Izvještaj o radu

2017

Vrhovni sud Crne Gore

Izvještaj o radu

1

Izvještaj o radu za 2017. godinu

Podgorica, mart 2018.

Izvještaj o radu

2

VRHOVNI SUD CRNE GORE

Izvještaj o radu za 2017. godinu

Za izdavača

Vesna Medenica

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore

Autorka

Ksenija Jovićević

savjetnica

Saradnica

Danijela Sekulić Jošović

upraviteljka pisarnice

Tiraž

150 primjeraka

Štampa

3M Makarije

Pitanja i pojašnjenja u vezi sa sadržinom Izvještaja mogu se poslati na vrhsud@t-com.me Izvještaj je dostupan na www.sudovi.me

Naslovna strana: Crnogorski vez sa toge predsjednice Vrhovnog suda, kreatorka Ljiljana Bobot

Fotografija predsjednice Vrhovnog suda – uvodna riječ © Boris Pejović

Izvještaj o radu

3

Sadržaj

• Uvodna riječ 4

• Vrhovni sud Crne Gore 5 -sudije -Zakon o sudovima

• Sudske aktivnosti 10 -izbor novih sudija -Opšta sjednica -pravni stavovi -Odjeljenja sudske prakse i Odjeljenje za praćenje prakse ESLJP -ujednačavanje kaznene politike

• Transparentnost rada 13 -www.sudovi.me -konferencija za medije -otvorena vrata -slobodan pristup informacijama -predstavke građana -informacione tehnologije u pravosuđu

• Integritet 17 -obuke

• Dani crnogorskog sudstva 17

• Mjesečni sastanci predsjednika sudova 19

• Projekti u fokusu 19 -međunarodni projekti -zaštita od nasilja u porodici i nasilja nad ženama -plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti -Informator za svjedoke/oštećene

• Memorandumi i sporazumi o saradnji 23 -Centar za posredovanje -Sporazum za unaprjeđenje saradnje u oblasti suzbijanja kriminala -NVO "Cemi" i NVO "CEDEM"

• Izdavačka djelatnost Vrhovnog suda 24

• Euro-atlantske integracije 25 -evropske integracije

• Strategija reforme pravosuđa 26 -predstavljanje Izvještaja o reformi pravosuđa

• Saradnja sa državnim institucijama i NVO 28 -45 godina Pravnog fakulteta Podgorica, UCG -NVO "Udruženje roditelji" -sastanak sa predstavnicima Komore javnih izvršitelja -učešća na nacionalnim konferencijama i seminarima

• Pravna diplomatija 30 -sastanci sa predstavnicima ambasada u Crnoj Gori -međunarodna pravosudna saradnja -pregled učešća predsjednice, sudija i predstavnika VSCG na regionalnim i međunarodnim konferencijama

• Zaključci izvještaja 38

• Grafički prikaz predmeta u radu

Izvještaj o radu

4

Izgradili smo povjerenje

Vrhovni sud Crne Gore je u prethodnoj sudijskoj godini bio posvećen jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa, predan vladavini prava i unaprjeđenju poštovanja ljudskih prava i sloboda. Predsjedavanje najvišim sudom obilježili su intenzivna diskusija o izboru, napredovanju i disciplinskoj odgovornosti sudija, predlaganje novih rješenja u toj oblasti, promocija primjene Evropske konvencije u nacionalnoj sudskoj praksi i rad na stvaranju boljih uslova za rad sudija u Crnoj Gori. Crnogorsko sudstvo se uspješno izborilo sa reformskim procesom. Podnijevši značajan korpus reforme, sudstvo se može pohvaliti značajno boljim rezultatima koje postiže iz godine u godinu. Nakon prijema Države u Sjevernoatlantski savez, nastavili smo sa svim aktivnostima u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom, svjesni činjenice da su nezavisno, depolitizovano i efikasno sudstvo, preduslov za članstvo u Uniji. Bitno nam je povjerenje javnosti u sudstvo. Misija Vrhovnog suda je da uvjeri građane da “ići sudiji, znači ići pravdi”. Stoga, sa najviše sudske adrese bilo je neophodno približiti rad sudova i prirodu sudijske funkcije građanima. Nakon što smo 2016. godine uključili mikrofone i kamere u sudnicama za snimanje završnih riječi na glavnom pretresu, odobrili smo i snimanje cijelog toka glavnog pretresa u jednom krivičnom predmetu, cijeneći interes i pravo javnosti da bude objektivno informisana. Solidno povećanje povjerenja javnosti u sudstvo zabilježeno je u posljednjem istraživanju Svjetske banke, u kojem je 59% građana potvrdilo da ima povjerenje u sudski sistem, čemu je doprinio kvalitetniji nivo transparentnosti u radu sudova, u poređenju sa prethodnim godinama. Suočeni sa izazovima u građanskoj oblasti u vidu konstantnog rasta priliva predmeta i potrebe za dodatnom harmonizacijom nacionalne sudske prakse sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, težili smo planskom rješavanju zaostalog broja predmeta, istovremeno učestvujući na brojnim obukama o primjeni Evropske konvencije i zagovarajući upotrebu alternativnog načina rješavanja sporova. U krivičnoj oblasti, procijenili smo da je neophodno sagledati kaznenu politiku za pojedine vrste krivičnih djela, pa će osnaživanje analitike u tom pogledu biti imperativ. Sudijama i sudskoj administraciji upućujem posebnu zahvalnost i komplimente povodom uspješnog rada u sudijskoj, 2017. godini.

predsjednica Vesna Medenica

Izvještaj o radu

5

Vrhovni sud Crne Gore je najviši sud u Crnoj Gori. Vrhovni sud obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona od strane

sudova i vrši druge poslove propisane zakonom.

Ustav Crne Gore

Vrhovni sud je osnovan na sjednici Predsjedništva Crnogorske Antifašističke Skupštine Narodnog Oslobođenja, Odlukom o osnivanju i uređenju Vrhovnog suda Crne Gore, od 1. juna 1945. godine. Odlukom je uređena nadležnost, sastav, način odlučivanja i sjedište Vrhovnog suda. Sjedište Vrhovnog suda Crne Gore je u Podgorici, u Njegoševoj 10. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je sudija Vesna Medenica, a zamjenica predsjednice je sudija Stanka Vučinić. Sud ima 19 sudija, a sudsku administraciju čine sekretarka suda, šefica kabineta, savjetnici i namještenici na informacionim, administrativnim, računovodstvenim i ostalim poslovima bitnim za uspješno i blagovremeno funkcionisanje suda.

Sudije Vrhovnog suda Crne Gore

sjede:Vesna Begović, Stanka Vučinić, Ranka Vuković, Hasnija Simonović, predsjednica Vesna Medenica, Rada Kovačević, Nataša Božović, Dragica Milačić, Natalija Filipović stoje: Miraš Radović, Radojka Nikolić, Dušanka Radović, Branimir Femić, Svetlana Vujanović, Radoje Orović, Julka Badnjar, Petar Stojanović, Radule Kojović, Sreten Ivanović - sudija u penziji

Izvještaj o radu

6

Krivično odjeljenje

Radule Kojović, predsjednik Petar Stojanović, zamjenik predsjednika

Vesna Medenica

Stanka Vučinić

Svetlana Vujanović

Miraš Radović

Građansko odjeljenje

Radoje Orović, predsjednik

Branimir Femić, zamjenik predsjednika

Dušanka Radović

Vesna Begović

Natalija Filipović

Dragica Milačić

Rada Kovačević

Radojka Nikolić

Nataša Božović

Ranka Vuković

Vesna Jočić

Vesna Vučković

Upravno odjeljenje

Stanka Vučinić, predsjednica

Hasnija Simonović, zamjenica predsjednice

Miraš Radović

Odjeljenje sudske prakse i pravne informatike

Dušanka Radović, predsjednica

Branimir Femić, zamjenik predsjednice

Radule Kojović

Natalija Filipović

Miraš Radović

Stanka Vučinić

Radoje Orović

Odjeljenje za praćenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava Evropske unije

Miraš Radović, predsjednik

Radule Kojović, zamjenik predsjednika

Vesna Begović

Dušanka Radović

Vijeće za odlučivanje po tužbi za pravično zadovoljenje

Miraš Radović, predsjednik

Radojka Nikolić, zamjenica predsjednika

Svetlana Vujanović

Izvještaj o radu

7

In memoriam

Julka Badnjar

sudija Vrhovnog suda Crne Gore

Crnogorsko sudstvo pretrpjelo je veliki gubitak iznenadnom smrću Julke Badnjar, sudije Vrhovnog suda Crne Gore. Sudija Julka Badnjar bila je temelj građanskog privrednog odjeljenja Vrhovnog suda, a svojim preranim odlaskom ga je snažno potresla. Autoritet znanja i sudskog postupanja, učitelj mlađim kolegama, saradnik i prijatelj bez mane sa svim svojim vrlinama, bez gorčine na licu sa životnim optimizmom i snagom, držala je sve kolege, u svojoj bezgraničnoj ljubavi i poštovanju. Ostaju hiljade njenih presuda da pravnim stavovima, budu pravničko blago budućim generacijama koje dolaze.

Sudija Julka Badnjar, rođena je na Žabljaku 1952. godine, završila Pravni fakultet u Titogradu i bila sudija Osnovnog suda u Žabljaku, Okružnog Privrednog suda u Titogradu i od 1998. godine sudija Vrhovnog suda Crne Gore, koju funkciju je obavljala do smrti. Bila je član Sudskog savjeta od 2008. do 2012. godine. Kolege sudije, oprostile su se od sudije Julke Badnjar na komemorativnoj sjednici, koja je održana 7. marta 2017. godine, u Podgorici.

Izvještaj o radu

8

Zakon o sudovima (2015)

Osnivanje Vrhovni sud je najviši sud u Crnoj Gori sa sjedištem u Podgorici. Nadležnost Vrhovni sud:

1) odlucuje u trecem stepenu kad je to zakonom propisano;

2) odlucuje o vanrednim pravnim ljekovima protiv odluka sudova u Crnoj Gori;

3) odlucuje po pravnim sredstvima protiv odluka svoga vijeca kad je to zakonom propisano;

4) odlucuje o prenošenju mjesne nadležnosti kad je ocigledno da ce drugi stvarno nadležni

sud lakše sprovesti postupak ili iz drugih važnih razloga;

5) određuje mjesno nadležni sud kad nije iskljucena nadležnost sudova u Crnoj Gori i kad

se na osnovu pravila o mjesnoj nadležnosti ne može pouzdano odrediti koji je sud u određenoj pravnoj stvari mjesno nadležan;

6) rješava sukob nadležnosti između sudova raznih vrsta na teritoriji Crne Gore, osim kad je za rješavanje sukoba nadležnosti propisana nadležnost drugog suda;

7) vrši i druge poslove propisane zakonom.

O prenošenju mjesne nadležnosti, o određivanju mjesno nadležnog suda i o sukobu nadležnosti, Vrhovni sud odlucuje van rasprave, u vijecu od troje sudija. Opšta sjednica Vrhovnog suda Vrhovni sud u Opštoj sjednici: 1) utvrđuje nacelne pravne stavove;

2) razmatra pitanja u vezi sa radom sudova, primjenom zakona i drugih propisa i vršenjem

sudske vlasti o cemu, kad ocijeni za potrebno, obavještava Skupštinu Crne Gore;

3) donosi poslovnik o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda;

4) predlaže kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda, daje predlog za utvrđivanje prestanka funkcije, disciplinske odgovornosti i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda i daje mišljenje o kandidatima za sudije Vrhovnog suda;

Izvještaj o radu

9

5) vrši i druge poslove propisane zakonom.

Nacelni pravni stav

Nacelni pravni stav se zauzima o spornim pravnim pitanjima koja nastaju u sudskoj praksi radi obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona od strane sudova.

Nacelni pravni stav može se zauzeti po službenoj dužnosti ili na zahtjev suda.

Proširena sjednica Vrhovnog suda Proširenu sjednicu Vrhovnog suda cini Opšta sjednica Vrhovnog suda i predsjednici Apelacionog suda, Upravnog suda, Privrednog suda i viših sudova. Proširena sjednica Vrhovnog suda vrši poslove propisane zakonom.

Organogram Vrhovnog suda Crne Gore

Izvještaj o radu

10

Sudske aktivnosti

Vrhovni sud Crne Gore je 2017. godine, primio 6,78% više predmeta nego 2016. godine, a ukupno u radu je imao za 5,9% više nego 2016. godine.

