je potezima – ili pak izostankom djelovanja – žestoko udarila na ustavne temelje poput antifašizma, sekularnog karaktera zemlje, zaštite manjinskih prava, kao i na rijetke preostale slo-bodne medije te nezavisnu kulturu. Pojačao se politički pritisak na neovisne institucije, kao i na istaknute aktivi-ste i organizacije civilnog društva, praćen smanjivanjem sredstava za financiranje neprofitnih medija i organiza-cija civilnog društva. Godinu je također obilježilo i sve snažnije djelovanje skupina koje se smatraju civilnim društvom, premda je njihovo djelovanje usmjereno na smanjivanje prostora građanskog društva i nametanje vlastitih stavova kao jedinog načina života.

GONG je nastavio pratiti provedbu i zagovarati una-pređenje izbornog zakonodavstva, odnosno cjelovitu reformu izbornog zakonodavstva. Nakon prijevreme-nih parlamentarnih izbora u rujnu 2016. još jednom smo ukazali na sve nedostatke i ranjivost izbornog procesa, tijela koja provode izbore i pravnog okvira koji je godinama zapušten. Zbog nezamislivih sluča-jeva nebrojanja preferencijskih glasova, neopravdano „izbrisanih“ građana iz prebivališta i popisa birača te kupovine glasova, tj. promjene nacionalnosti pod pritiskom, GONG je od Vlade i Sabora zatražio hitno sređivanje izbornog zakonodavstva kako bi se zaustavio

pad standarda provođenja izbora, povećao utjecaj birača u izbornom procesu i nastavila izgradnja povjerenja građana u izbore.

• 26. siječnja 2016. GONG i Kuća ljudskih prava priopćili su da podržavaju odluku Vijeća za elek-troničke medije o privremenom oduzimanju koncesije televizijskoj postaji Z1 zbog govora mržnje voditelja Marka Juriča u odjavi emisije “Markov trg”. Istaknuli smo kako je Vijeće radilo svoj posao, odnosno sankcioniralo govor mržnje na Z1, i naglasili kako su upravo takve odluke neophodne za obranu ljudskih prava i ljudskog dostojanstva svih građana i građanki. Podrška VEM-u upućena je nakon što je, 5.000 demonstranata, uz podršku potpredsjednika Sabora Ivana Tepeša, prosvjedovalo protiv odluke VEM-a blokirajući promet u Savskoj ulici, uzvikujući “Za dom spremni” i “U boj, u boj…”, te pozivajući na smjenu članova Vijeća. GONG i KLJP ocijenili su kako je stvarna nakana ove opsade destabilizacija ključne institucije za regulaciju demokratskog medijskog prostora.

•GONG je zatražio cjelovitu odgovornost svih sudionika za cjelokupni rad Vlade, upozora-vajući kako standard demokratskih institucija pada jer Vladi nedostaje sposobnosti, a pojedincima u njoj odgovornosti, te da neki propusti dovode u pitanje demokraciju, slobodu i poštivanje temeljnih vrijednosti. Nakon prvih mjesec dana Vlade, 22. veljače 2016. GONG je

Političke institucije

1.

poliTiČKe insTiTUCije 7

upozorio da je Ministarstvo kulture preko noći i bez javne rasprave ukinulo povjerenstvo za financiranje neprofitnih medija. “Demokratska politička kultura gradi se godinama, ali već sada postoje simptomi gaženja po njoj, po civilizacij-skim vrijednostima, ustavnim slobodama, kao i slobodi izražavanja i govora”, upozoreno je na konferenciji za medije, i istaknuto kako je kva-liteta odgovora vladajućih sve manja, kako ne mogu svi novinari postavljati pitanja, a javna se komunikacija odvija putem Facebooka.

•U veljači 2016. objavili smo pregled i komentar izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji financijskog poslovanja političkih stra-naka za 2014. godinu. Ova izvješća dostupna su od 2003. godine kada se GONG izborio da se financijskih izvještaji i nalazi revizije objavljuju nakon što se dostave Hrvatskom saboru, što je kasnije postala uobičajena praksa i sastavni dio novog zakonodavstva o financiranju političkih stranaka. Iako je ostvaren značajan napredak u financijskom poslovanju većine političkih stra-naka te je 14 političkih stranaka dobilo bezu-vjetno mišljenje (najbolje), jednak broj stranaka dobilo je uvjetno mišljenje, dok je revizija dala i dva nepovoljna mišljenja. Posebno zabrinjava da su uvjetno mišljenje dobile pojedine stranke (HRAST, HSS, HSLS, HSP dr. Ante Starčević) koje su sudjelovale u obnašanju vlasti. I dalje je potreban proaktivan nadzor financiranja od strane DIP-a koji bi u suradnji s ostalim institucijama trebao provjeravati istinitost podataka navedenih u financijskim izvještajima političkih stranaka.

•Nakon što je Vlada 7. ožujka dala negativno mišljenje na Izvješće o radu Vijeća za elektro-ničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu i predložila Saboru da zbog teških propusta u izvršenju zakonskih obveza smijeni sve članove Vijeća, na zajedničkoj konferenciji za medije Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatskog PEN-a i GONG-a održanoj 11. ožujka, izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković ocijenila je da posljednji zabrinjavajući potezi vlasti predstavljaju “desant na medije” i povratak u ratne 1990-te godine. Krilatica je ubrzo zaživjela, a na nju se osvrnuo i još uvijek aktualni ministar kulture Zlatko Hasanbegović, izjavivši kako ‘to nije nikakav desant na medije, to je desant na Drvar’.

•U ožujku, nakon što je Državno izborno povje-renstvo (DIP) objavilo Izvješće o provedenom nadzoru financiranja izborne promidžbe na izborima zastupnika u Hrvatski sabor, GONG

je pripremio komentar tog izvješća i preporuke. Upozorili smo kako je problematično što se financijski izvještaji ne mogu pronaći na jednom mjestu i u lako pretraživom formatu, zbog čega zainteresirana javnost mora potrošiti mnogo vremena i živaca kako bi pronašla izvještaje – na što je upozorio i OESS u svom izvještaju o provedbi parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Istaknuli smo potrebu uspostave načina pod-nošenja izvještaja elektronskim putem, trajnog objavljivanja na jednom mjestu, i povezivanja baza podataka o donatorima i donacijama s drugim bazama (poslovima fizičkih i pravnih osoba dobivenih na temelju javne nabave, podacima o subvencijama, koncesijama, pomi-lovanjima, oprostima dugova, itd), te cjelovitog proaktivnog nadzora financiranja stranaka.

poliTiČKe insTiTUCije8

•Nakon medijskih objava koje su ukazivale na mogući sukob interesa prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, GONG je upozorio da se on mora izuzeti od svih utjecaja na dono-šenje odluka vezanih uz INA-u sve dok ne regu-lira potencijalni i percipirani sukob interesa koji proizlazi iz njegovih veza s Josipom Petrovićem, lobistom MOL-a, tvrtke protiv koje je Vlada RH pokrenula arbitražu. U priopćenju objavljenom 21. travnja 2016. GONG je istaknuo kako Povje-renstvo za odlučivanje o sukobu interesa treba pokrenuti postupak i hitno se očitovati o slučaju Tomislava Karamarka. Nakon medijskih otkrića da MOL-ov lobist Josip Petrović poslovno sura-đuje s tvrtkom supruge Tomislava Karamarka, Povjerenstvu smo dostavili novu prijavu protiv državnog dužnosnika Karamarka, zbog više-strukog sukoba interesa i skrivanja informacija o razini povezanosti s lobistom MOL-a, a HDZ i javnost pozvali na otvorenu javnu raspravu o tome jesu li stečeni uvjeti u kojima je Kara-markovo odstupanje jedini prihvatljivi oblik razrješenja sukoba interesa.

• 4. lipnja 2016., GONG je na konferenciji za medije od saborskih zastupnika zatražio preuzimanje političke odgovornosti činom samoraspuštanja Hrvatskog sabora. Izvan-redne parlamentarne izbore GONG je zatražio jer je vladajuća garnitura u prvih šest mjeseci vladanja dokazala da nije u stanju upravljati državom. Agoniju neupravljanja obilježili su kaotični i jalovi procesi odlučivanja i kadro-viranja. Od samog početka bilo je jasno da je riječ o političkom eksperimentu koji nije imao značajne šanse za uspjeh, što je vrlo brzo kulmi-niralo uzajamnim ‘otkazima’ među nositeljima vlasti.

•Kako bi se agonija bezvlašća što prije završila, a odluka o idućoj vlasti vratila građanima GONG je 8. lipnja, uoči početka saborske sjednice, pozvao zastupnike da glasaju za raspuštanje ovog saziva Hrvatskog sabora. To je simbolički prikazano Raspusnicom koju su potpisali pred-stavnici SDSS-a, Živog zida, Laburista, HNS-a i SDP-a, dok je HDZ-ov Darko Milinović poručio da ne bi imao ništa protiv izbora kad bi se nakon njih jasno znalo tko je pobjednik.

•Na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 11. rujna 2016. GONG je pratio izborni proces te tijekom kampanje davao infor-macije i praktične savjete građanima vezano uz ostvarivanje biračkog prava: kako se registrirati za glasanje izvan mjesta prebivališta; gdje, na koji način i kada provjeriti podatke u popisu birača, i prema potrebi ispraviti, dopuniti ili promijeniti podatke; kada je glasački listić nevažeći, kome prijaviti neželjene promidžbene SMS-ove i e-mailove i kršenja izborne šutnje, te reagirao na primjere netransparentnog finan-ciranja izbornih kampanja. Odgovorili smo na više od 400 upita građana u vezi izbora, od čega je bilo 160 prijava nepravilnosti na izborni dan. I ovoga smo puta objavili informativne materi-jale za građane i promatrače, s osobitim nagla-skom na preferencijalno glasanje, pratili rad institucija vezanih uz provedbu izbora, izdavali redovna priopćenja o izbornom procesu i tijeku izbornog dana. Posebno smo upozorili na zabrinjavajuće dojave građana o „brisanju“ onih koji nemaju tzv. fiktivna prebivališta. Naime, tijekom ljetnih mjeseci policija je olako dono-sila rješenja o „brisanju“, tj. odjavi prebivališta samo temeljem terenske provjere za građane koji studiraju ili su na privremenom radu u ino-zemstvu, pa čak i one koji su bili na odmoru ili putovanju. Prema dojavama građana GONG-u dogodilo se nekoliko slučajeva „brisanja“ građana koji su na odsluženju zatvorske kazne i koji imaju uredno prijavljeno boravište, čime se građanima otežalo ostvarivanje i ostalih zaga-rantiranih prava vezanih za prebivalište, kao i putovanja uz osobnu iskaznicu jer se gubitkom prebivališta gubi i osobna iskaznica s adresom u Hrvatskoj. Posebno smo skrenuli pažnju na neprihvatljivost korištenja govora mržnje tijekom kampanje i pozivali sve kandidate da se ograde od neprihvatljivih oblika javnog govora i nedvosmisleno ga osude. Na izborni dan GONG je zaprimao neanonimne prijave građana vezano uz kršenje izborne šutnje i prijave neregularnosti, čija je učestalost na ovim izborima bila veća nego posljednjih godina. Kao negativnu pojavu osobito smo istaknuli primjer

poliTiČKe insTiTUCije 9

predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je na biračkom mjestu slikala svoj glasački listić, što su zabilježile kamere televizije N1.

GONG je i u 2016. sudjelovao u promatračkim misijama u svijetu te razvijao odnose s organizacijama civilnog društva koje se također bave promatranjem izbora.

• Promatrači GONG-a sudjelovali su tijekom 2016. u nizu promatračkih misija: pružili smo podršku lokalnim organizacijama u proma-

tranju parlamentarnih izbora u Makedoniji, sudjelovali u promatračkoj misiji organizacije National Democratic Institute (NDI) na parla-mentarnim izborima u Gruziji, a Dragan Zelić bio je član promatračke misije Europske unije na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Ugandi. Također, GONG je sudjelovao u pripremi i radu godišnje Skupštine organizacije ENEMO, Europske mreže organizacija za pro-matranje izbora).

UsTavni sUd

U prvoj polovici godine, Hrvatska se približila ozbiljnoj ustavnoj krizi: u razdoblju izrazito nestabilne vlasti pojavila se opasnost da Ustavni sud, koji nadzire ustavnost i zakonitost izbora i proglašava rezultate izbora, neće moći donositi odluke. Naime, zbog isteka mandata sudaca, Ustavni sud bi 7. lipnja spao na svega 6, od ukupno 13 sudaca, te ne bi postojala natpolovična većina potrebna za donošenje odluka, a time bi se dovelo u pitanje organiziranje prijevremenih izbora, koji su se činili sve izglednijima, a posljedično i konstituiranje Hrvatskog sabora.

•Uoči odluke Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspisivanju poziva za izbor sudaca Ustavnog suda, GONG je 15. travnja 2016. u Hrvatskom saboru organizirao okrugli stol Hoće li Hrvatski sabor izabrati suce Ustavnog suda na vrijeme?! Istaknuvši da su na testu odgovornost i ozbiljnost saborskih zastupnika i klubova kako bi spriječili ustavnu krizu i blokadu rada institucija, GONG je zaključio da je važno da proces izbora bude transparentan, tj. da javnost ima dovoljno vremena upoznati kandidate kroz javne razgovore s kandidatima i objavljivanje njihovih životopisa, a posebno njihov svjetonazorski profil bez obzira koja ih stranka predlagala. GONG je podsjetio kako je već ranije  tražio  izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojima bi se spriječila mogućnost reizbora ustavnih sudaca, odnosno ograničio njihov izbor na jedan mandat.

•Nakon što se situacija oko Ustavnog suda nije promijenila ni do konca svibnja, GONG je u priopćenju 28. svibnja upozorio kako Hrvatskom saboru otkucava zadnji čas za izbor deset sudaca i sutkinja Ustavnog suda čime bi se spriječila kriza ustavno-pravnog poretka i političkog sustava jer će Ustavni sud u utorak, 7. lipnja ostati bez kvoruma i nemogućnosti odlučivanja.

Nakon niza odgoda, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav 3. lipnja glasao je o kandidatima za suce Ustavnog suda i predložio Hrvatskom saboru 10 kandidata, koje je Sabor potvrdio ponovno birajući neke od već ranije kompromitiranih sudaca poput Snježane Bagić i političara Davorina Mlakara.

doBRo UpRavljanje i anTiKoRUpCija10

•GONG je, u suradnji s Paulom Stubbsom s Ekonomskog instituta Zagreb, Bertom Šalajem s Fakulteta političkih znanosti i Sinišom Zrinščakom s Pravnog fakulteta, započeo s provedbom prvog istraživanja kvalitete lokalnog javnog upravljanja u Hrvatskoj koje se bavilo akterima i mehanizmima političkog i regulatornog zarobljavanja javnih institucija i resursa (engl. state capture) u svrhu ostvari-vanja partikularnih interesa pojedinaca, grupa ili mreža moći u trima lokalnim jedinicama (Dubrovniku, Slavonskom Brodu i Zagrebu) te

u Istarskoj županiji. Rezultati istraživanja bit će predstavljeni javnosti tijekom 2017. godine.

•GONG-ova analiza izvješća o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2014., objavljenog ususret saborskoj raspravi u ožujku 2016., pokazala je da bi Sabor trebao hitno precizirati na koga se zakon odnosi, i proširiti postojeći popis državnih dužnosnika, osnažiti savjetodavnu ulogu Povjerenstva u odnosu na sva tijela javne vlasti, te odstraniti brojna pravna rješenja koja Povjerenstvu otežavaju punu provedbu Zakona. Dodatno, od Sabora se očekuje izrada kodeksa ponašanja zastupnika u participativnom i otvorenom procesu, te osnivanje tijela za provedbu kodeksa.

•Nakon huliganskih izgreda na nogometnoj utakmici Češka – Hrvatska u sklopu Europ-skog prvenstva, Centar za mirovne studije i GONG upozorili su kako se samo političkim integritetom i sistemskim pristupom problemu korupcije kao i preventivnim radom s mladima može trajno ugasiti nasilna baklja opravdanog bijesa. U svom priopćenju od 20. lipnja udruge su podsjetile na loše i potencijalno krimogeno upravljanje Hrvatskim nogometnim savezom

2.Dobro upravljanje i antikorupcija

anTiKoRUpCijsKa poliTiKa i sUKoB inTeResa

doBRo UpRavljanje i anTiKoRUpCija 11

i upozorile na skučenost pristupa problemu navijačkog nasilja. CMS i GONG pozvali su nad-ležne institucije da povuku poteze usmjerene na uzroke i prevenciju problema, podsjetivši da je Zdravko Mamić duboko premrežen s društvenom i političkom elitom: javno se hvalio da je donator HDZ-a, javni napisi da je orga-nizirao rođendansku proslavu za Predsjednicu nikada nisu opovrgnuti, uskočki nadzor otkrio je njegovu povezanost s ustavnim sucima, a njegovo prijateljstvo s predsjednikom Županij-skog suda u Zagrebu zahtijevalo je premještaj slučaja u Osijek. S obzirom na aktualnu političku krizu u kojoj važne institucije imaju ‘tehnički’ legitimitet, udruge su upozorile da je bitna uloga predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja mora imati integritet i vjerodostojnost kako bi njezine inicijative uživale povjerenje javnosti. Udruge su stoga pozvale predsjed-nicu da javnosti deklarira osobnu, društvenu, političku i poslovnu povezanost sa Zdravkom Mamićem i HNS-om kao organizacijom.

• Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije 9. prosinca GONG je u Hrvatskom saboru organizirao okrugli stol na temu regu-lacije lobiranja, kojem su sudjelovali Marin Mrčela, predsjednik GRECO-a, organizacije Vijeća Europe za borbu protiv korupcije, Dinko Cvitan, glavni državni odvjetnik, Gregor Pirjevec iz slovenske Agencije za sprečavanje korupcije, Željko Jovanović, bivši predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, predstavnici udruga civilnog društva, zakono-davne, pravosudne i izvršne vlasti te neovisnih državnih tijela. Izlaganja su se odnosila na dosa-dašnje prakse susreta državnih dužnosnika i vaninstitucionalnih dionika, najbolje europske prakse kao i preporuke za daljnju regulaciju različitih vrsta lobiranja i službenih sastanaka. Duje Prkut je predstavio nalaze GONG-ovog istraživanja o dostupnosti informacija o službe-nim sastancima i iznio preporuke za reguliranje lobiranja u Hrvatskoj.