Vrhovni sud Crne Gore je u prethodnoj godini imao ukupno u radu 4.683 predmeta, dok je priliv predmeta bio 4.457. Broj riješenih predmeta u odnosu na priliv predmeta je 95,15%, što je posljedica organizacionih promjena u sastavu sudija.

Na dan 31.12.2017. godine, ostao je neriješen 441 predmet, od čega: Kzu (2), Kž II (2), P-rev (3), Rev (337), Rev Ip (13), Tpz (3), R (2), Už Rev (4) i Uvp (75).

Broj neriješenih predmeta po godini inicijalnog akta, starijih od tri godine je 248.

Svi predmeti iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije su riješeni.

U stvarima sudske uprave postupljeno je u 1.240 predmeta.

Izbor novih sudija

Sudijskom sastavu Vrhovnog suda Crne Gore, pridružile su se sudije Vesna Jočić i dr Vesna Vučković. Sudije su stupile na funkciju 14. septembra 2017. godine, nakon čega su zadužene predmetima u Građanskom odjeljenju suda. U skladu sa sprovedenim izmjenama u kadrovskom i organizacionom smislu, prethodne godine sudijsku funkciju vršilo je ukupno devetnaest sudija.

Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore

Na Opštoj sjednici, koja je održana 30. januara 2017. godine, razmatran je Predlog Pravilnika o programu stručnog osposobljavanja pripravnika u sudovima i državnom tužilaštvu i date su sugestije na tekst Pravilnika.

Pravni stavovi

U izvještajnoj godini zauzeto je ukupno 11 pravnih stavova.

Krivično odjeljenje Vrhovnog suda Crne Gore zauzelo je pravne stavove: "Pravosnažna presuda donijeta na osnovu sporazuma o priznanju krivice kao

90,56% riješenih predmeta

Izvještaj o radu

11

dokaz u krivičnom postupku", "Obaveza pridržavanja rokova za kontrolu pritvora" i "Obrazlaganje osnovane sumnje o izvršenom krivičnom djelu sa aspekta poštovanja pretpostavke nevinosti prilikom određivanja i produženja pritvora".

Građansko odjeljenje je zauzelo sljedeće pravne stavove: "Prestanak primjene ranijeg kolektivnog ugovora poslodavca nakon restrukturiranja", "Mogućnost predlagača obezbjeđenja da naknadno traži ukidanje privremene mjere", "Dejstvo zaključka Vlade Crne Gore na odluku organa upravljanja (odbora direktora) medicinske ustanove - Doma zdravlja u Kolašinu, o isplati naknade predsjedniku i članovima tog organa", "Dopunsko tumačenje vezano za primjenu relevantnih odredaba Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a iz 2015. godini, u drugostepenom postupku i prvostepenom nakon ukidanja prvostepene presude", "Pitanje stvarne nadležnosti Osnovnog suda u sporovima radi isplate naknade lokalnim odbornicima i radi isplate budžestskih sredstava političkim partijama", "Primjena koeficijenta složenosti pri obračunu zarade zaposlenima koji obavljaju poslove za koje je alternativno utvrđena srednja/viša stručna sprema", "Karakter isplaćene naknade na ime "crnogorskog dodatka" pripadnicima Vojske SRJ i SCG, koji su obavljali službu na teritoriji Crne Gore u periodu od maja 2000. do oktobra 2005. godine", "Zastara regresnih i subrogacionih zahtjeva u osiguranju".

Odjeljenje sudske prakse i pravne informatike i Odjeljenje (za praćenje) sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava EU

Imajući u vidu djelokrug rada i prirodu posla Odjeljenja sudske prakse i pravne informatike i Odjeljenja (za praćenje) sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava EU, predsjednici ovih odjeljenja su utvrdili zajednički Plan rada za 2017. godinu.

Navedena odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore su uspješno realizovala planirane aktivnosti u 2017. godini.

Kada je u pitanju nacionalna sudska praksa, u prošlogodišnjem periodu kroz Odjeljenje sudske prakse prošle su sve donijete odluke Vrhovnog suda u ovom periodu, sa posebnim akcentom na presude iz građanske materije, a ovo zbog potrebe praćenja ujednačenosti sudske prakse između svih vijeća Građanskog odjeljenja Vrhovnog suda.

Odjeljenje sudske prakse je vršilo izradu zauzetih pravnih stavova Građanskog odjeljenja.

Praćeno je ažuriranje internet stranice Vrhovnog suda, svakodnevno su isticane informacije i objavljivane odluke Vrhovnog suda Crne Gore, a blagovremeno su objavljivani pravni stavovi. Pored toga, kroz članstvo predstavnika u radnoj grupi, date su preporuke Sudskom savjetu za doradu PRIS-a u pogledu elektronskog vođenja sudske prakse, a u skladu sa Sudskim poslovnikom.

Izvještaj o radu

12

Održavana je komunikacija sa nižestepenim sudovima, od kojih je traženo dostavljanje evidencije u vezi primjene nacionalnog zakonodavstva i stavova Evropskog suda za ljudska prava.

Prikupljane su i analizirane sve odluke Ustavnog suda Crne Gore, donijete tokom 2017. godine u predmetima Vrhovnog suda i ostalih sudova u Crnoj Gori, povodom izjavljenih ustavnih žalbi. Ove odluke učinjene su dostupnim svim sudovima, a uputi sudovima u pogledu implementacije stavova Ustavnog suda, izraženi su kroz stavove Vrhovnog suda u odlukama donijetim u predmetima ovog suda u ponovnom postupku.

Pretpostavke za napredak u oblasti poštovanja i primjene evropskih standarda u nacionalnoj praksi, ostvarene su preduzimanjem brojnih aktivnosti. Naime, sačinjen je Nacrt analize kojom će se izvršiti identifikacija u kojem dijelu treba unaprijediti primjenu prakse Evropskog suda za ljudska prava na polju zaštite ljudskih prava i sloboda u nacionalnim okvirima. Analiza je urađena i publikovana u februaru 2018. godine.

Preduzete su aktivnosti na aktivnom učestvovanju u svojstvu predavača u obukama, organizovanim u okviru Horizontalnog Programa, kao i u drugim aktivnostima u oblasti zaštite ljudskih prava. Predsjednici odjeljenja i sudije Vrhovnog suda su takođe učestvovali na nacionalnim i međunarodnim konferencijama u oblasti primjene Evropske konvencije na unutrašnjem nivou.

U oblasti usaglašavanja sudske prakse, Vrhovni sud je kroz aktivno učešće sudija realizovao partnerske aktivnosti na projektu, koji se od 2015. godine implementira u saradnji sa AIRE Centrom. U nastavku projektnih aktivnosti, organizovana su tri okrugla stola, na kojima su pozivane sudije nižestepenih sudova, kao i predstavnci drugih državnih institucija. Vrhovni sud je pozivao sve sudove da kandiduju teme za seminare o primjeni Evropske konvencije i u tom pogledu se očekuje da sudovi ubuduće ulože dodatan napor.

Prethodne godine, odjeljenja su preduzimala značajne aktivnosti u konkretnim sudskim predmetima, radi unaprjeđenja rada Vrhovnog suda pri pozivanju na praksu Evropskog suda za ljudska prava. Pored toga, pružen je bitan doprinos zauzimanju i izradi pravnih stavova ostalih odjeljenja Vrhovnog suda.

Takođe, u cilju identifikacije problema u stvaranju jedinstvene sudske prakse, predsjednica Odjeljenja sudske prakse i predsjednik Odjeljenja (za praćenje) sudske prakse ESLJP i prava EU, su organizovali sastanke sa predsjednicima odjeljenja sudske prakse nižestepenih sudova. Kontinuirano su pružani odgovori nižestepenim sudovima na postavljena sporna pitanja o primjeni relevantnih pravnih stavova ESLJP na činjenične situacije u konkretnim predmetima, kao i važnim pitanjima za zauzimanje jedinstvene sudske prakse.

Ujednačavanje kaznene politike

Na kraju 2017. godine, izvršena je analiza kaznene politike crnogorskih sudova za 2017. godinu. Na temelju te analize uočeno je da postoji neujednačenost kaznene politike u odnosu na određena krivična djela.

Izvještaj o radu

13

Preporučeno je da se preduzmu određene mjere i aktivnosti kako bi se postigla ujednačenost kaznene politike za krivična djela gdje je ta nejednakost uočena.

S obzirom da je povećan broj krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici iz čl. 220 Krivičnog zakonika Crne Gore, to je urađena posebna analiza kaznene politike za ovo krivično djelo, i to u periodu 2014-2017. godine. U toku 2014. godine, u strukturi izrečenih osuđujućih osuda, kazna zatvora je izrečena u 27 % predmeta, dok je u 2017. godini broj izrečenih kazni zatvora u visini 50 %, što jasno ukazuje da je značajno pooštrena kaznena politika, a sve u cilju postizanja kako generalne, tako i specijalne prevencije ovih krivičnih djela. U 2018. godini, Vrhovni sud Crne Gore će pristupiti i izradi dokumenta u kojem će se analizirati kaznena politika sudova, kada je u pitanju određena kategorija krivičnih djela.

TRANSPARENTNOST RADA

Prethodne godine posvećena je pojačana pažnja realizaciji planiranih aktivnosti na polju odnosa sa javnošću, budući da je transparentnost rada najvišeg suda u državi sredstvo za unaprjeđenje nivoa povjerenja građana u rad sudstva i vid demokratske kontrole nad radom sudova. Otvorenost sudske vlasti, volja za saradnjom sa medijima i kreativnost u radu, ispoljeni su na svakom planu sprovedenih aktivnosti Vrhovnog suda.

U cilju unaprjeđenja odnosa Vrhovnog suda Crne Gore sa javnošću, izrađen je nacrt Komunikacionog protokola sudova u Crnoj Gori (KOPS), koji je sudijama predstavljen na Danima sudstva. Trenutno se razmatraju sugestije u pogledu važnih segmenata teksta Protokola.

Transparentnost, efikasnost i djelotvornost svog rada, Vrhovni sud Crne Gore je obezbijedio i u predmetima formiranim po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, kao i po predstavkama građana.

Javnost suđenja u krivičnom predmetu Višeg suda u Podgorici protiv više okrivljenih zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore i terorizam u pokušaju iz čl. 447 st. 1 u vezi čl. 20 Krivičnog zakonika Crne Gore, je dodatno omogućena kroz obezbjeđenje prenosa uživo, posredstvom Radio difuznog centra. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je donijela odluku zbog neophodnosti praćenja glavnog pretresa audio-vizuelnim putem tokom trajanja postupka, imajući u vidu da se navedeni krivično-pravni slučaj odnosi na događaj povodom kojeg se vodi krivični postupak protiv više lica, da se obezbjeđuje krivičnopravna zaštita najvažnijim društvenim vrijednostima, i to ustavnom uređenju i bezbjednosti Crne Gore, te dobrima zaštićenim međunarodnim pravom. Opravdanje za donošenje odluke je predstavljao visoki stepen interesovanja koje je iskazala javnost, uz

Izvještaj o radu

14

poštovanje prava na pravično suđenje i garancije javnosti sudskih postupaka. Time je takođe pružen doprinos ostvarenju potreba medijskog izvještavanja o radu sudova, kroz koje se ostvaruje uvid u funkcionisanje krivičnog pravosuđa.

www.sudovi.me

Svi relevantni dokumenti blagovremeno su učinjeni dostupnim javnosti. Naime, na internet stranici Vrhovnog suda Crne Gore svakodnevno su se isticale pravnosnažne sudske odluke, objavljivale presude Evropskog suda za ljudska prava protiv Crne Gore, međunarodni akti, akti suda, memorandumi o saradnji, kao i saopštenja od značaja za informisanje javnosti.

Određena pažnja posvetila se i pitanju korišćenja društvenih mreža od strane sudija i zaposlenih u sudstvu. Vrhovni sud Crne Gore priznaje značaj društvenih mreža i njihov uticaj na formiranje javnog mnjenja i s tim u vezi razmotreno je usvajanje politike o pravilima ponašanja prilikom upotrebe društvenih medija od strane zaposlenih, kako u privatnom, tako u poslovnom pogledu.

Konferencija za medije

Vrhovni sud Crne Gore je informisao javnost o svom radu na redovnoj godišnjoj konferenciji za medije, koja je održana 20. marta 2017. godine. Na konferenciji je predstavljen Izvještaj o radu Vrhovnog suda Crne Gore za 2016. godinu, kao i izvještaj o radu sudova opšte i posebne nadležnosti u Crnoj Gori.

Predsjednica suda je takođe prisustvovala i uzela učešće na brojnim konferencijama prilikom kontrole rada drugih sudova u Crnoj Gori.

Vrhovni sud Crne Gore kontinuirano prati izvještavanje medija o radu suda. S obzirom na potrebu sudske vlasti da održava dobre odnose sa medijima i predstavi svoj rad građanima putem sredstava informisanja, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore je takođe imala više intervjua i pojavljivanja u štampanim i elektronskim medijima. Najčešće sredstvo komunikacije koje koristi Vrhovni sud je internet portal, na kojem je bilo istaknuto ukupno 93 saopštenja za javnost.

Izvještaj o radu

15

Otvorena vrata

Delegacija Vrhovnog suda Crne Gore primila je u posjetu polaznike druge godine Policijske akademije Danilovgrad. Tokom posjete, polaznicima Akademije predočeni su rezultati rada sudova, strateški ciljevi i izazovi u funkcionisanju sudske grane vlasti. Na sastanku je dogovoreno I uspostavljanje međuinstitucionalnog dijaloga putem Memoranduma o saradnji, a imajući u vidu da je jedan od ciljeva ove bezbjednosno-obrazovne institucije usklađivanje rada crnogorske policije i drugih bezbjednosnih subjekata sa evropskim standardima, čime će se unaprijediti principi zakonitosti, odgovornosti i poštovanja ljudskih prava u svakodnevnom radu, te efikasnije odgovoriti na razne bezbjednosne izazove.

Predsjednica Vrhovnog suda upoznala je polaznike Akademije sa rezultatima rada sudova, dostignućima i izazovima u funkcionisanju sudske vlasti, ističući da 59% građana ima povjerenje u nacionalni sudski sistem, shodno istraživanju Svjetske banke.

Na kraju sastanka je zaključeno da će Vrhovni sud obezbijediti učešće sudija u predavanjima na Akademiji, te da će polaznici Akademije pratiti tok suđenja u pojedinim krivičnim predmetima u sudovima različitih nadležnosti, što će biti od neprocjenjivog značaja za praktično znanje budućih službenika policije.

Radionica o komunikaciji i medijima

U okviru EU projekta “Saradnja u krivičnom pravosuđu: jačanje zaštite svjedoka u borbi protiv organizovanog kriminala, terorizma i korupcije (WINPRO III), u oktobru 2017. godine, sprovedena je obuka za portparole u sudstvu, državnom tužilaštvu i drugim državnim organima. Predavači, novinari iz Sjeverne Irske, su govorili o značaju uticaja i ubjeđvanja medija na nivou urednika, sa primjerima kako to funkcioniše iz perspective urednika i profesionalaca za komunikaciju, kao i o aktuelnim politikama i praksama za društvene medije. Na kraju obuke, učesnici su imali priliku da sačine platform za kampanju o medijima. Na obuci su učestvovale sekretarka suda-portparolka i savjetnica u Vrhovnom sudu Crne Gore.

Izvještaj o radu

16

Tvrdnju o visoko izraženoj transparentnosti

Vrhovnog suda potvrđuje podatak da su 2016.

godine bila podnijeta 42 zahtjeva za pristup

informacijama, od kojih

su 9 usvojena.

Slobodan pristup informacijama

Transparentnost, efikasnost i djelotvornost u radu, Vrhovni sud Crne Gore je obezbijedio i u predmetima formiranim po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. I tokom 2017. godine, nastavljen je trend smanjenja podnijetih zahtjeva, tako da je Vrhovni sud postupao u ukupno 33 zahtjeva, od kojih su 4 usvojena, 19 odbijena, u 3 pružena obavještenja o objavljenoj informaciji, dok je 7 zahtjeva ustupljeno drugom organu.

Građani se mogu informisati o vrsti dostupnih informacija i proceduri ostvarivanja prava na pristup informacijama putem Vodiča za pristup informacijama u posjedu Vrhovnog suda Crne Gore, koji je dostupan na internet sajtu suda.

Predstavke građana

Predstavka, odnosno pritužba građanina na rad sudova je popularno sredstvo u javnosti, putem kojeg građanin, kao stranka u sudskom postupku, direktnim obraćanjem predsjednici Vrhovnog suda, izražava nezadovoljstvo radom određenog suda ili postupajućeg sudije u predmetu. Crnogorski sudovi su intenzivno sprovodili aktivnosti na smanjenju broja nezavršenih predmeta i u značajnoj mjeri su se oslobodili “crvenih omota”, te zakazuju i zaključuju rasprave u mnogo kraćim rokovima, što je uticalo na smanjenje nezadovoljstva kod stranaka zbog rada sudova, a što se ogleda u padu podnijetih predstavki.

U protekloj godini, primljeno je 276 predstavki građana, od kojih je osnovanih 59, dok je neosnovanih 142, administrativno završenih 6, a nezavršenih 19, usljed njihovog prispijeća u decembru 2017. godine.

Sadržina predstavke se u najvećem dijelu, odnosi na negodovanje stranaka povodom odluka nižestepenih sudova, dok se manji dio odnosi na neažurnost postupanja pojedinih sudija u predmetima stranaka koje su podnijele predstavke.

Predstavke se mogu podnijeti Vrhovnom sudu Crne Gore, poštanskim putem na adresu Njegoševa 10, 81 000 Podgorica, putem e-mail adrese: vrhsud@t-com.me, predajom u pisarnicu suda, ili “kutiju za predstavke, pohvale i sugestije”.

Informacione tehnologije u pravosuđu

Visok nivo bezbjednosti podataka koji su sadržani u pravosudnom informacionom sistemu, od ključnog su značaja za efikasnost i pouzdanost rada sudstva. Na godišnjem nivou sudovi generišu stotine hiljada izlaznih dokumenata (rješenja, presude, dopisi, naredbe, statistički izvještaji) u

Izvještaj o radu

17

informacionom sistemu, koji mora biti siguran, savremen i usklađen sa važećim međunarodnim standardima. Pored zaštite informacija iz sudskih postupaka, sistem mora obezbijediti i potrebnu zaštitu podataka o ličnosti. Predstavnici Vrhovnog suda Crne Gore, kao korisnici informacionog sistema, u ime sudstva aktivno učestvuju u radnoj grupi, čiji je zadatak sprovođenje informacione bezbjednosti u informacionom sistemu pravosuđa Crne Gore, prema međunarodnom i nacionalnom standardu mest iso/iec 27001:2014. U tom smislu, radna grupa je razmatrala izazove u korišćenju informacionog sistema i načine njegove modifikacije, naročito u pogledu uspostavljanja, primjene, održavanja i stalnog poboljšanja menadžmenta bezbjednošću informacija ISMS prema međunarodnim standardima i utvrdila neophodnu specifikaciju tehničkih i funkcionalnih djelova sistema.

INTEGRITET

Najznačajniji i nezamjenjivi preduslov za povjerenje javnosti u sudstvo je odsustvo korupcije. Polazeći od toga, Vrhovni sud je i u 2017. godini, kao kreator anti-korupcijske politike u sudstvu, nastavio sa svojim aktivnostima u ovoj oblasti.

Izvještaj o sprovođenju Plana integriteta za 2016. godinu, donijet je u aprilu 2017. godine. Sprovođenje Plana integriteta treba da unaprijedi rad i ponašanje državnih službenika i sudija koji obavljaju povjerene poslove efikasno, nezavisno, transparentno i nepristrasno u skladu sa zakonskim propisima i moralnim vrijednostima. Tokom izvještajnog perioda, Vrhovni sud je primjenjivao i promovisao sve naprijed navedene principe.

Plan integriteta sadrži mjere kojima se sprječavaju i otklanjaju mogućnosti za nastanak i razvoj korupcije u skladu sa smjernicama Agencije. Dostupan je na internet sajtu suda. Obuke Tokom 2017. godine, sudije Vrhovnog suda Crne Gore su učestvovali kao predavači i pohađali više od 20 programa obuka Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, Udruženja sudija i raznih međunarodnih organizacija.

DANI CRNOGORSKOG SUDSTVA Sudska vlast nakon opsežnih reformi Proslava 29. oktobra - Dana crnogorskog sudstva, održana je u Budvi, u organizaciji Vrhovnog suda Crne Gore i Udruženja sudija Crne Gore. Na svečanoj akademiji crnogorskim

Izvještaj o radu

18

sudijama i uvaženim gostima iz državnih i međunarodnih institucija, pozdravnim govorom obratila se predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica. Prisutne su pozdravili i predsjednik Skupštine, gdin Ivan Brajović, potpredsjednik Vlade i ministar pravde, gdin Zoran Pažin, predsjednik Sudskog savjeta, prof. dr Mladen Vukčević, predsjednica Udruženja sudija Crne Gore, gđa Hasnija Simonović i predstavnici vrhovnih sudova regiona. U svom ekspozeu, predsjednica Vrhovnog suda je istakla da je puna realizacija Strategije reforme pravosuđa za period 2014-2018, bila i ostala nužna za ostvarivanje strateških ciljeva kojima u sudstvu težimo – jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i transparentnosti sudske grane vlasti. Podsjetila je na sve mjere koje je crnogorsko sudstvo preduzelo u prethodnom periodu, kada su u pitanju uspostavljanje jedinstvenog sistema izbora sudija, kriterijumi za dobrovoljno trajno upućivanje sudija, napredovanje i ocjenjivanje sudija, pravosudni informacioni sistem, disciplinska odgovornost sudija i mjere kojima se podstiče veća efikasnost rada sudova. Takođe, predsjednica je predstavila rezultate rada crnogorskih sudova za 2017. godinu, ističući veliki trud nosilaca sudijske funkcije i njihov značajan uspjeh u broju riješenih predmeta u odnosu na priliv. Praznik sudstva bio je prilika za ocjenu da su neki od postavljenih strateških ciljeva bili više izazovni od drugih, ali da to nije umanjilo naše stečeno iskustvo, koje nam je pomoglo da za budućnost osmislimo nove aktivnosti u cilju dostizanja rješenja. “Uostalom, u tome se i ogleda kreativna uloga koju veliki nosioci reforme pravosuđa, na čelu sa Vrhovnim sudom, mogu preuzeti na sebe”, zaključila je predsjednica. Nakon svečane akademije, uslijedile su tematske sekcije iz krivičnog, građanskog, upravnog, privrednog i prekršajnog prava, u kojima su sudije razmjenjivale svoja iskustva i diskutovale o postojećim izazovima u sudskoj praksi. Povodom Dana crnogorskog sudstva, čestitke su uputili predsjednik Vlade, predsjednik Crne Gore, predsjednici vrhovnih sudova država u regionu, predstavnici državnih organa i nevladinih organizacija. Na marginama Dana sudstva, održan je i sastanak sa predsjednicima sudova, kao i konferencija za medije.

Izvještaj o radu

19

MJESEČNI SASTANCI PREDSJEDNIKA SUDOVA

Prethodne godine održano je osam sastanaka predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore sa predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori. Na sastancima je donijeto ukupno 48 zaključaka, čija se realizacija blisko prati od sastanka do sastanka. Sastanak predsjednika svih sudova predstavlja forum na kojem se razmatraju najvažnija pitanja i otvaraju diskusije povodom raznih dilema i izazova, koji se javljaju u redovnom radu sudova. Razmjena iskustava i informacija na nivou predsjednika sudova, naročito u periodu procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, doprinosi jačanju jedinstvenog sudskog sistema i održavanju njegove efikasnosti. Sastancima prisustvuju predsjednici sudova osnovne nadležnosti, predsjednici viših sudova u Podgorici i u Bijelom Polju, predsjednica Upravnog suda Crne Gore, predsjednik Apelacionog suda Crne Gore, predsjednik Privrednog suda Crne Gore, predsjednik Višeg suda za prekršaje Crne Gore i predsjednici sudova za prekršaje u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju. Na sastanku održanom 22. marta 2017. godine, predsjednici svih sudova su najoštrije osudili postupanje određene grupe građana prema visokom predstavniku sudstva, iznoseći zajednički stav da sudska grana vlasti u svom ostvarivanju sudijske misije mora biti lišena svih pritisaka, uz garantovanu i nesmetanu samostalnost, nezavisnost i punu zaštitu nosilaca sudske funkcije, kako pojedinačno njihove lične i sigurnosti njihovih porodica, tako i profesionalnog postupanja i digniteta sudske funkcije.