• Tijekom 2016., u suradnji sa Savezom za transparentnost lobiranja i etiku (ALTER-EU), objavili smo niz tekstova o važnosti regulacije lobiranja, kako u EU, tako i u Hrvatskoj, kori-steći aktualna zbivanja kao poticaj za podizanje svijesti javnosti o razornim posljedicama nedo-zvoljenog utjecaja.

pRisTUp infoRmaCijama

• Tijekom 2016. GONG je testirao provedbu Zakona tražeći informacije i time na nizu kon-kretnih slučajeva, među kojima su Vlada RH, Hrvatski nogometni savez (HNS) i Hrvatska radiotelevizija (HRT):

» U lipnju je GONG od Vladine službenice za informiranje dobio dopis kojim se odgovara na odluku Ustavnog suda prema kojoj, na temelju GONG-ove tužbe, javnost ima pravo na informacije o identitetu osoba koje dolaze na sastanke u Banske dvore jer su to predstavlja informaciju od javnog interesa. „Uvidom u sustav evidencije ulazaka osoba u zgradu Vlade Republike Hrvatske utvrđeno je da na dan 4. kolovoza 2007. godine, nije evidenti-ran ulazak bilo koje osobe, kao posjetitelja, u zgradu Vlade Republike Hrvatske. U privitku

dopisa dostavljamo Vam traženu presliku, te skrećemo pozornost na to da se oznaka #Error ispisuje u slučaju kad na traženi datum nema zapisa.“ GONG je još 2011. godine od Vlade RH zatražio evidenciju ulazaka i izlazaka fizičkih osoba iz zgrade Vlade 4. kolovoza 2007. godine kad su tadašnjeg premijera Ivu Sanadera posjetili predsjednik uprave mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi i Jozo Petrović, bivši član uprave Ine, a danas vlasnik privatne kon-zultantske firme među čijim klijentima je i MOL. U sudskom postupku koji se vodio protiv bivšeg premijera, svjedok Robert Ježić tvrdio da je na spornom sastanku dogovoreno navodno podmićivanje bivšeg premijera u zamjenu za prepuštanje uprav-ljačkih prava u Ini mađarskoj kompaniji. Zbog sumnjivih okolnosti u kojima nastaje

doBRo UpRavljanje i anTiKoRUpCija12

i čuva se evidencija ulazaka i izlazaka iz zgrade Vlade, GONG će od Povjerenice za informiranje zatražiti pokretanje inspek-cijskog nadzora nad Vladom te podnijeti kaznenu prijavu protiv nepoznatih počini-telja zbog krivotvorenja službene isprave.

» Hrvatski nogometni savez je GONG-u odbio odgovoriti na niz upita temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, tvrdeći da se Zakon na njih ne odnosi. Nakon što se GONG žalio Povjerenici za informiranje, ona je u rješenju potvrdila da HNS spada u kategoriju pravnih osoba s javnim ovlastima, te da time podliježe Zakonu. Ukoliko HNS-ovo osporavanje odluke Povjerenice pred Visokim uprav-nim sudom završi neuspješno, sve infor-macije o radu i potrošnji sredstava koje Savez skriva godinama, konačno će postati dostupne javnosti i medijima.

» HRT je odbacio GONG-ov zahtjev o postupku donošenja odluke o prestanku prikazivanja emisije Montirani proces tvrdeći kako „ne posjeduje tražene informacije te nema saznanja gdje se iste nalaze“.

• Portal imamopravoznati.org, koji su 2015. pokrenuli GONG i Code For Croatia nastavio je uspješno djelovati tako da su građani i građanke putem portala u 2016. postavili 1.985 zahtjeva, od kojih je 996 uspješno riješeno.

RefoRme

•Uoči saborske rasprave o poreznoj reformi, a nakon što je Savez samostalnih sindikata Hrvatske zorno prikazao da ukidanje stope od 12% i uvođenje jedinstvene stope od 24% na vrlo široki raspon plaća (od nižih, preko prosječnih do iznadprosječnih) kao posljedicu ima nikakvo ili minorno povećanje plaća za najveći broj radnika - onih koji primaju plaće manje od 6.000 kuna neto), Centar za mirovne studije i GONG pozvali su saborske zastupnike koji namjeravaju glasati za poreznu reformu koju je predložila Vlada da potpišu osobno jamstvo i jamče dvogodišnjom plaćom da navedena reforma neće produbiti dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj. Svojim potpisom potvrdit će da su u potpunosti razumjeli sve ekonomske i društvene implikacije navedene porezne reforme, te da su sigurni da će ona imati izravne pozitivne ekonomske učinke na najveći broj građana; one koji žive od svog rada i mirovina i čija su primanja daleko manja od zastupničkih.

• Povodom međunarodnog Dana otvorenih podataka, udruga HR Open i njezina stručna skupina Programiraj za Hrvatsku, uz podršku GONG-a, Povjerenika za informiranje i neformalne inicijative HollaBack! Hrvatska u Zagrebu je od 4. do 6. ožujka organiziran Code-Across & OpenDataDay. Cilj ovog događaja bio je omogućiti razmjenu gledišta, iskustava i ideja za prevladavanje prepreka u naporima različitih društvenih dionika da se potencijal informacija javnog sektora kao značajan resurs stavi u svrhu društveno-gospodarskog rasta. Također, organizatori su potaknuli raspravu s ključnim dionicima iz vladinog sektora, podu-zetnika, neprofitnog sektora i građana u svrhu podizanja svijesti i stvaranja mreže mladih u području programiranja inovativnih rješenja korištenjem otvorenih podataka, kao i ideje za buduće projekte.

HRvaTsKa U eU 13

Hrvatska u EU: GONG-ova međunarodna suradnja

3.

Tijekom 2016. GONG bio vrlo aktivan na međunarodnom umre-žavanju i zagovaranju na razini Europske unije, kao i u regiji. Organizirali smo studijske posjete, mentorstva i razmjene znanja s organizacijama i institucijama iz Hrvatske te iz drugih zemalja. U okviru NECE konferencije (Networking European Citizenship Education) organiziran je posjet deset članova inozemnih institu-cija GONG-u. Održan je sastanak s predstavnicima kosovskih tijela javne vlasti i organizacija civilnog društva okupljenih u KEEN mreži (Kosovo Education and Employment Network). Organizirali smo edukacije za članove/ice GONG-a te aktiviste drugih organiza-cija civilnog društva i suradnike (sindikate, institute, sveučilišne profesore). Kroz praćenje i podršku aktivnostima paneuropskih mreža – neformalne koalicije Saveza za transparentnost lobiranja i regulaciju etike (ALTER-EU), neformalne Koalicije za zaštitu zviž-dača Jugoistočne Europe i Europskog građanskog foruma, usmjerili smo se na povećanje transparentnosti lobiranja u Hrvatskoj i EU, zagovaranje bolje zaštite zviždača i razvoj globalnog interkultu-ralnog obrazovanja. Nastavili smo sudjelovati u radu Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL), koja je članica europske mreže CONCORD. Predstavnica GONG-a, uz podršku Platforme 112, Marina Škrabalo, aktivno je sudjelovala u radu Europskog gospodarsko-socijalnog odbora. U suradnji s par-tnerima iz Europe (Belgije, Bugarske, Mađarske, Velike Britanije i Islanda) GONG razvija aktivnosti podrške e-participaciji građana vezano uz javne politike EU.

HRvaTsKa U eU14

• Platforma za međunarodnu građansku solidar-nost Hrvatske (CROSOL), u suradnji s nacional-nim platformama Mađarske (HAND), Slovenije (SLOGA) i Latvije (LAPAS) održala je 8. stude-nog 2016. u Budimpešti dvodnevnu radionicu na temu sužavanja prostora djelovanja civilnog društva. U sklopu CONCORD-ovog „Learning and Exchange Foruma“ održana je i tribina „Sužavanje prostora građanskog djelovanja kroz politike iliberalne demokracije: iskustva iz Mađarske, Poljske i Hrvatske“. Ova tribina prva je u nizu aktivnosti koju će CROSOL sa svojim partnerima provoditi u istočnoeuropskim člani-cama EU sa ciljem povećanja solidarnosti među onim građanima i građankama koje se protive uvođenju koncepta iliberalne demokracije.

• CROSOL je 11. travnja predstavio publikaciju Razvojna suradnja kroz nasljeđe Pokreta nesvrsta-nih, koja podsjeća na neke od velikih projekata

provedenih kroz Pokret nesvrstanih i propituje u kojoj mjere je nasljeđe Pokreta nesvrstanih relevantno za suvremene politike međuna-rodne razvojne suradnje.