PROJEKTI U FOKUSU

Vrhovni sud Crne Gore je korisnik nekoliko međunarodnih projekata

➢ Horizontalni program za Zapadni Balkan i Tursku – program Evropske unije i Savjeta Evrope, koji broji šest specifičnih projekata, od kojih se tri odnose na sudstvo. U okviru projekta “Odgovornost u pravosudnom sistemu”, realizovana su tri konsultativna sastanka sa sudijama, na kojima su predstavljena iskustva o primjeni novog sistema ocjenjivanja sudija u Crnoj Gori. Za predstavnike Vrhovnog suda Crne Gore, organizovana je studijska posjeta pravosudnim institucijama u Holandiji (april 2017) i Portugaliji (novembar 2017). Održana je konferencija "Uloga predsjednika sudova u ostvarivanju nezavisnog i odgovornog pravosuđa" (jun 2017), koja je okupila predsjednike svih sudova, dva seminara za sudije i tužioce na temu "Evropski i međunarodni standardi etičkog ponašanja i disciplinske odgovornosti za sudije i tužioce", kao i sastanci na kojima su učestvovali članovi Upravnog odbora Programa.

Izvještaj o radu

20

Implementatori projekta “Borba protiv zlostavljanja i nekažnjivosti i unaprjeđenje primjene prakse Evropskog suda za ljudska prava na nacionalnom nivou” su podržali izradu Analize primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima od strane crnogorskih sudova i sprovođenje obuka za šesnaest sudija i tužilaca (od čega trinaest sudija), koji su postali nacionalni treneri za pravo na suđenje u razumnom roku i zabranu mučenja. Takođe su unaprijeđeni mehanizmi za harmonizaciju sudske prakse i njeno usaglašavanje sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, ali i pojačani kapaciteti Odjeljenja Vrhovnog suda za harmonizaciju sudske prakse i usaglašavanje sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Mjere iz projekta “Suzbijanje ekonomskog kriminala”, odnose se na pravila integriteta i sprječavanja konflikta interesa kod sudija i državnih tužialaca. Izrađen je Priručnik za finansijske istrage, čiji je zadatak da unaprijedi institucionalnu saradnju između sudstva, Državnog tužilaštva i policije.

➢ EuRol II (Podrška EU vladavini prava II) je projekat Evropske unije, koji se sprovodi u saradnji Visokog sudskog savjeta Italije i Federalnog Ministarstva unutrašnjih poslova Italije. Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta sudstva i organa za sprovođenje zakona, u svjetlu ispunjavanja kriterijuma za pristupanje Evropskoj uniji, dok je specifični cilj pružanje pomoći Crnoj Gori u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kroz efikasnu istragu i krivično gonjenje. Od početka primjene projekta (oktobar 2017), održan je jedan sastanak Upravnog odbora, studijska posjeta EU institucijama u Hagu i Briselu. Takođe, sprovedene su ekspertske misije, koje su procjenjivale stanje u sudstvu povodom međunarodne pravne pomoći u krivičnim i građanskim stvarima i infrastrukturne uslove za rad u sudstvu.

➢ Infrastrukturni projekat “Unaprjeđenje efikasnosti sudstva” - Vrhovni sud je kandidovao projekat adaptacije sudova u Crnoj Gori u Sektorskoj radnoj grupi za ocjenu strateškog značaja prioritetnih infrastrukturnih projekata. Projekat sudstva je zauzeo 2. mjesto na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata, koja je usvojena od strane Vlade Crne Gore, na sjednici od 30. juna 2017. godine. Projekat je obuhvatio adaptaciju zgrade Vrhovnog suda Crne Gore, zgrade Višeg suda u Bijelom Polju i osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama. U cilju uspješne realizacije projekta, odlukom predsjednice je imenovana Komisija za nadzor realizacije projekta adaptacije sudova, u čijem su sastavu predstavnici sudstva i eksperti – diplomirani inžinjeri.

Zaštita od nasilja u porodici i nasilja nad ženama

Crna Gora je jedna od prvih država koje su potpisale i ratifikovale Konvenciju Savjeta Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), koja je stupila na snagu 1. avgusta 2014. godine.

Izvještaj o radu

21

Vrhovni sud Crne Gore, preko svog predstavnika u Koordinacionom odboru, pažljivo prati sprovođenje i procjenu politika i mjera za sprječavanje i borbu protiv svih vidova nasilja, obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom. U junu 2017. godine, pružen je doprinos u izradi prvog državnog Izvještaja, koji između ostalog, razmatra i predstavlja aktivnosti preduzete od strane crnogorskih sudova u pogledu svih aspekata Konvencije.

U oktobru 2017. godine, u Strazburu je vođen dijalog između predstavnika Vrhovnog suda, relevantnih državnih institucija i GREVIO-a (grupa eksperata zaduženih za evaluaciju primjene Konvencije na nacionalnim nivoima), na kojem je razmatran prvi državni izvještaj Crne Gore.

Početkom 2018. godine očekuje se objavljivanje Izvještaja GREVIO Komiteta, koji će biti rezultat prvog (osnovnog) postupka evaluacije koji se sprovodi u Crnoj Gori. Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti – PAPR

U skladu sa obavezom predviđenom Planom aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti (PAPR), za period 2017-2021, Vrhovni sud je tokom 2017. godine izvršio procjenu neophodnih kapaciteta za

efikasnu podršku žrtvama porodičnog nasilja, koji se odnose na tehničku opremljenost sudova, i postojanje posebnih čekaonica za žrtve odvojenih od sudnice. Rezultati te Analize su pokazali da u osnovnim sudovima u Crnoj Gori ne postoje posebne čekaonice za žrtve nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, koje su odvojene od sudnica i da ovi sudovi nijesu opremljeni neophodnim tehničkim sredstvima kojima se obezbjeđuje da oštećeni kao tužilac, ili svjedok, ne osjeća nelagodu zbog pojavljivanja na sudu. Međutim, ocijenjeno je i da osnovni sudovi u svakom pojedinačnom slučaju, kada se pojavi potreba za saslušanjem svjedoka-oštećenih krivičnim djelima nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, preduzimaju sve neophodne mjere da ne dođe do susreta žrtve, odnosno svjedoka-oštećenog sa okrivljenim. Na drugoj strani, u Višem sudu u Podgorici postoje dvije sudnice, opremljene savremenim tehničkim sredstvima i povezane sa sudnicama, pa se kao takve mogu koristiti prilikom saslušanja oštećenih na poseban način. Međutim, u ovom sudu ne postoji posebna čekaonica za žrtve krivičnih djela, već se u tom slučaju koriste određene kancelarije Stručnih službi. Viši sud u Bijelom Polju posjeduje posebno opremljenu prostoriju za oštećene, i takođe je opremljen neophodnim tehničkim sredstvima odnosno, audio vizuelnom opremom koja omogućava saslušanje oštećenih u sudnici, bez njihovog neposrednog prisustva. Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena – CEDAW Crna Gora je sukcesorskim postupkom pristupila Konvenciji o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), 23.oktobra 2006. godine. U skladu sa Konvencijom, države članice se obavezuju da Generalnom sekretaru UN-

Izvještaj o radu

22

a podnesu, radi razmatranja u Komitetu, izveštaj o zakonodavnim, sudskim, upravnim ili drugim mjerama koje su usvojile radi primjene odredaba Konvencije, kao i o napretku ostvarenom u tom periodu. Drugi periodični izvještaj Crne Gore, koji je podnijet 2015.godine, razmatran je u julu 2017. godine, kada je vođen konstruktivni dijalog između CEDAW Komiteta i predstavnika državne vlasti, uključujući i predstavnicu Vrhovnog suda Crne Gore. Zaključna zapažanja CEDAW Komiteta objavljena su 24. jula 2017. godine i u njima je prepoznat napredak koji je država postigla, ali je takođe ocijenjeno da u određenim oblastima nijesu ostvareni rezultati, te da postoje pojedina otvorena pitanja. U tom smislu, Vrhovni sud je distribuirao svim sudovima najznačajnije preporuke CEDAW Komiteta uz obavezu da se detaljno upoznaju sa njima, iste pažljivo razmotre i pristupe njihovoj implementaciji.

INFORMATOR za svjedoke/oštećene

Na zajedničkoj konferenciji za medije, održanoj 12. maja 2017. godine Vrhovni sud Crne Gore i NVO “Centar za ženska prava”, predstavili su revidirano i dopunjeno izdanje Informatora za svjedoke/oštećene žrtve krivičnih djela trgovine ljudima i nasilja u porodici.

Informator predstavlja značajan vid podrške svjedocima i žrtvama prilikom boravka u sudu, i ima zadatak da pruži sve potrebne informacije o krivičnom postupku, svjedočenju, mjerama zaštite, kao i kontakt podatke o zaposlenima u sudovima zaduženim za pružanje podrške. Svjedoci i žrtve će u Informatoru pronaći sve potrebne informacije, koje će im pomoći da se tokom boravka u sudu ne osjećaju kao „nestručni autsajderi“, te da se osjećaju prijatno tokom trajanja sudskog procesa. Izvršna direktorica NVO “Centar za ženska prava”, Maja Raičević, je izrazila posebno zadovoljstvo zbog otvorenosti Vrhovnog suda da čuje sugestije nevladinog sektora, koje se odnose na zaštitu i prava žrtava svjedoka u sudskom postupku, ističući da je Informator još jedan doprinos tome da se žrtve u sudskom postupku osjećaju što je moguće informisanije i prijatnije.

Izvještaj o radu

23

Memorandumi i sporazumi o saradnji

Centar za posredovanje

Dobra praksa Vrhovnog suda na polju saradnje sa važnim društvenim činiocima, nastavljena je potpisivanjem Sporazuma o saradnji između Vrhovnog suda Crne Gore i Centra za posredovanje, koji su potpisali predsjednica, Vesna Medenica, i izvršna direktorica Centra, Marina Lutovac.

Cilj Sporazuma je unaprjeđenje primjene pravnog institute posredovanja, kao alternativnog načina rješavanja sporova u pravosudnom sistemu Crne Gore, kroz omogućavanje pristupa posredovanju fizičkim i pravnim licima. U tom pravcu, dogovoreno je da će se obezbijediti svi neophodni prostorni, tehnički i kadrovski uslovi. Poštujući utvrđenu obavezu, Vrhovni sud Crne Gore je obavijestio sve sudove o potpisivanju i sadržini Sporazuma o saradnji, pozivajući predsjednike sudova da odrede kontakt osobe, koje će biti zadužene da vode evidenciju svih sudskih predmeta upućenih na posredovanje, kontaktiraju odabrane posrednike i stranke radi zakazivanja posredovanja i izvještavaju Vrhovni sud Crne Gore o realizovanim postupcima posredovanja. U svjetlu promocije posredovanja zabilježeni su nastupi u javnosti predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, u kojima je posebna pažnja posvećena afirmaciji alternativnog načina rješavanja sporova, podstičući time građane i sudije da primjenjuju posredovanje u predmetima. Takođe, sudije Vrhovnog suda uzele su učešće na seminaru o posredovanju u građanskim i imovinskim predmetima i ulozi sudija u posredovanju, koji su organizovali Vrhovni sud Crne Gore i Centar za posredovanje Sporazum za unaprjeđenje saradnje u oblasti suzbijanja kriminala

Vrhovni sud Crne Gore potpisao je u oktobru 2017. godine Sporazum za unaprjeđenje saradnje u oblasti suzbijanja kriminala. Strane potpisnice Sporazuma o saradnji su državne institucije čiji je mandat primjena i sprovođenje zakona u oblasti organizovanog kriminala i korupcije - Vrhovni sud Crne Gore, Državno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija. Sporazumom je uspostavljena međuinstitucionalna saradnja za automatsku razmjenu podataka i informacija između ugovornih strana, čime će se postići viši nivo saradnje u oblasti suzbijanja organizovanog kriminala i korupcije, kao i kvalitetnija i efikasnija razmjena operativnih i drugih informacija. Vrhovni sud Crne Gore je imenovao kontakt osobu za implementaciju Sporazuma i tokom prethodne godine održano je nekoliko operativnih sastanaka.

Izvještaj o radu

24

NVO “CEMI” – NVO “CEDEM”

Prateći aktivno trendove demokratskog društva, u kojem posebnu vrijednost imaju nevladine organizacije, Vrhovni sud Crne Gore je podržao realizaciju još jednog projekta. Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, i predsjednik Upravnog odbora “CEMI”-ja, Zlatko Vujović, potpisali su 30. novembra 2017. godine Memorandum o saradnji Vrhovnog suda Crne Gore i NVO “Centar za monitoring i istraživanje – CEMI”. Svrha Memoranduma je predstavljanje osnova na kojima će Vrhovni sud Crne Gore, NVO “CEMI”, kao realizator projekta i NVO “CEDEM”, kao partner u projektu, razmjenjivati informacije i zajednički raditi na realizaciji projekta "Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosudja", koji se realizuje uz podršku Evropske komisije (IPA).

Osnovni cilj projekta je dostizanje višeg nivoa vladavine prava u Crnoj Gori, dok je specifični cilj projekta povećanje nivoa profesionalizma, efikasnosti i integriteta pravosuđa, kao i stvaranje mehanizama saradnje između organizacija civilnog društva i pravosudnih organa. Time se istovremeno pruža prostor organizacijama civilnog društva da daju doprinos reformama pravosuđa i pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom u okviru pregovaračkog poglavlja 23 Pravosuđe i osnovna ljudska prava. Svi potpisani Memorandumi o saradnji dostupni su na internet stranici Vrhovnog suda.

Izdavačka djelatnost Vrhovnog suda Crne Gore

Vrhovni sud je u prethodnoj godini objavio dva Biltena. Kako bi obezbijedio potpunu ujednačenost sudske prakse, informisao nižestepene sudove, zatim stranke u postupku, branioce, te stručnu i

laičku javnost, Vrhovni sud je u martu 2017. godine objavio Bilten-Knjiga II za 2016. godinu, dok je Bilten-Knjiga I za 2017. godinu, tradicionalno objavljen u susret Danima crnogorskog sudstva, u oktobru 2017. godine. Istom prilikom, publikovano je i izdanje “Dani sudstva-sudijski dani 2016.”, koje sadrži sva izlaganja naijiskusnijih sudija sa odgovorima na postavljena pitanja iz prakse nižestepenih sudova sa prošlogodišnjih Dana sudstva.

Bilteni Vrhovnog suda su dostupni na internet stranici Vrhovnog suda www.sudovi.me.

Izvještaj o radu

25

EURO-ATLANTSKE INTEGRACIJE NATO: Političko-vojna asocijacija koja se zalaže za iste vrijednosti, principe i ciljeve kao i EU

Predajom instrumenta o pristupanju Crne Gore NATO-u u američkom State Departmentu, Crna Gora je i zvanično postala 29 članica Sjevernoatlantske alijanse, 5. juna 2017. godine. Jačanje sudske vlasti, preduzimanje pozitivnih obaveza u reformi pravosuđa i sprovođenje aktivnosti u borbi protiv organizovanog kriminala, značajno su obilježili tok pristupanja Savezu. Crnogorsko sudstvo pružilo je nesagledivi doprinos ispunjavanju kriterijuma za članstvo u NATO-u. Naime, rezultati predanog i transparentnog rada sudstva na polju poštovanja vladavine prava, zaštite i promocije ljudskih prava, bili su od ključne važnosti za ostvarenje ovog državnog cilja.

EVROPSKE INTEGRACIJE

Vrhovni sud Crne Gore je nastavio aktivno učešće u procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji. U okviru pregovaračkog poglavlja 23 (Pravda sloboda i bezbjednost) nastavljen je rad sa prikupljanjem podataka i praćenjem stanja u predmetima nasilja nad novinarima,

naknade štete zbog povrede časti i ugleda putem medija, naknade štete žrtvama ratnih zločina, predmeta u kojima se u svojstvu oštećenih javljaju pripadnici LGBT populacije, predmeta korupcije pred specijalnim odjeljenjem u Višem sudu u Podgorici, ali i pred sudovima osnovne nadležnosti, izvršenja sankcija izrečenih presudama donijetim na osnovu sporazuma o priznanju krivice, predmeta pranja novca, kao i drugih predmeta od posebnog značaja. U okviru radne grupe za PP23, održana je tematska sjednica o pravosudnoj statistici 28. novembra 2017. godine, dok je 26. decembra 2017. godine održana i tematska sjednica na temu zaključaka Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW). Pododbor za pravdu, slobodu i bezbjednost, koji je održan 14-15. marta 2017. godine, okupio je predstavnike crnogorskih institucija u procesu pridruživanja EU, sa pozivom na diskusiju o temama reforme pravosuđa, sprječavanja pranja novca, temeljnih prava, suzbijanja korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala.

Izvještaj o radu

26

Takođe, tokom prethodne godine nastavljen je rad na izvještavanju povodom sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje koji je, na ministarskom nivou održan 20. juna 2017. godine. U 2017. godini, Evropska komisija pripremila je non paper o stanju u poglavljima 23 i 24, jer po prvi put nije izdat godišnji izvještaj o napretku zemlje kandidata za članstvo. S tim u vezi, 27. septembra 2017. godine održan je sastanak sa predstavnicima Evropske Komisije, kojima su predočena sva potrebna objašnjenja povodom obaveza iz Poglavlja 23. Set dokumenata o napretku Crne Gore i presjek stanja u pojedinačnim pregovaračkim poglavljima se očekuje u proljeće 2018. godine.

STRATEGIJA REFORME PRAVOSUĐA Vlada Crne Gore je na sjednici od 3. aprila 2014. godine donijela Strategiju reforme pravosuđa za period 2014-2018. Uz Strategiju je donijet i prateći Akcioni plan za implementaciju, za period 2014-2016. Nakon isteka ovog Akcionog plana, pristupilo se izradi novog. Međuresorska radna grupa, u kojoj je uzeo učešće i predstavnik Vrhovnog suda Crne Gore, pripremila je novi Akcioni plan za period 2017 – 2018, u saradnji sa ekspertima Svjetske banke i uz uvažavanje komentara implementatora projekta EUROL-a i nevladinog sektora. Akcioni plan usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore od 28. septembra 2017. godine. Akcionim planom su utvrđene mjere, aktivnosti, indikatori rezultata i uticaja, rokovi, nadležni organi i izvori finansiranja potrebni za sprovođenje strateških smjernica definisanih Strategijom reforme pravosuđa 2014-2018. Tako, između ostalog, Akcioni plan sadrži mjere za jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti u pravosuđu, jačanje efikasnosti pravosuđa, unaprjeđenje krivičnog i građanskog zakonodavstva, smanjenje broja zaostalih predmeta, kao i unaprjeđenje pravosudnog menadžmenta i adminstracije. Konkretne aktivnosti koje su u nadležnosti Vrhovnog suda Crne Gore, odnosno nižestepenih sudova, odnose se, između ostalog, na: donošenje godišnjeg raspored poslova u sudovima sa četiri sudije u skladu sa principom slučajne dodjele predmeta; izradu plana rješavanja zaostalih predmeta u svim sudovima; vršenje nadzora nad zakonitošću obavljanja poslova notara u vezi sa predmetima koje notaru povjeri sud; izradu analize presuda u odnosu na Crnu Goru, kojima je utvrđeno kršenje Evropske konvencije o ljudskim

Izvještaj o radu

27

pravima i osnovnim slobodama; učlanjenje Vrhovnog suda Crne Gore u Mrežu najviših sudova u cilju razmjene informacija između Evropskog suda za ljudska prava i Vrhovnog suda Crne Gore o sudskoj praksi, konvencijskom i nacionalnom pravu. Kontrolu realizacije mjera iz Akcionog plana vrši Savjet za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa i Operativni tim za pradenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa. Savjet čine predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, potpredsjednik Vlade i ministar pravde, predsjednik Sudskog savjeta, Vrhovni državni tužilac i predsjednik Tužilačkog savjeta, kao i predstavnici Ministarstva pravde, Udruženja sudija, Advokatske komore, Notarske komore i Komore javnih izvršitelja. Operativni tim obavlja zadatke u prikupljanju i obradi podataka i pripremi izvještaja nadležnih organa kao i druge administrativno-tehničke poslove. Druga nacionalna konferencija o reformi pravosuđa, u organizaciji NVO "CEMI" i NVO "Akcija za ljudska prava" Predstavljanje Izvještaja o reformi pravosuđa Vrhovni sud Crne Gore uvažava riječ predstavnika nevladinog sektora i rado se odaziva njihovom pozivu za vođenje konstruktivnog dijaloga. Stoga je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore učestvovala na Drugoj nacionalnoj konferenciji o reformi pravosuđa i ocijenila Izvještaj o reformi pravosuđa, koji su sačinile dvije nevladine organizacije, koje aktivno prate rad pravosuđa. U desetogodišnjem periodu strategijske reforme pravosuđa, Vrhovni sud je bio posvećen jačanju nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa, bio i ostao predan vladavini prava i unaprjeđenju kvaliteta poštovanja ljudskih prava i sloboda. Govoreći o dostignućima sudstva u proteklih deset godina, predsjednica Vrhovnog suda je ocijenila da se crnogorsko sudstvo uspješno izborilo sa reformskim procesom. Naime, sudstvo je iznijelo značajan korpus reforme i to u pogledu: spajanja dva privredna suda u jedan sa sjedištem u Podgorici, uspostavljanja centralizovane nadležnosti za suđenja u predmetima organizovanog kriminala i korupcije u specijalizovanom odjeljenju u Višem sudu u Podgorici, reforme prekršajnog sistema, skraćivanja dužine trajanja postupka u sudovima i smanjenja broja zaostalih predmeta. Zadati ciljevi su ispunjeni u svjetlu pune zaštite ljudskih prava i sloboda, sa pojačanom pažnjom na obezbjeđenje zaštite prava na suđenje u razumnom roku, podizanja nivoa transparentnosti sudstva, a time i jačanja povjerenja građana u kompletno pravosuđe. Na konferenciji je najavljeno da će Vrhovni sud pristupiti Mreži viših sudova, što će doprinijeti boljoj interakciji sa Evropskim sudom za ljudska prava i olakšati razmjenu informacija, radi efikasne i potpune implementacije Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u našem pravnom poretku. Vrhovni sud Crne Gore dostavio je autorima Izvještaja i određene primjedbe, koje je predsjednica Vrhovnog suda prethodno iznijela na Konferenciji,

Izvještaj o radu

28

ukazujući na potrebu da se izvještaji ove prirode ne mogu biti potpuni, bez sugestija sudstva, jer je ono zaduženo i za implementaciju preporuka koje su sadržane u izvještaju. Primjedbe su se odnosile na izbor sudija od strane Sudskog savjeta, u skladu sa zakonom, kao i praksa Sudskog savjeta u postojanje sumnje u klijantelističke odnose u sudstvu . Kada je u pitanju audio-vizuelno snimanje i opremljenost sudnica, i ukazala na neophodnost dodatnih finansijskih sredstava i edukacije daktilografa koji će stenografski prenose sve što se audio snimi. U narednom periodu, potrebno je poboljšati uslove za rad sudijama koji sude predmete organizovanog kriminala i korupcije.

"Sada, kada smo ispunili sve neophodne preduslove i stvorili pozitivne okvire, stojeći na pragu Evropske unije, treba uložiti dodatne napore kako bi zajedničkim snagama sproveli reformske aktivnosti do kraja" – predsjednica Vrhovnog suda na konferenciji

SARADNJA SA DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA I NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA

45 godina Pravnog fakulteta Podgorica - Univerzitet Crne Gore Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, učestvovala je na Međunarodnoj naučnoj konferenciji "Reforma pravnog sistema Crne Gore - pravosuđe i temeljna prava", koju je organizovao Pravni fakultet Podgorica - Univerzitet Crne Gore, u susret obilježavanja 45 godina postojanja. Tom prilikom, predsjednica je podsjetila na uspješnu realizaciju Memoranduma o saradnji između Vrhovnog suda i Pravnog fakulteta Podgorica, zaključenog 2016. godine, uvjeravajući prisutne da namjeravamo ispuniti ciljeve Memoranduma, i to ne samo zbog toga što nas potpisi obavezuju na to, već zbog toga što shvatamo njegov značaj za naše cjelokupno društvo. Učesnici konferencije su pružili osvrt na dosadašnji razvoj procesa reforme pravosuđa. Predsjednica je istakla da se na putu našeg pridruživanja Evropskoj uniji, nerijetko govori o reformi pravnog sistema, pravosuđu i temeljnim pravima, i da je crnogorsko sudstvo uspješno iznijelo značajan korpus reforme na polju reforme pravosuđa, kako u suštinskom, tako i u organizacionom smislu. U daljem govoru je ocijenjeno da smo predanim radom sudija, čiji je sastav podmlađen i modernizovan, pod svijetlima sistema regionalne i međunarodne saradnje, zabilježili nesumnjiv napredak u oblasti reforme pravosuđa. "Danas, nakon četiri godine od otvaranja poglavlja 23, smatram da kod nas nema zamora, već naprotiv, moramo uložiti dodatnu snagu kako bi sproveli sve isplanirane aktivnosti do kraja", zaključila je predsjednica Vrhovnog suda.