•U suradnji s Platformom 112, CROSOL je 30. ožujka u Hrvatskom saboru organizirao Kon-ferenciju Vladavina prava na razini Europske Unije, posvećenu mehanizmima zaštite načela vladavine prava na razini Europske unije, ulozi različitih institucija i aktera u monitoringu i zaštiti vladavine prava. Govorilo se o konceptu ‘neliberalne demokracije’, koji demokraciju svodi na formalno višestranačje, odbacujući sve ostale elemente demokracije kao što su sloboda izražavanja, sloboda medija, neovisne institucije ili prava manjina, te o problemima s kojima se suočavaju neovisne institucije i civilno društvo u Poljskoj, Mađarskoj, Makedo-niji i Hrvatskoj.

plaTfoRma Za međUnaRodnU GRađansKU solidaRnosT HRvaTsKe - CRosol

eURopsKi GospodaRsKi i soCijalni odBoR (eGso)

•Marina Škrabalo, jedna od troje predstavnika civilnog društva iz Hrvatske aktivno je sudjelo-vala u radu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), te zajedničkog savjetodavnog odbora civilnog društva između Srbije i EU, za koji je pripremila izvještaj o vladavini prava i korupciji. Pripremila je amandmane na mišlje-nja EGSO-a o siromaštvu, paketu proširenja te o migracijama. O radu redovno je izvješćivala

predstavnike civilnog društva, stručnu i širu javnost o kroz sudjelovanje u tribinama i javnim skupovima te radnim sastancima, među kojima se ističe okrugli stol o Europskom stupu socijalnih prava, ključnoj inicijativi Europske komisije kao odgovoru na rastuće siromaštvo, nezaposlenost i društvenu nejednakost širom EU, koji je održan 10. listopada u Kući Europe.

HRvaTsKa U eU 15

• Povodom predstavljanja Koalicije za zaštitu zviždača Jugoistočne Europe, čiji je član i GONG, 16. studenog u Zagrebu održana je konferencija za medije. Tom prigodom ista-knuto je kako Hrvatska treba donijeti zakon o zaštiti zviždača jer je postojeći model njihove zaštite staromodan i svodi se na sudsku zaštitu. Predsjednik HND-a Saša Leković istaknuo je da su zviždači iznimno važni za medije jer pružaju informacije od javnog interesa novinarima, a

Mark Worth, koordinator Koalicije, govorio je o iskustvima zaštite zviždača u Europi i svijetu. Koalicija je u svojoj prvoj godini rada pokrenula vlastitu internetsku stranicu, održala godišnji sastanak Koalicije u Zagrebu, kreirala kratki dokumentarac o slučaju tvornice Tuzla Kvarc, te pokrenula pripreme za obilježavanje prvog Međunarodnog dana zaštite zviždača (24. travnja 2017.).

KoaliCija Za ZašTiTU ZviždaČa jUGoisToČne eURope

pRijenos Znanja i isKUsTava U ReGiji

Kao i prethodnih godina, GONG je surađivao s organiza-cijama iz drugih zemalja, i s njima razmjenjivao iskustva i ideje. U 2016. blisko smo surađivali s organizacijama iz regije, Inicijativom za monitoring EU integracija iz BiH, građanskom inicijativom iz BiH za promatranje izbora Pod lupom te s nizom makedonskih organizacija, te uspostavili suradnju s organizacijama civilnog društva iz Mađarske i Poljske.

•U listopadu je u Zadru održana 4. GONG-ova Regionalna škola policy analize. Nakon tema diskurzivne analize, društvenih pokreta kao aktera javnih politika, i političke moći broja odnosno kritičkom razumijevanju uloge stati-stike u oblikovanju javnih politika i političkom odlučivanju, ova Regionalna škola bila je posvećena ulozi policy analize i istraživačkog novinarstva u očuvanju demokracije. Škola je okupila stručnjake, istraživače i aktiviste iz regije, Mađarske, Poljske i Bruxellesa te studente Odsjeka za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

• Polazeći od pretpostavke da jačanje građanskog aktivizma kroz korištenje otvorenih podataka doprinosi rastu transparentnosti i odgovor-nosti javnih institucija, a ujedno i razvoju zajednice koja koristi otvorene podatke, GONG i TechSoup, uz podršku ProPuha pokrenuli su “Ministarstvo otvorenih podataka”, regionalni app izazov koji podržava kreativni potencijal mladih ljudi, otvorene podatke i razvoj tehno-logija za inkluzivno upravljanje. Na natječaju su sudjelovali studenti, aktivisti, start-up timovi, nevladine organizacije i poslovni sektor, koji su na temelju raspoloživih baza podataka osmi-šljavali e-korisničke servise, mobilne aplikacije, vizualizacije podataka ili slična e-rješenja nami-jenjena građanima koji žive u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Srbiji.

DEMOKRATSKAPOLITIČKA KULTURA,AKTIVIZAM I MEDIJI

II

17

DEMOKRATSKAPOLITIČKA KULTURA,AKTIVIZAM I MEDIJI

II

Uz demokratske institucije, demokratska politička kultura gra-đanki i građana je temelj demokracije i društvenog razvoja. Stoga je kontinuirano programsko opredjeljenje GONG-a podržati razvoj demokratske političke kulture i građanski aktivizam za društvenu solidarnost, zaštitu ljudskih prava i zajedničkih dobara. Gong je od svog utemeljenja usredotočen na poticanje građana na aktivno sudjelovanje u političkim procesima zajedničkog donošenja odluka. Budući da su članice i članovi GONG-a svjesni važnosti informira-nog i odgovornog građanskog angažmana na zaštiti ljudskih prava i rješavanju problema u društvu, GONG je i u 2016. proveo niz aktivnosti građanskog i to primarno političkog obrazovanja. Uvaža-vajući postojanje potrebe za neformalnim programima građanskog obrazovanja, a istodobno koristeći dosadašnja GONG-ova iskustva i ekspertizu u tom području, okupljeni su stručnjaci koji su zajednički osmislili program i koji provode edukacije za učitelje i nastavnike, kao i za mlade, volontere i aktiviste organizacija civilnog društva.

Dodatno, vezano uz sustav znanosti i obrazovanja krajem 2014. donesena je Nacionalna strategija obrazovanja, znanosti i tehnolo-gije koja predviđa niz mjera, a među njima je i kurikularna reforma kojom se teži uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, a planirano je i produljenje obveznog obrazovanja na devetogodišnju osnovnu školu. Provedba Nacionalne strategije i kurikularne reforme je kroz 2016. godinu zaustavljena te su pojedini interesni krugovi i marginalne političke stranke ekstremne desnice htjeli zaustaviti reformske procese i nametnuti svoje stavove o obrazovanju. Ovakav razvoj događaja pokrenuo je građanski angažman za zaštitu reforme obrazovanja utemeljene na stručnosti i znanstvenim spoznajama u kojem je i GONG aktivno sudjelovao kroz suradničke inicijative i podršku građanskom organiziranju.

18

•Obrazovanje, odnosno podrška cjelovitoj kuri-kularnoj reformi, koja je zbog političkih priti-saka bila onemogućena, postali su 2016. godine povod za najveći prosvjed u proteklih 20 godina u Hrvatskoj. Na Međunarodni dan roditelja, 1. lipnja cjelovitu kurikularnu reformu podržalo je oko 40.000 prosvjednika na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, te tisuće ljudi na popratnim skupovima u Rijeci, Splitu, Zadru, Dubrovniku, Osijeku, Virovitici, Križevcima, Varaždinu, Puli, Poreču, Korčuli, a podrška je stigla i iz Londona, Budimpešte, New Yorka, Berlina, Pariza, Bruxellesa, Šangaja i drugih gradova širom svijeta. Prosvjedu su prethodila dugotrajna sustavna onemogućavanja i omalovažavanja rada stručne radne skupine za provedbu kuri-kularne reforme te ostavka članova Ekspertne skupine zbog političkih pritisaka na njihov rad.

•Novi prosvjed inicijative održan je 16. lipnja na Markovom trgu. Na njemu su prosvjednici naglasili važnost unapređenja procesa dono-šenja javnih politika, kako obrazovne tako i drugih javnih politika važnih za kvalitetu života građanki i građana. Osim zahtjeva za nastav-kom kurikularne reforme, tom su prilikom prosvjednici naglasili i odgovornost donositelja odluka za neuspješne reforme i oglušivanje na zahtjeve brojnih hrvatskih građana da na svoj

Građansko obrazovanje

1.

HRvaTsKa može Bolje - podRšKa CjeloviToj KURiKUlaRnoj RefoRmi

GRađansKo oBRaZovanje 19

dnevni red uvrsti prijedlog zaključka o nastavku reforme.

•Na stranicama inicijative Hrvatska može bolje! dostupni su materijali o javnim nastupima i prosvjednim akcijama inicijative održanima u

lipnju 2016., uključujući one s velikog prosvjeda održanoga 1.6. te one s prosvjeda ispred zgrada Sabora i Vlade održanog 16.6., kao i izbor iz materijala koje je za kampanju producirala neformalna inicijativa vizualnih umjetnika Hrvatski dizajneri u akciji.

•Uoči  izvanrednih parlamentarnih izbora pro-blematika obrazovanja izbila je u sam vrh inte-resa političkih stranaka koje su uvažile zahtjev građana za izmjenom obrazovne politike iskazan  na prosvjedu “Hrvatska može bolje”. GOOD inicijativa koja je bila inicijator i među glavnim organizatorima prosvjeda je na kon-ferenciji za novinare 30. kolovoza predstavila analizu izbornih programa vodećih stranaka i koalicija između izbora 2015. i 2016.

• 1. rujna 2016. u Hrvatskom novinarskom domu GOOD Inicijativa organizirala je prediz-borno sučeljavanje „Obrazovanje u fokusu“ uz kandidata za ministre obrazovanja iz različitih političkih opcija i iznošenje informacija o stra-načkim programima vezanim uz obrazovanje.