Izvještaj o radu

29

NVO “Udruženje roditelji”

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica sastala se 5. decembra 2017. godine sa predstavnicama NVO “Udruženje roditelji”, koje su predstavile predsjednici projekat izrade vodiča za postupak razvoda i aktivnosti za podršku iniciranja izmjena Zakona o putnim ispravama i Zakona o graničnoj kontroli, jer prava jednoroditeljskih porodica, u kojima jedan ili oba roditelja vrše roditeljsko pravo, nijesu izjednačena sa dvoroditeljskim porodicama.

Predsjednica Vrhovnog suda je pozdravila aktivnosti “Udruženja roditelji” i iskazala spremnost da sudovi pruže neophodnu stručnu pomoć prilikom koncipiranja Vodiča, u dijelu preciziranja prava i obaveza sudova u postupku razvoda i nakon njega, kao i kod iniciranja izmjena relevantnih zakona.

Buduća saradnja sa NVO “Udruženje roditelji” formalizovana je u Memorandumu o saradnji, čija je svrha razmjena informacija i zajednički rad na implementaciji dogovorenih aktivnosti u oblasti unaprjeđenja prava jednoroditeljskih porodica u Crnoj Gori, a imajući u vidu najbolji interes djeteta.

Sastanak sa predstavnicima Komore javnih izvršitelja

Gosti Vrhovnog suda Crne Gore bili su predsjednik Komore javnih izvršitelja, Vidak Latković i predsjednica Izvršnog odbora, Aleksandra Tomković Vukoslavčević. Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica i sudija Branimir Femić su sa novoizabranim rukovodstvom Komore, razgovarali o ulozi i položaju javnih izvršitelja u pravosudnom sistemu.

Disciplinska odgovornost, zakonitost i pravilnost rada javnih izvršitelja, te primjena Zakona o javnim izvršiteljima i njegove prednosti i nedostaci, bile su teme od posebnog interesovanja za sagovornike. Na sastanku je zaključeno da sudstvo i javni izvršitelji dijele isti zadatak u očuvanju pravne sigurnosti.

Učešća na nacionalnim konferencijama i seminarima ➢ Konferencija “Upravljanje sudovima”, Kolašin, 27-28.02.2017. ➢ Okrugli sto o primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima, Kolašin,

01-02.03.2017. ➢ Svečano obilježavanje sprovođenja teorijskog dijela Programa inicijalne

obuke za kandidate za sudije i državne tužioce, Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, Podgorica, 03.03.2017.

➢ Druga Nacionalna konferencija o reformi pravosuđa – predstavljanje Izvještaja CEMI i HRA o reformi pravosuđa, Podgorica, 24.04.2017.

➢ Sastanak Upravnog odbora Horizontalnog programa Savjeta Evrope i EU, Podgorica, 10.05.2017.

➢ “Uloga i značaj sudskih vještaka u ambijentu Zakona o sudskim vještacima”, Podgorica, 29.05.2017.

➢ Konferencija o ulozi predsjednika sudova u ostvarivanju principa nezavisnog i odgovornog pravosuđa, Bijela, 26-27.06.2017.

➢ Okrugli sto Vrhovnog suda, Savjeta Evrope i EU “Harmonizacija sudske

Izvještaj o radu

30

prakse i usaglašavanje sa praksom ESLJP”, Budva, 02-03.10.2017. ➢ Okrugli sto “Posredovanje u građanskim i imovinskim predmetima i uloga

sudija u posredovanju”, Kolašin, 13.11.2017. ➢ Okrugli sto Vrhovnog suda i AIRE Centra “Naknada za neosnovani pritvor i

zabrana retroaktivne primjene krivičnog prava, EK i relevantno crnogorsko zakonodavstvo i praksa”, Budva, 27-28.11.2017.

➢ Konferencija o pravu na djelotvornu istragu i pravu na slobodu i bezbjednost, Podgorica, 07.12.2017.

PRAVNA DIPLOMATIJA

Sastanak sa Ambasadorom Savezne Republike Njemačke, Nj.E. Hansom Günther Matternom

Povod prvog sastanka sa novoizabranim Ambasadorom Savezne Republike Njemačke, 24. januara 2017. godine, bio je razgovor o reformama crnogorskog sudstva u proteklih deset godina, trenutno stanje u procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, kao i postojeći izazovi u oblasti vladavine prava.

Predsjednica Vrhovnog suda i Ambasador su bili saglasni o potrebi kontinuiteta u saradnji na polju pravosudne reforme u Crnoj Gori, a naročito u oblasti unaprjeđenja pravosudnog informacionog sistema, kao i promocije alternativnog rješavanja sporova. Na sastanku je dogovorena dalja pravno-diplomatska saradnja.

Sastanak sa Ambasadorom Države Palestine u Crnoj Gori, Nj. E. Rabii Alhantoulijem

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, primila je u posjetu prvog rezidentnog Ambasadora Države Palestine u Crnoj Gori, Nj.E. Rabii Alhantoulija, 9. maja 2017. godine.

Nj.E. Ambasador Alhantouli je izrazio želju da se upozna sa načinom funkcionisanja crnogorskog sudstva, iskustvima i izazovima koji postoje u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Sagovornici su razgovarali o reformi crnogorskog sudstva u proteklih 10 godina, kao i o postojećim problemima i izazovima u oblasti vladavine prava.

Na sastanku je izražena otvorenost za buduću saradnju sudske vlasti Crne Gore i Države Palestine, uz ocjenu da dvije zemlje dijele sličnosti u pogledu ciljeva i zadataka u očuvanju nezavisnosti sudija.

Izvještaj o radu

31

Sastanak sa Ambasadorom Ruske Federacije u Crnoj Gori, Nj.E. Sergej Nikolaevič Gricajem

Susret sa Ambasadorom Ruske Federacije, Nj.E. Sergej Nikolaevič Gricajem u Vrhovnom sudu Crne Gore, nastavak je bilateralne pravosudne saradnje između vrhovnih sudova Crne Gore i Ruske Federacije, koja je Sporazumom o saradnji uspostavljena 2009. godine.

Povod za sastanak, koji je održan 6. marta 2017. godine, je pismo koje je predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, uputila predsjedniku Vrhovnog suda Ruske Federacije, Nj.E. Vjačeslavu M. Lebedevu. U pismu je istaknuta potreba za intenziviranjem saradnje, kroz uzajamne posjete delegacija, u cilju razmjene iskustava u skladu sa ugovorenim oblastima i drugim pravnim dilemama. Naime, kada su u pitanju značajna tehnološka dostignuća, u dijelu elektronskog upravljanja predmetima i primjenu informacionih tehnologija, gdje Vrhovni sud Ruske Federacije ima vodeću ulogu, postoji otvorena inicijativa sudstva prema međunarodnim partnerima za razmjenu iskustava i dobrih praksi.

Međunarodna pravosudna saradnja

Međunarodna pravosudna saradnja na nivou predsjednika najviših sudskih instanci, nastavljena je i unaprijeđena tokom prethodne sudijske godine sa vrhovnim sudovima država regiona i Evropske unije. Radna posjeta pravosudnim institucijama Holandije Crnogorska pravosudna delegacija, predvođena predsjednicom Vrhovnog suda i članicom Sudskog savjeta, Vesnom Medenicom, sastala se sa predsjednikom Vrhovnog suda Holandije, Maartenom Feterisom, u Hagu, 13. aprila 2017. godine. Tokom sastanka, naročito je istaknuto pitanje kreativne uloge Vrhovnog suda u tumačenju pravnih normi, a takođe su razmijenjena mišljenja i iskustva u pogledu organizacije, nadležnosti i rada vrhovnih sudova obje države. U završnici dijaloga, predsjednici najviših sudova su bili saglasni u ocjeni da je sastanak bio plodonosan i uspješan za obje institucije. Posjeta crnogorske delegacije Hagu i Utrehtu, značajno je doprinijela daljem učešću predstavnika sudstva u projektu “Odgovornost u pravosudnom sistemu”, u cilju razmjene iskustava u oblasti odgovornosti nosilaca sudskih funkcija u Crnoj Gori i ocjenjivanja sudija, čija će primjena početi 2018. godine. Studijska posjeta pravosudnim institucijama Portugala Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, susrela se sa predsjednikom Vrhovnog suda Portugala, Antonijom Silvom Enrike Gasparom, 6. novembra 2017. godine. Kolege su razmijenile iskustva o strukturi vrhovnih sudova, sprovedenim reformama i rezultatima rada, sistemima ocjenjivanja i disciplinskih postupaka i ulozi portugalskog Vrhovnog suda, kao žalbene instance za odluke Visokog sudskog savjeta.

Izvještaj o radu

32

Pored Vrhovnog suda Portugala, crnogorska pravosudna delegacija posjetila je i Visoki sudski i Tužilački savjet, Vrhovno državno tužilaštvo, nacionalnu akademiju za sudije i tužioce, Apelacioni sud u Lisabonu i prvostepeni sud u Sintri.

Radna i studijska posjeta su organizovane za predstavnike crnogorskog Vrhovnog suda Crne Gore, Sudskog savjeta, Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i Tužilačkog savjeta, u okviru Horizontalnog Programa za Zapadni Balkan i Tursku: “Odgovornost u pravosudnom sistemu”, koji u Crnoj Gori sprovode Evropska unija i Savjet Evrope. Vrhovni sud Crne Gore je na radnim sastancima više puta isticao posebnu zahvalnost implementatorima HF programa i uputio konkretne sugestije za dalji razvoj specifičnih projekata.

Zvanična posjeta Vrhovnom sudu Republike Azerbejdžan – nastavak interaktivnog dijaloga i uspješne saradnje, uspostavljene 2016. godine Na poziv predsjednika Vrhovnog suda Republike Azerbejdžan, Ramiza Rzajeva, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, sudije Vrhovnog suda Svetlana Vujanović i Branimir Femić, i predsjednik Osnovnog suda u Rožajama, Zahit Camić, boravili su u trodnevnoj posjeti najvišem sudu Republike Azerbejdžan. Predstavnici Vrhovnog suda susreli su se i sa predsjednikom Azerbejdžana, Ilham Alijevim i ministrom pravde, Fikrat Mamadovim. Tokom zvanične posjete od 26. septembra 2017. godine, crnogorska delegacija je sa azerbejdžanskim kolegama razmijenila iskustva o rezultatima i izazovima u radu nacionalnih sudskih sistema, sa posebnim osvrtom na saradnju sa Evropskim sudom za ljudska prava i upotrebu informacionih tehnologija u pružanju sudskih usluga.