Good iniCijaTiva Za GRađansKi odGoj i oBRaZovanje

• Inicijativa okuplja organizacije civilnog društva koje uz podršku znanstvenika i stručnjaka zagovaraju sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja te podržavaju mlade, škole i lokalne inicijative u građanskom angažmanu i stvaranju uvjeta za razvoj građan-ske i društvene kompetencije.

• Informacije o radu GOOD inicijative za građan-ski odgoj i obrazovanje dostupne su na službe-nim stranicama GOOD inicijative, na kojima se nalaze i materijali kontinuirane kampanje za sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazo-vanja u škole Naučimo biti veliki.

• Sada već tradicionalno stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika «Edukacija za gra-đansku pismenost» koja ukupno traje 4- 6 dana te se sastoji od tri modula: političke, medijske i EU pismenosti, organizirana je u dva ciklusa s dvije grupe sudionika. Prvi ciklus organiziran je primarno za dvadesetak ravnatelja-ica i stručnih suradnika-ica, a drugi ciklus proveden je u suradnji s Gradom Rijekom, Forumom za slobodu odgoja i CMS-om za učitelje-ice iz Grada Rijeke koje poučavaju građanski odgoja kao izvannastavnu aktivnost u osnovnim školama. Edukacije za građansku pismenost

edUKaCije Za GRađansKo oBRaZovanje

GRađansKo oBRaZovanje20

za učitelje/ice i stručne suradnike/ce (moduli politička pismenost i medijska pismenost) pro-vedene su u 2016. godini u Zadru i u Zagrebu te u Rijeci.

•U suradnji s organizacijom European Citizen Action Service (ECAS) iz Belgije te partnerima iz Europe (Belgije, Bugarske, Mađarske, Velike Britanije i Islanda) GONG je organizirao dvod-nevni trening (boot camp) za mlade i trening za trenere o digitalnoj demokraciji i e-participaciji. S fokusom na otvaranje prostora za sudjelova-nje mladih u donošenju odluka i izradu digital-nih sadržaja za poticanje rasprave o budućnosti studentske mobilnosti i Erasmus+ programa, događaj je okupio 40 mladih i međunarodni tim trenera. Središnji trening o temama digitalne demokracije i političke participacije mladih u sklopu projekta Digital Ecosystem for e-Par-ticipation Linking Youth (DEEP-Linking Youth) održan je u Zadru u rujnu.

•Kroz suradnički projekt Obrazovanje za građane - građani za društveni razvoj i solidar-nost (Education for citizens – citizens for social development and solidarity) čiji nositelj je Kuća ljudskih prava, a kojeg financira Europska unija, a sufinancira Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge, započeo je razvoj kurikuluma i pro-vedba edukacija za zainteresirane sudionike iz lokalnih zajednica od Vukovara, preko Petrinje i Siska do Zadra.

GONG je tijekom 2016. godine sudjelovao u informiranju građanki i građana kroz javne aktivnosti i kroz odgovore na upite građana putem telefona, e-maila ili društvenih mreža pri čemu osobito u informiranju oko izbornog procesa. Samo oko izbora smo odgovorili na 407 upita građana, od čega 178 prije izbora, a na izborni dan i nakon izbora 229 od čega je bilo 160 prijava nepravilno-sti na izborni dan. Uz to, građanke i građane upućujemo na organizacije i tijela javnih vlasti nadležne i relevantne za pojedini problem te im osiguravamo savjete o pravu na pristup informacijama i situacijama sukoba interesa.

GRađansKi aKTiviZam i UmRežavanje 21

Građanski aktivizam i umrežavanje

2.

GONG je tijekom 2016. nastavio razvijati pro-grame za razmjenu iskustava organizacija civil-nog društva i think tankova u Hrvatskoj i regiji, sudjelovao u nizu inicijativa i umrežavao se s različitim akterima, uz snažnu komunikaciju prema najširem krugu građana.

Nastavili smo provoditi informativne i eduka-tivne aktivnosti unutar Hrvatske, primarno za zainteresirane građane, mlade, organizacije civilnog društva, učitelje i nastavnike, kao i službenike iz institucija (ostvarena je suradnja s Državnom školom za javnu upravu, Povjereni-com za informiranje, Policijskom akademijom, kao i s brojnim drugim tijelima vlasti). 6. srpnja održana je diskusija s nazivom „Hate speech and spreading hate in the media“ za polaznike-ice edukacije o zločinima iz mržnje pri Policijskoj akademiji u Zagrebu.

Naše javno-komunikacijske i zagovaračke aktivnosti i u 2016. uključile su javne akcije, brifinge za novinare i zagovarače, konferencije za medije i priopćenja te pisanje i uređivanje autorskih tekstova za Gong.hr o aktualnim događajima, društvenom aktivizmu i civilnom društvu. Organizirali smo niz konferencija za medije, javnih akcije i ad hoc reakcija u područ-jima dobrog upravljanja borbe protiv korupcije, građanskog aktivizma i sudjelovanja u suradnji s partnerskim organizacijama. Umrežavali smo se sa organizacijama civilnog društva iz Europe i svijeta, sindikatima i zaposlenicima javnih ustanova te civilnim informatičkim aktivistima (civilnim hakerima) na zajedničkim aktivno-stima i razmjenjivali znanja i iskustva kako bi razvijali društvenu solidarnost, kvalitetu života i demokratski razvoj društva. Sudjelovali smo u organizaciji i provedbi tribina na kojima su građanke i građani imali prilike informirati se i izraziti svoje prijedloge o različitim druš-tvenim temama vezanim uz dobro upravljanje, zaštitu ljudskih prava i solidarnost u zajednici.

GRađansKi aKTiviZam i UmRežavanje22

• Podrška građanskim inicijativama za soli-darnost, zaštitu ljudskih prava i zajedničkih dobara osigurana je kroz suradnički projekt s Kućom ljudskih prava, CMS-om i organizacijom B.a.B.e. U Zagrebu su podržane inicijative gra-đanki i građana kao što je inicijativa Čuvajmo naš park sa Savice,   Preuzmimo odgovornost za ubojstva žena koja se dalje razvila u fAKTIV i dvije godine za redom organizirala   Osmomar-tovski noćni marš te inicijative Sloboda trećima i U dobroj vjeri. Ostvarena je kontinuirana suradnja i podrška inicijativi Kulturnjaci 2016, koja je okupila istaknute kulturne radnike nezado-voljne politikom vlasti prema kulturi.

•U Petrinji je podržana Platforma 53 – mreža udruga koje se zalažu za društveno-poduzet-nički centar u zajednici; u Zadru i Šibeniku su podržane rasprave o prostornom planiranju i participativnom odlučivanju o uređenju zajedničkih prostora; u Vukovaru su podržane lokalne inicijative solidarnosti te je pokrenuta Vukovarska inicijativa kako bi se prezentirali upravo pozitivni primjeri solidarnosti u zajednici. Podržali smo Inicijativu Dobrodošli u nizu aktivnosti podrške izbjeglicama na putu kroz Hrvatsku, i brojnim reakcijama na režim primanja i filtriranja izbjeglica.

•U suradnji s partnerima Centrom za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, CIVIL iz Skopja, Anima iz Kotora i Helsinškim parlamentom građana Banja Luka pokrenuli smo dijalog o uspjesima i učincima aktivističkih praksi u regiji u proteklih dvadeset godina, te organizirali tribinu u sklopu Human Rights Film Festivala.

plaTfoRma 112

Organizacije civilnog društva okupljene u Platformu 112 provele su prvu polovicu godine u trajnom izvanrednom stanju, reagirajući na niz ugroza demokracije koji su uključivali sustavno smanjivanje prostora građanskih sloboda, napade na novinare i aktiviste, neprihvatljive izjave dužnosnika ili medija u javnom prostoru, ili pak nedjelovanje Vlade i drugih institucija u slučajevima narušavanja elementarnih ljudskih prava i temeljnih načela demokratskog društva.

•Već 22. siječnja 2016., Platforma 112 se otvo-renim pismom obratila mandataru Tihomiru Oreškoviću, upozorivši ga kako je kandidat za ministra kulture, Zlatko Hasanbegović, zbog svojih izjava o navodnoj ‘ideologiji ljudskih prava’ odnosno nijekanja vrijednosti antifašizma neprimjerena osoba. Platforma je istaknula i da je kandidat za ministra branitelja, zbog svojih revizionističkih stavova i najave izrade registra izdajnika Republike Hrvatske također problematičan.

• 29. siječnja 2016. Platforma 112, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Hrvatski Pen centar zatražili su od predsjednika HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Kara-marka ispriku i smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

•Nakon prvih 100 dana Vlade premijera Tiho-mira Oreškovića Platforma 112 ocijenila je kako je jedina „reforma“ na kojoj se sustavno radi ona kojoj je cilj Hrvatsku pretvoriti u neliberalnu demokraciju u kojoj nema mjesta kritičkom mišljenju, demokratskom plura-lizmu izražavanja i pluralizmu interpretacija prošlosti, slobodi medija, poštivanju ljudskih prava i različitosti. Na konferenciji za medije Platforma 112 je zatražila javnu osudu i primje-reno sankcioniranje svih proustaških pojava u društvu te prestanak koketiranja s istima u čemu smjena ministra Hasanbegovića treba biti prvi, ali nikako i zadnji korak. „Demokracija u Republici Hrvatskoj svakoga dana približava se demokraturi, odnosno, defektnoj demokraciji“, naglasio je Dragan Zelić iz GONG –a.

• povodom ukidanja satirične emisije “Montirani proces” na HRT-u, Platforma 112, udruga Domino i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) organizirali su na 1. april prosvjed pod imenom “Za satiru spremni”. Na prosvjedu se okupilo 3.000 ljudi, koji su u znak prkosa vladajućima i njihovoj cenzuri podigli srednji prst.

• Riječima „Primamo zabrinjavajuće izvještaje iz Hrvatske, o zatiranju medijskih sloboda i auto-

GRađansKi aKTiviZam i UmRežavanje 23

nomnog civilnog društva“, Urlike Lunacek, pot-predsjednica Europskog parlamenta iz grupe Europskih zelenih otvorila je 7. lipnja u Europ-skom parlamentu u Strasbourgu okrugli stol „Hrvatska na putu neliberalne demokracije?“, koji je organizirala Platforma 112 u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i inicija-tivom Kulturnjaci 2016. Hrvatski europarla-mentarac Davor Škrlec uvodno je izjavio kako su napadi Vlade na civilno društvo u Hrvatskoj napadi na uporište demokracije u EU, istaknuvši štetnost udara na Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva. Bivša premijerka Jadranka Kosor podsjetila je da je za Hrvatski ulazak u EU presudno bilo donošenje zakonodavstva za zaštitu nacionalnih manjina, poticanje rodne ravnopravnosti i suzbijanja  diskriminacije – zakona koji su dodatno naglasili temeljne vred-note zapisane u hrvatskom Ustavu. „Zaštita vrijednosti liberalne demokracije nije pitanje ljevice i desnice, već naš zajednički zadatak jer su to temelji našeg društva. Danas moramo biti svjesni i vjerskog fanatizma. Naglašavam da borba protiv vjerskog fanatizma koji uzrokuje razorne društvene stavove i politike nikako ne dovodi u pitanje poštivanje vjerskih sloboda! U Hrvatskoj problem nije islamski, već katolički fanatizam, kojeg osuđuje i Vatikan.“, izjavio je Gordan Bosanac iz Platforme 112. U raspravi su, uz svoje kolege iz drugih zemalja, sudjelovali i hrvatski eurozastupnici Jozo Radoš, Biljana Borzan, Ruža Tomašić i Ivan Jakovčić.

•Kad je 25. srpnja 2016. tehnička Vlada uputila u proceduru Uredbu o izmjeni Zakona o HRT-u kojom se želi produžiti mandat v.d. ravnatelja HRT-a za dodatnih šest mjeseci, Platforma 112 je u priopćenju zatražila hitno i bezrezervno povlačenje sporne Uredbe, upozorivši da bi njezinim usvajanjem Vlada prekršila načela trodiobe vlasti i Ustav koji izrijekom propisuje nadležnosti državnih tijela, kao i da tehnička

Vlada, kojoj je Sabor izglasao nepovjerenje i time oduzeo demokratski legitimitet, može donositi samo odluke koje su nužne za svakod-nevno funkcioniranje institucija izvršne vlasti. Nakon što je Vlada usvojila Uredbu, Platforma je 31. kolovoza od Ustavnog suda zatražila pokretanje ustavnosudskog nadzora, a od pred-sjednika HDZ-a Andreja Plenkovića političku odgovornost za odluke HDZ-ovih članova teh-ničke Vlade, a 9. rujna predala Ustavnom sudu i prijedlog za ocjenu ustavnosti Uredbe.

•Uoči izvanrednih parlamentarnih izbora, a poučena iskustvom vidnog urušavanja temelj-nih principa liberalne demokracije u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama s kratkim razdobljem izgradnje demokracije, Platforma 112 pozvala je kandidate i kandidatkinje na da se jasno i nedvosmisleno odrede prema temeljnim vrijednostima demokracije, odnosno kažu koliko su spremni štititi i razvijati demokratski politički poredak i pluralno, demokratsko i tolerantno društvo koje mora biti temelj za dobru i pravednu ekonomiju i održivi razvoj naše zemlje. Polazeći od pretpostavke da poli-tičke opcije koje ne razumiju ili ne žele štititi i razvijati mladu hrvatsku liberalnu demokraciju mogu nanijeti veliku štetu i svojim biračima i čitavom hrvatskom društvu, organizacije civilnog društva udružene u Platformu 112 pozvala je sve kandidatkinje i kandidate da se izjasne o zahtjevima iz područja: poštivanja ljudskih prava, suzbijanja diskriminacije i suz-bijanja nasilja u društvu; zaštite ekonomskih i socijalnih prava građana putem zaštite javnih i prirodnih dobara; demokratskog načina obna-šanja vlasti kroz osiguravanje uvjeta za stabilne, odgovorne i demokratične institucije i jednak pristup pravdi; i suupravljanja EU-om prema principima liberalne demokracije, solidarnosti i socijalne pravde.

ZaKlada solidaRna

SOLIDARNA - zaklada za ljudska prava i solidarnost, koju je u prosincu 2015. osnovalo 55 zakladnika – organi-zacija i pojedinaca, službeno je predstavljena javnosti 10. prosinca 2016. Istoga dana raspisan je i prvi javni natje-čaj SOLIDARNE, „Drugotna na sav glas!“, za podršku lokalnim ženskim inicijativama za afirmaciju rodne ravnopravnosti i prava na različitost. U prvoj godini svog

djelovanja Zaklada je organizirala donatorskih događaja, u suradnji sa Zadrugom za etično financiranje (ZEF) i podršku tvrtke BRODOTO provela prvu pilot kampanju Radim mlijeko s ciljem povećanja svijesti o problemima malih zadružnih proizvođača domaće zdrave hrane i o važnosti solidarnosti, u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj (HRPSOR) provela natječaj za

GRađansKi aKTiviZam i UmRežavanje24

posebnu nagradu za dobru poslovnu praksu zaštite ljud-skih prava, na kojem je nagrađena Podravka, organizirala posudionicu aktivističke opreme, pružila podršku nizu građanskih inicijativa, među kojima su Are You Syrious, Čuvamo naš park, Inicijativa Dobrodošli, Mreža hrane i druge. Detaljnije informacije o Zakladi SOLIDARNA dostupne su na web stranici zaklade.

• Zelena akcija, GONG, Pravo na grad, Zelena Istra i Srđ je naš priopćenjem 8. lipnja osudili su postupak Vlade RH koja u izrazito nestabil-nim okolnostima, premda ne uživa povjerenje građana, usvaja strateške odluke s dalekosež-nim i štetnim posljedicama. Ocijenivši takav postupak Totalna rasprodaja pred zatvaranje, organizacije su kao izrazito sporne odluke navele suglasnost za ugovore o bušenju nafte na kopnu, potpora izgradnji plutajućeg LNG terminala, Uredba o osnivanju prava građenja na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RH i Zakon o koncesijama izbor novih članova nadzornog odbora INA-e.

Zaklada SOLIDARNA zalaže se za razvoj filantropije i drugih oblika društvene potpore za promociju i zaštitu svih generacija ljudskih prava, shvaćenih u skladu s temeljnim poveljama i propisima Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i nacionalnog zakonodavstva, a svojim radom nastoji podržati sve one koje se u svojim sre-dinama zalažu za pravo na život bez nasilja, za pravo na vlastite identitete, za pravo na obrazovanje bez predrasuda, za pravednu podjelu kućanskih obaveza, za političku, ekonomsku i društvenu ravnopravnost i javno izražavanje svih osoba u njihovim seksualnim i rodnim različitostima.

• Podržali smo građansku inicijativu stanovnika zagrebačkog naselja Savica, Čuvamo naš park, koja se suprotstavila samovolji gradonačelnika Milana Bandića i 10. rujna organizirala prosvjed Obrani park, obrani grad protiv uništavanja javnog parka na Savici izgradnjom crkve, koja bi zauzela četvrtinu parka.

ZalaGanje Za javni inTeRes

GRađansKi aKTiviZam i UmRežavanje 25

• Platforma Zaustavimo TTIP čini skupina orga-nizacija civilnog društva (GONG, Zelena akcija, Zelena Istra, BRID, Centar za demokratizaciju, CMS i Klub studenata Fakulteta političkih znanosti), a ona je dio šire europske koalicije Stop TTIP u koju je uključeno preko 600 orga-nizacija iz čitave Europe. Povodom 12. kruga pregovora o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja između EU-a i SAD-a (TTIP) u Bruxellesu aktivistkinje i aktivisti Platforme Zaustavimo TTIP 26. veljače 2016. pred Saborom su organizirali akciju kako bi upozorili da su pregovori netransparentni, da hrvatski građani nisu upoznati s opasnostima za vladavinu prava i financijsku stabilnost Republike Hrvatske koje proizlaze iz kontrover-znog mehanizama rješavanja sporova između države i investitora, te naposljetku da Hrvatski sabor mora imati ključnu ulogu u ratifikaciji trgovinskih sporazuma.