Izvještaj o radu

33

Sastanak sa potpredsjednikom Visokog sudskog savjeta Republike Italije Predsjednica Vrhovnog suda je razgovarala sa potpredsjednikom Visokog sudskog savjeta Republike Italije, Đovani Lenjinijem, kojem je predočila ostvarene rezultate reforme sudstva, aktivnosti Vrhovnog suda u ujednačavanju sudske prakse, izazove sa kojima se nacionalno sudstvo suočava u procesu pristupanja EU, ističući da se pred domaće sudije postavljaju veliki zahtjevi Evropske komisije. Razgovarajući o nadležnosti i aktivnostima crnogorskog Sudskog savjeta, zajednički je konstatovano da je neophodna izmjena nacionalnih propisa, koji bi omogućili da predsjednik Sudskog savjeta bude iz reda sudija, ted a predstavnici sudske vlasti po broju članova čine većinu u Sudskom savjetu. Zaključeno je da se jedino na taj način može obezbijediti puna autonomija i nezavisnost Sudskog savjeta, kao garanta nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. U ime Vrhovnog suda izražena su velika očekivanja od realizacije projekta “Podrška EU vladavini prava – EUROL II”, čiji je cilj podrška u jačanju efikasnosti pravosuđa i infrastrukturnih kapaciteta i djelotvornoj primjeni zakona u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Potpredsjednik italijanskog Visokog sudskog savjeta je izrazio spremnost da ta institucija, kao partner u projektu, podrži dalju reformu pravosuđa i realizaciju predviđenih projektnih aktivnosti. Regionalna konferencija “Sloboda izražavanja i internet” Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, uzela je učešće na Regionalnoj konferenciji “Sloboda izražavanja i internet”, koju je organizovao Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, u saradnji sa JUFREX-om (program EU i Savjeta Evrope “Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi izražavanja i medija u Jugoistočnoj Evropi). Pojava interneta, putem kojeg informacija postaje globalna i dostupna svima, nikoga nije izostavila. To je bio povod da se nacionalni i međunarodni eksperti okupe na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji, na kojoj se diskutovalo o poštovanju evropskih standarda u oblasti slobode izražavanja, online medija i interneta. Predsjednica Vrhovnog suda je podsjetila učesnike konferencije, da živimo u vremenu kada se brzina primanja informacije mjeri protokom interneta i kada je svaka online dostupna riječ – trajna i nesagledive težine. Koje su granice slobode izražavanja na internetu, odnosno društvenim mrežama i medijskim portalima, kako uspostaviti balans između saopštavanja mišljenja i prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, te koja je uloga medija kao uticajnog sredstva prenošenja informacija, su glavna pitanja koja

Izvještaj o radu

34

su postavljena na konferenciji. Rasprava o standardima evropskog prava u ovoj oblasti je dragocjena i ide u prilog rješavanju izazova sa kojima se susrijeće savremeno sudstvo, a time i dostizanju našeg generalnog cilja – podizanju kvaliteta pravde. Sa posebnim zadovoljstvom, istaknuto je da su sudije Vrhovnog suda Crne Gore, Miraš Radović i Dušanka Radović, učestvovali u pripremi Priručnika za trenere, čime je Vrhovni sud pružio značajan doprinos zaštiti i promociji slobode izražavanja. Mreža predsjednika vrhovnih sudova – udruženje osnovano 2004. godine, čiji je cilj unaprjeđenje razmjene mišljenja i iskustava u sudskoj praksi država EU Sastanak Mreže predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije, održan je 19-21. oktobra 2017. godine, u Talinu, u organizaciji Vrhovnog suda Estonije. Predsjednici najviših sudskih instanci EU razmijenili su mišljenja o nezavisnosti vrhovnih sudova, reformama koje utiču na sudsku instituciju, obavezi reagovanja i slobodi govora predsjednika, kriterijumima koji su potrebni da bi se postigla istinska podjela vlasti, postojanju evropkskog pojma nezavisnosti pravde, kao i o kontroli nad vrhovnim sudovima. Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, na Generalnoj skupštini, održanoj 13. oktobra 2011. godine, u Sofiji, jednoglasno je izabrana za posmatrača, od strane kolega iz najviših sudova Evropske unije. Pored Crne Gore, posmatrači u Mreži su Norveška i Lihtenštajn.

Mreža viših sudova Mreža viših sudova osnovana je od strane Evropskog suda za ljudska prava u oktobru 2015. godine, sa ciljem razmjene informacija između Evropskog suda za ljudska prava i viših nacionalnih sudova. Informacije se odnose na praksu Suda, konvencijsko pravo i praksu, kao i na nacionalno pravo. Vrhovni sud Crne Gore postao je član Mreže najviših sudova u maju 2017. godine. Nacionalni sudovi sarađuju sa Mrežom putem kontakt osobe koju

Izvještaj o radu

35

sami imenuju. Prethodne godine, pripremljena su četiri mjesečna izvještaja o praksi Evropskog suda i time su podijeljene informacije koje Vrhovni sud dobija putem Mreže viših sudova. Izvještaji se dostavljaju svim sudijama Vrhovnog suda, kao i svim predsjednicima sudova, koji su dužni da izvještaje proslijede odjeljenjima sudske prakse, odnosno sudijama, koji su zaduženi za praćenje i proučavanje sudske prakse. Izvještaji sadrže kratak činjenični prikaz predmeta, najznačajnija pitanja o kojima je Evropski sud raspravljao, te da li je i zbog čega utvrdio povredu Konvencije. U cilju promocije članstva Vrhovnog suda u Mreži, na okruglom stolu „Harmonizacija sudske prakse i usaglašavanje sa praksom Evropskog suda za ljudska prava“, organizovanom u saradnji sa Savjetom Evrope, održana je prezentacija o nadležnostima Mreže, načinu saradnje sa nacionalnim sudovima i njenoj ulozi za harmonizaciju sudske prakse. Dodatan način saradnje sa Mrežom viših sudova je putem tzv. komparativnih zahtjeva. Ovi zahtjevi se dostavljaju nacionalnim sudovima preko kontakt osobe, ukoliko sudija izvjestilac Evropskog suda za ljudska prava smatra da se radi o predmetu za čije rješavanje bi bilo od značaja da se razmotri komparativno pravo država članica Savjeta Evrope. Prethodne godine, Vrhovni sud Crne Gore je dostavio odgovore na dva komparativna zahtjeva. ACA Europe Prilika za učestvovanje u seminarima ACA Udruženja i tokom prethodne godine, značajno doprinosi pravilnoj primjeni prava EU u upravnom sporu. Sudija Upravnog odjeljenja Vrhovnog suda Crne Gore, Hasnija Simonović, uzela je učešće na seminaru u Ljubljani, koji su organizovali Udruženje državnih savjeta i vrhovnih upravnih jurisdikcija u Evropskoj uniji (ACA Europe) i Vrhovni sud Republike Slovenije. Više od 50 predstavnika iz 25 država podijelili su svoja iskustva o upravnim sankcijama u evropskom pravu, kao i najbolje prakse u svojim državama u ovoj oblasti. Seminaru je prethodilo dostavljanje odgovora Vrhovnog suda na upitnik Udruženja, koji je sadržao pitanja o regulisanju upravnih sankcija u nacionalnim okvirima pozvanih država. Poštujući nezavisnost svakog člana Udruženja, Vrhovni sud Crne Gore je primljen za posmatrača, na Generalnoj skupštini Udruženja, 2013. godine, a aktivno učestvuje na seminarima od 2014. godine. Pregled učešća predsjednice, sudija i predstavnika Vrhovnog suda na regionalnim i međunarodnim konferencijama 27.01.2017. – Svečano otvaranje nove sudijske godine Evropskog suda za ljudska prava i seminar “Nesuzbijanje kao princip međunarodnog prava i uloga sudstva u njegovoj implementaciji”, Strazbur, Francuska 14-16.02.2017. - Regionalni seminar o jačanju međunarodne i regionalne saradnje u krivičnim stvarima, u vezi terorizma, sa fokusom na strane borce teroriste, Beč, Austrija

Izvještaj o radu

36

22-24.03.2017. - ACA Europe seminar "Administrativne sankcije u evropskom pravu", u organizaciji, Ljubljana, Slovenija 03-04.04.2017. - Koferencija Alijanse borba protiv trgovine ljudima, Beč, Austrija 10-14.04.2017. - Studijska posjeta pravosudnim organima Holandije, u okviru programa Horizontal Facility (HF 14 – Crna Gora), “Odgovornost u pravosudnom sistemu”, Hag, Holandija 15-19.05.2017. - VII Međunarodni pravni forum, Sankt Peterburg, Ruska Federacija 04-07.06.2017. - Konferencija predsjednika vrhovnih sudova Centralne i Istočne Evrope, Budimpešta, Mađarska 16.06.2017. - Prvi forum Mreže najviših sudova, Strazbur, Francuska 22-24.06.2017. - Konferencija o nasljeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Sarajevo, BIH 26.06.2017. - Regionalni sastanak sudija na temu harmonizacije sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i nacionalne sudske prakse pod nazivom “Uloga Odjeljenja za harmonizaciju sudske prakse i ostali instrumenti harmonizacije”, Beograd, Srbija 10-12.07.2017 - Odbrana državnog izvještaja pred CEDAW komitetom-komitetom za praćenje implementacije Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena od strane država članica, Ženeva, Švajcarska 24-25.08.2017. - Regionalni pripremni sastanak za pokretanje globalne mreže pravosudnog integriteta, u organizaciji kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC), Beč, Austrija 18.09.2017. - ACA Europe seminar na temu: “Javni poredak, nacionalna bezbjednost i prava stranih državljana u imigracionim i postupcima sticanja državljanstva” Krakov, Poljska. 26-28.09.2017. - Zvanična posjeta Vrhovnom sudu Republike Azerbejdžan, Baku, Azerbejdžan. 29.09.2017. - Konferencija na visokom nivou o harmonizaciji sudske prakse, u organizaciji Savjeta Evrope i Državnog savjeta Grčke, Atina, Grčka 5-7.10.2017. - Godišnje savjetovanje sudija Republike Srbije, Vrnjačka Banja, Srbija 9-11.10.2017. - Prva (osnovna) evaluacija primjene Istanbulske konvencije od strane eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici

Izvještaj o radu

37

(GREVIO) u Crnoj Gori - razmatranje državnog izvještaja Crne Gore, Strazbur, Francuska 18-20.10.2017. - "Sigurnost, Zapadni Balkan i Ujedinjeno Kraljevstvo: razvijanje partnerstva u cilju rješavanja zajedničkih izazova", West Sussex, Velika Britanija 19-21.10.2017. - Sastanak Mreže predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije, Talin, Estonija 27.10.2017. - Međunarodna naučna konferencija "Reforma pravnog sistema Crne Gore - pravosuđe i temeljna prava", Podgorica, Crna Gora 02.11.2017. - Regionalna konferencija “Sloboda izražavanja i internet”, Budva, Crna Gora 06-09.11.2017. - Studijska posjeta pravosudnim organima Portugalije, u okviru programa Horizontal facility (HF 14-Crna Gora) „Odgovornost u pravosudnom sistemu“, Lisabon, Portugal 16-17.11.2017. - Dopunski sastanak u domenu ljudske dimenzije: „Pristup pravdi kao ključni element vladavine prava“, Beč, Austrija 28.11.2017. - Okrugli sto "Dobre prakse i izazovi u izgradnji i radu službi za podršku oštećenima i svjedocima", Beograd, Srbija 03-08.12.2017. - Studijska posjeta OLAF-u, EUROPOL-u i EUROJUST-u, u organizaciji EUROL II (EU podrška vladavini prava u Crnoj Gori), Brisel/Belgija i Hag/Holandija 13-16.12.2017. - Kopaonička škola prirodnog prava, Kopaonik, Srbija

Izvještaj o radu

38

Zaključci izvještaja

✓ Pozitivni rezultati sudstva nijesu samoodrživi, već je potrebno stalno ulaganje napora sudija u budućem radu i u tom pravcu Vrhovni sud Crne Gore će kreirati i usmjeravati sudsku politiku u 2018. godini

✓ U prethodnoj sudijskoj godini, Vrhovni sud Crne Gore je ostvario ažurnost, efikasnost i blagovremenost u svom radu, uprkos promjenama u strukturi sudijskog sastava i većem prilivu predmeta u odnosu na izvještajnu 2016. godinu

✓ Vrhovni sud je imao ukupno u radu 4.683 predmeta, dok je priliv predmeta bio 4.457. U odnosu na ukupan broj predmeta, sudije su riješile 90,56% predmeta, a prosječno su bile opterećene sa 246.47 predmeta

✓ U svim predmetima postupak je trajao najduže godinu dana. U najvećem broju predmeta – 3.612, postupak je trajao do tri mjeseca, u 487 predmeta postupak je trajao do šest mjeseci, u 125 predmeta do devet mjeseci, a u 17 predmeta do jedne godine

✓ Radi unaprjeđenja efikasnosti Građanskog odjeljenja, a usljed povećanog

priliva predmeta te vrste, preporučeno je češće održavanje sjednica odjelenja i vijeća

✓ Vrhovni sud će i u narednoj sudijskoj godini blisko posmatrati sprovođenje

usvojenih zaključaka sa sastanaka predsjednika sudova

✓ Nakon izrade Izvještaja o primjeni Evropske konvencije u konkretnim predmetima crnogorskih sudova, koji je publikovan u prvom kvartalu 2018. godine, pristupiće se izradi Analize odluka Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru

✓ Praksa distribucije mjesečnih izvještaja, koji uključuju odabrane odluke

Evropskog suda za ljudska prava, će se nastaviti i naredne godine, sa konačnim ciljem pune saglasnosti nacionalne sudske prakse sa praksom Suda u Strazburu

✓ Vrhovni sud ostaje snažno posvećen ujednačavanju sudske prakse

nižestepenih sudova, poštovanju prava na suđenje u razumnom roku i punoj primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima, zbog čega će se i dalje unaprjeđivati kapaciteti nadležnih odjeljenja pri Vrhovnom sudu i sprovoditi tematske obuke sudija

✓ Kontinuirano će se pratiti svi projekti, čiji je korisnik Vrhovni sud Crne Gore

u ime sudstva. Dosadašnje realizovane aktivnosti su pokazale spremnost i adaptabilnost Vrhovnog suda Crne Gore da blagovremeno odgovori svim zadacima implementatora projekata

Izvještaj o radu

39

✓ Najviši sud u državi osnažio je transparentnost u svom radu i naporno

radio na vidljivosti sudstva u javnosti. U narednom periodu biće usvojen Komunikacioni protokol sudova u Crnoj Gori, koji će izmijeniti i unaprijediti sadašnji oblik komunikacije sudova sa medijima

✓ Vrhovni sud Crne Gore je u prethodnoj godini pozivao nižestepene sudove

na primjenu Istanbulske konfencije i Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena za zaštitu, i blagovremeno ih upoznavao sa donijetim preporukama međunarodnih tijela. Povodom ispunjavanja međunarodnih obaveza, Vrhovni sud će pružiti potrebnu podršku u razvijanju Službi za podršku oštećenima i svjedocima u osnovnim i prekršajnim sudovima, i jačati postojeće Službe u višim sudovima.

✓ Pravno-diplomatski odnosi Vrhovnog suda Crne Gore sa regionalnim

sudovima i evropskim sudovima su uspješno nastavljeni i prethodne godine. Predstavnici Vrhovnog suda su aktivno učestvovali na nacionalnim i međunarodnim konferencijama, nastojeći da stečene dobre prakse primijene u domaćim okvirima

✓ U cilju ispunjenja očekivanja realizacije projekta adaptacije sudova, nužan

je potpuni angažman Komisije za nadzor projekta, kao i strogo poštovanje rokova predviđenih za ispunjenje obaveza prema međunarodnim partnerima

✓ Naporan rad sudija, koji je obilježio desetu godinu reforme sudstva, ogleda

se u hiljadama izrađenih odluka, u kojima je Vrhovni sud, kao najviši sud u državi, nastojao obezbijediti kvalitetnu pravdu građanima, poštujući visoke standarde u zaštiti ljudskih prava i sloboda.

Izvještaj o radu

40

GRAFIČKI PRIKAZ PREDMETA U RADU

VRHOVNOG SUDA

Izvještaj o radu

41

Opšti pregled rada suda u svim vrstama predmeta za period 01.01.2017-31.12.2017.godine

Vrsta predmeta

Neriješeno

na dan 01.01.2017.

Primljeno 2017.

Pogrešan upis

Ukupno u radu 2017.

Delegiranih ust. notaru

Riješeno do 31.12.2017.

% riješenih

Neriješeno na dan

31.12.2017.

% riješenih

%riješenih u odnosu na priliv

Kzz 3 16 1 19 0 19 100 0 0 118.75

Kzu 4 61 0 65 0 63 96.92 2 3.08 103.28

Kzp 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kž-I 2 25 0 27 0 27 100 0 0 108

Kž-II 2 42 0 44 0 42 95.45 2 4.55 100

Kžm-I 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kž-S I 0 2 0 2 0 2 100 0 0 100

Kž-S II 0 12 0 12 0 12 100 0 0 100

Kr-S 0 13 0 13 0 13 100 0 0 100

Kr 0 125 0 125 0 125 100 0 0 100

Rev 137 1530 3 1667 0 1330 79.78 337 20.22 86.93

P-Rev 2 79 4 81 0 78 96.3 3 3.7 98.73

Rev Ip 9 208 0 217 0 204 94.01 13 5.99 98.08

Tpz 6 48 0 54 0 51 94.44 3 5.56 106.25

Gzz 0 2 0 2 0 2 100 0 0 100

Pzz 0 1 0 1 0 1 100 0 0 100

R 2 1650 3 1652 0 1650 99.88 2 12 100

Už Tpz 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Už Rev 0 24 0 24 0 20 83.33 4 16.67 83.33

Už RevIp 0 2 0 2 0 2 100 0 0 100

Uvp 59 611 0 670 1 594 88.81 75 11.19 97.22

Už 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ur 0 3 0 3 0 3 100 0 0 100

Už-Uvp 0 2 0 2 0 2 100 0 0 100

Už-Kž II 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Už-Kž I 0 1 0 1 0 1 100 0 0 100

UKUPNO 226 4457 11 4683 1 4241 90.58 441 9.42 95.15

Izvještaj o radu

42

Prosječno trajanje postupka (dani) u svim vrstama predmeta

Vrsta predmeta

Trajanje

postupka do 3 mjeseca

Trajanje

postupka do 6 mjeseci

Trajanje

postupka do 9 mjeseci

Trajanje

postupka do 1 godine

Trajanje

postupka preko 1 godine

Prosječno

trajanje-dana

Kzz 18 1 0 0 0 35.21

Kzu 63 0 0 0 0 20.65

Kž-I 22 5 0 0 0 53

Kž-II 35 7 0 0 0 46.81

Kž-S I 1 1 0 0 0 88.5

Kž-S II 4 8 0 0 0 100.25

Kr-S 13 0 0 0 0 2.15

Kr 125 0 0 0 0 4.52

Rev 908 296 111 15 0 80.06

P-Rev 64 10 3 1 0 50.41

Rev Ip 141 57 5 1 0 74.21

Tpz 44 7 0 0 0 51.08

Gzz 2 0 0 0 0 47

Pzz 1 0 0 0 0 56

R 1644 5 1 0 0 5.64

Už Tpz 7 9 4 0 0 122.9

Už Rev 2 0 0 0 0 37

Uvp 514 79 1 0 0 53.81

Ur 3 0 0 0 0 7

Už-Uvp 1 1 0 0 0 61

Už-Kž II 0 1 0 0 0 131

UKUPNO 3612 487 125 17 0 53.72

Izvještaj o radu

43

Mjesečni priliv po sudovima i zaostatak neriješenih predmeta u odnosu na mjesečni priliv na dan 31.12.2017. godine

Vrsta predmeta

Primljeno 2017. godine

Mjesečni priliv u 2017.

godini

Neriješeno na dan 31.12.2017.

Odgovara prilivu od mjeseci

Riješeno do 31.12.2017.

Odgovara prilivu od mjeseci

% riješenih (u odnosu na

ukupno u radu)

Kzz 16 1.33 0 0 19 14.29 100

Kzu 61 5.08 2 0.39 63 12.4 96.92

Kzp 0 0 0 0 0 0 0

Kž-I 25 2.08 0 0 27 12.98 100

Kž-II 42 3.5 2 0.57 42 12 95.45

Kžm-I 0 0 0 0 0 0 0

Kž-S I 2 0.17 0 0 2 11.76 100

Kž-S II 12 1 0 0 12 12 100

Kr-S 13 1.08 0 0 13 12.04 100

Kr 125 10.42 0 0 125 12 100

Rev 1530 127.5 337 2.64 1330 10.43 79.78

P-Rev 79 6.58 3 0.46 78 11.85 96.3

Rev Ip 208 17.33 12 0.75 204 11.77 94.01

Tpz 48 4 3 0.75 51 12.75 94.44

Gzz 2 0.17 0 0 2 11.76 100

Pzz 1 0.08 0 0 1 12.5 100

R 1650 137.5 2 0.01 1650 12 99.88

Už Tpz 0 0 0 0 0 0 0

Už Rev 24 2 4 2 20 10 83.33

Už RevIp 2 0.17 0 0 2 11.76 100

Uvp 611 50.92 75 1.47 594 11.67 88.66

Už 0 0 0 0 0 0 0

Ur 3 0.25 0 0 3 12 100

Už-Uvp 2 0.17 0 0 2 11.76 100

Už-Kž II 0 0 0 0 0 0 0

Už-Kž I 1 0.08 0 0 1 12.5 100

UKUPNO 4457 371.42 441 1.19 4241 11.42 90.56

Izvještaj o radu

44

Pregled broja predmeta u radu sudija u 2017. godini (opterećenost)

Vrhovni sud Crne Gore

Neriješeno na

dan 01.01.2017.

Primljeno 2017. godine

Ukupno u radu u 2017.

Broj sudija Prosječna

opterećenost sudija

Prosječno završeno po

sudiji

Prosječno nezavršeno

po sudiji

UKUPNO 226 4457 4683 19 246.47 223.21 23.26

Predmeti po tužbi za pravično zadovoljenje i način odlučivanja

Vrsta predmeta Neriješeno na dan

01.01.2017. Primljeno do 31.12.2017.

Ukupno u radu Riješeno do 31.12.2017.

Neriješeno na dan 31.12.2017.

Tpz 6 48 54 51 3

Izvještaj o radu

45

Način odlučivanja u "Tpz" predmetima na nivou suda

Iznos naknade nematerijalne štete

zbog povrede prava na suđenje u

razumnom roku 42.700,00 €

Utvrđena povreda i

dosuđena naknada

Odbijen tužbeni zahtjev

Tužba odbačena (čl.37 st.2 u vezi čl.33 st.3

Zakona)

Tužba odbačena

(čl.37 st.2 u vezi čl.33 st.1

Zakona)

Odbačena tužba -

podnijeta suprotno čl.2 st.1 Zakona

Odbačena tužba

podnijeta istovremen

o kad i kontrolni zahtjev

Drugi način

29 9 5 6 / / 2

Izvještaj o radu

46

Pregled riješenih predmeta u periodu 01.01.2017.-31.12.2017. godine iz ranijih godina po godinama inicijalnog akta

Vrsta predmeta 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Rev 4 1 11 11 12 32 22 47 60 83 142 169 284

Rev Ip 0 0 2 0 0 0 0 2 2 5 11 19 31

UKUPNO 4 1 13 11 12 32 22 49 62 88 153 188 315

Pregled neriješenih predmeta na dan 31.12.2017. godine iz ranijih godina po godinama inicijalnog akta

Vrsta predmeta

1993 1996 1997 2000 2002 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Rev 1 1 1 1 1 4 1 7 6 8 16 23 32 39 38 60 Rev Ip 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 2 1 2 3

UKUPNO 1 1 1 1 1 4 1 7 6 9 16 23 34 40 40 63

Vrsta predmeta 1978 1985 1989 1991 1992 1993 1994 1995 1997 1998 1999 2000 2001

Rev 1 1 2 1 1 3 2 3 2 1 3 2 4

Rev Ip 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

UKUPNO 1 1 2 1 1 3 2 3 2 1 3 2 4

Izvještaj o radu

47

Značenje pojmova1 Kr - razni krivični predmeti

R – razni građanski predmeti

Ur – razni upravni predmeti

Kzz – zahtjevi za zaštitu zakonitosti u krivičnom postupku i protiv odluka suda za prekršaje

Kzu – zahtjevi za vanredno ublažavanje kazne

Kž-I i Kžm-I – trećestepeni krivični predmeti

Kž II – žalbe na odluke vrhovnog državnog tužioca po predlogu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti

P-Rev – predmeti po predlogu za dozvolu revizije

Rev i Rev-Ip – predmeti revizije u građanskim i privrednim sporovima

Gzz – zahtjevi za zaštitu zakonitosti u parničnom postupku

Pzz – zahtjevi za zaštitu zakonitosti u privrednim sporovima

Uvp – zahtjevi za vanredno preispitivanje sudske odluke u upravnom sporu

Tpz – predmeti po tužbama za pravično zadovoljenje

1 Upisnici Vrhovnog suda Crne Gore, čl. 257 Sudskog poslovnika

Izvještaj o radu

48

Vrhovni sud Crne Gore Njegoševa 10, 81000 Podgorica, Crna Gora

tel: + 382 20 665 390 email: vrhsud@t-com.me