•Kad se 12. listopada, kao posljednja točka na posljednjoj sjednici Vlade RH u ostavci našao Prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) inicijativa Zaustavimo TTIP, Greenpeace te sindikalne središnjice Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Nezavisni hrvatski sindikati oštro su se uspro-tivili stavljanju na dnevni red ovog prijedloga bez informiranja građana i sustavne javne rasprave o važnom međunarodnom ugovoru i političkom sporazumu koji će uvelike utjecati na gospodarstvo, pravni sustav i svakodnevni život i zdravlje građana RH, ocijenivši kako se radi o antidemokratskom posljednjem činu tehničke vlade koja time izražava krajnji prezir prema hrvatskim građanima i njihovim izabra-nim predstavnicima u Hrvatskom saboru. 

iniCijaTiva ‘ZaUsTavimo TTip’

mediji26

pRaćenje medija

•Kroz projekt Dosta je mržnje!, usmjeren na praćenje govora mržnje, ‘zapaljivog’ i diskri-minatornog govora u javnoj sferi, GONG je u suradnji s Kućom ljudskih prava i portalom H-Alter Udruge za nezavisnu medijsku kulturu pratio neprihvatljiv i zapaljiv govor tijekom kampanje za parlamentarne izbore, odnosno pokušaje prikupljanja političkih poena koji su prelazili granice prihvatljivog te ulazili u pod-ručje diskriminatornog i huškačkog diskursa. Praćen je uzorak elektronskih i tiskanih medija, a aktivno praćenje medija nastavljeno je do završetka rujna 2016. Tijekom godine objavili smo 12 izvještaja o praćenju medija, čiji je cilj identificiranje aktera i medija koji u javnost plasiraju nekorektne, diskriminatorne i stereo-tipizirajuće izjave i napise.

Mjesečni izvještaji o praćenja medija u 2015. i 2016. dostupni su na stranicama GONG-a:

•Na najeklatantnije primjere neprihvatljivog javnog govora proizašle iz praćenja i dojava građana, reagirano je kod nadležnih insti-tucija (etička i strukovna tijela, AEM/VEM, pučka pravobraniteljica…). U sklopu projekta, uspostavljena je internetska platforma Dosta-JeMrznje.org, koja polakšava prijavljivanje neprihvatljivih oblika govora te simbola mržnje i diskriminacije u javnom prostoru nadležnim tijelima, zahvaljujući intervenciji ljudskopra-vaških aktivista i pravnika.

Mediji

3.

•U okviru Platforme 112 pratili smo rad medija, s naglaskom na HRT kao javni radio-televizijski servis, i reagirali na slučajeve ugrožavanja novinarskih sloboda. Organizacije okupljene u Platformu 112, Hrvatsko novinarsko društvo, Građanski odbor za ljudska prava, Antifa-šistička liga i Domino reagirali su povodom HRT-ovog neargumentiranog ukidanja sati-rične emisije “Montirani proces” 24. ožujka 2016. otvorenim pismom Programskom vijeću HRT-a, Povjereniku za korisnike usluga HRT-a i Vijeću za elektroničke medije. Naime, nakon šeste epizode ‘Montiranog procesa”, HRT je objavio kako se od 20. ožujka emisija ukida, zbog “neprimjerenosti” i “uvredljivosti” scena-rija, no bez dodatne argumentacije, odnosno navođenja konkretnih spornih scena, dijaloga ili citata i objašnjenja njihove neprihvatljivo-sti. Organizacije potpisnice otvorenog pisma ocijenile su da HRT ovime uvodi arbitrarnost u donošenja odluka i time dovodi u pitanje svoju vjerodostojnost informativnog medija, neop-hodnog za održavanje i razvoj demokratske političke kulture temeljene na pluralizmu slo-bodnih mišljenja. Iste organizacije uputile su i otvoreno pismo saborskim odborima za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te za infor-miranje, informatizaciju i medije, pozvavši ih da zaštite slobodu izražavanja i osude cenzuru koja se krije iza arbitrarne definicije “zloupo-trebe teme satirične emisije za raspirivanje vjerske, nacionalne i druge netrpeljivosti”.

mediji 27

medijsKa pismenosT

•U 2016., već petu godinu zaredom, provedene su edukacije i razmjene isksustava sa zaintere-siranim edukatorima i učiteljima, a uz potporu Grada Rijeke organizirana je i dvodnevna edukacija iz medijske pismenosti za učitelje iz Grada Rijeke u suradnji s Forumom za slobodu odgoja i Centrom za mirovne studije.

•U suradnji s Kurzivom i drugim stručnjacima za medijsko obrazovanje izrađen je priručnik za razvoj medijske pismenosti Čitajmo između redaka.

faKToGRaf

•Uz stručnu podršku The Engine Room GONG je pokrenuo izradu „Mozaika utjecaja“, nove baze podataka koja će pokazati kakvi su interesi i utjecaji politički eksponiranih osoba. Baza će zainteresiranim građanima i građankama omogućiti da pristupe podacima dostupnim u različitim bazama podataka u lako pretraživoj bazi.

• Prva hrvatska medijska platforma za provjera-vanje činjenica Faktograf.hr, koju su GONG i Hrvatsko novinarsko društvo pokrenuli koncem 2015., u 2016. se razvila u prepoznatljivi portal na medijskoj sceni u Hrvatskoj i regiji, i neizostavni alat kojim se svakodnevno služe novinari, istraživači i građani. Drugi mediji, kako neprofitni, tako i oni koje smatramo maistreamom, često se u svom radu pozivaju na tekstove objavljene na Faktografu. Emisija “Točka na tjedan” televizije N1 redovito, svake nedjelje, objavljuje kratki prilog u kojem svojim gledateljima predstavlja Faktografove nalaze iz područja “fact-checkinga”. Također, Faktograf je, u suradnji s GONG-om i Hrvatskim novi-narskim društvom, tijekom godine organizirao javne tribine i panel diskusije na relevantne društvene teme. Faktograf je u 2016. godini imao 179.082 jedinstvenih posjetitelja na sajtu. Faktografova Facebook stranica okuplja skoro 15 tisuća korisnika, dok na Twitteru Faktograf ima i više od 1500 pratitelja.

ORGANIZACIJSKIRAZVOJ

III

ORGANIZACIJSKIRAZVOJ

III

29

Kao Centru znanja za društveni razvoj u području građanskog aktivizma i izgrad-nje demokratskih institucija društva, GONG-u je osigurana osnovna podrška za informativne i edukacijske aktivnosti, analitičko-istraživačke aktivnosti i jav-no-zagovaračke aktivnosti. Kao i prethodnih godina, organiziranje volontiranja u GONG-u se provodi kroz uključivanje volontera iz Hrvatske te najmanje jednog stranog volontera godišnje. Ove godine organizirali smo program volontiranja, sastanke i edukacije za volontere iz organizacija GOOD inicijative te Platforme 112. GONG je usustavio bilježenje aktivnosti telefonskog informiranja i razgo-vora s građanima, koje upućujemo na organizacije i tijela javne vlasti nadležne za problem s kojim su se susreli, ili im pružamo savjete o pravu na pristup informaci-jama i situacijama sukoba interesa.

Za članove GONG-a i suradničke organizacije organizirano je nekoliko internih susreta za razmjenu iskustava i ideja, među kojima ističemo policy evening „Uloga religije u javnom prostoru“ sa Zoranom Grozdanovim i policy evening „Kako zago-varati strastveno, a ne ostrašćeno“ s Vesnom Alaburić. Također, organizirani su i brifinzi sa zainteresiranom javnošću.

Članovi GONG-a sudjelovali su u radu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Savjeta za suzbijanje korupcije te su bili kritički prijatelji izrade kurikuluma unutar cjelovite kurikularne reforme.

S obzirom na veliki zaokret u odnosu vlasti prema temeljnim demokratskim vrijednostima i civilnom društvu, GONG je u listopadu 2016. revidirao postojeći Strateški plan i pripremio Operativni plan za razdoblje do kraja 2017. godine.

GONG se u svom radu nastavio oslanjati na volonterski rad članova udruge, na programe izobrazbe stažista i volontera, a nastavili smo razrađivati i samofinan-cirajuće aktivnosti: računovodstvene usluge servisa Grif, kao i pružanje treninga, konzultantskih i stručno-istraživačkih usluga.

U 2016. računovodstveni servis Grif počeo je provoditi poslovni plan usmjeren na osamostaljivanje društvenog poduzeća od 2017. godine. GONG-ovo društveno poduzeće, obavljalo bi osim računovodstvenih usluga, i druge djelatnosti koje bi svojim prihodima pomagale postići financijsku održivost GONG-a.

30

GonG U medijima

GONG je nastavio biti intenzivno prisutan u medijima. U 2016. zabilježili smo 845 medijskih objava vezanih uz GONG-ove aktivnosti.

Na web stranicama www.gong.hr tijekom 2016. objav-ljena su 143 članka, a stranice su zabilježile 98.550 jedinstvenih posjeta.

• Facebook profil www.facebook.com/gong.hr do kraja 2016. godine imao 4.553 pratitelja.

• Twitter profil twitter.com/GONG_hr pratilo 3.426 pratitelja.

Tijekom 2016. pojačali su se napadi dijela medija na organizacije okupljene u Platformu 112, osobito na GONG.

• S obzirom da jedna najčešćih napadanih i prozi-vanih organizacija civilnog društva bio upravo GONG, pri čemu su se u napadima i prozivkama koristili neistiniti podaci o izvorima financi-ranja, godišnjem proračunu i aktivnostima, objavili smo tekst Činjenicama protiv floskula, u kojem smo predstavili podatke o GONG-ovim izvorima financiranja strukturi prihoda i rashoda, jasno pokazavši kako je GONG u razdoblju od 2011. do 2015. iz lokalnog i državnog proračuna primio 840.000 kuna, dok je istovremeno u proračun uplatio pet puta više - oko 4,6 milijuna kuna.

•Nakon što je u emisiji Otvoreno emitiranoj 3. travnja u kojoj je gostovao Ladislav Ilčić, i emisiji Nedjeljom u 2 emitiranoj 6. travnja u kojoj su gosti bili Mirela Travar, Enes Ćerimagić, Ante Babić, Željka Markić i Ladislav Ilčić, izrečen niz neistina o GONG-ovim aktivnostima i financi-jama, snimili smo video u kojem smo činjeni-cama odgovorili na netočne podatke. S obzirom da je HRT odbio emitirati video, objavili smo ga na GONG-ovom youtube kanalu.

•K tome, u produkciji Zaklade Solidarna naprav-ljen je aktivistički video-profil GONG-a.

oRGaniZaCijsKi RaZvoj

31

Donošenje Uredbe o raspodjeli sredstava od igara na sreću kojom su za 2016. drastično umanjena sredstva za razvoj civilnoga društva (s 14,21 posto u 2015. na samo 6,88 posto u 2016.) dovelo je do smanjenja GONG-ove već ugovorene donacije Nacionalne zaklade za Centar znanja, na 70% izvorno ugovorenog iznosa. GONG je stoga tokom 2016. uložio povećane napore da zadrži većinu radnih mjesta i održi organizaciju kroz pojačane napore u prikupljanju sredstava, te preraspodjelu rada u organizaciji. Nažalost, došlo je do ukidanja dva radna mjesta i transformacije istraživačkog centra GONG-a.

Nastojali smo dodatno diverzificirati izvori financi-ranja, u čemu smo djelomično uspjeli. 84% prihoda u 2016. godini bilo od ugovorenih donacija, a ostatak od samofinancirajućih aktivnosti. Od ugovorenih donacija najznačajniji je udio Fondova Europske Unije.

GONG je vlasnik Računovodstvenog servisa GRIF (GONG Računovodstvo i Financije). Tijekom 2016. GONG je radio na osiguranju preduvjete za njegovo pre-rastanje u društveno poduzeće od 2017. koje će pružati naplatne računovodstvene i druge usluge. Računovod-stveni servis GRIF je u suradnji s Izvršnim odborom i uz podršku Nadzornog odbora tijekom 2016. godine radio na ispunjavanju poslovnog plana razvoja društvenog poduzetnika kako bi se početkom iduće godine gospo-darska djelatnost provodila kroz GRIF d.o.o. Završetkom 2016. godine s ponosom možemo utvrditi da je takav plan uspješno realiziran, a rezultati tih aktivnosti će se vidjeti u narednoj godini.

GONG u vlasništvu nema nekretnine, vozila ni dionice.

Ured GONG-a nalazi se u prostoru u vlasništvu Grada Zagreba i koristi se temeljem Zaključka i kriterija o davanju gradskih prostora na privremeno korištenje.

finanCijsKo - adminisTRaTivno UpRavljanje

• u GONG-u je tijekom 2016. bilo zaposleno pro-sječno 14 osoba s prosječnom neto plaćom od 6.650,00 HRK. Od ukupnog broja zaposlenih u računovodstvenom servisu GRIF bile su zapo-slene 3 osobe, u financijsko- administrativnom timu GONG-a 3 osobe dok je na programskim poslovima bilo zaposleno 8 osoba. Kroz godinu je bilo promjena u broju zaposlenih te je na kraju izvještajnog razdoblja konačan broj zaposlenih 13 (na 31.12.2016.g.)

•GONG-ov rad je u 2016. podržalo 31 volonterki i volontera koji su uložili zabilježenih ukupno 892 volonterskih sati u različite vrste aktiv-nosti (pomoć u organiziranju i provedbi aktiv-nosti, administrativne i intelektualne usluge, praćenje izbornog procesa). Dodatno, članice i članovi Vijeća i Nadzornog odbora GONG-a volonterski su sudjelovali u radu GONG-a, kao što su i zaposlenici GONG-a volonterski doprinosili u brojnim akcijama i kampanjama civilnog društva tijekom 2016. godine.

•GONG je sudjelovao u informiranju građanki i građana, osim kroz javne aktivnosti te edukacije i kroz odgovore na upite građana putem telefona, e-maila ili društvenih mreža. Uspostavljen je sustav bilježenja aktivnosti informiranja i razgovora s građanima.

•Dodatno, kao jedan od zakladnika, tijekom 2016. GONG je aktivno podržavao razvoj Zaklade SOLIDARNA.

oRGaniZaCijsKi RaZvoj

FINANCIJSKIIZVJEŠTAJ

IV

finanCijsKi iZvješTaj 33

BilanCa

AKTIVA 2016

Financijska imovina 2.067.181,00

Nefinancijska imovina 68.921,00

UKUPNA AKTIVA 2.136.102,00

   

PASIVA 2016

Obveze 2.203.768,00

Vlastiti izvori -67.666,00

UKUPNA PASIVA 2.136.102,00

RaČUn pRiHoda i RasHoda

PRIHODI 2015 2016

Prihodi iz proračuna Republike Hrvatske 314.510,00 868.407,00

Prihodi od donacija iz proračuna JLRS 0,00 57.320,00

Prihodi od ugovorenih donacija 1.748.685,00 3.034.197,00

Prihodi od članarina 2.340,00 2.440,00

Prihodi od donacija građana 80.490,00 35.325,00

Prihodi od pružanja intelektualnih usluga 410.935,00 216.861,17

Prihodi od pružanja računovodstvenih i financijskih usluga 438.276,00 363.877,83

Prihodi od financijske imovine 122.268,00 141.546,00

UKUPNO PRIHODI 3.117.504,00 4.719.974,00

RASHODI 2015 2016

Rashodi za zaposlene 1.881.591 1.898.037

Materijalni rashodi i amortizacija 1.216.312 2.130.754

Financijski rashodi 43.397 78.521

Tekuće donacije 0 340.470

Ostali rashodi 122.480 59.616

UKUPNO RASHODI 3.263.780 4.569.000

finanCijsKi iZvješTaj34

pReGled pRiHoda

  2016 2015

PRIHODI OD UGOVORENIH DONACIJA 85% 62%

PRIHODI OD SAMOFINANCIRANJA 12% 31%

OSTALI PRIHODI 3% 7%

PRIHODI OD UGOVORENIH DONACIJA 2016

Open Society Foundation 618.215

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva 363.779

Fondovi EGP-a i Kraljevine Norveške 1.186.870

Fondovi Europske Unije 906.679

Državni proračun 67.415

US Embassy i US Alumni Fund 299.347

National Endownment for democracy 142.985

Ostali (međunarodne organizacije i inozemne vlade) 374.634

UKUPNO PRIHODI OD UGOVORENIH DONACIJA 3.959.925

PRIHODI OD SAMOFINANCIRANJA 2016

Intelektualne usluge i ostalo 216.861

Financijske i računovodstvene usluge 363.878

UKUPNO PRIHODI OD SAMOFINANCIRANJA 580.739

OSTALI PRIHODI 2016

Članarine i prihodi od financijske imovine 3.045

Ostali prihodi (refundacije, nespomenuti prihodi) 140.940

Prihodi od građana i kućanstava 35.325

UKUPNI OSTALI PRIHODI 179.310

UKUPNO PRIHODI 4.719.974

finanCijsKi iZvješTaj 35

pRiHodi od UGovoReniH donaCija 2016.

iZvoRi finanCiRanja 2015.-2016.

9%

30%

23%

2%

8%

4%

4%16%

finanCijsKi iZvješTaj36

pReGled RasHoda

RASHODI 2016

RASHODI ZA ZAPOSLENE 1.898.037

MATERIJALNI RASHODI 2.130.754

Intelektualne i osobne usluge 836.049

Službena putovanja zaposlenih 146.753

Naknada za prijevoz 62.693

Službena putovanja suradnika i volontera 146.457

Kopiranje, čišćenje prostora, grafičke usluge i tisak, i sl. 251.085

Izrada web platforme za Zakladu Solidarna i računalne usluge 219.385

Usluge promidžbe i informiranja 127.634

Rashodi za materijal i energiju 115.772

Usluge telefona, pošte i prijevoza 106.092

Zakupnina i najamnina 39.961

Komunalne usluge 26.870

Reprezentacija, članarine u drugim organizacijama, kotizacije, … 40.677

Ostalo (materijalni rashodi) 11.326

RASHODI AMORTIZACIJE 61.602

FINANCIJSKI RASHODI (bankarske usluge, negativne tečajne razlike, zatezne kamate) 78.521

DONACIJE (transferi partnerima temeljem projektnih parterskih ugovora) 340.470

OSTALI RASHODI 59.616

UKUPNO RASHODI 4.569.000

T: +385 1 4825 444 F: +385 1 4825 445E: gong@gong.hr

Facebok: www.facebook.com/gong.hrTwiter: twitter.com/gong_hr

Web: www.gong.hr

Trg bana Josipa Jelačića 15/IV,10000 Zagreb - Hrvatska